27.

OSNOVNA STRUKTURA RAČUNALA

27.1. Mikroračunalo i otvoreni sustavi
- primjena računala i značaj otvorenosti
- osnovni dijelovi računala
- skica jednostavnog računala
- definicija sabirnice

-primjena računala i značaj otvorenosti

Računala se primjenjuju u programabilnim strukturama , kod kojih se namjena uređaja
određuje na mjestu korištenja . Drugo značajno područje primjene mikroračunala su ugrađena
računala , oni na jednu pločicu silicija imaju integriranu većinu elemenata računala .

Programabilnost , uz otvorenost i standardizaciju , uvjetovala je današnju masovnu primjenu

mikroračunala u obliku osobnih računala . Otvorenost znači da proizvođač osnovnog dijela
opreme objavi specifikaciju sučelja . Objavljivanjem sučelja znači zapravo njihovu
standardizaciju i omogućuje da i drugi proizvođači ostvare vlastite sklopovske i programske
proizvode.

-osnovni dijelovi računala

Svako se računalo sastoji od :
¾ procesora (mikroprocesora)- obavlja obradu
¾ memorije - programi i podaci
¾ ulazno-izlaznim sklopovima - veza prema vani
¾ i sve to skupa je povezano sabirnicom - preko nje se prenose podaci

-skica jednostavnog računala

mikroprocesor ulazno/izlazni
memorija
sklopovi

sabirnica

-definicija sabirnice
Sabirnica je skup signala(vodiča) koji su dostupni na svakom mjestu priključivanja . Kod
prijenosa podatka sabirnicom potrebno je identificirati izvorište i/ili odredište podatka ,
omogućiti prijenos , te cijeli postupak sinkronizirati odgovarajućim kontrolnim signalima .
Sabirnica se dijeli na tri skupine signala, na adresnu , podatkovnu i kontrolnu sabirnicu .

27.2. Sabirnica mikroračunala

- namjena pojedinih grupa signala
- ciklusi sabirnice
- odnos ciklusa sabirnice i ciklusa takta
- odnos ciklusa sabirnice i ciklusa instrukcije

- namjena pojedinih grupa signala

Podatkovna sabirnica služi za prijenos podataka. Širina ( broj signala ) podatkovne sabirnice
određuje broj bita kodne riječi koja se prenosi. Šira sabirnica može omogućiti prijenos dviju

1
ili četiriju kodnih riječi istodobno . Višak kodnih riječi se pohranjuje u cache , pod
pretpostavkom da će procesor trebat u slijedećem koraku baš taj kod .
Adresna sabirnica identificira podatak kojeg prenosimo. Širina adrese određuje broj
podataka koje možemo dosegnuti. Kapacitet memorije se označava u bajtima , odnosno u
kilo-, mega- , ili giga- bajtima.
Kontrolnom sabirnicom prenose se signali koji upravljaju prijenosom podatka po sabirnici .

-ciklus sabirnice
Jedan cjeloviti postupak prijenosa podatka naziva se ciklus sabirnice. S obzirom na smjer
prijenosa podatka prema memoriji , ciklus može biti ciklus čitanja ili ciklus pisanja .
Može sadržavati jedan ili više taktnih ciklusa.

adresa

čitaj

piši

podaci iz memorije iz procesora

ciklus čitanja ciklus pisanja

-odnos ciklusa sabirnice i ciklusa takta

Memorijski ciklus obavlja prijenos podataka s memorijom . Jedna riječ na sabirnici jednaka je
jednoj riječi memorije . Ciklus sabirnice jednak je memorijski ciklus . U ulaznom-izlaznom
ciklusu se pristupa U/I sklopovima. Jedna riječ na sabirnici jednaka je jednoj riječi sklopa .
Ciklus sabirnice jednako je produženi U/I ciklus.

-odnos ciklusa sabirnice i ciklusa instrukcije

To je ciklus u kojem se odvija instrukcija . Sastoji se od jednog ili više sabirničkih ciklusa.
Sadrži cikluse spremanja ili čitanja podataka . Nekad sadrži i dodatno vrijeme u kojem je
sabirnica neiskorištena.

27.3. Uređaji na sabirnici

- vrste uređaja na sabirnici
- način rada uređaja
- mehanizam direktnog pristupa memoriji

-vrste uređaja na sabirnici

Primarni (aktivni, neaktivni, glavni, sporedni) i sekundarni.

- način rada uređaja

Sabirnicu može kontrolirati samo jedan primarni uređaj i zove se aktivni primarni uređaj.
Svi ostali primarni uređaji u tom ciklusu moraju biti neaktivni. Određuje se jedan primarni
uređaj da bude glavni uređaj( on je aktivan najveći dio vremena ) . Sporedni uređaj po potrebi
traže od glavnog da im prepusti kontrolu nad sabirnicom, da bi obavili vlastiti prijenos
podataka.

-mehanizam direktnog pristupa memoriji

2
Primarni uređaj kontrolira prijenos i time generira adresu i većinu kontrolnih signala, a
ovisno o tome radi li se o očitavanju ili zapisivanju podatka, prima ili generira podatke .
Procesora računala je primarni uređaj.
Sekundarni uređaj prihvaća adresu i kontrolne signale primarnog uređaja, te reagira
primanjem ili generiranjem podataka, ovisno o tome radi li se o očitavanju ili zapisivanju.
Memorija je sekundarni uređaj.

28. MIKROPROCESOR
28.1 Struktura mikroprocesora
- osnovni dijelovi mikroprocesora
- blok shema mikroprocesora
- kratak opis rada mikroprocesora

-osnovni dijelovi mikroprocesora

¾ sadrži sklopove za izvršenje programa(programsko brojilo, instrukcijski registar,
automat)
¾ sadrži sklopove za izračunavanje adrese operanda (adresni sumator i registri)
¾ sadrži sklopove za privremenu pohranu operanda (registri procesora)
¾ sadrži sklopove za obradu podataka (aritmetičko-logička jedinica ALU i akumulator)

-blok shema mikroprocesora

indikator sloga
adresni sumator

bazni registar
i registar

indeksni registar registri

programsko brojilo
adresna sabirnica

sabirnica podataka
instrukcijski registar
takt kontrolni sklop
reset aritmetičko
prekid (automat) logička
jedinica

uvjeti akumulator
kontrolna sabirnica
-kratak opis rada mikroprocesora
Mikroprocesor je osnovni dio digitalnog računala. Raspolaže sklopovima koji omogućavaju
izvršenje programa kroz izvršenje niza instrukcija. Kod svake instrukcije programa potrebno
je iz memorije pročitati njen kod , odrediti adresu slijedeće instrukcije, generirati adresu
podatka i pročitati ili upisati podatak u memoriju , ili obaviti aritmetičko-logičku operaciju .

28.2. Kontrola izvršenja programa

- izvršenje naredbi u nizu
- programski skokovi i vrste adresa
- podprogrami i prekidni podprogrami

3
- mehanizam sloga

- izvršenje naredbi u nizu

Instrukcija programa su najčešće smještene u nizu uzastopnih memorijskih lokacija. Adrese
tih lokacija mijenjaju se u prirodnom binarnom nizu. Za izračunavanje adrese sljedeće
instrukcije dovoljno je sadržaj programskog brojila povećati za jedan

-programski skokovi i vrste adresa

Skokovi u programu su potrebni kod uvjetnog grananja programa , ili kod ivršenja
programskih petlji . U programsko brojilo se preko paralelnih ulaza jednostavno upiše adresa
udaljene instrukcije , a to je zapravo adresa skoka.
Postoji apsolutna(pročita se korištenjem programskog brojila ,a nakon toga se upiše u
programsko brojilo) i relativna adresa(štedi memoriju i ubrzava izvršenje programa ) .
programska programska
memorija memorija

instrukcija PC instrukcija
adresa pomak PC

apsolutni skok relativni skok

-podprogrami i prekidni podprogrami

Podprogram se može ostvariti ako se dio programa višestruko koristi na raznim mjestima.
Iniciramo ga instrukcijom poziva. Štedi memoriju , mana je u utrošku vremena za skok u
podprograma i povratak iz njega . Na kraju podprograma indikator sloga se smanji na jedan ,
dok pozivom podprograma se indikator sloga poveća za jedan .
Prekidni podprogrami se aktiviraju posebnim kontrolnim signalom prekida. Na taj način je
ostvarena mogućnost izvršenja funkcija vezanih za U/I sklopove na njihov zahtjev.

-mehanizam sloga
memorija memorija
podataka podataka
prije poslije
adresa povr. SP adresa povr. SP

poslije prije
pisanje na slog čitanje sa sloga

Omogućava višestruko umetanje poziva u poziv (nesting)

28.3. Dobava podataka

- vrste podataka i mjesto pohrane
- adresiranje podataka po vrstama

4
- naporedno adresiranje lista podataka

-vrste podataka i mjesto pohrane

Podatak može bit promjenjiv(varijabla) ili nepromjenjiv (konstanta)
Podatak se pohranjuje u adresi na memoriji .
programska registri memorija
memorija procesora podataka

instrukcija varijabla varijabla

konstanta adresa

trenutno registarsko
-adresiranje podataka po vrstama
Postoji trenutno adresiranje, registarsko adresiranje, neposredno i posredno adresiranje ,
indeksno adresiranje, indeksno adresiranje i bazno adresiranje.

-neposredno adresiranje lista podataka

Kod neposrednog adresiranja adresa operanda smještena je u samoj instrukciji, najčešće kao
druga kodna riječ instrukcije. Pročitamo je pomoću programskog brojila, smjestimo u adresni
registar, te pošaljemo na adresnu sabirnicu radi prijenosa podataka iz memorije.

28.4. Obrada podataka i programski model računala

- sklopovlje za obradu podataka
- grupe instrukcija obrade
- programski model racunala
- programski jezici i alati za razvoj programa

-sklopovlje za obradu podataka

To su aritmetičko logička jedinica ( koja obavlja osnovne logičke i cjelobrojne aritmetičke
operacije ), akumulator ( kod binarnih operacija , obavlja pomake) , registar indikatorskih bita
( C,Y;N i Z bitovi )

-grupe instrukcija obrade

Su:
Instrukcije za prijenos podataka( omogućuju čitanje i pisanje podataka između memorije i
registra procesora )
Aritmetičko-logičke instrukcije( koriste se za obavljanje obrade podataka )
Instrukcije grananja ( koriste se za skokove unutar programa i pozivanje programa)
Kontrolne instrukcije( koriste se za upravljanje radom procesora)

-programski model računala

Izrada programskog modela računala provodi kroz faze unosa programa, prevođenjem na
binarni oblik i ispitivanja ispravnosti rada. Program se može pisati raznim jezicima (
assembler, razni kompajleri , generatori aplikacija).

-programski jezici i alati za razvoj programa

• AVR assembler s ugrađenim editorom

5
 • AVR STUDIO simulator
• AVR ISP za programiranje u korisnikovom sustavu
29. MEMORIJA RAČUNALA
29.1.Svojstva memorije računala
- vrste memorijskih elemenata
- primjena memorijskih elemenata
- memorijski adresni sklop

-vrste memorijskih elemenata

ROM , RAM, SRAM, DRAM , EPROM , EEPROM , FEPROM

- primjena memorijskih elemenata

Memorija je osnovni dio digitalnog računala, koji sadrži niz registara(riječi , lokacija) u
kojima su smješteni programi i podaci potrebni za rad računala.

-memorijski adresni sklop

Popis memorijskih lokacija naziva se memorijskim adresnim područjem. Memorijski adresni
sklop selektira jedan od memorijskih IC na osnovu značajnih bita adresne sabirnice.

29.2. Struktura memorije računala

- skicirati blok shemu memorije mikroračunala
- memorijski adresni prostor i podjela
- uloga memorijskog adresnog sklopa

- skicirati blok shemu memorije mikroračunala

FFFF
neiskorišteno 16K
adresno područje 64K

C000
adresni sklop

SRAM A000 BFFF 8K

memorijski

SRAM 8000 9FFF 8K

7FFF

EPROM 32K

adresna 0000
sabirnica
sabirnica podataka
kontrolna sabirnica
-memorijski adresni prostor i podjela
Memorijski adresni prostor je podijeljen na SRAM i EPROM . Pretpostavljena je adresna
sabirnica širine 16 bita, dakle 64k memorijskih lokacija.

-uloga memorijskog adresnog sklopa

Uloga memorijskog adresnog sklopa je dekodirati značajnije bitove adrese i generirati signale
kojima se aktivira pojedini memorijski element.

6
30. ULAZNO IZLAZNI SKLOPOVI RAČUNALA
30.1 Svojstva U/I sklopova
- namjena U/I sklopa
- vrste U/I sklopova
- nacini sinkronizacije prijenosa podataka sa U/I sklopa

-namjena U/I sklopova

Služe za povezivanje računala s vanjskim uređajima, a povezani su na sabirnicu računala.

-vrste U/I sklopova

Imamo :
¾ ulazni, samo prima podatke od okoline
¾ izlazni, samo šalje podatke ka okolini
¾ dvosmjerni, prima i šalje podatke

-načini sinkronizacije prijenosa podataka sa U/I sklopa

¾ bez sinkronizacije
¾ sinkronizacija prozivanjem
¾ sinkronizacija prekidnim mehanizmom

30.2. Ulazni sklop

- blok shema ulaznog sklopa
- nacini rada ulaznog sklopa
- uloga U/I adresnog sklopa

-blok shema ulaznog sklopa

-načini rada ulaznog sklopa

7
bez registra: čita se trenutna vrijednost signala
¾ sa registrom:
ƒ čita se vrijednost iz registra
ƒ problem višestrukog čitanja i gubitka podatka
¾ sa registrom i sinkronizacijom
ƒ kod upisa vanjski uređaj postavlja oznaku
ƒ kod očitavanja procesor briše oznaku (flag)
¾ kako čitati oznaku
ƒ programski prozivanjem
ƒ prekidnim mehanizmom

-uloga U/I adresnog sklopa

¾ na osnovu adrese selektira U/I registar:
• pristup registrima s oznakama i podacima
¾ posebno U/I područje
• posebni signali za U/I prijenos
• posebne instrukcije (in, out)
• nezavisan U/I adresni sklop
¾ memorijsko U/I područje
• zajednički signali za mem. i U/I prijenos
• zajedničke instrukcije prijenosa (mov, ld)
• zajednički adresni sklop

30.3. Izlazni sklop

- blok shema izlaznog sklopa
- nacini rada izlaznog sklopa
- uloga U/I adresnog sklopa

-blok shema izlaznog sklopa

8
-način rada izlaznog sklopa
¾ uvijek raspolaže registrom:
• upisana vrijednost je prisutna na izlazu
¾ sa registrom i sinkronizacijom
• kod upisa, procesor postavlja oznaku
• kod očitavanja, vanjski uređaj briše oznaku
¾ kako čitati oznaku
• programski prozivanjem
• prekidnim mehanizmom

-uloga U/I adresnog sklopa

¾ na osnovu adrese selektira U/I registar:
• pristup registrima s oznakama i podacima
¾ posebno U/I područje
• posebni signali za U/I prijenos
• posebne instrukcije (in, out)
• nezavisan U/I adresni sklop
¾ memorijsko U/I područje
• zajednički signali za mem. i U/I prijenos
• zajedničke instrukcije prijenosa (mov, ld)
• zajednički adresni sklop