Professional Documents
Culture Documents
Tajne Ribolova - Aleksandar Dakić PDF
Tajne Ribolova - Aleksandar Dakić PDF
priredio
Aleksandar Dakiæ
u Vrcu
marta 2002.
Ovu knjigu sigurno ne bi drali u rukama da nije bilo sledeæih ljudi
kojima se ovim putem zahvaljujem:
- za kordinaciju: Mariji Èirh
- za savete u vezi sadraja: Milanu Jovanoviæu - Miæi
(Zov), Neboji Matiæu (mikroElektronika), Stanku Popoviæu
(Ribolovaèki Magazin), Vladimiru Stakiæu (Ribolov)
- za informacije: Draganu Brzaku, èlanovima CWP - Carp
teama (Sai Popoviæu i Aleksandru Radovanoviæu), Zoranu
Dimitrijeviæu, Goranu Gliiæu, Zoranu Gliiæu, Brian Poole-u,
Ranku Travaru, Andriji Urbanu, Jovici Vuèiæu
- za podrku: Ashley Djurièinu (Radio021), Dragu
Nemecu (Ribarska), Draganu Nikoliæu (www.ribar.co.yu),
Mii Nikoliæu (radio Èièica), Vuku Petroviæu (Ribolovaèki-mag-
azin), Vladimiru Vukainoviæu (www.ribar.co.yu)
- za drugarstvo na poèetku veka: Ivici Jeftimijeviæu,
Vladimiru Miiæu, Goranu Mladenoviæu, Jovanu Simiæu, Bobanu
Stefanoviæu, Ranku Stevanoviæu, Hazbiji aæiroviæu, Darku Totu,
Goranu Zariæu
- za razumevanje u periodu 2000./2001.: Tomislavu
Alimpiæu, Perici Zdravkoviæu, Jovici Vuèiæu, Marjanu Piljiæu i
Ivanu Djokiæu
Knjiga je pripremana sa dunom panjom, ipak, koliki god
trud bio uloen, greaka i nejasnoæa sigurno ima. Kako bih ih u nared-
nim izdanjima otkonio, unapred se zahvaljujem i ohrabrujem sve one
koji me budu kontaktirali u vezi sadraja knjige.
Aleksandar Dakiæ
u Vrcu,
05.03.2002.
Naznaka èitaocu:
Materijal objavljen u knjizi Tajne ribolova podlee copyright-u i nesme se reprodukovati u bilo
kojoj formi bez posebnog pismenog odobrenja izdatog od strane autora.
Adresa za kontakte:
Aleksandar Dakiæ tel: 013/821-641
Svetosavski Trg 6/b e-mail: quercus@hemo.net
26300 Vrac Internet: http://users.hemo.net/quercus
Uvod:
ta sve treba da znate o ribama
Uvod
Inteligencija
Ribe imaju izuzetno mali mozak i njihovo ponaanje se zasniva na nizu
urodjenih refleksa i reakcija prema stvarima u okolini, èak i prema hrani, svetlu i
vibracijama. Reæi da je aran bistar je veoma teko odrivo. Ali, ukoliko se neko-
liko puta uhvati na isti mamac poèeæe da ga zaobilazi. To je razlog to velike i stare
ribe koje su vie puta bile vraæane u vodu ili su se otkaèile pecaroima, treba pecati
neuobièajenim mamcima.
Oblik tela
Ako dve ribe ive u istoj zoni vode i hrane se na istom mestu, sigurno je
da æe jedna istisnuti drugu. Bodorka i crvenperka, recimo ive u istim vodama i
hrane se istom hranom, ali su se prilagodila tako da se ne ugroavaju, jer se crven-
perka hrani sa povrine, a bodorka na dnu.
Bodorkama kao i drugim ribama koje se hrane sa dna gornja usna prelazi
preko donje, to njihova usta èini blago povijenim nadole, dok je kod riba povri-
ni to obrnuto. Ribe dna èesto imaju moguænost da izdue usne u obliku trube koje
im tada slue kao sisaljka.
Ribe iz brzih voda, kao to su mrena i kleniæ, imaju vitko telo koje im
olakava plivanje u jakim strujama. Ribe sporih voda, kao to su linjak i deverika,
5
6 Uvod
imaju debela tela, jer vitkost u njihovom svetu ne predstavlja nikakvu prednost,
dok je u debljim telima je vie mesta za akumulaciju masnih naslaga u toku zime.
Grabljivice imaju razlièite oblike tela u zavisnosti od naèina ivota.
tuka i smudj, koji vrebaju iz zasede, imaju dobro razvijena prednja peraja koja im
daju veliko ubrzanje pri prvom napadu. Bandar progoni svoj plen i telo mu je bolje
za dugotrajno plivanje. Sve grabljivice imaju velika usta sa otrim zubima, kao i
veoma fleksibilne èeljusti koje im omoguæavaju da lako progutaju plen. Naravno
svi predatori su dobro maskirani, kako bi uspeli da se neprimetno primaknu plenu.
met. Ovo nam kae da samo objektu sa prednje strane riba moe da odredi uda-
ljenost. U ovom uskom pojasu riba vidi jasno i svaki i najmanji pokret precizno
detektuje. Medjutim, sa strane, boèno, riba vidi samo konture i pokrete. Iz tog
razloga, mnogo æete lake uplaiti ribu ako se pomerate, nego ako mirujete.
Grabljivice, kao to je tuka, plen progone uz pomoæ èula vida. Kod ove
ribe, oèi su vie pribliene i pomerene ka prednjoj strani glave. Na ovaj naèin
poveæana je oblast u kojoj tuke odlièno vide i gde oba oka mogu da uèestvuju u
stvaranju slike.
Jatnim ribama, kao to je bodorka, nije bitno da odrede udaljenost do
objekta, veæ im je mnogo bitnije da sagledaju to iru oblast oko sebe i u njoj
primete svaki pokret, posebno napad grabljivice ili pomeranje celog jata. Iz tog
razloga oèi su im postavljene boèno, sa suprotne strane glave. Ovako postavljene
oèi omoguæavaju da se primeti pokret, ali ne i da se jasno vide predmeti i odredi
daljina do njih.
Ostala èula
Voda ne prenosi najbolje svetlo, ali je odlièan medijum za prenos ukusa
i mirisa. Veæina riba ima izuzetno razvijeno èulo mirisa koje se nalazi u dve no-
strile koje se nalaze na gornjoj strani njuke. Som recimo, skoro ne vidi, ali mu je
èulo mirisa dominantno i njegovom upotrebom trai plen.
Èulo ukus kod riba nije locirano samo u usnoj duplji. Cverglani recimo
mogu da osete ukus i preko koe. Mnoge ribe imaju brkove kojima sem to pip-
kaju hranu ispitujuæi joj oblik mogu da osete i njen ukus.
Uvod 7
Na oba boka ribe, nalazi se po jedna lateralna senzitivna linija kojom
ribe oseæaju i najmanje vibracije u vodi. Na taj naèin mogu osetiti pribliavanje
neprijatelja ili lake pronaæi plen. Kako i zemlja i voda prenose vibracije izuzetno
dobro, svaki va neoprezan korak ribe mogu da osete i da se udalje.
Tipovi glave
Glava smudja - tipièna za grabljivicu. Oèi su postavljene sa prednje
strane, omoguæavajuèi binokularan vid, usta su puna malih otrih zuba i mogu se
iroko otvoriti.
Glava crvenperke - tipièna za ribu koja se hrani sa povrine vode. Donja
usna prekriva gornju, usne su blago povijene nagore. Nema brèiæa.
Glava arana - tipièna za ribu koja se hrani sa dna. Gornja usna prekri-
va donju a obe usne mogu da se preobraze u sisaljku kojoj ove ribe riju mulj.
Brèiæi detektuju hranjive materije u dnu.
Parenje
Postoje dva osnova oblika ponaanja pri razmnoavanju. Jedan broj riba
polae veliki broj jajaaca koja onda ostavlja da se sama snalaze, dok druga grupa
polae malu kolièinu ikre i brani svoj nasad sve dok se mladj ne izlegne, a nekad
i odredjeni period kasnije.
tuke, aran, linjak i dev- · Veæina riba iz familije arana se ne pari
erika polau svoja jajaca na pod- dok temperatura vode ne predje 18OC. To
vodno bilje. Mrena i smudj vie se obièno dogadja od maja do juna, ali
vole kamenjar i pesak, dok bandar ako je proleæe hladno taj period se pomera
lepi jajaca na korenje i stabljike od jula do avgusta.
biljaka. · Polagajuæi ikru medju biljem ribe tite
Veæina riba se mresti u svoju mladj od predatora.
proleæe, èim voda malo otopli. To · Linjak se recimo pari u toke nekoliko
mladji daje najbolju ansu da nedelja, dok neke vrste riba, kao to su
preivi sledeæu zimu, jer ima tuka i bandar polau ikru za manje od
dovoljno vremena da poraste i nedelju dana.
ojaèa. U zavisnosti od vode, tuke · Nakon to enka poloi jajaca, mujak
se pare najranije u martu i aprilu, ih oplodjuje mleèom.
bandar u aprilu, dok veæina aran- · Jajaca imaju lepljivu tanku opnu koja
skih riba to radi od maja do juna. im pomae da se zakaèe travu, kamenje i
Trenutak parenja je odredjen korenje kako u mulju ne bi propala od
promenom temperature i duine infekcije ili nedostatka kiseonika.
dana.
8 Uvod
Mujaci po pravilu ranije polno sazrevaju od enki. Mujaci tuke i ban-
dara sazrevaju u svojoj drugoj godini, dok su enkama potrebne tri godine. Sa pol-
nim sazrevanjem kod enki se pojavljuju ovarijumi i ribe dobijaju na teini izme-
dju 15 i 20%.
Veæina se riba ne hrani za vreme parenja, ali se nakon zavrenog mresta
poveæava njihova potreba za hranom. Recimo 60% ukupne godinje hrane, tuka
pojede odmah nakon mresta.
Kada se iz jajaaca izlegnu mladi, nemaju odmah izgled ribe. U tom
prvom delu ivota, ove larve imaju na sebi veliku kesicu poteklu od jajaca u kojoj
se nalaze hranjive materije. U prvim danima ivota, larve troe te zalihe. Kad ih
potroe, kreæu sa ishranom zooplanktonima.
Trudite se da od marta do juna smanjite odlazak u ribolov. Razlog tome
je parenje riba koje u tom periodu trae mir.
Stanita
Riba se obièno zadrava tamo gde se neto dogadja, gde se voda peni i
kovitla (mlin, brana, prevodnica, uæe male pritoke, vodopad). Dobra mesta za
ribolov su i zaklonjena stanita (panjevi, trava, potopljene grane, podlokana obala,
ostrva na vodi, velike dubine). Ribe vole da se zadravaju nizvodno od prepreke,
jer im je lake da diu glavom uz struju, nego niz. Odavde se lako zakljuèuje da je
nizvodna strana mosta bolja od one druge. Veæina riba ne voli preterano brze stru-
je i jaku maticu, jer mora troiti mnogo snage da bi se odrala na mestu.
Kada traite ribu, uvek razmislite gde bi mogla da joj se nalazi hrana.
Riba sve vreme prati izvor hrane, nekada i po cenu da ih veæe ribe napadnu i ubiju.
tubifeks
larva
vodeno ribe vodenog vodeni
bilje konjica cvet
36
I deo:
Ribe naih voda
Sadraj
I dela
11
12 Ribe naih voda
MANIÆ (LOTA LOTA) 89
MLADICA (HUCHO HUCHO) 91
MRENA (BARBUS BARBUS) 94
NOSARA (VIMBA VIMBA) 98
PASTRMKA (SALMO sp.) 100
PE (COTTUS GOBIO) 105
PIJOR (PHOXINUS PHOXINUS) 106
PLOTICA (RUTILUS PIGUS VIRGO) 107
SKOBALJ (CHONDROSTOMA NASUS) 110
SMUDJ (STIZOSTEDION LUCIOPERCA & STIZOSTEDION VOLGENSIS) 112
SOM (SILURUS GLANIS) 116
SUNÈICA (LEPOMIS sp.) 121
ARAN (CIPRINUS CARPIO) 122
TUKA (ESOX LUCIUS) 134
TOLSTOLOBIK (HIPOPHTHALMICHTHYS MOLITRIX
& ARISTICHTHYS NOBILLIS) 142
Amur
Ctenopharyngdon idella
ostojbina amura je centralni i donji tok
13
14 Ribe naih voda
Lov Amura
Amura æete u toku leta · Primenite sve mere predostronosti:
najèeæe naæi odmah ispod · Montirajte samo jednu udicu na tap;
povrine obrasle gustom vodenom · Koènica èekrka mora da bude valjano
travom (Lemna sp.), dok se za podeena, da bi proklizavala i tako umar-
vreme hladnih zimskih dana ala ribu. Potpuno zakoèena mainica, nat-
povlaèi u najdublje delove vode u eraæe amura da pokida najlon;
kojoj ivi. Sezona ribolova traje · Namotajte dovoljno najlona i neka on
preko cele godine. bude ceo kvalitetan. Oèekujte da æe amur
Zbog velièine ribe peca da vam izvuèe kompletnu pulnu najlona;
se jaèim ribolovaèkim priborom sa · Meredov pripremite tako da vam bude
najlonom 0,50 mm nosivosti do 7 pri ruci - spreman za prihvat ribe;
kg, aranskim udicama i tapovima · Amura moete pecati i dubinskom
0,9 do 1,1 kg. Od svih pripadnika metodom i na plovak. U oba sluèaja
familije arana, amur je neophodno je da pribor bude maksimalno
najosetljiviji na otpor strune, pa se kvalitetan, fin, ilav, izdrljiv. Ukoliko
najbolji rezultati postiu pecanjem pecate dubinskom metodom, koristite
na kukuruz eæerac ili boili sa aro- indikatore trzaja. Kod pecanja plovkom
mom tuti-frutija vezanim na dlaku. plovak treba da bude minimalno moguæi.
Ponekad se, posebno leti, hrani i sa · Kontra ne sme da bude prerana. Prerana
povrine vode. Tada mamac ispitu- kontra vodi do sigurnog gubitka ribe.
je i due vremena pre nego ga Pustite da riba ponese mamac kako bi se
proguta. Za povrinski ribolov udica zakaèila duboko u ustima ribe.
najboje je koristiti keks za pse kao
plutajuæi mamac.
Moguæe ga je pecati i na komadiæe trske koji se odseku u duini od 10
cm, ali tako da se na komadiæu nalaze i kolence i deo lista trske. Ovakav komadiæ
se kaèi na trokraku udicu. Trsku treba montirati kao povrinski mamac, a maini-
ca treba da ostane otkoèena. Kada se amur prevari, kontrira se snano.
Ono to uvek morate imati na umu kod pecanja amura je njegova velièi-
na i snaga. Nikakvo silovanje pribora neæe dovesti ribu van vode. Potrebni su
smirenost i strpljenje.
Jedan dobar recept za smesu za amura sa vodenim biljkama je sledeæi:
Napravi se pire od vodene kuge (Helodea canadensis) i paroine (Chara sp.) u
odnosu 1:1. Na tu kolièinu pirea doda se identièna kolièina belog peniènog bra-
na i malo meda. Od ove mase prave se valjuci i kaèe direktno na udicu.
W
Babuka
srebrni kara
melez
Lov babuke
Babuke se hrane na dnu pa se tu i love. Prvo treba lokalizovati mesto
gde se nalazi jato babuki po mehuriæima koji se pojavljuju na povrini vode.
Naravno, svako pravilo ima izuzetaka, pa treba imati u vidu, da u toku dana,
posebno rano ujutro i predveèe babuke prilaze blie obali i hrane se medju pri-
obalnim biljem. Tada se podiu i na 70-80cm od dna. U zavisnosti od kolièine ve-
getacije u vodi babuka se lovi na sledeæe naèine:
· Na vodama u kojima ima dosta vodene vegetacije, babuke se kreæu i
prebivaju u neposrednoj blizini rastinja. To èine iz dva razloga: vodeno rastinje
predstavlja prirodni zaklon od raznih neprijatelja, a takodje isti ambijent je bogat
prirodnom hranom. Na ovakvom terenu najbolji rezultati se postiu pecanjem
neposredno uz rastinje ili u rupama - èistim delovima vodene povrine okruene
njime.
· Na vodama gde nema u izobilju vodene vegetacije, babuku treba
15
16 Ribe naih voda
traiti to dalje od obale, to je najèeæe sluèaj na veæim jezerima.
Za lov babuke treba koristiti fin i lak pribor. Babuka je oprezna riba i
èesto æe vas iznenaditi krupan primerak koji je doao na samo jednog mesnog
crviæa ili zrno ita.
Najèeæi metod pecanja je plovkom. tap treba da bude to dui (6 -
8m), kako bi bez problema spustili plovak iza trske i imali dovoljnu duinu najlona
da mamac stigne do dna. Nije loa ideja ni postavljanje male mainice na teleskop-
ski tap neto manje duine, kojim onda moemo lagano voditi ribu do obale. tap
treba da bude to laganiji (karbon), jer ga, kada jato naidje, stalno drimo u ruci.
Kao osnovni najlon kod pecanja plovkom koristi se 0,15 ili 0,16 mm,
dok se za predvez uzima najlon 0,12 do 0,14 mm. Pri koriæenju mainice za
pecanje idealan je najlon od 0,18 mm, jer omoguæava i daleka zabacivanja i
dovoljnu jaèinu da se izbori sa najveæim babukama.
Pri izboru udice uvek imajte na umu veæ reèeno, velika babuka hoæe da
dodje na zrno penice ili jednog mesnog crviæa. Dakle velièinu udice treba pri-
lagoditi mamcu: raspon od 16-12 se pokazao najidealnijim.
Plovak ne utièe mnogo, ali nam ipak treba lak plovak, jer je ugriz ove
ribe u prvoj fazi vrlo slab - slièan pipkanju. Ako se lovi na veæoj dubini plovak
treba da ima nosivost oko 2 g, a ako je voda plitka i 0,5 grama je dovoljno.
Ukoliko babuku pecate na veæim daljinama moete se odluèiti za jedan
od dva osnovna metoda: dubinski metod i metod sa klizeæim vagler plovkom. Kod
oba metoda preciznost zabaèaja je od esencijalne vanosti. Uvek bacajte na isto
mesto u sred trougla na èija temena ste bacili po kuglu primame. Kod oba meto-
da, dobra je ideja koristiti i hranilicu i to to blie udici. Jedan od najboljih mamaca
za ovaj metod pecanja je glista djubretarka, okaèena tako da joj krajevi slobodno
lelujaju u vodi. Ovu glistu babuka neæe moæi da skine pri prvom pipanju, kao hleb
recimo, pa æete lake kontrirati.
Od primame i taènog zabaèaja ceo lov æe i zavisiti. Ako je voda topla i
stajaæa treba koristiti branaste hrane i itarice u odnosu 2:1. Kod èistog dna pri-
mama treba da bude tvrdja, a kod dna obraslog travom to rastresitija, kako bi se
raspala jo dok pada i posula to veæi areal. Kupovne proverene primame su:
"Sensas Karp" i "Milo Grand Prix" i meaju se sa prezlom u odnosu 1:2 u korist
prezle. Ova kolièina primame dovoljna je za bar dva pecanja. Koristite tehniku
masovnog primamljivanja. Dohranjujte samo ukoliko babuke prestanu da rade.
Nakon ribolova, raspite par aka kuvanog ita, ukoliko planirate i sutra da dodjete
na isto mesto.
Kad je voda hladnija primamljivanje se obavlja samo branastom hra-
nom. Ukoliko u vodi gde se peca nema cverglana i sunèice u hranu valja dodati
Ribe naih voda 17
malo iseckanih glista i krvi. Tada se znaju prevariti i kolosalne babuke, a mamac
je naravno glista ili parèe gliste.
Kao mamac koristi se: kuvana penica, mladi i kuvani kukuruz, hlebna
rua, gliste i mesni crviæi. Sa proleæa i jeseni, kad je voda hladnija, bolje rezultate
daju gliste i crviæi, dok su u letnjem periodu uspeniji hleb i kuvana penica.
Ukoliko se mesto hrani kukuruzom, babuku treba èekati na udicu namamèenu
jednim zrnom kukuruza. Ipak, kuvana penica je na svim vodama najsigurniji
mamac. Prilikom pripreme mamca treba dodati aromu/ulje anisa, belog luka ili
penicu kuvati sa karanfiliæem kako bi se aromatizovala. Na kilogram penice
stavlja se kesica karanfilica. Ukoliko se peca na penicu na udicu se stavlja od
jednog do tri zrna, zavisno od toga kolika je proseèna velièina babuki. Pri
mamèenju vrh udice mora uvek da bude potpuno slobodan. Zrno se obièno proba-
da boèno, kroz dve opne, kako se u vodi ne bi raspadalo. Udica broj 16 savreno
odgovara za jedno zrno penice,14-tica i 12-tica se uspeno pokrivaju sa dva
zrna,dok za tri zrna penice valja uzeti udicu broj 10.
Kada idete na babuku, obavezno ponesite vie raznovrsnih mamaca.
Èesta je pojava da babuka u jednom trenutku prestane sa uzimanjem jedne vrste
hrane. Istog trenutka promenite mamac. Traite onaj koji im najvie odgovara.
Babuka je dobar borac i treba je polako privlaèiti obali, pazeæi da ne
udje u travu. Ukoliko se to ipak desi, opustite najlon i ona æe sama izaæi iz bilja.
Budite maksimalno paljivi, jedna otkaèena babuka, èesto æe rasterati celo jato.
Dakle izgubljenih riba ne bi trebalo da bude.
ED
n
tereni n
mali oglasi
n
tajne ribolova n
liga trofeja
n
vrste riba n
izbor iz tampe
n
takmièenja n
ribolovaèki klubovi
n
oprema n
recepti
n
mamci n
riboskop
n
vreme
www.ribar.co.yu
Balavac
bulje
general
raè
Acerina cernua
va mala riba, proseène duine od 10 cm,
Lov balavca
Mali je broj ribolovaca koji pecaju balavca. Razlog je njegova velièina.
Medjutim, on moe biti bitna vrsta kada se govori o takmièarskom ribolovu. Treba
imati u vidu da se balavac kreæe u jatima na dnu voda. Obièno se sa njim pome-
raju i jata krupnijih deverika i bodorki. Noæu miruje na peèanom ili ilovastom
dnu, dok je danju aktivan u potrazi za hranom. Peca se lakim priborom za belu
ribu. Obièno se javlja kao neeljeni gost na dubinci kada je udica namamèena
crvenom glistom.
I
18
Bandar
grgeè
ostri
Perca fluviatilis
andar naseljava celu Evropu, osim voda
Lov bandara
Taktika za lov sitnijih bandara - Sitni bandari ive u svim tipovima voda,
a narav im je takva da napadaju svaki mamac koji pecaro baci u toku celog dana.
Èesto je jedina riba koja grize u toku dugih letnjih dana. Najèeæe se mogu naæi
19
20 Ribe naih voda
na skrovitim mestima gde neki objekat natkriva povrinu vode, recimo vrba ili
dok, ali i plivajuæa vodena trava. Korenje i panjevi su sigurni znak da su bandari
tu. Najvie voli sporotekuæe i mirne vode i retko se kreæu u matici reke.
Kada koristite velike mamce kao to su gliste, bandar napravi pauzu pre
nego to uzme mamac. Naizgled se èini da se igra sa njim, plovak prvo krene da
tone, ali ubrzo poèinje da vibrira. U tom trenutku kontra je siguran promaaj.
Treba saèekati da bandar potpuno uzme mamac, to on i radi odluèno potpuno
potapajuæi plovak. Ukoliko zakasnite sa kontrom, moe vam se desiti da vam
udica ostane u eludcu upecane ribe.
Pecanje plovkom i dubinsko pecanje su podjednako efikasni pri lovu
bandara. Medjutim, ako pecate blie obali, prednost dajte plovcima. Laka pecalj-
ka i fiksirana pulna sa najlonom nosivosti do 1 kg su idealna kombinacija.
Ukoliko pecate na veæim daljinama, koristite dubinku i hranilicu. Najlon nosivosti
do 2 kg je pravi izbor.
Taktika za lov velikih bandara - Najveæi problem kod lova krupnih ban-
dara su upravo njihova sitnija sabraæa koja jednostavno napadaju svaki mamac
koji im se nadje u blizini èim ga spaze. Jedini naèin da stignete do krupnijih koma-
da je da izaberete pravu vodu, metod i doba godina za njihovo pecanje. Imajte na
umu da èak i najmanja jezera skrivaju u svojim vodama krupne jedinke. Jesen je
pravo vreme za lov na krupnije bandare. U to doba godine oni formiraju velika jata
na dnu vode kako bi zajedno migrirali u najdublje delove gde prezimljavaju. U tom
periodu su izuzetno prodrljivi i agresivni.
Kao tradicionalni mamci koriste se gliste, ive i mrtve ribice (najbolje
plavci), ali i durbaci mamci koji se sve èeæe koriste.
Na veæim, dubljim vodama, moete pokuati da zainteresujete ribu pri-
mamom. U hranilicu stavite aromatizovanu primamu za belu ribu sa dodatkom
mesnih crviæa. Sa aromom se moe eksperimentisati: suva krv i ekstrakt crva uz
crvenu boju èesto mogu pomoæi. Mesni crviæi imaju zadatak da privuku sitnu ribu
èije æe prisustvo zainteresovati veæe bandare.
Na manjim jezerima i kanalima upotreba hranilice moe preterano uzne-
miriti ribu. Na ovim vodama bolje je koristiti dubinsku metodu ili vagler plovak,
a udicu mamèiti glistom. Kod vaglera dodajte na udicu i par crviæa kako bi svojim
pokretima uèinili mamac ivljim. Svakih par minuta kratkim trzajem povlaèite
tap, to æe èesto rezultovati ugrizom sumnjièavog bandara u blizini.
Na velikim, dubokim vodama varalièarenje je mnogo efikasnije od bilo
kog drugog metoda jer vam omoguæava da pretraujete kompletnu povrinu vode.
Patenti kao to su ABU Toby, Atom, Reflex i Zoranovi vobleri velièine 5 cm u
sivo-beloj boji su se veæ do sada dobro pokazali. Ono to je najbitnije jeste da
Ribe naih voda 21
povlaèite varalicu to je sporije moguæe, da joj dozvolite da potone do samog dna
pre nego to je povlaèenjem dovedete do povrine. Nije loe da koristite sajlu za
vezivanje varalice, jer se moe desiti da na nju napadne tuka, koja bi monofila-
ment presekla svojim otrim zubima.
Kako je bandar zainteresovan za sve to sija i vibrira, gotovo svaka var-
alica æe za njega biti odlièna. Ukoliko elite da pretraite vodu po dubini koristite
fleksibilne silikonske varalice. Boja zavisi od mesta do mesta. U veæini sluèajeva
je to èisto bela varalica, dok se na drugim vodama uta ili crvena varalica pokazu-
je kao bolja. Varalica moe biti u obliku tvistera, ali ni oblici rakova, aba ili ribi-
ca nisu loi. Kod vodjenja mamca
obratite panju da bandar nije bog · Bandar obièno ne uzima mamac naglo,
zna kako brz i spretan plivaè. veæ prvo voli sa njim da se poigra, to èini
Omoguæite mu da mamac sustigne. pravovremeno kontriranje dosta tekim.
Metalne varalice, kao to Kod pecanja plovkom, recimo, dobro je
su Mepps (velièine 0-2), Tori i saèekati par sekundi nakon to plovak
Panter Martin su se na mnogim nestane, pa tek onda kontrirati i to blago.
vodama pokazale kao dobitna kom- Nemojte predugo èekati, jer riba moe
binacija. Na ovakve varalice moe ispustiti mamac, ali i potpuno progutati
se okaèiti komadiæ crvenog platna udicu koju je kasnije teko izvaditi.
ili plastike kako bi jo vie privuk- · Crvena boja je najprivlaènija za bandara.
le panju prodrljivog bandara. Uz standardni mamac na udicu se moe
Jo jedna kombinacija je dodati crvena ploèica ili perce. Ukoliko
èesta: metalna varalica sa glistom varalièarite, probajte varalice sa crvenim
razvuèenom po najlonu i udicom telom ili nekim veæim crvenim delom.
na kraju. Ovakav sistem ribu · Najkrupniji bandari ive u najveæim
privlaèi vibracijom i sjajem vara- dubinama reka, nizvodno od velikih pred-
lice, ali i mirisom i oblikom gliste. meta u vodi, kao to su nosaèi mostova ili
Ovde je bitno da glista prilikom stene, pored potopljenog drveæa. U jezer-
vuèenja bude potpuno ispravljena. ima najèeæe se okupljaju na mestima gde
Vodjenje ovakvog sis- korenje priobalnog drveæa pravi gust splet
tema moe biti po sredini vode, ali kanala u vodi natkrivenoj senkom kron-
je èeæe vodjenje odskakanjem od je. Èesto patroliraju i delovima vode koja
dna. Nakon zabacivanja saèeka se je obrasla povrinskom vegetacijom. Leti,
da varalica padne na dno. To se mesta gde je struja jaka, gde se voda peni
vidi po tome to se najlon opusti i osveava kiseonikom su rado poseæi-
potpuno. Zatim vrh tapa spustimo vana mesta za krupnije bandara. Takodje,
na oko 50 cm od povrine vode i bandara ima gde god ima i sitne ribe
namotamo koliko moemo najlona, kojom se bandari hrane.
22 Ribe naih voda
a da ne pomerimo varalicu. Sledeæi potez je naglo izdizanje vrha tapa za oko 80
cm. Varalica æe na ovaj trzaj poleteti sa dna, to èesto izazove bandara da napadne.
Nakon nekih 80cm varalica se zaustavlja i ponovo pada ka dnu imitirajuæi bolesnu
ribu. Ceo postupak se ponavlja sve dok ne izvuèemo varalicu iz vode.
Bandar se moe, mada ne ba èesto, loviti i strimerom. Uglavnom se
koristi plavi ili narandasti strimer na udici velièine 6-8. Ovakav strimer treba da
ima i par zlatnih niti u sebi. Vodjenje ovakvog strimera je po dnu. Prvo zabacuje-
mo strimer na mesto gde predpostavljamo da su bandari, pa kao i u prethodnom
sluèaju imitiramo bolesnu malu ribu.
ivi i mrtvi kederi su dobri mamci za bandare. Za razliku od varalica,
gde riba uzima mamac na brzinu, ne gledajuæi kako joj ne bi pobegao, kedera ban-
dar dobro zagleda pre nego ga
proguta. Ovo znaèi da sajlu ne · Dobar metod pecanja bandaraje sledeæi:
smete koristiti. Koristite monofila- Na udicu postaviti dve manje gliste ili
ment ukoliko ste sigurni da nema kombinaciju gliste i mesnog ili bra-
tuka u blizini, inaèe koristite neki nenog crva. Deset santimetara od udice
od novih materijala kao to su postavi se olovo koje ne moe da se prib-
Kryston Silkworm ili Kryston lii udici jer ste ispod olova postavili
Quicksilver. Pravo mesto za stoper. Ovakvim sistemom polako pre-
zabacivanje kedera je u blizini traujte dno. Bacajte polako i oprezno.
mesta gde lokvanji prekrivaju Pretraite teren sa leva na desno, a onda
vodu. promenite lokaciju.
Ukoliko koristite mrtvog
kedera, otpustite najlon ili koristite maksimalno lako olovo, kako bendar ne bi ose-
tio otpor pri uzimanju mamca. Olovo i mamac se mogu uplesti u organske ostatke
na dnu vode kao to su liæe i granèice. Da bi se ovo spreèilo treba koristiti olova
oblih ivica, a u mamac treba ubaciti vazduh medicinskim pricem. Mamci moraju
uvek biti svei. Sitne bodorke, beovice, crvenperke i krkue duine od 3,5 do 5 cm
su idealne. Nemojte nikada koristiti usmrdele stare ribice, kao ni morsku ribu, jer
bandar ne voli miris mora.
J
Bas
pastrvski grgeè
Micropterus salmoides
as je pre svega fantastièna sportska riba.
Lov basa
Bas se uglavnom zadrava u priobalnim delovima voda, uz trsku i travu,
odakle vreba plen. Sitniji komadi se ponekad sunèaju na povrini vode, dok krup-
niji vie vole veæe dubine. U proleæe i s jeseni vie vole duboke vode, i do 20 m,
23
24 Ribe naih voda
dok se pri sunèanom danu, leti, a posebno kada je temperatura vode od 18 do 20OC,
love na samoj povrini.
Bas se lovi dvema poznatim tehnikama, muièarenjem i varalièarenjem,
mada se u novije vreme lovi i nekim karakteristiènim ivim mamcima.
Muièarenje se najuspenije izvodi u toku toplih i sunèanih letnjih dana,
kada bas i inaèe lovi insekte koji padnu u vodu. Oprema treba da bude to robus-
nija. Muièarskom tehnikom se lovi pomoæu povrinskih muica, popera i
strimera. Povrinske, suve muice treba da se uzimaju u skladu sa tekuæom situaci-
jom na vodi i raspoloivim ivim insektima, mada uvek treba probati i sa nekim
od fantastiènih muica. Popere bas ponekad napada. Treba koristiti manje popere
koji imitiraju bube i male abe. Najredje od svega bas napada strimere. Strimer
treba voditi blizu obale, èak ako je moguæe kroz travu. Na tim mestima bas vreba
sve to se kreæe u njegovom vidokrugu.
Najèeæe se bas lovi varalièarenjem. Za ovu namenu koriste se tapovi
dobrih bacaèkih osobina duine do 3 m, koji mogu da bace varalicu od 10 do 30 g
na eljenu daljinu. Koristi se najlon debljine 0,25 mm. Od varalica koriste se
digovi, vormovi, tvisteri, silikonski dadevnjaci i rakovi, metalne kaike i vob-
leri.
Digovi i silikonske varalice imitacije riba su u USA (njegovoj posto-
jbini) na prvom mestu pri pecanju basa. Vode se pored trave i trske gde se pred-
postavlja da je riba. Èesto ih ribolovci umaèu u aromu ribljeg mesa kako bi ih
naèinili jo privlaènijima.
Vormovi se koriste uglavnom za hvatanje basa na dnu. Ovo su silikonske
varalice u obliku crva, duine i do 20 cm. Prilikom kaèenja vrh udice se nabija u
telo varalice kako se ne bi kaèio za dno. Kada se koriste vormovi udica treba da
bude jako otra kako riba ne bi pro-
bila vorma kada riba zagrize. · Ako se peca sa obale dobro je imati
Kontra mora biti pravovremena i alatku za spasavanje voblera zakaèenih na
odseèna. Pri zabacivanju, pulna se prepreke. Za izradu su potrebna tri dua
otputa kako bi najlon nesmetano eksera od kojih se pravi "cengela". Ona se
izlazio, a vorm direktno tonuo. vee na kraj oko 30 m dugog ribarskog
Kada vorm legne na dno, prebacite konca debljine 2,5-3mm, a ispod nje se
graniènik, i saèekajte par sekundi. postavi olovni uteg teak 100-150 grama.
Nakon ove pauze sledi trzaj. Trzaj Preciznim nabacivanjem u travu oko
ne sme biti preterano jak i mora biti mesta na kome je zakaèeni vobler on se
kontrolisan, odnosno ne dui od 30 najèeæe izvuèe zajedno sa komadima
cm. Na svakom trzaju, vorm æe poèupane trave.
poleteti sa dna, doæi do najvie
Ribe naih voda 25
taèke i onda pasti na dno. Tek tada namotajte najlon i zategnite ga. Napravite
stanku i ponovite postupak, sve dok ne izadjete iz areala na kome predpostavljate
da ima baseva.
Samo jedna vrsta vorma se koristi za letnji povrinski ribolov, a to je
imitacija pua golaæa (slug).
Tvisteri su svima dobro poznati i razlikuju se od vormova najvie po
povijenom repu. Montiraju se na olovne digove (udice sa velikim olovnim glava-
ma, koje omoguæavaju bacanje i vodjenje varalice).
Silikonski rakovi i dadevnjaci su dobre varalice za basa, buduæi da su
mu rakovi i dadevnjaci prirodna hrana. Vrlo je bitno da varalicu umoèite u aromu
rakovog mesa, kako bi se riba zavarala.
Varalièarenje metalnim kaikama je kod nas dosta popularno. Za letnje
pecanje koriste se rotirajuæe kaike velièine 2 do 3 koje su dreèavo obojene i lep-
tiri od 1 do 3.
Mogu se koristiti i tonuæi i plutajuæi vobleri. Èesto se ispred voblera
vee poper i bacaju se zajedno. Mogu se koristiti i mali Rapalini modeli. Idealan
vobler treba da bude plivajuæi, sa velikom kaikom, duine od 5 do 7 cm.
Okruglog tela, jer bi povrina horizontalnog preseka trebala da bude veæa od
najveæe povrine vertikalnog preseka. Od boja najbolje se pokazao model za sre-
brnim ili utim bokovima i crnim ledjima.
Ukoliko se peca povrinskom varalicom, mogu se koristiti èetiri osnov-
na naèina vodjenja varalice:
· zigzaging (etanje psa) - ova tehnika podrazumeva stalno blago
povlaèenje i oputanje varalice pa varalica neprekidno menja brzinu i izaziva ribu;
· boèno etanje - vrhom tapa se blago mae levo desno uz stalno namo-
tavanje najlona;
· povlaèenje - nakon zabacivanja povlaèi se varalica naglim trzajem vrha
tapa nagore, nakon toga se vrh sputa, pa se ponavlja postupak. Najlon se ne
namotava;
· kreni i stani - nakon zabacivanja najlon se namotava, pa se onda stane
sa namotavanjem. Postupak se ponavlja do izvlaèenja varalice iz vode.
Kada je ribolov na basa jako lo i neproduktivan treba probati ive
mamace. Gliste i rakove treba vuæi po dnu ili koristiti ive kedere da se slobodno
kreæu ispod povrine vode sa lakim oteanjem i malim udicama.
Bas se danas sve èeæe lovi na dadevnjaka. Udica velièine 3/0 je za
dadevnjaka velièine oko 10 cm, 4/0 za 15 cm i 5/0 za najveæe. Bass od 2 kg æe
bez problema da proguta dadevnjaka od 20-tak cm.
N
Beovica
ukljeva
uklija
bjelica
bjelka
klija
laubica
keder Alburnus alburnus
zelenika
kaugler eovica naseljava gotovo sve vode
pliska
plaica
kolaica
B Evrope, sem onih u Skandinaviji, Irskoj i
kotskoj. Fina krljut beovice u sebi ima
kristal guanin koji po svojoj strukturi lièi na
biser, pa se u srednjem veku koristila za izradu vetaèkih bisera. Van vode njena
srebrno-plava boja je vrlo upadljiva, ali joj ba ona pri povrini pomae da se
sakrije od potencijalnih grabljivica utapajuæi se u metalno plavu boju neba.
Uglavnom bira sporotekuæe i nepokretne vode. Njen usni otvor okrenut je ka gore
to govori da se hrani sa povrine vode insektima i larvama, pa iz toga proizilazi
da naseljava upravo taj sloj vode. Obièno formira velika jata sa bodorkama i
kleniæima nadomeæujuæi svoju velièinu velièinom jata. U vodama bez predatora
deava se da se prenamnoi. Zimi se povlaèi u dublje zone vode. Mresti se od apri-
la do poèetka jula, kada polno zrele jedinke (stare 1 do 3 godine) trae vode blizu
obala bez imalo reènih strujanja. Jedna enka moe poloiti 5.000 do 8.000 koma-
da utih jajaaca na bilje i kamenje.Mladj se izvaljuje nakon nedelju dana. Za
samo godinu dana ribice porastu do 10 cm, to èini polovinu ukupnog rasta za ceo
ivot, koji obièno ne prelazi 6 godina. Beovica je izuzetno vana karika u lancu
ishrane riba grabljivica i vodenih ptica.
Lov beovice
Sitna beovica se najèeæe lovi èerencem. U zavisnosti od terena i prilika
na vodi u lovu beovice mogu se primeniti svi takmièarski metodi.
Za ribolov ove vrste ribe potrebni su tapovi izuzetne mekoæe, duine 2
do 11 m, akcije 35 do 130g, predviðeni za ribu teine do 1,5 kg. U naèelu, najbre
i najlake se love kratkim do srednje dugim direkt tapovima (1 - 5 m).
Tipièan kederski sistem izraðen je od vrlo finog najlona. Najlon debljine
od 0,05 do 0,08 omoguæuje najizazovnije pokrete mamca zakaèenog na udicu 20
- 26. Upotrebljavaju se mali plovci sa oznakom 4x8 - 4x12 i tome primerena
26
Ribe naih voda 27
kolièina olovnih kuglica. Olovne kuglice moemo postavljati na dva naèina u zav-
isnosti od agresivnosti beovice pri uzimanju mamca i to:
· keder trza dobro i brzo - sva olova su sputena do predveza;
· keder trza slabo - jedno olovo postavljamo kod predveza,a ostala 10-ak cm vie;
Valja napomenuti da je duina predveza srazmerna brzini ribolova. to
kederi èeæe trzaju to je moguæe koristiti kraæi predvez. Ponekad je i 6 cm sasvim
dovoljno, dok je 10 cm maksimalno. Mamci su komadiæi gliste, sitniji crvi, hleb.
U veæini sluèajeva primama je osnova za svaki dobar rezultat. Osnovni smisao pri-
mamljivanja je da privuèe ribu i zadri je na jednom mestu gde pecamo. Umeæe je
hraniti toliko koliko je potrebno da riba ostane na mestu, a da se pritom ne prejede
ili prateæi hranu ode van domaaja pribora. Naèin hranjenja u lovu kedera zavisi
od vie faktora. Najznaèajniji su:
· Za vreme niskog vodostaja, leti, jata se tehnika ribolova, ribolovna dubina,
nalaze svuda po povrini vode. Za vreme brzina protoka vode, velièina i bro-
visokog vodostaja beovice se nalaze u jnost riba u jatu.
najsporijim delovima matice. Osnovna hrana za lov kedera je
· Jedan od èeæih problema je da na va neka od standardnih gotovih
oblak hrane navale "kederi" raznih velièi- smesa. Za povrinski ribolov (do 1
na. Zanimljivi su, naravno, prvenstveno m dubine) upotrebljavaju se lagane
oni veæi. Kako se reiti gomile malih i smese koje u vodi prave "oblak".
pruiti priliku veæima da stignu do udice s Za lovne dubine preko 1 m treba
zakaèenim crviæem? U osnovnu smesu, koristiti osnovnu smesu sa neto
osim crva, pomeajte neto suvih kastera. grublje mlevenim komponentama
Za razliku od crva koji lagano tonu, kas- jer bre tone. Opte je pravilo da u
teri due vremena plivaju na povrini tekuæoj vodi treba "hraniti" mnogo
vode. Diuæi se, povuæi æe za sobom vie nego u stajaæim. Osnovna
nepoeljni sitni, dok æe pokretni crviæi smesa, naravno, nije dovoljna za
zadrati na mestu relativno veæu ribu. vrhunski rezultat. Ukratko postoje
· Hranu i sve dodatke obavezno prvo èetiri moguæa dodatka:
izmeati na suvo, a tek potom navlaiti. · Najèeæi dodatak su mesni crvi
(lièinke razlièitih vrsta muva).
· Drugi dodatak su kasteri (lutke
muva koje se nakon nekog vremena razvijaju iz crva).
· Treæi dodatak je fuj (lièinke vrste Chironomus tumi tumi i sliène).
· Èetvrti dodatak, èest kao i mamac, su bloodworm-ovi.
Osnovu primame za beovicu èine: fine mrvice crnog hleba, mleveni keks, kuku-
ruzno brano, kukuruzni griz i peèeni kikiriki.
Kada krenete u potragu za beovicama potraite prvo osunèanu povrinu
28 Ribe naih voda
vode. Jata beovica su lako vidljiva jer je ovo riba povrine vode. Èak i zimi, jata
su aktivna i na prvi zrak sunca se pojavljuju na povrini. Kada se pribliite vodi i
odredite mesto ribolova, navlaite primamu koliko god moete. Kada je bacite,
trebalo bi da pravi finu maglu u vodi koja dugo traje. Praktièno, raspadanje treba
da poène èim bacite primamu u vodu. Najbolje su primame ute i bele boje. Èist
hleb je toliko dobra primama da èete kada bacite koricu hleba u vodu, primetiti jato
beovica kako se bore za gric.
Pribor treba da montirate tako da nakon zabaèaja, mamac to due
ostane na samoj povrini i da polako tone ka sredini vode. Na dnu ne oèekujte da
ima bilo kakvih beovica. Vodu neprestano mutite dodavanjem primame. Zabacujte
uvek na isto mesto i vadiæete ribicu za ribicom. Ovakvo pecanje je moda najblie
sportskom ribolovu. Ne oèekujte da æete u jednom trenutku moæi da pecate na vie
od jednog tapa.
Ugriz beovice je brz i odluèan. Ukoliko vam plovak tone polako, znajte
da je u pitanju jato sitnih beovica napalo va mamac.
Kada ribu upecate i izvadite iz vode, promenite mamac. Stari mamac
bacite u vodu kao primamu i zabacite ponovo. Kada jato krene da grize, ove rad-
nje æete automatizovati.
Postavlja se pitanje to bi uopte pecali beovice. Evo nekoliko razloga:
· Pecaro ste poèetnik. Pecanje beovica je odlièna veba i priprema za
mnogo krupnije ribe.
· Trebaju vam kederi za pecanje grabljivica. Vrlo brzo moete napecati
dovoljno beovica za ceo dan. Ali pazite, beovice su vrlo osetljive na kvalitet vode
i brzo ugibaju u toploj vodi bez kiseonika, kakva je recimo u kofi u kojoj èuvate
kedere. Nemojte pecati vie nego to vam je potrebno. Beovice rade gotovo celog
dana i uvek ih moete naæi.
· Sportista u dui. Nije bitna vrsta, bitan je oseæaj ulova.
· Na takmièenju. Svaka upecana beovica moe odluèiti pobednika.
· Lo dan. Beovica radi i kada nita ne radi.
· Èekate veæi ulov. Zabacili ste dubinke ili plovke na veæu dubinu i
èekate krupniji ulov. Pecajte beovice da prekratite vreme.
Bez obzira na motiv, pecanje beovica moe doneti dosta uivanja u
prirodi i oputanja uz nadmudrivanje ribe.
F
Bodorka
crvenookica
utooka
platika
grunec
siruna
Rutilus rutilus
odorka je tipièno evropska riba i ne
Lov bodorke
Prvo i osnovno je da odaberete dobro mesto sa èvrstim dnom i pristo-
jnom dubinom, bogato travnatim lejama. Kada prilazite vodi i sve vreme lova
budite tihi bez mnogo kretanja i trupkanja. Vrlo je osetljiva na zvuène vibracije i
sumljive senke, i tada brzo naputa mesto jer je vrlo plaljiva i oprezna riba. Ovo
ne mora da znaèi da vam neæe doæi novo jato, jer je bodorka riba pokreta, stalno
se kreæe i zato je ima du cele obale.
Dobro grize. Ne morate imati vrhunski pribor niti zavidno znanje da bi
je uhvatili, a kad grize onda je to stvarno griz. Za razliku od npr. beovice bodorka
je riba dna i retko se die na povrinu.
29
30 Ribe naih voda
Griz bodorke nije stidljiv i nije neophodno kontrirati na prvi pokret plov-
ka. Ona retko isputa mamac iz usta. Jedino za vreme hladnog doba godine mamac
uzima jako neno, pa je tada nuno loviti i na finiji pribor i samo jednog crviæa.
Na udici je solidan borac, pa izbegavajte vaðenje veæih bodorki "u prsa". Kada
dobro grizu i nisu ba jako sitne, ulov od 6 kg za 3 sata nije nita neobièno. Postoje
dva naèina pecanja bodorke koji zavise od njene velièine.
Kako je bodorka aktivna preko cele godine zimi je jedna od najèeæih
riba koje se pecaju. Bez obzira na hladnoæu najbolje vreme za pecanje bodorke
zimi su prva dva tri sata mraka. U tom periodu bodorka je mnogo manje oprezna
i mnogo grabeljivija.
Za lov malih bodorki potreban vam je najlaki sistem koji je moguæe
koristiti na vodi na kojoj pecate. Ako je u pitanju reka sistem treba da bude toliko
lak da ga struja povlaèi za sobom, a u sluèaju da pokuate da ga zaustavite plovak
tone. Ovo æe osigurati da vam se udica stalno pokreæe, to je preduslov za pecan-
je sitnih bodorki. Pored ove tehnike, na rekama moete primeniti i jednu od
sledeæih:
· zabacite, zaustavite plovak koji æe podiæi mamac, onda ga opet pustite
da krene, to æe ga spustiti i tako ponavljajte.
· etajuæa tehnika se izvodi tako to se uzvodno baci mamac, kada se
udica nadje na dnu, poèeæe da se podie zbog struje. Za ovaj metod morate da
koristite vrlo lak pribor. Na mirnim vodama mali kratki trzaji tapom uèiniæe da
udica vibrira. Dubina na kojima se nalaze sitne bodorke je do 5 cm od dna.
Prihrana treba da bude srednje teka (6 do 10 grudvi velièine limuna), a nakon toga
nakon svakog zabacivanja treba ubaciti malu kuglu kako bi se bodorke zadrale
aktivne. Ideja je da se voda stalno zadri mutnom od prisustva prihrane. Prihrana
malih bodorki je identièna prihrani beovica jer im je ivot u tom periodu vrlo
slièan.
Krupnije bodorke trae malo drugaèiju taktiku. Pre svega potreban vam
je tei pribor. Najlon nosivosti od 1,1 do 1,4 kg i udica velièine od 8 do 12. Dubina
je do 5 cm veæa od dubine dna, jer se krupnije bodorke hrane na dnu. Velika prom-
ena u velièini upecanih bodorki moe da se dogodi ako se dubina udice spusti za
tih 5 cm. Najbolji mamac za krupnije bodorke je hlebna pahulja. Pravilo da pomer-
ate mamac i ovde je potrebno. Dobar metod je da se zaustavi sistem na vrhu mesta
na kome bacamo primamu, pa nakon toga da ga polako pomeramo nizvodno (30-
tak santimetara), a nakon toga da ga zaustavimo i opet vratimo polako na poèetni
poloaj.
Prihrana je u ovom sluèaju jaèa (10 do 20 kugli) i po jedna kuglica svak-
ih 15 do 20 minuta. Ova primama mora biti malo kompaktnija, kako se ne bi
Ribe naih voda 31
odmah raspala, veæ da to uradi tek na dnu. Jedini razlog to ne vrite primamlji-
vanje neprekidno, je taj to bi se stalnom primamom stvarala magla u vodi koja bi
privlaèila sitnu ribu. Ova sitna riba bi komadala primamu pre nego to padne na
dno i ne bi se postigao eljeni cilj. Jedino odstupanje od ovog pravila je kada se
peca u brzim vodama kada se primama baca bez prestanka.
Kada traite krupnije bodorke, potraite prvo delove vode gde je dubina
veæa od proseka. Recimo, kada je voda duboka 1,4 m potraite deo dubine 1,5 m,
ako je 2,4 m potraite rupu dubine 3 m. Velike bodorke vole depresije, verovatno
jer su one u stvari mesta gde se nagomilava hrana. Brzina vode je takodje bitna.
Treba traiti malo sporije delove toka. Bodorke ne podnose dno koje je previe pr-
ljavo i prekriveno muljem, veæ vie vole pesak i ljunak. Traite je pod kronjom
vrbe ili jove koje joj za vreme hladnijih dana pruaju utoèite od vetra. Krupnije
bodorke se hrane bubama, puevima i raèiæima koji se sakupljaju medju priobal-
nim korenjem gde se i one nalaze. Medjutim ne znaèi da se bodorke nalaze na svim
mestima koje smo nabrojali. Najbolje je predveèe veoma paljivo priæi reci i
potraiti nizove balonèiæa koje bodorke ostavljaju za sobom u potrazi za hranom,
na tim mestima treba pecati.
Glavni period pecanja krupnih bodorki je od poèetka oktobra do kraja
pecaroke sezone. Najbolji su oni dani kada je temperatura vazduha od 7 do 12°C,
praæena blagim vetrom koji donosi slabu kiu i oblake. Kada duvaju suvi vetrovi,
kada je nebo bez oblaka, kada se noæu javlja mraz ili je dnevna temperatura ispod
nule ne treba traiti bodorke. Ali bez obzira na vreme, nemojte oèajavati - bodor-
ke se sigurno hrane u nekom trenutku dana. Najèeæe se hrane predveèe, nekad èak
i u toku popodneva ukoliko je vreme toplije. Generalno, to je hladnije, to bodor-
ke kasnije kreæu u potragu za hranom. Èesto je to period od 20 èasova pa sve do
ponoæi. Svitanje je drugi deo dana kada se pecaju krupni primerci. Ovo posebno
vai leti, ali se odnosi i na zimu i jesen posebno ako je noæ bila blaga sa eventu-
alnim slabim vetrom.
Ukoliko poznajete vodu na kojoj lovite i uvereni ste da obiluje bodor-
kom, te da u potrazi za hranom dolazi do obale, bez razmiljanja se opredelite za
plovak. Moete je loviti sa deset metarskim tapom, ali i sa teleskopskim tapom
ne duim od 4 m. tap ne mora biti brz, ali je vano da je lak i dobro izbalansiran,
jer je bodorka najosetljivija riba od svih predstavnika familije arana.
Postoji pravilo gde je traiti, a ono zavisi od vode i godinjeg doba.
Februar, mart i april potraite je na 8 - 15 m od obale, jun, jul lovite je pod samom
obalom (dolazi na mrest), avgust, septembar, oktobar, novembar - odlazi u dublje
delove vode.
Proletni deo godine spada u tee periode ribolova na bodorku. Razlog je
32 Ribe naih voda
jednostavan: sama riba je jo uvek, tj. njen metabolizam, prilagoðen(a) hladnoj
vodi. Nema borbenosti, a ribu vadimo iz vode kao "list". Sam griz utooke je "bi
- ne bi".
to je vreme toplije, voda se zagrejava i aktivnost ribe je veæa, njen griz
ivahniji i tada moete upotrebljavati i iglice za stajaæe vode ili cilindriène plovke
od 4x12 do 4x18 nosivosti za tekuæe vode. Generalno nije neophodno da koristite
izuzetno male plovke, veæ je bitno da ih maksimalno potopimo, tako da pri trzaju
riba oseti minimalan otpor. U zavisnosti od duine tapa treba uzimati plovke
nosivosti 0,5 g za tapove od 4 m duine, 1 g na tapove do 7 m duine i 2 g za
ostale.
Predvez u hladnijim danima je kraæi oko 10 cm, a sa toplijim danima
moe biti dui, a maksimalno do 15 cm.
Najlon mora biti maksimalno tanak, ali da izdri uslove ribolova.
Ukoliko se peca u vodama èistog dna najlon nosivosti 0,45 kg je dovoljan, ukoliko
je voda obrasla travom nosivost treba da bude 0,7 do 0,8 kg.
Udice moraju da budu takve da mamac na njima deluje prirodno. Stoga izbegava-
jte oble, zdepaste i debele udice. Izaberite udice sa duim vratom i njihovu
velièinu uskladite sa velièinom mamaca. Sa proleæa uzmite udice velièine 20 do
22, a kako se voda greje moete preæi i na udice velièine 18.
Bodorka ne trpi otpor, èim ga oseti ostavlja mamac i odlazi. Prilaz
mamcu joj je brz i nervozan, pa zato treba biti oprezan i brz na kontri. Plovak
opteretiti tako da iz vode viri samo antena i obeleeni vrh plovka. Kako opteretiti
plovak i rasporediti olovca? Prvo i osnovno,morate voditi raèuna da vam olovca
koja koristite budu iste teine , nikakve kombinacije sa olovcima razlièite teine
ne dolaze u obzir. Kada rasporedjujete olovca vodite raèuna da vam prvo bude
udaljeno od udice 25 cm, a zatim vrite raspored prema vremenskim uslovima.
Ako je mirna voda olovca treba grupisati ravnomerno, kod protoène vode preneti
optereæenje prema plovku, ako je vetrovito, a voda stajaæa optereæenje ide ka udici.
Mamac treba da bude pri samom dnu.
Ukoliko se bodorke pecaju dubinskom metodom, na vrh tapa treba
obavezno staviti meki vrh kao indikator trzaja.
Jelovnik joj je irok, od biljne hrane, preko trave i rastinja sa dna, do
hrane ivotinjskog porekla. Najèeæe se lovi na mesnog crviæa. I to tako to prvog
crviæa navuèite celom duinom na udicu 14, a jednog zakaèete da jednim delom
slobodno leluja i mrda u vodi, to privlaèi panju ribi koja onda brzo i hitro napa-
da. Sem ovog mamca odlièna je i crvena glista, rua od belog hleba, mamac od
sojinog brana, ali su ovi mamci nesigurni, jer ih okolna sitna riba brzo skine.
Bez greke, hleb je najbolji mamac za bodorke. Ima i drugih mamaca, ali ni jedan
Ribe naih voda 33
nije toliko uspean. Nije loe prihranjivati mesto pecanja bar jednom nedeljno, a
ukoliko ste u moguænosti svakog dana, gnjeèenim hlebom. Kad navikneti ribe na
hleb traiæe ga svakog dana. Kolièina hleba je odredjena vremenskim uslovima i
osobinama vode. Kada je vreme hladnije i voda bistrija, treba dati maksimalno
pola hleba, a ukoliko je vreme toplo, a voda mutna, moe se iæi i na celu veknu.
Seme konoplje ima prijatnu aromu za bodorke. Ukoliko se peca na konoplju,
potrebno je sa vremena na vreme rasuti malu kolièinu semena na mesto pecanja.
Ovo æe uznemiriti bodorke koje æe poèeti da pretrauju sve nivoe vode u potrazi
za njima. Kada se peca na konoplju stavlja se jedno zrno na udicu velièine 18 ili
16. Velièina i kvalitet bodorki koje se pecaju na seme konoplje su zaprepaæujuæi,
pomisliæete da je druga vrsta u pitanju. Jedini problem je to je ugriz bodorke na
ovaj mamac izuzetno brz i vaa kontra mora biti adekvatna kako bi je upecali.
Seme grahorice (Vicia sp.) moe se koristiti kao mamac. Pre upotrebe
treba ga skuvati tako da se moe kaèiti na udicu a da se ne raspadne. Moe se
koristiti u kombinaciji sa semenom konoplje. Najbolje se pokazalo u toku leta i sa
jeseni, kada se i moe naæi u prirodi. Nije uvek sigurno da æe riba iæi na ovaj
mamac, medjutim treba imati poverenja u njega i ulov æe biti dobar.
Na kukuruz eæerac ribu morate prvo naviknuti. Ali kada to uspete,
pecaæete samo krupne primerke. Za razliku od konoplje i grahorice, na kukuruz
eæerac mogu da rade i aran, linjak i krupna deverika.
U rano proleæe kada je ostala riba tek probudjena iz zimskog sna, a neke
zanete prirodnim nagonom za produenje vrste, bodorka svojom agresivnoæu
uzima hranu i za vreme mresta, pa se èesto deava da skoro svaka ulovljena bodor-
ka ima utrobu punu ikre, to znaèi da je u ovo doba godine najaktivnija, pa je tada
ribolovci masovno love. U ovo doba godine nije potrebna neka posebna hrana da
bi smo je zadrali na mestu lova. Dovoljno je pomeati stari hleb sa koncentratom
za piliæe, uz dodatak ake-dve mlevenog prenog suncokreta, malo prenog seme-
na konoplje tucanog u avanu, dodati miris anisa ili vanile, ovo dobro umesiti, prav-
iti kugle da su malo èvræe, velièine pesnice i bacati ih na mesto pecanja. Ako
elite da hrana bude jaèa ubacite jednu do dve ake crvica koje umeate u hranu.
Jo bolji efekat postiæi æete ako hrani dodate malo pileæe krvi to kod bodorke
izaziva poseban nagon prema hrani. Prilikom primamljivanja u ranijim mesecima
(mart, april) moramo obratiti panju da se riba pojavljuje u manjim grupama od 10
do 15 komada. To znaèi da kugle hrane moraju biti maksimalno velièine man-
darine, uz obilno primamljivanje na poèetku (10 kugli) i praækanje crva (5 - 6
kom.). Samo dohranjivanje obavlja se kuglama velièine oraha.
U kasnijem periodu godine bodorku obavezno prihranjujte. Bez prihrane
rezultat ulova bit æe vie plod sluèajnosti nego smiljenog ribolova. Za prihranu je
34 Ribe naih voda
dovoljno 1 kg Sensasove hrane Gros Gardons, 1/2 kg hlebnih mrvica i 200 g
crviæa. U kanti najpre natopite hlebne mrvice, prièekajte 10 minuta, pa uspite Gros
Gardons i dobro promeajte. Dodajte potrebnu kolièinu vode, ponovno sve dobro
promeajte i probajte formirati kuglu velièine narande. Kugla mora biti kompak-
tna, ni pretvrda ni premekana. Na kraju uspite crviæe u hranu. Izmerite dubinu
pomoæu meraèa dubine i zabacite sistem na eljeno mesto. Nahranite mesto s 2/3
hrane, nataknite na udicu 1 ili 2 crviæa i zabacite. Ako je sve u redu, veæ nakon 10
- 15 min trebala bi se javiti bodorka. Ako primetite male mehuriæe na mestu gde
ste nahranili, moete biti zadovoljni, jer jato bodorki privuèeno hranom rije po
dnu. Potrebno je èeæe dohranjivanje (opet s kuglicama hrane velièine oraha).
Bodorka iako riba dna moe se diæi hranom, crvima i fujem. Hrana za
nju treba da je slatkasta (miris èokolade). Pripremi hrane treba posvetiti maksi-
malnu panju, jer je i ona jedan od faktora uspenosti. Neka od osnovnih pravila
su:
· hranu navlaiti barem dva sata pre · U potrazi za bodorkama na mestu na
· navlaenu hranu obavezno pro- kome ste bacili gnjeèeni hleb, posmatrajte
sejati na to sitnije sito; povrinu vode. Ponekad na njenu
· boja hrane zavisi od dubine vode, povrinu izranjaju deliæi hleba koje
tamnija za vode dubine do 2,5 m, a bodorke otkinu prilikom izjedanja pri-
svetlija za vode dublje od 3 m; mame.
· boja ledja bodorke zavisi od boje · Ako koristite jednog mesnog crviæa na
dna, zelena podloga zelena ledja, udici velièine 20 ili 18 na primer, okaèite
crna podloga crna ledja, riba sa ga na to manji komad koe. Bodorke
crnim ledjima neæe se zadravati imaju obièaj da se poigraju sa mamcem
nad primamom svetlije boje. pre nego ga uzmu i u sluèaju da ste
Aditivi u primami bodor- mamac zakaèili èvrsto, on se neæe prirod-
ke su vrlo vani. Belgijanci leti u no ponaati i umesto da zakaèite ribu, ona
primamu ubacuju izmet goluba. æe se predomisliti i otiæi.
Hrana golubova je kudelja, korijan- · U mirnoj vodi bodorku moete pecati
der i ostale vrste semenki koje pro- vaglerom, a na dubokim vodama klizeæim
laze kroz probavni trakt goluba plovkom. Dugaèke tapove koristite kada
netaknute. To su iste one biljke pecate sa keja ili na kanalima. Dubinska
koje se inaèe dodaju u primamu. metoda se obièno koristi zimi.
Pored toga u golubljem izmetu
nalaze se i enzimi koji pomau go-
lubu pri varenju, i koji kod riba ubrzavaju varenje hrane, pa se riba sporije zasiæu-
je. Pravilan naèin upotrebe golubljeg izmeta je da se on umea u retku ovsenu kau
koji bi se nakon toga koristio da navlazi primamu. Ovu primamu treba pripremiti
Ribe naih voda 35
u vruæoj vodi 2 do 3 sata pre pecanja, a u hladnoj treba ostaviti tokom cele noæi.
Razmera vode i izmeta je 3:1. Pre upotrebe izmeta nemojte zaboraviti da prosejete
izmet kako bi izdvojili ostatke perja iz njega. Nakon cele pripreme pola kila izmeta
biæe dovoljno za 2 kilograma suve primame.
Druga stvar koju ne smete zaboraviti prilikom pripreme primame, jeste
da ne prehranite ribe. Dobar naèin je da u primamu umeate blato. Crnica je dobar
dodatak jer æe usput obojiti primamu. Treba koristiti od 30 do 50% blata. to je
riba manja i manje je ima treba dodati vie blata. Postoji dobar naèin da postignete
zadovoljavajuæu vlanost blata. Uzmite mokar pekir pa ga dobro iscedite. U njega
ubacite sloj debljine 2 do 3 cm fine zemlje i uvijte pekir. Nakon par sati zemlja
æe biti prave vlanosti. Èak i ovako navlaenu zemlju treba dodati neposredno pred
pecanje u primamu jer moe presuiti ostatak primame.
to se tièe koriæenja ive hrane u primami dozvoljeno je dodavanje
svega, ali treba paziti da se ne pretera. Jedna aka ive primame dovoljna je da se
umea u primamu za ceo dan. Ponekad je bolje koristiti zlatno ute velike kastere
nego mesne crviæe.
Poslednji savet je vezan za upotrebu PV1 za primamu na rekama i
dubokim vodama, jer je on baziran na braon eæeru. Zbog eæera PV1 dobro vezu-
je primamu, ali kada se raskvasi pod vodom brzo se raspada to èini primamu
ivom. Primama koja se moe kupiti je daleko neaktivnija i traje due na dnu to
odgovara recimo crvenperki koja trai izuzetno jaku i trajnu primamu.
ED
Ribolovaèki
magazin
Revija za sportski ribolov,
ekologiju i turizam na vodi
email: rm@neobee.net
www.ribolovacki-magazin.co.yu
Bratfi
jaz
jez
protfi
peèenica
Leusiscus idus
az naseljava sve evropske vode sem voda
36
Ribe naih voda 37
gde mu je prirodna hrana. Kada po povrini vode nema gusenica i sitnih insekata,
ni jaz nema razlog da bude tu, veæ se radije povlaèi u dubinu.
Jaz ima izuzetno razvijeno èulo vida i vrlo dobro oseæa vibracije koje se
prenose preko zemlje u vodu. Uvek imajte u vidu da je ovo plaljiva i oprezna riba
i svako bahato ponaanje na obali sigurno æe ga uplaiti i oterati.
Od svih mesta u reci ova riba æe najèeæe izabrati mesta gde se male
vode ulivaju u vodeni tok. Izvori i rukavci su mu omiljena mesta. Zbog stalnog
meanja vode, ona postaje bogatija kiseonikom i riba tei da u njoj to sue ostane.
Takodje, mnoga jata sitnih riba vole upravo ovakva mesta, a jaz je tu da bi se njima
hranio. Obratite panju na to da jaz voli da se zadrava na mestima gde se kana-
lizacija uliva u vodu. Ova mesta su primamljiva za sve stanovnike voda zbog obi-
lja hrane, ali ovakve ribe mogu biti vrlo neugodnog ukusa i mirisa, pa èak i bakte-
rioloki neispravne za jelo.
Jaz izgleda kao da je nastao ukrtanjem klena i bodorke. Njegova
zaobljena ledja su plavo-zelene boje, bokovi su srebrni, a stomak beo. Repno i
dorzalno peraje su sive boje, dok su ostala peraja crvenkasta, i za razliku od klen-
ovih konkavna (udubljena).Najsigurniji naèin za identifikaciju jaza je broj krljuti
na lateralnoj liniji, koji je kod jaza 55 do 61, a kod klena i bodorke 42 do 46.
Lov jaza
Da bi jaza uspeno lovili, pogledajmo prvo ta je njegova prirodna
hrana, a to su sitne ribe, insekti i razne vrste crva. Dakle odmah je jasno da su
odlièni mamci: sve vrste glista - posebno crvene gliste, insekti, mesni crviæi i kas-
teri posebno, skakavci, gusenice, larve komaraca, pa i poneki sitniji keder. Kao
alternativa ovoj ribi se moe ponuditi: hleb, kulja, zrnevlje ili kukuruz.
Prihranjivanje je i za jaza od esencijalnog znaèaja. Medjutim, obratite
panju na njegovu prirodu. Ovo je riba dna i tu je i treba traiti i primamljivati.
Takodje voda ne treba da bude dublja od 3 metra, inaèe tu jaz vrlo retko, sem zimi,
dolazi. Dakle, treba nam tvrda primama, koja se polako raspada, tamne je boje,
pada na dno i po moguænosti ne stvara ni malo magle u vodi, kako ne bi primamio
gomilu sitne beovice, koja æe nam samo oteati ribolov. Takvu primamu moemo
i kupiti kao gotovu, ali moemo i napraviti po sledeæem receptu: u 1 kg izmrv-
ljenog hleba bez korice dodati 2 ake prekrupa ili izdrobljenog mladog kukuruza,
a po potrebi dodaje se zemlja ili glina, nikako treset. Ovaj poslednji sastojak æe pri-
mamu oteati i obojiti. Primama se baca tehnikom polumasovnog prihranjivanja sa
kasnijim dohranjivanjem. Dohranjivanje je moguæe vriti klikerima same osnovne
primame, rasipanjem kukuruza ili bacanjem komadiæa kulje.
Najpogodnija mesta za lov jaza su delovi obale utvrdjeni kamenom,
38 Ribe naih voda
mesta gde su potopljeni brodovi ili lepovi, isteci poljskih kanala preko pumpi,
mesta sa potopljenim oborenim drveæem i ulivi malih tokova i izvora u veæe vode.
Jaz se lovi na sva tri osnovna naèina: najèeæe plovkom, redje varalicom,
a dubinkom uglavnom sluèajno.
Jaz se najlake i najèeæe lovi na plovak i to obièno tapom duine preko
4 m sa ili bez mainice. Ovakav tap u veæini sluèajeva pokriva potpuni areal kre-
tanja jaza u vodi, a ribolovcu prua moguænost da precizno zabaci na hranjeno
mesto. Kao plovak, nosivosti od 3 do 5 g, se moe koristiti i klizeæi i fiksni, ali
treba paziti da se mamac nadje na dnu. Jo je bolje da je mamac samo malo
odignut od dna i da sa on ponudi jazu "na tacni". Ovo olakavanje mamaca se sas-
toji u tome, da se uz mamac na udicu okaèi i kuglica stiropora ili komadiæ hrane
za pse. Klizeæi vagler plovak se moe i mora koristiti samo na onim vodama gde
je pliæak predugaèak, recimo est-sedam metara, kao to je to sluèaj na veæim jez-
erima, pa ga treba prebaciti. Najlon treba da je 0,15-0,25 mm, nosivosti do 2 kg,
bez obzira na boju. Udica od broja 12 pa do 6.
Tehnika ribolova plovkom moe biti i pretraivanje dna. Zabacite
uzvodno i pustite da struja nosi plovak. Mamac æe na taj naèin iæi neposredno
iznad dna dodirivajuæi ga povremeno. Visoko dignut mamac, jaz retko kad uzima.
Jaz udicu sa mamcem uzima punim zahvatom usta, tako da plovak zastane kao da
je udica zakaèila dno. Posle nekoliko trenutaka, plovak brzo potanja u pravcu
dubljeg dela vode. Tada treba uèiniti laku kontru. Jaèa nije preporuèljiva zbog
mekanih usta koja bi pri tom mogla biti proseèena udicom.
Tehnika varalièarenja je neto drukèija nego kod recimo bandara.
Vodjenje treba da je brzo, pa èak i pravolinijsko. Cilj nam je da nateramo jaza da
pomisli da je naa varalica sitna beovica koja slobodno pliva u potrazi za hranom.
Ovakva manifestacija æe zainteresovati jaza, koji æe po pravilu pojuriti za hranom.
Ono to je bitno napomenuti na ovom mestu jeste da jaz grabi odmah i snano.
Èesto uz jak cimaj. Medjutim, èim oseti otpor isputa mamac. Ovo vai za sve
metode ribolova, ali je za varalicu od presudnog znaèaja. Dakle vaa kontra mora
biti brza i pravovremena. Od varalica najbolje su se pokazali okretni spineri, uti
meps broj.2, Zoranovi vobleri velièine 5 cm sivo-bele i zlatno-crne boje i druge
sliène varalice. Najlon za ovu svrhu treba da je neto jaèi 0,30 do 0,35 mm.
Lov dubinskom metodom je realno moguæ, ali je pravo pitanje zbog
èega bi zabacivali dubinku na tako malom rastojanju od obale. Pritom, morate
neprestano paziti na vrh tapa, jer jaz èesto udara samo jedanput. Jedini razlog
moe biti prebrza reèna struja, koja bi plovak nosila bez kontrole.
Kod nas pored jaza ivi i manji zlatni jaz, naa najlepa riba i velika
retkost, koja po verovanju ribolovaca donosi sreæu onom koji je ulovi.
M
Bucov
bolen
belun
bajin
Aspius aspius
ripada rodu (Aspius) iz familije
39
40 Ribe naih voda
prirodni ili vetaèki prelivi, stubovi mostova i uæa voda. Na ova mesta dolazi
uglavnom rano ujutro i predveèe.
Polnu zrelost enke dostiu u petoj-estoj godini, a mujaci u petoj godi-
ni ivota pri velièini preko 30 cm. Intenzivno polaganje jaja traje od aprila do
kraja maja, enka polae oko 100.000 jaja èiji razvoj traje od 14-21 dan..
Lov bucova
Za uspean lov bucova treba imati na umu gde bucov ivi, èime se hrani
i kada to èini. Ovo smo veæ u prvom delu o bucovu rekli pa sad treba samo pri-
meniti to znanje.
Bucova dakle, treba traiti u jutarnjim i veèernjim èasovima u delovima
vode koja se peni i osveava kiseonikom. Kod reka, koje imaju miran tok, treba ga
traiti u matici, to dalje od obale. Na Dunavu, recimo, bucov se vie kreæe kada
nivo vode stagnira ili je u blagom porastu.
Bucov se prvenstveno hrani beovicom i bodorkom, a to su ribe koje ive
na povrini vode. Dakle, treba ga traiti tik ispod povrine vode. Od tehnika koje
dolaze u obzir tu su: varalièarenje, muièarenje, vodjenje ivog mamaca i retko lov
na plovak.
Za uspean lov varalicom, treba imati tap akcije "A" ili "B", teine
bacanja u rasponu od 20 do 60, pa èak i 80 grama. Pre svega treba obratiti panju
na bacaèke osobine tapa. Naime, za bucova treba baciti mamac to dalje od obale
nekada i do 50 m. Nije loe ni koristiti mainicu sa "long cast" pulnom, koja
dodatno olakava daleka zabacivanja. Takodje, zbog velike kolièine najlona koji
neprekidno ide i vraæa se u mainicu, mainica treba da bude vrhunska, sa izuzetno
dobrim mehanizmo slaganja najlona, mora biti i brza i nije loe da joj prenos bude
1:5. Sve ovo je da bi se olakao lov i smanjila verovatnoæa da æete zamrsiti najlon.
Kapacitet pulne treba da je to veæi, ali u veæini sluèajeva kapacitet od 100 m za
najlon 0,40 je dovoljan. Najlon treba da bude mek, nosivosti do 4 kg i debljine
0,22 - 0,26 mm. Tanja kvalitetnija upredena struna od recimo 0,15 je opet pred-
nost. Obavezno podesite koènicu u zavisnosti od upotrebljenog najlona, jer je
bucov izuzetan borac na udici. Od varalica moete koristiti skoro sve tipove kai-
ka, spinere, voblere i silikonske fleksibilne varalice. Po pravilu trebalo bi da su
manje i da imitiraju malu, ranjenu ribu. Varalicu vodite po povrini i to u gornjih
20-30 cm vode. Putanja varalice treba da je pravolinijska, a vodjenje ne preterano
brzo. Pazite da vam varalica ne poskakuje iz vode, veæ da ima pravilan i ujednaèen
rad.
Lov vetaèkom muicom je najbolji u toku toplog sunèanog proleæa i
leti. Voda mora biti bistra, to je preduslov za muice uopte. Vetaèke muice koje
Ribe naih voda 41
se najèeæe koriste su "fantastiène muice", koje ne predstavljaju ni jednog
stvarnog insekta iz ekosistema vode i muice koje imitiraju bumbara, zulua, belog
vodenog cveta i aleksandra. Takodje vrlo je èesta upotreba strimera bele ili crno-
bele varijante sa par zlatnih ili utih dlaèica. Velièina moe da varira, a muice se
veu na udice velièine od 1 do 1/0. Dobra je tehnika pravljenja sistema muica na
kraju najlona. Za ovu svrhu treba probati razne kombinacije boja, oblika i velièi-
na muica. Dobitna varijanta ipak zavisi od mesta i vremena. Muice treba zabaci-
vati nizvodno ili popreèno na tok vode, a nikada uzvodno. Povlaèenje treba da
bude brzo, èak neto bre nego kod varalica. Vrh tapa treba da je podignut. Kako
je muice teko baciti na veæu udaljenost, obièno se muièarenje radi iz èamca.
Udarac bucova na muicu je jak i treba lepo podesiti koènicu. Kao i kod varalica i
ovde pribor mora biti to finiji, ali to kvalitetniji.
Hrana bucova u prirodi je preko 90% ribljeg porekla, pa je sasvim
logièno da æe se na kedera bucov vrlo èesto prevariti. Prva varjanta ribolova buco-
va na kedera je vodjenje mrtvog kedera, poznato kao "oivljavanje kedera". Za ovu
tehniku koristimo beovicu ili bodorku do 10 cm. Kedera kaèimo kroz donju usnu,
ali tako da vrh udice prodje kroz donji deo krnih otvora. Na ovaj naèin æe keder
najtee spasti pri jakom i dalekom zabacivanju. Da bi se ojaèao ceo sistem, moe
se dodati jo jedna udica, koja se kaèi kederu za ledja ili bok, ali pri ovome morate
paziti da ne naruite anatomiju kedera. Kriv i deformisan keder neæe imati pravu
putanju kroz vodu i obazrivi bucov æe posumnjati u njega. Udice treba da budu iste
velièine kao i kod muica. Najlon moe biti neto deblji, od 0,28 do 0,30 mm, dok
je upredena struna od 0,15 mm ipak najpreporuèljivija. tap sa dobrom vrnom
akcijom i mainica sa long cast pulnom, kapaciteta bar 150 m 0,30 mm. Dva su
osnovna naèina vodjenja ovakvog kedera.
Prvi je da zabacujete to dalje, nizvodno ili popreko na tok vode, pa
srednje brzim namotavanjem pravolinijski privlaèite mamac ka sebi. tap drite
visoko kako bi keder plivao u gornjih 20 do 30 cm vode. Ukoliko primetite da
bucov prati mamac, nikako ne usporavajte sa namotavanjem. Neka iskustva kazu-
ju da je u tom trenutku najbolje cimnuti vrhom tapa, to æe ubrzati kedera i even-
tualno nagoniti bucova na ugriz. U ovom sistemu ne treba koristiti vaser kuglu ni
olova, veæ je dovolja jedna kvalitetna vrtilica na oko 30 cm od udice.
Drugi metod je da kedera bacite nizvodno od mesta na kome oèekujete
da se nalazi jato ili primerak krupnijeg bucova. Najlon nakon smirivanja treba
blago nategnuti i drati kedera u vodenoj struji da poskakuje u gornjih 20 do 30
cm vode. Vrh tapa i ovde treba da je visoko dignut. Medjutim, za ovu tehniku,
potrebna vam je i vaser kugla vezana nekih 50 cm od kedera. Na vaser kuglu ka
kederu, postavite virblu. Ni ovaj sistem nema olova. Polakim namotavanjem,
42 Ribe naih voda
privucite kedera na eljeno mesto. Èesto æe udarac biti veæ u ovoj fazi, pa obratite
panju na kolièinu najlona na pulni. Naime, kako je zabacivanje po pravilu dosta
daleko, potrebno je da na pulni imate jo dovoljno najlona da bi ribu uspeli da
izmorite. Medjutim, ako do udarca ne dodje posle kraæeg vremena, poènite sa
polakim namotavanjem najlona. Brzina treba da bude mala, po nekima i 2 do 3
puta manja od brzine vodjenja varalice. Ukoliko je bucov zainteresovan, pratiæe
mamac i moe se desiti da zagrize tek kod obale. Udarac je i ovde snaan i budite
spremni na njega. Obratite panju kod privlaèenja bucova sa velike daljine na nje-
gova izuzetno meka usta, jer bucov nema zube kao tuka. Svako prejako vuèenje
moe pocepati usta bucovu i udica æe ispasti.
Poslednji metod ribolova bucova je ribolov na plovak. Ovo je najredji
naèin i koristi se uglavnom iz èamca, sa mostova, ustava, brana ili sa drugih
prepreka koje lee u vodi. Koriste se fiksni plovci nameteni da udica bude na 30
cm od povrine vode. Moe se postaviti olovce, ali i ne mora, jer bucov uzima
snano mamac. Plovak se puta nizvodno do mesta gde oèekujemo da se jato
nalazi. Natezanjem najlona zaustavljamo plovak i oèekujemo udarac. Kao mamac,
koriste se ive bodorke i beovice. Pribor je isti kao i za druge naèine ribolova
bucova.
Kod lova bucova treba obratiti panju da se na mamac moe zaleteti i
tuka. Naalost, ovakav dogadjaj æe najèeæe uzrokovati gubitkom plena i dela
opreme, koji æe ostati u otrim zubima tuke. Bilo kakvo osiguravanje èeliènim
sajlama od ovakvog napada nije izvodljivo kod pecanja bucova, jer se on skoro
nikada neæe polakomiti na sajlu.
i
Revija za
ljubitelje
prirode
http://www.zov.co.yu
e-mail: zov@eunet.yu
Crvenperka
crvenookica
krvorepa crvenookica
Scardinius erythrophthalmus
rvenperka naseljava reke severne Azije i
43
44 Ribe naih voda
Lako ju je na prvi pogled zameniti i sa bodorkom. Prepoznaæete je po
crvenim perajima dok su kod bodorke narandasta, tamno bronzano-zlatnom telu
koje je kod bodorke srebrno i ustima zakrivljenim nagore umesto nadole kod
bodorke. Bodorke i crvenperke se u prirodi medjusobno pare stvarajuæi hibride
koji imaju potpuno ravna usta.
Zbog oblika usana, crvenperka se uglavnom hrani sa povrine vode.
Kada je vreme toplo, crvenperka obièno miruje u zatonima vrebajuæi insekte koji
sleæu ili padaju na povrinu vode. Takodje voli da se hrani ljuskarima i mekuci-
ma sa dna. Krupniji primerci èak prodiru sitnije ribe.
Lov crvenperke
Kada leti idete na pecanje, za vreme onih toplih, suvih i sunèanih dana,
od maja do oktobra, crvenperka je pravi izbor i zabava. Ova riba prosto oboava
toplinu i sunèevu svetlost i hrani se gotovo samo tada. Po obliku usana moe se
zakljuèiti da se crvenperka hrani sa povrine, mada ni ovo nije pravilo, i to insek-
tima koji padaju u vodu sa obale. Pri hranjenju oslanja se dosta na èulo vida, te
otuda voli bistru vodu. Ovu osobinu crvenperke treba imati uvek u vidu. Ukoliko
vas crvenperka spazi na obali, vrlo brzo æe pobeæi.
Kako se najèeæe zadrava na mestima sa mirnom vodom tamo je i treba
traiti. Omiljena mesta su vode pune rastinja, pojas aa i trske u kojem ima dosta
hrane, kao i mesta ispod drveæa sa koga mogu padati insekti, ali je obavezno da
povrina vode bude osunèana. Pojas trske i aa joj daje dodatnu sigurnost od
njenog najveæeg neprijatelja - tuke. Otuda kada pecate tuku, crvenperka moe
biti idealan mamac.
Najèeæi naèin ribolova crvenperka je plovkom. Plovak treba da je mali,
osetljiv, oblika lopte. Treba koristiti sporotonuæe mamce: koricu hleba, hlebnu
ruu, kastere, plivajuæi keks i crve. Olova treba tako podesiti da se plovak podigne
to pre. Pokazalo se da je bolje koristiti vie sitnih olovaca nego jedno krupnije.
Razlog je ovome taj to crvenperka uzima èesto mamac u fazi tonjenja. Plovak
mora biti dobro balansiran i zbog same tehnike ribolova, koja podrazumeva stalno
pokretanje - vibriranje mamaca oko eljene dubine. Ako nakon par minuta nema
udarca, nije loe ponovo zabaciti. Najveæi realni problem pri pecanju ovom
metodom su jata sitne ribe od kojih crvenperka èesto ni ne moe da dodje do
izraaja. Treba imati u vidu plaljivost ove vrste. Jato crvenperki se rastura na naj-
manje uznemiravanje vodene povrine. Zbog toga, vodi prilazite polako i oprezno.
Bez obzira na sve, vrlo æete retko upecati vie od jedne ili dve crvenperke iz
jednog jata.
Crvenperke moete pecati i plovkom bez ikakvog optereæenja i mamcem
Ribe naih voda 45
na samoj povrini vode. Plovak odmaknite oko 60 cm od mamca, a na 30 cm od
mamca stavite najmanje olovce koje imate. Velike crvenperke obièno plivaju na
dubini od oko 1 m i rado iz dubine napadaju sporotonuæi povrinski mamac. Mesni
crviæi, komadiæi kore hleba, hlebna rua, kasteri i pseæi keksiæi su idealni za ovaj
naèin ribolova.
Da bi se izbegla èesta zabacivanja, koja su neophodna zbog osnova
ribolova crvenperke, a to je neprestalno etanje mamcem gore dole, koristi se
vagler plovak. Vagler plovak treba da je dovoljne velièine i sa dovoljno prostra-
nom uicom moe omoguæiti nesmetano klizanje najlona. Iznad udice, a ispod
plovka postavlja se olovo dovoljne teine da ispravi plovak, a iznad plovka
postavlja se graniènik - stoper, koji spreèava da najlon ceo isklizne kroz omèu
vaglera i na taj naèin odredjuje maksimalnu dubinu ribolova. Tehnika je jednos-
tavna: kada dovedete plovak na eljeno mesto, vrh tapa podiete i sputate. Jedino
to treba da pazite je da ne dignete previe vrh tapa, to bi izvuklo i plovak van
vode. Vagler birajte da bude najmanji moguæ, a ukoliko koristite veæe vaglere
opteretite ih vie kako bi vie utonuli i davali manji otpor ribi kada uzme mamac.
Nije loe vagler potopiti sve do antene, koja treba da bude to tanja.
Umesto vaglera, moe se koris-
· Najbolja mesta na kojima treba da titi i providna vodena kugla manjih
potraite crvenperku su priobalno evarje dimenzija jer veæa proizvodi jak
i èista voda natkrivena kronjom drveæa. pljusak prilikom dodira sa povri-
Posmatrajte da li se stabljike evara nom vode, pogotovo ako se izbacu-
pokreæu, èesto su ti pokreti stabljika je na veæu daljinu. Jato crvenperki
prouzrokovani crvenperkinom potragom se lako moe uplaiti i razbeati
za hranom. usled nepaljivog ubacivanja
· Koristite mesne crviæe ili kastere koji hrane. Medjutim, ove ribe se manje
tonu polako. Najlon nemojte uopte plae od montae unete u vodu i
optereæivati ili ga opteretite najmanjim bez zazora prihvataju i mamac na
olovcem na polovini dubine vode. veæoj udici.
Stalnim rasipanjem primame, privuæiæete Ponekad se mogu uloviti i ves-
crvenperke u srednji deo vode, kako bi taèkom muicom. Crvenperka
presrele va mamac koji tone. spada u malobrojne ribe koje se
· Da bi naterali mesne crviæe da plutaju, uspeno love na muice, ukoliko
sipajte 3 do 5 cm vode u posudu u kojoj ih posle njihovog dodira sa povri-
èuvate. Nakon 20 tak minuta, oni æe upiti nom vode nastanu "izdajnièki"
dovoljno vazduha da bi mogli da plutaju. kruiæi. Talasiæi na vodi æe svakako
· Probajte da aromatizujete mamce neèim privuæi panju crvenperke koja
slatkim. traga za insektima.
46 Ribe naih voda
Pribor za ribolov crvenperke je karakteristika koje su date dalje u tekstu.
tap treba da bude lak i elastièan, duine 3 do 4 m. Na stacionarnu pulnu ili direk-
tno vezom za vrh tapa stavite najlon debljine najvie 0,12 mm mada je pravi
najlon 0,10 mm i nosivosti 0,45 kg ukoliko pecate na èistoj vodi. Ukoliko u vodi
ima panjeva, trave i granja, ili se moe oèekivati aran ili linjak, nosivost najlona
mora biti bar 1 kg. Velièinu udice usaglasite sa velièinom mamca. Ukoliko pecate
na mesne crviæe koristite udice velièine 20, a ukoliko koristite hleb ili kukuruz
eæerac 12 æe biti odlièan izbor.
Lovi se na glistu, kukuruz, hleb, crve, muice, larve komaraca.
Komadiæi prepeèenog ili starog hleba magièno privlaèe crvenperku. Mesni crviæi
i sitne lauferke su se dobro pokazale. Kasteri su omiljeni krupnijim crvenperkama
posebno kada se primamljuje povrinskom hranom. Plutajuæi mamci kao to su
korica hleba ili keks za pse mogu se koristiti za vreme toplih dana. U tom periodu
i zeleni skakavci i muve mogu biti zanimljivi. Kada lovite krupnije crvenperke,
probajte da na udicu 8 ili 10, zakaèite hlebnu ruu, a na vrat udice naniete par
mesnih crviæa.
Primamljujete uvek po malo, kako bi voda isperd vas bila uvek mutna.
Loptice hrane koja se ubacuje na dno treba da sadre deliæe koji æe se posle
rastapanja loptica dizati ka povrini. U meavinu dakle treba dodati komade trese-
ta ili komadiæe hlebne korice i kastere. Meavina treba da bude takvog sastava koji
æe omoguæiti brzo razlaganje ubaèenih loptica, kako bi se raspadala veæ pri samom
dodiru sa vodom praveæi fini oblak. Oblak bi trebao biti ute, narandaste ili bele
boje. Ukoliko primama koju pravite ili koju ste kupili ne pravi oblak ove boje,
dobra je ideja dodati kesicu prehrambene boje prilikom kvaenja primame.
Ukoliko moete da nadjete pinkije ili larve komaraca, dodajte ih u primamu.
Medjutim, obratite panju da se oni odmah razviju iz primame kako ne bi pali na
dno, odakle ih crvenperka sigurno neæe uzeti. Provereni, klasièan naèin pri-
mamljivanja riba predstavlja fiksiranje na dnu komadiæa starog hleba u odgovara-
juæoj mrei.
Crvenperke su u pravom smislu reèi uporni i èvrsti borci, pa zbog toga
zakaèenu ribu treba to pre izdvojiti iz jata kako se ostale nebi uznemirile i
razbeale. Kapitalci se najèeæe nalaze u sredini jata ili ispod njega.
Manifestacija ugriza kod plovka je karakteristièna. U prvom trenutku,
plovak se blago izdie iz vode i kreæe u stranu, to je posledica uzimanja i noe-
nja mamca. Sa udicom, crvenperka ponese i koje olovo, tako da plovak vie nije
otean kao na poèetku. Nakon toga, kada crvenperka oseti teinu u ustima, kreæe
u dubinu, to se manifestuje naglim tonjenjem plovka. U tom trenutku treba kon-
trirati.
W
Cverglan
patuljasti som
amerièki somiæ
terpan
manjov
glavonja
bodonja
cvergl Ictalurus nebulosus
ako ivi u mulju na samom dnu, meso cver-
Lov cverglana
Kada dodjete na neku vodu i upecate jednog ili dva cverglana zaredom
ostaju vam dve moguænosti. Ili da se spakujete i odete na drugo mesto ili da se
47
48 Ribe naih voda
nalovite cverglana i ni jedne druge ribe. Neæe vam vredeti ni promena mamca jer
cverglan napada i guta sve mamce biljnog i ivotinjskog porekla koji se nadju na
udici: hleb, valjak, ito, graak, kukuruz, sve vrste glista, crviæe, pijavice, sitnije
ive ili mrtve ribice, parèiæe ribica. Buduæi da je grabljivica, hrani se tokom celog
dana i noæi sa kraæim pauzama. Jata cverglana idu po vodi po utvrdjenim stazama
i ako elite da ih stalno pecate potrebno je da ih pratite ili da ste majstor primame
i da ih zadrite na jednom mestu. Ipak predugo zadravanje protiv njihove volje i
nije moguæe, ali ni potrebno jer æe se veæ za par èasova vratiti. U tom periodu,
moete probati sa pecanjem neke druge atraktivnije ribe. U toku godine, najak-
tivniji je u jesen kada sakuplja kilau za nadolazeæu zimu, u toku koje uglavnom
miruje. Iz sna se budi poèetkom marta, kada voda poèinje da otopljava. Tada je
izuzetno gladan i aktivno jede, medjutim hrani se u veæim dubinama, za razliku od
jeseni, kada ga je lake naæi.
Da bi privukli jato cverglana na neko mesto morate ih primamiti. Obièno
se koristi standardna hrana za primamljivanje na dnu uz dodatak ivotinjskih kom-
ponenti: crva, iseckanih glista i blago usmrdeli komadiæi kedera. Primamu bacajte
uvek na isto mesto, ne rasipajuæi je po celoj vodi. Cverglani imaju izuzetan "njuh"
i naæi æe svaku gomilu hrane. Nakon osnovnog primamljivanja, povremeno
dohranjujte mesto crviæima.
Cverglana moete pecati na dva osnovna naèina: dubinskom metodom i
plovkom - odluka zavisi od tipa vode. Osnova je da mamac miruje na dnu, tamo
gde je i primama. Dakle, na mirnim vodama plovak, na tekuæim dubinka.
Ukoliko se odluèite za dubinski metod pribor ne mora biti fin. Koristite
najlon debljine 0,20 do 0,30mm. Udice mogu biti u opsegu od 6 do 8. Kod pecan-
ja dubinskom metodom, mogu se vezati dve udice; jedna ispod, a druga iznad
olova. Najpogodniji mamac za dubinsko pecanje su poveæi komadi belih ili crnih
ritskih glista, sitniji durbaci, manji kederi ili blago usmrdeli repiæi kedera. Kontra
kod pecanja dubinskom metodu ne treba da bude pri prvom trzaju. Kada cverglan
oseti mamac neæe se smiriti dok ga ne proguta. Dakle saèekajte da se tap jasno
savije i onda kontrirajte.
Sistemom sa plovkom æete pecati na mirnim rekama, barama, jezerima i
ustajalim kanalima. Najlon moe biti kao i kod dubinskog metoda, medjutim ovde
se peca sa jednom udicom. Razlog je jednostavan. Ukoliko ulovite krupnijeg cver-
glana, on æe nagonski krenuti ka potopljenoj grani ili travi i tu bi druga udica samo
predstavljala smetnju. Oblik i nosivost plovka nisu bitni. Najbolji mamci za
ovakav sistem pecanja su ive ili mrtve gavèice koje moete naloviti èerencem.
Pored gavèica odlièno su se pokazali repiæi beovica - èak bolje nego kompletan
mrtav keder. Velièina mamca ne treba da vas zabrinjava. Kada primetite podrhta-
Ribe naih voda 49
vanje plovka kao i kod dubinke ne urite sa kontrom veæ kontrirajte tek kada pod-
vuèe plovak pod vodu.
Neki dobri recepti za mamce za lov cverglana su sledeæi:
· za sirni mamac je potrebno: 250g Limburger sira i raano brano - po
potrebi. Istopite sir na laganoj vatri. Kad je to gotovo dodajete brano dok ne dobi-
jete masu koja ostaje na udici. U smesu moete dodati jo mlevenu piletinu,
mlevenu digericu kao i riblje brano.
· za krvavi mamac je potrebno: 1 olja peniènog brana, 1 olja kuku-
ruznog brana, 1 kaièica vanila extrakta, 0,5 l pileæe ili govedje krvi, 2-3 kaièice
praha od belog luka, 1 paketiæ elea od jagoda i gaza. Pomeate oba brana sa
vanilom i prakom od belog luka. U smesu lagano dodajete krv dok ne dobijete
testo koje se da oblikovati. Stavite sve u gazu i kuvate u kipuæoj vodi oko 15 min-
uta da dobijete tvrdu pogaèu. Nakon hladjenja iseèete u komade i pomeate lagano
sa eleom dok ne dobijemo solidnu loptu. Mamac èuvate u friideru dok ne pod-
jete u ribolov.
· za mesni mamac je potrebno: 1 svinjsko srce ili digerica ili mozak
(moe i sve zajedno), jedno ili dva tuceta kinih glista (zavisi koju kolièinu
mamaca pravite), brano, konzerva kukuruza, nekoliko pari enskih èarapa
Iseckati ili samleti srce ili digericu i izmeati je sa kukuruzom iz konzerve.
Dodajte brano i ponovo dobro izmeajte. U smesu istresite gliste, zdrobite ih i
umeajte u smesu. Od dobijene smese pravite kuglice velièine loptice za golf i uvi-
jate u najlon èarapu. Sveite èarapu koncem i odreeite viak. Ovo ponavljate sve
dok vam ne nestane smese ili èarapa. Gotove loptice poslaete u kutiju i ostavite
nekoliko sati na sunèanom mestu da malo tukne. Mamac moete postaviti direkt-
no na udicu ali i kao boilie.
· za mleèni mamac je potrebno: mleko, kukuruzno brano i so. Skuvate
najobiènij kaèamak tako da se ne raspada na udici, pa ostavite nekoliko dana na
toplom da se usmrdi. U ovaj mamac moete umesiti razne mirodjije.
50
Ribe naih voda 51
Lov èikova
Lovi se vadjenjem mulja ili vrama, lako i dugo se èuva u akvarijumima
i raznim kantama na cijem dnu ima nekoliko santimetra muljevitog peska i neto
vode. Èikov je izuzetan mamac za soma, a osim soma èikova rado napadaju i
tuka, smudj, bucov i jegulja.
Èikov je i najpouzdaniji meteorolog. Moete ga drati u akvarijumu i
posmatrati njegovo ponaanje. Dan-dva pre promene vremena èikov se uznemiri i
sa dna akvarijuma izlazi na povrinu vode po kojoj nervozno pliva do pred samu
promenu vremena ili pojavu vremenske nepogode.
98
doo"MIKS-SAL"
Svetog Save b.r.55
35210 Svilajnac
LOV----RIBOLOV----SPORT
prodavnica
LASER
tel/fax: 035/321-064
mob. 063/73 00 78
mob. 063/615 860
e-mail: mika1406@ptt.yu
Deverika
hajn
crnooka
sinja deverika
sinjac
peèenica
52
Ribe naih voda 53
Duine je do 40 cm. Prsna peraja su joj crvenkasta ili narandasta, 22-26 bica;
· Kesega (Abramis ballerus L.) - Mresti se od aprila do juna.
Duine je do 45 cm. Najvitkija je i pljosnata. Ima dugo bazno podrepno peraje
pojaèano sa tri tvrde kotane pièice, 39-46 bica;
· ljivonosa (Vimba vimba L.) - Mresti se od aprila do juna.
Duine je do 50 cm. Slièna skobalju, ali joj je nos uoèljivo tamniji, 20-25 bica;
Deverika moe narasti do 80 cm duine i do 6 kg teine, a ivotni vek
moe biti i do 20 godina, premda su proseèni primerci deverike u ulovu od 30-
40cm duine i 0,5-1,5 kg teine.
Aktivnost deverike zavisi pre svega od doba godine ,koje odredjuje tem-
peraturu vode i od doba dana,koje odredjuje dinamiku ishrane. Preko zime, dev-
erike se krtoe, osim u sluèaju da pronadju podruèje priliva toplije vode (termo-
centrale, kanalizacioni izlivi, dubine u lukama ispod lepova i sl.) gde ima
dovoljno hrane. Sa nastupanjem proleæa i zagrevanjem vode, deverike postaju
aktivnije i kreæu u potragu za hranom neophodnom za dozrevanje polnih lezda i
pripremu za mrest.
Mladje jedinke se hrane sitnijim predstavnicima faune dna (puiæi i
koljkice i dr.) Jelovnik starijih je slièan, samo to jedu vrste veæih dimenzija. U
bogato zatravljenim podruèjima, deverike æe "pasti" vegetaciju, ali ne zbog nje
same, nego zbog obilja raèica i larvi raznih insekata u toj vegetaciji.
S proleæa deverika se hrani preko celog dana, iako najintenzivnije ujutru
i predveèe. Sa zagrevanjem vode, vreme hranjenja se deli na jutarnji i veèernji
period.
Sa nastupanjem jeseni i zahladjenjem, prelazi se ponovo na reim slièan
onom u proleæe do dolaska zime i krtoenja. U potrazi za hranom jata deverika
borave i na muljevitim i na peskovitim pa èak i kamenitim terenima. Ujutro i pred-
veèe u leto deverike prilaze obali radi ishrane, dok najveæi deo vreline letnjeg dana
provode u dubljim i sveijim delovima matice. Letnje noæi provode u pliæoj vodi.
Deverika spada u krupne riblje vrste, a njen rast zavisi kako od popu-
lacije drugih riba u vodi, tako i od kolièine hrane u vodi u kojoj ivi. U nedostatku
hrane, cela populacija deverike zakrljava.
Mrest deverike nastupa u aprilu i traje do kraja juna pri temperaturi vode
izmedju 10 i 16OC. U plitkoj (0,2-0,5 m dubine), dobro zatravljenoj vodi, de-verike
se mreste u drutvu ostalih, njoj srodnih vrsta "bele ribe", polauæi ikru po vode-
noj vegetaciji. Mrest se najintenzivnije odvija ujutru, izmedju 6 i 9 sati, na mesti-
ma zatiæenim od vetra i ne traje due od 2-3 sata.
Polnu zrelost deverike stièu veæ u treæoj godini ivota (mujaci), a
najkasnije do pete godine (enke). enka u zavisnosti od uzrasta tj. velièine, poloi
54 Ribe naih voda
od 100 000 do 580 000 komada ikre. Deverika kod nas, kako je veæ pomenuto,
spada u tzv."belu ribu" i raèuna se kao riba III kategorije. Zakonom o ribarstvu je
zatiæena minimalnom duinom izlova.
Lov deverike
Velike deverike nisu srèani borci, ali su vrlo izbirljive, pa je prava
retkost da se sluèajno upecaju. Deverike do 3,6kg obièno ive u velikim jatima, i
kad upecate jednu, imaæete jo ulova. Medjutim, gigantski primerci ive usam-
ljenièkim ivotom i jako ih je teko uhvatiti.
Veoma je osetljiva na promenu vremena i u to vreme je ne interesuje
ponudjeni mamac. Bistra voda, nisko vodostanje i zaparan dan - siguran je ulov
deverike. Pred kiu i oluju silazi na dno i trai rupe u kojima ce se sakriti ili èak
zavuæi u podlogu. Ne dira udicu pri severnom i severnoistoènom vetru, a dobro
jede pri junom i jugozapadnom vetru. U toplim danima aktivnija je po oblaènom
vremenu nego po sunèanom. U leto i ranu jesen, deverike se hrane u svitanje i u
sumrak. Kako se zima pribliava, hranjenje se pomera i to najèeæe u periodu od
ranog jutra do podneva.
Deverika ne uzima odmah mamac, veæ ga dri u "trubici" i ne mrda sa
mesta, a tek posle nekog vremena, kad rei da poène da guta, kreæe. To se slae sa
ribolovnom literaturom(i praksom), po kojoj deverika, izdiuæi mamac, podie i
obara na vodu plovak, pa ga tek onda povlaèi pod vodu. Kesega i crnooka deveri-
ka imaju griz koji se ogleda u vidu potapanja plovka, dok deverika i krupatica
èesto vole da diu plovak, koji neretko legne na povrinu vode. Razlog takvom
grizu je jednostavan. To su ribe dna. Lovimo ih na dnu, a kada uzmu mamac
naprave uzgon prema povrini. Ukoliko imamo ovakvu vrstu griza prilikom kon-
triranja moramo biti jako oprezni. tap ne sme biti vertikalan nego ga ukoavamo,
levo ili desno, to blie vodi, jer neretko se dogodi - kontra. Riba ima uzgon prema
povrini, legne na vodu, stvara otpor jer se eli naglo vratiti na dno, pa u veæini
sluèajeva dolazi do pucanja najlona ili se riba otkaèi sa udice.
Najbitnije je da odredite mesto u vodi gde se nalaze deverike. To æete
uraditi rano ujutro, posmatrajuæi povrinu vode i traeæi mesto gde se deverike
obræu na povrini vode. Poveite sva takva mesta medjusobno linijama. Videæete
da je povrina podeljena pravim linijama i lukovima. To su staze kojima se po dnu
kreæu deverike. Zabaèaj na bilo koju putanju æe dovesti mamac pravo pred nos
jatu. Ukoliko nije moguæe uoèiti deverike na povrini, potraite mesta gde se one
najèeæe zadravaju kao to su panjevi, podvodne terase i bazeni, ali i najdublja
mesta u vodi.
Kada birate mesto za pecanje, izaberite ono koje je najblie ali niz
Ribe naih voda 55
vodno. Imajte na umu da se veæina velikih deverika peca na udaljenosti oko 25 m
od obale. Krupnu deveriku moemo loviti iskljuèivo na dnu. Potreban je predvez
do metar duine. Na takav predvez stavite kuglicu olova. Deveriku moemo lovi-
ti raznim tehnikama: tapovima od 2 do 10 m sa plovcima, tapom sa mainicom,
match tehnikom, bolognessom ili dubinskom metodom. Mamci su joj takoðe
razlièiti (od hleba, pijavice, durbaka, kukuruza eæerca, crva kota ili pinkija, pa
do ver de vasa).
tap koji se koristi za pecanje deverike, je pitanje ukusa. Ipak bolje je
koristiti tvrdje tapove, kako bi preciznije zabacivali. Medjutim, izuzetno je vano
da vrh tapa bude mek ili da ima jedan od indikatora trzaja. Srednje brz tap,
nosivosti 0,6 kg i duine 3,6 m je idealan.
Najlon treba da bude tanji, nosivosti do 1,8 kg, a predvez 1,6 kg. Udica
velièine 14 je odlièna ukoliko se kao mamci koriste mesni crvi, kasteri ili rep kine
gliste. Ali ukoliko su deverike uznemirene, koristite slobodno i manje udice. Za
kuvani graak, kukuruz, crni hleb, kulju i sitne durbake i pijavice dobra je i udica
velièine 12. Olovo treba da bude vezano kao klizeæe. Takodje, umesto olova
moete postaviti hranilicu. Ukoliko ne elite da propustite trzaj koristite audio ili
vizualni indikator trzaja.
Takodje moete koristiti lake fluo prstenove koji se postavljaju na sam
najlon izmedju poslednje vodjice i mainice.
Kod sistema sa plovcima koristite meè tapove duine od 3,5 do 4 m i
pulnu sa najlonom nosivosti 1,5 kg debljine 0,10 mm. Podvez moe biti od tan-
jeg najlona 0,08 mm nosivosti 0,45 kg ukoliko se pecaju sitnij primerci, pa sve do
1,5 kg za krupnije komade. Plovci iglice od 4 x 12 do 4 x 10 ili plovci izduenog
tela s podebljanim zavretkom jajolikog oblika, gramae 0,5 pa do 3 g. Ovakva
vrsta plovaka je iskljuèivo za stajaæe vode. Plovak mora biti izrazito dobro tempi-
ran tako da viri samo antena. Klasièno vagler vezivanje plovka je do sada dalo
najbolje rezultate ukoliko se peca na tekuæim vodama mach tehnikom. Treba
upotrebljavati vaglere 3 + 1 pa do 25 grama. Ukoliko lovimo tekom potrebni su
plovci oblika suze ili oblika obrnute suze. Za bolognesse su potrebni plovci obli-
ka argarepe ili burenceta u zavisnosti od protoka vode. Koristite udice velièine od
20 za mesne crviæe, pa sve do 10 za hleb ili gliste.
Za lov dubinskom metodom potreban vam je tap koji na vrhu ima quiv-
ertip ili swingtip, mainicu sa pulnom najlona nosivosti 1,4-1,8 kg. Moete
postaviti veæi broj udica na kraj najlona, a velièine udica su iste kao i kod pecanja
plovkom. Nije loe na kraj postaviti i hranilicu. Swingtip je najosetljiviji indikator
trzaja koji se primenjuje pri pecanju dubinskom metodom i nezamenjiv je za
pecanje deverika. Swingtip se vrlo malo promenio od svog nastanka 1950. godine
56 Ribe naih voda
kada ga je Dek Klejton izmislio. Originlni swingtip je bio izradjen od najlona i
bio je mnogo osetljiviji od dananjih silikonskih, ali je moguænost umrenja bila
daleko veæa. Duina swingtipa zavisi od vrste vode na kojoj se peca. to je voda
dublja i bra, potreban je dui swingtip. Minimalna duina je 25 cm, dok je mak-
simum nekih 50. tak cm.
U malu kolièinu primame dodajte kastere i par iseckanih glista, tek
toliko da se kugla ne raspadne u vazduhu kada se stisne u ruci. Dobra je varijanta
dodavanja crviæa u sredinu
kugle. Na ovaj naèin se crviæi · Najbolji naèin da odredite mesta gde se
neæe odmah osloboditi iz pri- deverike hrane, jeste da potraite mesta
mame, veæ æe postepeno, jedan na vodi gde se deverike u zoru i u sumrak
za drugim izlaziti, to æe dev- pojavljuju na povrini vode. One tada
eriku due drati na jednom svojim ledjnim perajima seku vodu i
mestu. okreæu se po povrini taèno iznad mesta
Pretpostavimo da na kojima se hrane.
pecate na reci dubokoj 2,5 m i · Kada upecate deveriku, zabacite to pre
irokoj oko 30 m. Dodajte na isto mesto. Deverike se uvek kreæu u
najkraæi swingtip od 25 cm. jatu i velika je verovatnoæa da æete
tapove treba da zakosite ponoviti uspeh.
nizvodno i u pravcu duvanja · Postavite tapove u pravcu toka vode i
vetra. Zabacite oko 5 m od niz vetar. Na taj naèin æete bolje primetiti
druge obale, pravo izmedju pri- trzaj deverike.
mame. Na taj naèin æete pecati · Trudite se da svakog dana bacate prima-
samo one najgladnije ribe koje mu na isto meste u isto vreme.
su se izdvojile iz jata ka prima-
mi, a neæete preplaiti glavno jato. Zategnite blago najlon. Saèekajte par trenutaka
sa primamom, da ne biste rasterali jato deverika, u sluèaju da je veæ tu. Ukoliko
nema trzaja, bacite pet kugli velièine mandarine. Nemojte ih sve bacati na isto
mesto. Prve tri bacite u liniju iza eljenog mesta pecanja, a dve bacite malo ispred
ka vama.
Ugriz deverike je lako prepoznatljiv jer ima samo horizontalno kompo-
nentu, buduæi da deverika po pravilu krene pravo uzvodno kada uzme mamac.
Kada ugrizi poènu da jenjavaju, pravo je vreme za jo malo primame.
Pazite da ne preplaite ribu. Zato u ovoj fazi bacajte maksimalno po jednu kuglu
primame i to po rasporedu, tri iza, jedna ispred.
Ukoliko ugrizi prestanu nakon bacanja kugle, stanite sa primamom i
saèekajte da se jato opet prikupi. Obratite panju, da deverike vole da se oèeu o
najlon. Potrebno vam je iskustvo da znate da razlikujete reakciju tapa na to èean-
Ribe naih voda 57
je i na pravi trzaj. Naravno, ukoliko koristite quivertip ove nedoumice neæe biti, ali
æe se izuzetno poveæati broj isputenih mamaca od strane ribe.
Krupna deverika ponaa se identièno aranu. Rije po dnu i nema naèina
da æete je odvojiti od dna sa bilo kakvom prihranom. Za uspeno prihranjivanje i
mamèenje najvanije je znati koja vrsta deverike prevladava na odreðenoj vodi i
samim odabirom hrane ili krupne granulacije prilagoditi se vrsti.
U svakom sluèaju primama mora biti teka, lepljiva i masna, a kao
dodatci obavezno idu mrvice hleba, mleveni keks i svi derivati kukuruza (prekrup,
griz i skrob).
Za ribolov deverike dobro je koristiti iskljuèivo kompaktnu hranu.
Potrebno je formirati kugle velièine mandarine, èvrstoæe kao da smo na tekuæoj
vodi. Hranu obavezno treba prosejati na sito. Sve dobro izmeati, navlaiti i pro-
sejati kroz sito, pa stavljati prethodno razbijeni fuj. Dodatkom lepka (Bentonit ili
Decoler) dobiæemo izuzetnu kompaktnost zemlje. Takvu primamu moemo bez
ikakvih problema bacati i praækom.
Kombinacije za deveriku
· 1 kg Sensas Carp (uti, sivi ili crveni)
· 1 kg Sensas Gros gardon
· 1 kg Sensas Fond super
· 1 kg TTX Mais gras gros
· aditiv Vanillix (ili Frutix)
· 50 % zemlje (Terre de Some ili krtiènjaka)
Ovu smesu nakvasiti i tri sata pre, ukoliko elite da sve èestice pro-
funkcioniu i aktivno deluju to pre.
Za krupaticu i deveriku
· 1 kg Sensas carp finne monture
· 1 kg Sensas Bremes (Juane crakunte ili Super bremes)
· 1/2 kg Sensas Etang (rouge, noire ili juane) ili Lake
· 1 kg TTX Mais Fine
· 50 % zemlje
· aditiv Brasemix ili Bremix super brasem
Za kesegu i crnooku deveriku
· 1 kg Sensas Bremes (juane trakante ili super bremes)
· 2 kg Sensas Etange (juane, rouge, noire) ili Lake
· 1 kg Sensas Magic
· 1 kg TTX Mais fine
· 20 % zemlje
· aditiv Unix special brasem
58 Ribe naih voda
Za kesegu i crnooku deveriku 2
· 2 kg Main futter
· 1 kg Sensas Etange
· 20 % zemlje
· 1/2 kg Mach blend
Jedna od boljih meano domaæe-kupovnih varijanti je da u gotovu hranu
za deverike, dodate smesu od ovsenih, jeèmenih ili peniènih pahuljica sa
dodatkom nekog lepka.
Najbolji mamci za deveriku su mesni crvi, kasteri, durbaci, gliste, hleb,
ito, larve komaraca i kukuruz eæerac. Dobro je da par dana pre poèetka ribolova
nahranite mesto istim mamcima kojima elite da pecate. Ukoliko to nije moguæe,
uradite to èim dodjete na vodu. Dva mamca su uvek potrebna. Recimo veæa kolièi-
na mesnih crviæa kao primama, i par crviæa na udici kao mamac. Postoje i druge
kombinacije kao: kukuruz eæerac/durbak, kupovna primama/hleb, kasteri/kine
gliste. Mnogi pecaroi dodaju jo jednu primamu glavnoj. Kasteri, seme konoplje,
pirinaè i ito su najpopularniji.
Prava je umetnost odrediti kolièinu potrebne primame. Recimo da je
minimum 0,5 l mesnih crviæa, dve konzerve kukuruza, 1,4 do 1,8 kg suve kupovne
primame i slièno. Maksimum je dva puta veæi od ove doze.
Kod deverike, vrlo je bitno da je ne uplaite prilikom primamljivanja.
Deverika je riba velikih dubina i vrlo slabog vida. Zbog toga je izuzetno osetljiva
na neprirodne zvuke. Dobra varijanta bacanja primame je da prvo, pre nego i
poènete pecanje, na eljeno mesto zabacite samo hranilicu bez udice punu
pripremljene smee. Nakon minut-dva povucite blago najlon i hranilicu. Na taj
naèin æe hrana spasti iz hranilice i razmazati se po dnu. Sada izvucite hranilicu i
ovaj postupak ponovite par puta. Na kraju namontirajte udice, napunite hranilicu,
bacite i èekajte. Trebaæe malo vremena da se situacija smiri i deverika dodje na
mesto. Obratite panju na to da je deverika slabovida i da neæe videti mamac, ako
je daleko od hranilice. 5 cm je sasvim dovoljna razdaljnina od hranilice do mamca.
Lov gavèice
Najèeæe se lovi "èerencem" u blizini obale. Jednostavno raspakujte èe-
renac, priveite ga za neki tap ili duu granu kako bi mogli nesmetano da ga
spustite u vodu. U sredini èerenca, sa gornje strane stavite komad natopljenog
hleba ili neke druge primame koja tone. Spustite èerenac i saèekajte par minuta.
Nakon toga, naglo podignite èerenac iz vode i pokupite ribe.
Gavèicu moete loviti i lakim ribolovnim priborom najlonom debljine
do 0,14 mm i udicom od 18 do 20. Mamci su komadiæi gliste, crvi (sitniji), hleb.
B
59
Jegulja
Anguilla anguilla
vropska jegulja naseljava Evropu du
60
Ribe naih voda 61
Lov jegulje
Bez obzira to se jegulje vrlo retko upecaju, èinjenica je da se u svakoj
vodi nalaze veliki primerci. Takodje treba imati na umu da medju upecanim jegu-
ljama veæina potièe iz stajaæih voda. Bez obzira gde hvatate jegulje, one se
najbezbednije oseæaju blizu ostrvaca, kamenja, podvodnog bilja, potopljenog
drveæa ili potopljenih sprudova. Takodje, jegulje vole da se ukopavaju u meko dno.
Jegulja se najèeæe ulovi od juna do septembra, u periodu od sat vremena pre
sutona pa sve do ponoæi, ali i izjutra sat pre zore pa sve dok sunce ne izadje.
Ponekad lovci na tuke zimi, ulove na mrtvog kedera jegulju. Preko cele godine,
kada je oblaèno, jegulje se hrane po dnu, koristeæi svoj izuzetno jak oseæaj mirisa
u potrazi za hranom. Ali, kada je vedro, posebno pri jakoj meseèini, obièno love u
srednjem sloju vode napadajuæi mladj na povrini vode po silueti koja se javlja od
meseca.
Osnovni metod pecanja jegulja je vagler. Na udicu se postavljaju bron-
zani mesni crviæi, koji se èisti bacaju kao primama. Potrebna vam je veæa kolièina
crviæa, jer prihranjivanje mora biti konstantno. Poboljani metod pecanja je
izuzetno dugim tapovima sa kratkim najlonom umesto vagler tehnike. Na ovaj
naèin se postie bolja preciznost zabaèaja, ali i bolja fiksacija mamca. Jegulja
naime trai potpuno nepomièan mamac. tap treba da je tvrdji.
Bez obzira gde i kada pecate, postoje tri osnovne postavke pribora. Prvo,
pecajte 10 do 30 cm dublje od dubine vode, ali budite spremni da smanjite dubinu,
kada jegulje poènu da se kreæu ka povrini. Postavka 1 se koristi kada nema toka
vode sem blagog pomeranja povrine prouzrokovane vetrom. Koristite tak-
mièarske plovke krukastog tela, nosivosti 0,75 do 2 g. Postavka 2 se koristi kada
nema nimalo vetra. Koriste se isti plovci nosivosti 0,75 do 1,25 g. Postavka 3 je za
tekuæu vodu. Koriste se takmièarski plovci ljivolikog tela od balze, nosivosti 1 do
2,5 g. Za sve tri postavke koristi se najlon nosivosti 1 kg, podvez nosivosti 0,75
kg, sa udicama velièine 18, 20 ili 22.
Najbolje mesto za lov je prelaz ravnog dna u strmu ivicu. Obièno je to
dubina oko 4 m. Podesite dubinu pecanja da bude 10 do 30 cm veæa od dubine
vode. Kao mamac stavite bronzanog mesnog crviæa. Prihranjujte meavinom bron-
zanih crviæa i kastera oko vaeg plovka. Nakon toga prihranite uzak pojas iza plov-
ka. Ideja je da se privuku jegulje iz centra vode, ka obali. Bacite po 20 crviæa ili
kastera svaki put kad zabacite plovak. Kontrirajte na svaki brzi trazaj i potapanje
plovka. Ukoliko se poveæa broj trzaja dok mamac pada u vodu, smanjite dubinu.
To je znak da se riba nalazi u srednjem sloju.
Ukoliko pecate velike jegulje obratite panju. Velike jegulje su izuzetno
jaki borci i za njih je potreban snaan pribor, isti onaj koji se koristi za arana ili
62 Ribe naih voda
tuku. Ukoliko pecate dalje od obale, potreban vam je bri i kruæi tap, dok je za
priobalno pecanje potreban meki pribor. Duina tapa od 3,5 do 4 m je idealna.
Najlon bi trebao da bude nosivosti od 4,5 do 5 kg, dobre marke i izuzetnog kvalite-
ta. Dobro je koristiti sajlicu kao podvez zbog jeguljinih zuba. Mamci za velike jeg-
ulje su durbaci i komadi kedera. Velièinu udice prilagodite velièini mamca, a mogu
biti od 2 do 10. Krupna jegulja æe ispustiti mamac ukoliko oseti i najmanji otpor.
Iz tog razloga indikatori trzaja i mainica moraju dati potpunu slobodu najlonu.
Ukoliko vaa mainica nema moguænost slobodnog otputanja najlona, prebacite
preklopnik tako da oslobodi najlon.
· Jegulje su najaktivnije u toku leta. Zimi Ukoliko je vreme vetrovito, ili je
one obièno padaju u dubok san. Hrane se kretanje vode jaèe, koristite prsten-
noæu. U toku leta i najveæih vruæina, ove kako bi ste razlikovali lane
manje jegulje su jedina riba koja se moe trzaje. Kod dubinske metode olovo
pecati. mora biti klizeæe kako bi prualo
· Male jegulje se mogu naæi svuda, ali se najmanji moguæi otpor. Dobro je
najèeæe pecaju u donjim tokovima reka. obaviti deo najlona blizu olova
Tu se lako hvataju dubinskom metodom silikonom ili stabljikom batenske
ili plovkom sa kasterom, mesnim crvom kane kako se ne bi zario u mulj
ili glistom kao mamcem. Bitno je da se povuèen olovom. Kada se peca u
mamac nalazi na dnu. srednjem sloju ili na povrini,
· Velike jegulje se obièno nalaze u mirnim koristite plastiène, lake plovke.
vodama, jezerima i mrtvajama. Pecaju se Moete koristiti i hranilicu i u nju
dubinskom metodom, priborom za arana stavite vatu natopljenu mirisom
ili tuke. Mamac mogu biti durbaci ili koji moe privuæi jegulje.
komadi mrtve ribe na veæim udicama (2 Ukoliko ste sve podesili pravil-
do 10). Najlon nosivosti 4,5 do 5kg je pre- no, velika jegulja neæe osetiti
poruèljiv. nikakav otpor i krenuæe da nosi
· Jedan broj pecaroa koristi vrlo kratke mamac i udicu. Ovo æe vam dati
predveze. Ukoliko se upeca veæa jegulja, dosta vremena da kontrirate. Imajte
ona æe sigurno progutati ceo predvez i na umu da se jegulja u blizini
izgubiæete udicu. prirodnih zaklona, kada je na
najlonu, jednostavno baca ka
njima. Stigne li do njih, najlon æe obmotati oko prepreke i nema naèina da je izva-
dite napolje.
f
Kara
zlatni kara
karas
Carassius carassius
oreklo karaa su reke koje se ulivaju u
Lov karaa
Prihranjivanje jednog mesta u toku dueg vremenskog perioda, pre
pecanja, je jedan o od najboljih naèina da privuèete veæi broj razlièitih vrsta riba.
Èudno, ali ovaj metod neæe poveæati broj upecanih karaa. Najveæi razlog tome je
to to karai nisu velike lutalice. Uglavnom se zadravaju na svojoj teritoriji, retko
je naputajuæi. Ipak, mesto na kome lovite, treba dobro nahraniti mamcem sa
63
64 Ribe naih voda
kojim æete pecati, par sati ranije.
Ukoliko planirate rani jutarnji izlazak na vodu, nahranite u sumrak
prethodnog dana i to sa par kugli navlaenog izgnjeèenog hleba sa dodatkom mes-
nih crva i kukuruza eæerca. Rano izjutra paljivo pridjite hranjenom mestu i ras-
pakujte pribor. Primetiæete mehure vazduha na povrini vode koji potièu od riba
koje hraneæi se riju po dnu. Nemojte vie prihranjivati mesto, jer æe to samo ras-
plaiti ribu. Namamèite udice hlebnim ruama ili mesnim crviæima i zabacite tamo
gde ima najvie mehura. Rezultat bi trebao da bude trenutan.
Karaa neæete naæi na svakom mestu u vodama u kojima boravi. Jata se
obièno kreæu po svojoj teritoriji u potrazi za hranom, ali njihovo ponaanje uslovl-
javaju i vremenske prilike. Jata su obièno saèinjena od jedinki istog uzrasta. Veæe
ribe plivaju u manjim grupacijama od po dve tri jedinke, koje se za vreme najveæih
toplota u toku dana kriju u priobalju i medju vodenim biljem.
U dubokim vetaèkim jezerima, karai se u toku vidljivog dela dana sele
ka najdubljim delovima, dok predveèe dolaze u pliæake nekad ni 50 cm duboke.
Svoje prisustvo odaju mehurima vazduha na povrini vode, koji se stvaraju dok
trae hranu po dnu. Uglavnom trai vode zaklonjene od jakog vetra, a idealna tem-
peratura vode je od 16 do 20OC. U takvim uslovima, oèekujte karaa od rane zore
pa sve do 10 sati pre podne, ali i od trenutka zalaska sunca pa sve do potpunog
mraka. Sa naglim padom nivoa vode kara nagonski poèinje intenzivnije da se
hrani. Na taj naèin se priprema za ukopavanje u blato u kome moe due vremena
da preivi u vrlo plitkoj vodi.
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspenije na plovak. tap od 4
metra, najlon nosivosti 1,1 kg biæe dovoljni. Ukoliko se pojave krupniji karai,
uzmite jaèi tap duine 3,5 m i najlon debljine 0,10 - 0,16 mm i nosivosti 1,4 do
1,8 kg.
Kako je kara riba dna, i kako se deava da i desetak puta sisa mamac
pre nego ga proguta treba posebnu
panju da obratite na plovak. · Sezona najboljeg lova je od juna do
Uzmite uvek najfiniji plovak koji oktobra, posebno kada je pritisak visok, i
prilike doputaju. Nosivost neka nema vetra.
mu bude od 0,5 do 1,5 g. Na · Na veæini voda, treba loviti noæu i od
otvorenim vodama bolje je koristiti izlaska sunca pa sve do 10 èasova.
crne plovke, dok je u senci bolje · U toku izrazito toplih dana, probajte da
uzeti crvene. Noæu dodajte fluores- pecate na hlebnu ruu na udici velièine 16
centne ampulice kako bi videli ili 18. Prihranjujte blago potpuno razvod-
trzaje. njenim hlebom.
Za vreme mirnih dana
Ribe naih voda 65
manja olova vezana 15 cm iznad mamca su savim dovoljna da obezbede da udica
lei tik iznad dna. Kada pecate vagler tehnikom, uzmite minimalno olovo koje æe
vam omoguæiti da zabacite na daljinu od 1 do 3 duine tapa. Kada je vetrovito,
stabilizujte mamac na dnu sa par olovaca 60 do 90 cm iznad mamca. Olovca treba
da budu 15 cm iznad dna, kako se mamac ispod ne bi mrdao usled talasanja vode.
Udice izaberite izmedju velièina 10 i 18 u zavisnosti od mamca.
Ispitivanje dubine vode je najbitnija mera pre pecanja. Ima dve svrhe,
prvo da se ispitaju konture dna, a onda i da se mamac postavi tako da tek dodiru-
je dno. Kada sagledate izgled dna, bacite primamu sa unutranje strane terase.
Svakih pet minuta dodajte jo primame i ponovo zabacite.
Za noæno pecanje bolje je koristiti tapove duine 3 do 3,5 m i najlon
nosivosti 2,3 kg. Pecajte ih dubinskom metodom normalno ili sa otputenim
najlonom i slobodnom pilnom ili plovkom. Idealni plovci su oni sa crvenom
kuglom na vrhu antene, kako bi bili dobro uoèljivi za vreme sumraka. Noæu ih
moete zameniti sa onima koji imaju fluorescentne antene. Plovak veite wagler
metodom, samo na dnu, tako da moe da klizi slobodno niz najlon izmedju dva
graniènika. Dodajte jedno malo olovce na 15 cm iznad udice, kako bi mamac to
pre pao na dno i da bi tu ostao fiksiran. Kara pre svega voli nepomièan mamac,
pa mu treba i omoguæiti. Takodje, ako je moguæe koristite brzo tonuæe najlone.
Uobièajeni mamci su kukuruz eæerac i kina glista (Eisenia foetida), ali
su se kao najbolji pokazali hleb i mesni crvi zasebno ili u sendvièu. Primama treba
da bude bele boje sa primesama mamca na koga pecate. Nekada mogu da se kao
mamci koriste i kocke mesnog nareska ili zamrznuti graak. Primama bi trebala da
ima aromu konopljinog semena.
Tipièan pokret plovka pri trzaju karaa je kompleksan i moe da traje i
do pet minuta. Prvo plovak potone, pa izroni, nakon toga krene na jednu pa na
drugu stranu i najzad potone. Takodje, nekada se desi da kara sisa mamac. U tom
sluèaju plovak samo vibrira po povrini. Da bi primetili tako fine trzaje koristite
plovke sa prugastim antenama. Najzad, poslednja manifestacija moe se videti kad
kara pridje mamcu, zaustavi se ispred njega i onda naglim otvaranjem usta usisa
mamac. Tada plovak jednostavno brzo i odluèno potone pravo u dubinu vode.
Kada se kara sprema za ukopavanje u blato, kad nivo vode krene naglo da pada i
izgled trzaja plovka se menja. Tada su trzaji nagli, pravolinijski i treba kontrirati
kad plovak ide dole. U ovom periodu treba koristiti najosetljivije takmièarske
plovke, a tap je neophodno drati u ruci kako bi brzo mogli da reagujete.
Rupe u travi su prava mesta za zabacivanje plovka. Medjutim, nemojte
zabacivati u sredinu rupe, veæ na samu njenu ivicu. Na taj naèin æete smanjiti broj
lanih trzaja prouzrokovanih udarom tela ili repa karaa po najlonu.
66 Ribe naih voda
U toku zime, kara se hrani u toku najtoplijeg dela dana, kada su tem-
perature najvie i kada je voda osunèana. Idealna temperatura vode je 7OC, mada
je kara aktivan sve do 4OC. Interesantno je da se karai èesto u toku zime igraju
na povrini vode. Nervozno se bacaju i po nekoliko puta u nizu. Ova igra nema
veze sa hranjenjem i vrlo teko æete ovakvog karaa upecati. Ovo zimsko igranje
treba razlikovati od letnjeg izranjanja, kada se kara hrani i kada polako prevalju-
je telo po povrini.
Neki od najboljih recepata za prihranu mesta za pecanje karaa data su
ispod:
· Testo od ovsenih ili zobenih pahuljica - Ove pahuljice se skuvaju.
Dobro skuvane, pospu se hlebnim pahuljicama ili belim peniènim branom,
najbolje onim za razvlaèenje, pa se dobro umese. Pre posipanja moe se dodati i
neki mirisni sastojak. Npr. za bodorke anis ili korijander, za karaa i deveriku
eæer. Kada je ovako testo pripremljeno, moe se dodati i malo meda. Ako ste se
namerili na arane, umesto pahuljica ili brana od penice dodajte kukuruzno
brano (nikako griz).
· Testo od kukuruznog brana - Naroèito je dobro za karae i arane.
Kukuruzno brano se ukuva. Po njemu pospu hlebne pahuljice ili belo penièno
brano. I ovde se preporuèuje dodavanje mirisnih materija u praku i meda. Ako
lovite mrene ili klenove, onda ukuvanom kukuruznom branu dodajete istrugani
sir i vanilin eæer.
· Testo od griza - Kao za pravljenje testa od pahulljica, skuva se griz, pa
se pospe pahuljicama ili peniènim branom. Kada mu se doda anis u prahu,
odlièan je mamac za karae, bodorke i deverike.
· Hleb - Koristi se sredina sveeg belog hleba, odnosno peciva. Beli hleb
je bolji za stajaæe vode dok je polubeli hleb pogodniji za tekuæe vode. Treba vodi-
ti raèuna da mirisni dodaci teko prodiru u hleb i voda ih brzo ispira. Zato su pre-
poruèljivi dodaci u teènom stanju, kao npr. vanila koja se dodaje pecivu.
Acipenser ruthenus
eèiga ivi u rekama koje se ulivaju u
Lov keèige
Lovi se dubinski, a koriste se tanke i otre udice velièine 8 - 14. Najbolji
mamac je larva vodenog cveta, retko se moe uloviti i na crvenu glistu. Najbolje
se lovi u proleæe pred mrest. Na trzaj treba odmah kontrirati.
Pored keèige u dunavskom toku ive i jesetre i morune koje su vrlo
sliène keèigama, ali periodièno migriraju u Crno, Kaspijsko i Jadransko more. Ove
dve ribe sportski pecaroi ne mogu da upecaju, njih mreama love iskljuèivo pro-
fesionalni ribari.
A
67
Kesega
kosalj
sabljarka
beovica
Abramis ballerus
esega naraste obièno od 30 cm do 40 cm
Lov kesege
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najuspenije na plovak. Potreban je
karbonski tap "takmièarac" od 5 - 6 metara iz dva ili tri dela. Debljina najlona
ipak zavisi od velièine prve upecane kesege.
Za pecanje u kanalima najlon debljine 0,08 - 0,10 je obièno dovoljan.
Koriste se udice od broja 12 do broja 16. Plovak u obliku argarepe nosivosti od
0,3 - 1,5 gr. Balansiranje olovima treba da bude dobro uradjeno. Najbolje je koris-
titi neæi broj manjih olovaca ili jednog olivetija i vie malih olovaca.
Za pecanje u brzacima i rekama, najlon treba da je neto deblji od 0,12
do 0,14 mm. Koristi se neto veæi plovak oblika lopte ili kruke. Plovak treba da
ima dugaèku antenu i telo zbog stabilnosti. Velièina udice se bira u zavisnosti od
mamca. Najbolje je koristiti udice u rasponu od 10 do 18.
Klasièni mamaci za deveriku i bodorku dobri su i za kesegu. Medju
68
Ribe naih voda 69
njima mesni crviæi, larve komaraca, braneni crvi, kuvano ito, hleb i gliste su
najèeæe koriæeni.
Za uspean ribolov primama je esencijalna. Treba da bude teka, masna,
hranjiva, tamna i lepljiva. U sebi moe da sadri samo biljne sastojke, ali kesega
neæe odbiti ni mesne delove. Od biljnih sastojaka tu su hleb, mleveni keks, kuku-
ruzni griz, skrob i peniène, raene i ovsene pahuljice. Od mesnih sastojaka treba
koristiti mesne crviæe, sitne gliste i komadiæe glista. Najbolje je formirati loptu od
biljne primame, a onda u njenu unutranjost dodati ivotinjske komponente.
Od primame se formiraju lopte velièine mandarine i sa oko 1/2kg hrane
nahrani se mesto pecanja. Nakon toga, na isto mesto se zabacuje sistem sa hranil-
icom u sluèaju da je dubinski metod u pitanju, odnosno namamèena udica ukoliko
se peca uz pomoæ plovka.
Za razliku od deverike, koja se nikada neæe diæi sa dna, kesegu moemo
adekvatnom primamom diæi od dna ako nam je to cilj. Primama koja to moe ura-
diti mora u sebi imati elemente koji prilikom raspadanja isplivavaju, kao to su
korica hleba i treset. Jedini razlog zato elimo kesegu da dignemo sa dna je
pecanje plovkom na mestima gde je dubina jako velika ili dno preterano zatravn-
jeno i prekriveno panjevima, pa je opasnost od kaèenja velika.
Prisustvo kesega primetiæete po pojavi mehuriæa na povrini vode, koji
izlaze iz dna, dok ribe riju po primami koju ste upravo bacili. Imajte na umu da
kesege ne vole dodatna dohranjivanja mesta. To ih moe uplaiti. Zato kada jed-
nom primamite ribe, nemojte dohranjivati dok god riba radi. Kada jato ode,
prihranite opet i èekajte.
Ugriz kesege je karakteristièan. Plovak prvo blago izroni, to je znak da
je kesega uzela mamac, a nakon toga se poloi, dri mamac u ustima i najzad krene
u jednu stranu. U tom trenutku treba kontrirati i kaèenje je zagarantovano.
Kesega se moe pecati dubinskom metodom, plovkom i bolonjez
tehnikom.
Lov dubinskom metodom je najèeæi na jezerima i sporotekuæim
vodama. U ovakvim sistemima kesega se nalazi na velikoj udaljenosti od obale i
treba joj dobaciti mamac. Koristi se karbonski tap duine od 3 do 4 m. Najbolje
je da se vrh tapa opremi nekim indikatorom trzaja. Najlon treba da je od 0,14 do
0,16 mm. Na kraju najlona treba da se nalazi hranilica. Mesto pecanja pre poèetka
dobro nahranite, a dohranjivanje vrite samo hranilicom. Zabacujte uvek na isto
mesto. tap postavite u pravcu toka reke. Kontrirajte kada indikator trzaja pokae
da je riba ponela mamac.
Lov plovkom se ni u èemu ne razlikuje od lova bodorke plovkom. Pribor
za ovakav lov opisan je na poèetku teksta. Plovkom se obièno lovi na tekuæim
70 Ribe naih voda
vodama, kao to su reke i kanali. Kontrira se kada riba ponese plovak na jednu
stranu.
Lov kesega bolonjez (Bolognese) tehnikom dolazi iz Italije i tamo je
koriste ribolovci na brzim vodama sa jakom strujom.
Za ovaj tip pecanja potrebni su karbonski teleskopski tapovi duine 5
do 7 m. Na ovakav tap postavlja se kvalitetna mainica. Na pulnu se namotava
najlon debljine 0,10 do 0,20 mm. Plovak treba da je masivan sa veæom nosivoæu.
Antena olovka je velika i na vrhu ima kuglu. Montira se jedna udica velièine od
10 do 18 na kraj najlona. Udica je na predvezu dugom oko 50cm i vezana je vir-
blom za glavni najlon. Za optereæenje koriste se dva veæa olova.
Tehnika ribolova je jednostavna, ribolovac zabacuje sistem nizvodno i
puta da ga struja nosi na eljeno mesto. Vrh tapa stoji podignut i u svakom
trenutku moe da da kontru.
Da bi ribolov bio uspeniji voda se dohranjuje i to malo uzvodnije od
mesta gde lei mamac, kako bi se pri rastapanju primame èestice primame skotr-
ljale pravo do mesta gde vozimo plovak.
Pored kesege, ovaj sistem pecanja moe biti odlièan i za druge vrste dev-
erika, crnooku i nosaru.
YX
Klen
Leuciscus cephalus
sim severne Skandinavije i ostrva u
Lov klena
Na rekama koristite plovke, dubinke bez i sa hranilicom kao i dubinku
sa slobodnom pulnom. Naroèito je zanimljiv lov na "pec", koji je specifièan za
manje reke. Pribor koji se koristi moe biti sasvim skroman. Dovoljno je imati
vitak tap srednje duine, laganu mainicu sa namotanim najlonom precnika 0,18-
0,25mm, sasvim mali plovak i udicu, najbolje velièine oko broja 12. Najuspeniji
mamac je skakavac, ali se mogu koristiti i krupniji insekti i leptirovi. Pri zabaci-
vanju udice nije potrebno voditi raèuna da mamac to laganije padne na povrinu
vode. Grublji udar udice sa mamcem i plovka o povrinu vode izaziva klena da
zagrize èak i da nije gladan. Ako ne zagrize posle nekoliko sekundi od zabacivan-
ja, ceo se postupak ponavlja. Due èekanje nema smisla. Iako kod zabacivanja ne
71
72 Ribe naih voda
mora mnogo da se pazi na naruavanje tiine, mestu za ribolov treba priæi to tie,
bez naglih pokreta, naroèito ako su klenovi na povrini vode. Kada se zauzme
dobra pozicija za zabacivanje, zakratko se saèeka i kada se uverite da su klenovi
ostali tu, poèinje se lov. Mamac treba da padne 20-40cm ispred uoèenog klena.
Ako na njega krene sitan primerak ne treba mu dozvoliti da ga on zgrabi, veæ ga
povlaèenjem najlona spreèiti u tome.U jurnjavi i otimanju za plen koje tada nas-
tane udicu obièno proguta najkrupniji klen iz grupe. Kada klen uzme mamac, pre
kontriranja vrh tapa treba spustiti to blie povrini vode. Potezanje treba da bude
kratko i dovoljno energièno da bi se udica sigurno zabola. Zakaèenom klenu ne
treba dozvoliti da se izbacuje iz vode, jer se tada, u veæini sluèajeva, on uspesno
oslobadja udice pre nego to ga izvuèemo na obalu. Klenovi koji se love na taj
naèin su teki 100-300 grama. Kapitalci teki i vie od 2 kg su daleko redji i
oprezniji, ali se i oni ponekad
ulove. Èest razlog gubljenja ulova · Prihranjivanje na malim vodama nije od
je prekasna kontra. Naime, klen presudnog znaèaja, ali moe pomoæi.
uzima mamac obièno dok jo tone. Bolje je baciti par stisnutih sitnih komada
Premeæe ga u ustima i ako oseti primame na mesto pecanja i nekoliko gru-
otpor odmah ga isputa. Ovde mora menèiæa navlaenog hleba uzvodno, nego
uslediti brza kontra. Najveæi prob- bacati velike lopte primame. Ovo æe
lem je to u toku tonjenja mamaca, uèiniti da se hleb uzvodno raspada i kon-
dok struna nije jo zategnuta, blagi stantno primamljuje ribu, to je mnogo
trzaj klena neæete ni osetiti na tapu bolje od stalnog ubacivanja loptica koje
pa je potrebno dobro paziti na svaki æe zasigurno zaplaiti ribu.
neuobièajen pomeraj najlona. · U nekim vodama postoje jako veliki
Na kanalima i drugim primerci klenova koje je teko uhvatiti.
uskim vodama trudite se da doseg- Pokuajte sa mrtvim kederom ili sardi-
nete suprotnu stranu obale dugim nom u priobalju pred sumrak.
tapom sa kratkim najlonom ili · Iako su klenovi ribe tekuæih voda, kapi-
dubinskom metodom sa quiver- talci se uglavnom nalaze u barama i jezer-
tipom. Najlon treba da bude ima.
nosivosti 1,8 do 2,5 kg. Udica · Vodi prilazite oprezno. Krupni klenovi
velièine od 8 do 4. Na oko 20 cm su oprezni i na najmanji um u stanju su
od udice dodajte jo jedno olovo da pobegnu na sasvim drugi deo vodenog
kako bi primorali mamac da lei na toka.
dnu. Osnovni princip je da treba da · Najbolje vreme za klena je od oko sat
stavite minimalno olova. Dubinski vremena pre zalaska sunca pa sve do tri
metod lova se primenjuje za vreme sata nakon zalaska.
veæih voda, naroèito u proleæe i u
Ribe naih voda 73
kasnu jesen.
Kada je voda bistra, moete prihraniti eljeno mesto mesnim crviæima,
konopljinim semenom ili kukuruzom eæercem i èekati da se klenovi pojave pa
pecati jednim tapom. Kod mutnih voda, kao i u zimskim uslovima ta varijanta
ribolova retko uspeva. Bolje je onda zabaciti vie dubinki i èekati ili koristiti
metod pecanja sa dva tapa. Jedan zabacite na 4 do 5 m od obale, sa minimalnom
kolièinom olova potrebnom da se mamac nadje na dnu. Koristite pola sardine ili
durbaka. Na drugom tapu ponudite komadiæ mesnog nareska na dlaci i zabacite
dalje u glavni tok. Koristite fiksno olovo teine 50 g.
Klen je svatojed i moe se pecati na skoro svaki mamac. Moete pro-
bati sa sirom, komadom nagnjeèenog voæa, posebno kupinama i dudom, mesnim
crviæima, suvom krvi, glistama, skakavcima ili puevima. Tu su i hlebne rue, dur-
baci, kocke mesnog nareska i kukuruz eæerac, prirodne i vetaèke muice i ivi
insekti. Naravno, neæete koristiti sve ove mamce svaki put kad odete u ribolov.
Kada je reka bistra, hlebna rua i kukuruz eèerac su se pokazali najboljim. Kada
je voda mutna, bolje je koristiti to aromatiènije mamce (crvi, sir ili mesni
narezak).
Leti moete probati i pua. Ukoliko dodje do trzaja, biæe to jo dok
mamac tone. Tu je i korica hleba slobodno vezana na udiciu bez olova za letnje, a
sa olovom za zimske uslove pecanja. Olovo postavite 5 do 15 cm iznad udice.
Najbolji trenutak za klena je onaj odredjen promenom nivoa vode. Prvo
treba da nivo poraste za oko metar, a nakon toga, za par dana da opadne na 15 do
45 cm ispod proseènog nivoa. Lov æe vam tada doneti velike klenove. Doba dana
i nije toliko presudno. Klenovi su aktivni uvek, ali sumrak ipak daje najbolje rezul-
tate kad se love krupni komadi.
Nikako ne treba zaboraviti lov klena varalicom. Ovaj metod se najèeæe
primenjuje u popodnevnim satima, kad klen iz dubine osmatra povrinu vode i
kada æe vau varalicu brzo spaziti. Od varalica treba koristiti voblere od 3 do 5 cm
, kao to su Rapale(Countdown i Mini Fat Rap u boji i S, SD, MN, RT, GRT, P, G
i u mutnoj vodi GFR, RH, FT i SGT(SLN))*, Runo paèe( BIS, BT, BGI, BS,
DOR, BASS)* ili Zoranovi vobleri od 5 cm boje crno-bele i zlatno-crne. Takodje
mogu se koristiti i leptiri velièine 0 do 3 i male kaike, male glavinjare imitacije
aba i riba, tvisteri i ediæi velièine 2,5 do 4.
Zabacujte varalicu nizvodno i popreèno na tok reke. Obratite panju da
se klenovi nalaze obièno pri obali, u senci ispod kronji drveæa koje natkrivljuju
povrinu vode (ako su ta drveta jo dud, glog ili trenja eto objanjenja zato se i
na ove biljne mamce moe uloviti klen), uz obalu obraslu kupinama ili medju
potopljenim panjevima i granama. Na ovim mestima klen saèekuje svoj plen bilo
74 Ribe naih voda
da su to ribice, insekti koji sleæu na vodu ili upadaju sluèajno u nju ili plodovi koji
padaju sa kronji. Dakle na tom mestu treba pecati i bacati varalicu.
Varalicu po pravilu klen uzima naglo, odluèno i kratko. Pravovremena
kontra je najbitnija. Moguæa su tri scenarija koji vam se mogu dogoditi pri vod-
jenju varalice:
· Bacate varalicu, ona pada, oseæate (a vrlo èesto èak ni ne osetite na
tapu, veæ samo vidite da je najlon poèeo malo bre da se zatee) blagi trzaj i nas-
tavljate da namotavate. Varalicu dovodite do vode i ponovo zabacujete. Desilo se
da je klen uzeo varalicu jo dok tone i dok najlon jo nije bio zategnut, te stoga
niste ni osetili trzaj. Klen je uzeo varalicu, malo je poneo, osetio otpor, prepoznao
da to nije za jelo i ispljunuo je. Da bi reili ovaj problem vai ista napomena kao
i kod pecanja plovkom. Posmatrajte najlon jo dok tone i na svaki sumljivi pokret
najlona najbolje je da kontrirate.
· Bacate varalicu, vodite je kroz vodu, oseæate blag trzaj, kontrirate i
nita. Opet vam je na varalici bio klen, koji ju je okusio i osetio da nije za jelo i
ispljunuo. Jedino reenje je da prilikom namotavanja najlon drite uvek nategnu-
tim, posmatrate vrh tapa i kontrirate odmah pri najmanjem trzaju.
· Treæi scenarij je dosta èest. U toku vuèenja osetite oteanje i pomiljate
da je u pitanju trava ili komadiæ kese. Dovodite varalicu do kraja i primeæujete da
je u pitanju klen. U veæini sluèajeva ovakav klen æe se pri izvlaèenju otkaèiti, jer
nije dobro zagrizao mamac. I ovde je jedino reenje kontra i pri najmanjoj promeni
optereæenja.
Pored vodjenja varalice moe se na brim vodama koristiti i tehnika
lerovanja - zabacivanja nizvodno i zadravanja varalice na jednom mestu, koja
vibrira pod dejstvom toka vode. Povlaèenjem vrha tapa gore dole menjate dubinu
, a levo desno mesto varalice.
Ponekad se za vreme sunèanog i toplog dana klen okuplja na samoj
povrini vode i tada ga je moguæe loviti strimerma i muicama potezaljkama koje
se mogu kombinovati sa voblerima ili leptirovima. Od muica su se najbolje
pokazale imitacije bumbara, koèijaa, zula i vetice. Umesto muice istim prin-
cipom se moe loviti i na malog skakavca (i zelenog i braon) i popca.
Kao zamena za pravi muièarski pribor moe se koristiti i vaser kugla,
tanak najlon bez olova i vetaèka muica (zlatna, crni palmer i aleksandra) ili svee
uhvaæeni skakavac ili popac.
A
*Za informacije o tipovima i bojama varalica korišæen tekst iz Ribolovaèkog-magazina br.3 :
Tibor Mesaroš, “Veliki uzima ne no” - http://www.ribolovaèki-magazin.co.yu
Kleniæ
Leuciscus leuciscus
leniæ naseljava skoro celu Evropu, osim
Lov kleniæa
Kleniæ prihvata sve vrste hrane kojom se hrane i bodorke. Hleb, ukljuèu-
juæi i hlebnu pastu, koricu, ruu ili lopticu je isto toliko popularan kao i ito, kono-
plja ili grahorica posebno u zimskim mesecima kada insekata nema. Veliki broj
75
76 Ribe naih voda
pecaroa koristi zrnevlje konoplje kao primamu, a zreo plod zove kao mamac na
udici. Leti, mesni crviæi, uholaèe, stenice i vodeni raèiæi i crviæi mogu se koristiti
kao mamci. Sa ivim mamcima uvek treba eksperimentisati, uvek pogledajte oko
vode kojih insekata ima. Velika je verovatnoæa da se riba na njih veæ navikla i da
æete sa njima imati najveæi uspeh.
Na prostranim rekama, gde je struja jaka i tok dubok, vagler ili klizeæi
plovak èine dobar izbor. Pribor mora biti fin. tap dug od 3,5 do 4 m, plovak to
laki, ali da omoguæi dovoljno zabacivanje. Udice velièine 18 do 20, najlon
debljine do 0,18 mm nosivosti 0,9
· Obratite panju na ivahnost kleniæa, kg. Kao podvez koristite najlon
nije redak sluèaj da iskoèe iz otvorene nosivosti od 0,45 do 0,70 kg. U
èuvarke. toku pecanja treba menjati dubinu,
· Zimi æete najèeæe uhvatiti krupnijeg jer se jato neprekidno kreæe.
kleniæa, jar su sitnije riba manje aktivne. Mamac je mesni crviæ, a sa njime i
Kasteri i crvene gliste su dobar mamac. prihranjujte mesto svaki put kad
Bolje je pecati dubinskom metodom ili zabacite rasipanjem male kolièine
plovkom sa mamcem na dnu nego vara- mesnih crviæa.
lièariti. U plitkim rekama, posebno gde
· Leti potraite kleniæa u dobro aerisanim je voda èista, mora se voditi raèuna
vodama. Sa jeseni i u zimu oni se obièno da vas riba ne vidi. Najbolje je
sele u dublje slojeve. Ipak, uvek izbe- oprezno priæi vodi i uoèiti jato.
gavaju statiènu i ubarenu vodu. Odaberite pogodno mesto za
· Kleniæi brzo trzaju, a ako due vreme pecanje. Ne bi bilo loe da je ono
kontrirate na svaki trzaj bez uspeha treba skriveno iza obalnog bilja, kako
da proverite sledeæe tri stvari: vas ribe ne bi videle. Kao primamu
· zategnite najlon izmedju plovka i tapa raspite jednu aku mesnih crviæa.
to je vie moguæe kako bi ubrzali kontru; Ukoliko ulazite u vodu, nije loe da
· reagujte samo kada plovak stvarno ode o bok veete platnenu kesu sa dve
ispod vode; tri rupice. U kesu stavite crviæe,
· kada pecate na prostranijim vodama, koji æe se malo po malo rasipati u
nemojte jako kontrirati. Povucite blago i vodu, primamljujuæi ribu.
osetiæete da li ste ili niste zakaèili ribu. Zabacujte udicu nizvodno. Vodena
Ukoliko niste, ostavite tap bez izvlaèe- struja æe omoguæiti titranje mamca
nja udice napolje. Na taj naèin æete moæi u vodi.
da smanjite broj zabaèaja za tri puta. Drugi naèin ribolova koji se
Bitno je da prvi zabaèaj bude sa dalje moe koristiti i u plitkim i u
strane mesta gde primamljujete ribu rasu- dubokim vodama je lov dubinskom
tim mesnim crviæima. metodom. Koristi se lako olovo
Ribe naih voda 77
koje se nalazi oko 10 cm iznad mamca. U plitkim vodama zabacujte preko jata,
tako da podizanjem vrha tapa dovedete mamac u samo jato. tap se dri u ruci i
reaguje se odmah i na najmanji trzaj.
Najefikasniji metod ribolova kleniæa u plitkim vodama je pecanje na
crva bez imalo olova. Zabacite uzvodno mamac, koji æe se pod uticajem struje jed-
nostavno kotrljati nizvodno i pokretima mamiti ribu. Ugrizi se manifestuju kao
blago zatezanje najlona, a ponekad i po trzaju vrha. Vet ribolovac bi trebalo da
upeca svaku treæu ribu koja trzne.
Pecanje muicom je najinteresantniji naèin ribolova kleniæa. On je pri-
menjiv na manjim potocima i brzim rekama. Svaka sitna muica se moe iskoris-
titi, ali je dobro uvek pogledati koji se insekti nalaze oko vode i naæi najslièniju
imitaciju. Moe se zabacivati i uzvodno i nizvodni. Koristi se i mokra i suva mui-
ca ravnopravno, ali neki pecaroi vole da zakaèe i jednog mesnog crviæa. Obratite
panju da se oko kleniæa obièno mogu naæi i klenovi. Njih æete razlikovati po kon-
veksnom dorzalnom peraju koje je kod kleniæa konkavno. Koriste se iste muice
kao i kod pecanja klenova.
Ukoliko nemate odgovarajuæi muièarski pribor, probajte sa pecanjem sa
vaser kuglom. Kuglu postavite oko 80 cm od udice ili muice i koristite maksi-
malno tanak najlon bez imalo olova. Moete koristiti obe tehnike i bacanje
mamaca nizvodno ili popreko toka uz neprestano privlaèenje i lerovanje mamca
na jednom mestu koriæenjem reène struje.
Kada nemate pri sebi vetaèkih muica, koristite one prave iz prirode
oko vas. Kleniæ najradije uzima skakavce, popce, sve vrste muva i leteæe mrave,
jer su mu oni i prirodna hrana. Prezentacija mamca je bitna pa mora biti prirodna.
Ovakve muice padaju na povrinu vode sa grana drveæa ili iz rojeva koje se roje
iznad povrine vode. Uvek traite takva mesta jer se na njima i skupljaju jata
kleniæa kako bi se hranila.
O
Krkua
govedarka
grundl
pitavac
Gobio gobio
rkua naseljava sve evropske vode sem
Lov krkue
Krkuu moete naæi u gustim jatima u vodama sa jakom strujom. U toku
zime odlazi u duboke vode, a leti se pomera u pliæe vode do 2 m, gde se hrani sa
dna larvama insekata, puevima i zglavkarima. Najbolji period ribolova je od
avgusta do septembra. Peca se finim priborom sa dve udice velièine 12 u razmaku
8 cm jedna od druge sa mamcem prezentovanim na dnu. Pre poèetka ribolova,
tapom zamutite vodu, rijuæi po dnu. Ovo æe delovati kao alarm za krkue i jato æe
se pojaviti da se poèasti ivotinjicama dna koje ste upravo izvadili. Kao mamac
koristite gliste i mesne crviæe.
I
78
Krupatica
krupatka
blika
Blicca bjoerkna
rupatica naseljava sve vode Evrope, sem
79
80 Ribe naih voda
Lov krupatice
Krupatica je najaktivnija u toku leta i jeseni, ali je najinteresantnija za
lov zimi, kad ostale riblje vrste padaju u stanje hibernacije. Da bi smo u zimskim
uslovima lovili ovu ribu potreban nam je vrlo osjetljiv pribor; plovci od 1 g ne
dolaze u obzir jer se mnogi ugrizi ni ne osete zbog toga to riba zimi osetljivije
trza. ivi u velikim jatima i to to su starije i krupnije to su jata manja. Ponekad je
moguæe naæi meovito jato krupatica, bodorki, deverika i kleniæa.
Hrani se iskljuèivo na dnu jeduæi pueve, gliste, zglavkare, larve inseka-
ta ali i bilje. Velika jata preokreæu velike oblasti mulja u potrazi za hranom, pa ih
gasovi iz dna i u najdubljim rekama odaju. U toku cele godine sem zimi lovi se
istim priborom i tehnikom kao i deverika.
Lovimo je iskljuèivo na dnu, a moemo koristiti oba metoda i dubinski
i lov plovkom.
Ukoliko lovimo dubinskom metodom na vrh tapa je dobro staviti neki
od detektora trzaja. Najlon treba da je nosivosti oko 1,5 kg, a udice ne treba da su
prevelike jer ih mamèimo uglavnom sitnim mamcima: mesnim crviæima, glistom
i hlebom.
Ukoliko pecamo na plovak, potrebni su nam dui tapovi sa ili bez
mainice. Moramo spustiti mamac na samo dno i to dalje od obale. tap zato na
nekim vodama mora biti i 10 m dugaèak. to se plovaka tièe najbolji su oni
nosivosti 4X16 ili 0,5 g, oblika iglice ili suze. Plovak treba da je montiran da moe
da klizi po najlonu kako bi olakao zabacivanje. Najlon ne treba da je jaèi od 1,8
kg. Debljina najlona 0,10 - 0,12 osnovni, a predvez 0,08 - 0,10 mm. Udica treba
biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo otra. Udice se mamèe: hlebom, sitnijim pijavi-
cama, durbacima, kukuruzom eæercem, mesnim crviæima ili glistama.
Zimi sva bela riba s padom temperature odlazi u najdublja mesta u
jezeru, pod podlokane duboke obale, pukotine na dnu i slièno. To su najidealnija
mesta za ribolov na ovu ribu. Ali, ako i nema trzaja na tim mestima, nemojte oèa-
javati. Uz dobro pripremljenu prihranu moete vrlo lako da privuèete i nekoliko
desetina ovih riba. Ako iznenada prestane da grize, dobro je na to mesto postaviti
klizni sistem za grabljivice kako bi ulovili tuku ili smuða koji vam je preplaio
ribe. Kad ulovimo grabljivicu ili kad ona sama ode, riba se polako, ali sigurno
vraæa na hranjeno mesto, jer zimi nema hrane za biranje.
Za zimski ribolov koristite fin dug pec tap kojim moete precizno da
plasirate mamac na eljeno mesto. tap treba da je to dui (i do 10 m), pa ako i
promaite griz, ne morate sistem odmah da vadite van vode, veæ ga jednostavno
spustite na isto mesto.
to se plovaka tièe najbolji su vagler plovci sa malo veæom antenom.
Ribe naih voda 81
Razlog je taj to zimi zabacujete na veæu udaljenost i manji plovak jednostavno ne
bi videli. Debljina najlona je 0,20 mm osnovni, a za predvez 0,15 - 0,18 mm.
Predvez je duine 30 cm. Udica treba biti od broja 18 do 20, tanka i vrlo otra.
Olovo treba da se nalazi na kraju najlona, a udice na po 30 cm iznad olova. Na taj
naèin æe udice vioriti u vodi i privlaèiti ribu, a da vi ne morate da pomerate vrh
tapa, to je za letnje pecanje ove ribe nekad presudan trik.
to se pripreme hrane za zimske uslove tièe u 3 kg klasiène primame
dodajte oko 500 g konoplje i 100 g crva. Hranu s crvima pomeati na suvo, a zatim
postepeno vlaiti sve dok se ne napravi èvrsta kugla koja ne sme biti previe
vlana. To je bitno zato to se kugla prilikom pada na dno bre rastvara i bre pri-
mamljuje ribu.
Najbolji mamac za zimski ribolov ove ribe je crv. Ako koristimo veæu
udicu kaèimo obiène crve, ali samo po jednog u sluèaju da riba slabije trza. Ako
su primerci veæi, kaèimo dva do tri crva, ali je najbolje koristiti male crve tzv.
"pinkije" jer su ilaviji i due ive. U sluèaju velike hladnoæe, mamce drite u
depu uz telo. Na taj naèin æe na udici biti ivahniji. Crva kaèimo za glavu tako da
ga to manje povredimo. Stoga koristimo tanke udice. Hleb kao mamac nije
poeljan, jer se zimi i inaèe due èeka na griz, a on se za to vreme jako raskvasi,
pa kad riba doðe do njega, uspe lagano da ga usisa, èak da i ne dotakne udicu.
Trzaj ribe zimi je otar i kratak i vrlo se èesto dogodi da se riba sama i
upeca, a da mi to ni ne primetimo. Razlog tome je taj to riba kada uzme mamac
potpuno miruje na mestu.
Krupatica se zimi uspeno lovi tekom. tapom dugim i do 11 m. Uz
teku potrebno je da imamo i specijalni draè ispred i rolere iza sebe, po kojima æe
teka da klizi prilikom pozicioniranja mamca. Zabacivanje teke je isto kao i
zabacivanje sistema sa plovkom tapom bez mainice. Nakon zabaèaja, spustimo
prvi deo teke na nosaèe i dodamo joj na kraju nastavak. Onda desnom rukom
poguramo teku unapred i dodamo sledeæi nastavak. teka je sada nametena, a
mamac na eljenom mestu na sred reke. Kontra kod teke ne mora biti prejaka
zbog velike poluge koju pravi sam tap. Vadjenje ribe je u dve faze. U prvoj
privlaèimo ribu do mesta na kome moemo da odtekamo sve nastavke sa teke, a
onda se ponaamo isto kao i sa sistemom sa plovkom. Ponovno zabacivanje usled
promaaja je jednostavno, jer je dovoljno samo da spustimo tap na nosaè.
Sistem vezivanja plovka i udica, kao i mamci su isti kao kod klasiènog
pecanja na plovak.
G
Linjak
linis
linj
Tinca tinca
injak naseljava nae kao i vode skoro cele
82
Ribe naih voda 83
izleèena od svake riblje bolesti. U srednjem veku smatralo se da linjakova sluz leèi
od zubobolje, glavobolje, migrene i mnogih drugih bolesti. Takodje verovalo se da
tuka ne napada linjaka zbog njegove mistiène moæi.
Lov linjaka
Linjak se hrani skoro iskljuèivo sa dna, preturajuæi mulj. Kada to radi,
primetiæete mehuriæe metana na povrini vode. U mulju pronalazi ivotinjice kao
to su male pijavice ili larve insekata. Od krupnijih ivotinja linjak se hrani glista-
ma, puevima, koljkama pa nekad i sitnijim ribama. Jedna od najveæih zabluda je
da linjak jede vodeno bilje. Uglavnom se hrani u sumrak i ujutro, vrlo retko noæu.
U toku zime pada u san i ne hrani se uopte. Za uspean ribolov bitno je lokalizo-
vati mesto gde se riba nalazi. Linjak voli sve vrste mirnih voda, sve do malih
seoskih bara koje leti postaju izuzetno tople i sa vrlo malo kiseonika. U velikim
rekama, linjaci se zadravaju samo na pojedinim mirnim mestima i moramo ih
poznavati ako elimo da ih upecamo. Veæinu vremena provodi na dnu vode,
obièno sakriven u travi. Noæu ponekad izlazi iz zaklona u otvorenu vodu, ali i blizu
obale kako bi se nahranio.
Linjaci su jake i borbene ribe i pribor mora biti odgovarajuæi. Ukoliko
su vode pune podvodnih grebena, trave, granja i panjeva najlon bi trebalo da bude
jaèi nosivosti i do 5,4 kg, ali ako je teren laki i 2 kg je dovoljno. Na kraju najlona
moete dodati i hranilicu.
Udice zavise od mamca i mogu biti od 16 do 18 za sitnije mamce, a 10
do 12 za krupnije.
Tehnike ribolova mogu biti razlièite. Èetiri najèeæa metoda su: ribolov
plovkom, ribolov dubinskom metodom, pecanje veoma osetljivim plovkom sa
mamcem koji dodiruje dno i slobodnim najlonom bez olova ili plovka sa mamcem
na dnu.
Za poèetnika, pecanje slobodnim najlonom je najbolje. Najjednostavniji
je i potreban je samo tap, mainica, najlon i udica. Sa ovom taktikom, mamac æe
se naæi na dnu taèno gde treba, a linjak neæe osetiti otpor pri uzimanju mamca. Kao
indikatori trzaja mogu se koristiti fluorescentni prstenovi okaèeni na trbuhe
najlona izmedju mainice i prve vodjice na tapu. Jedini nedostatak ovog metoda
je ogranièena daljina zabacivanja. Medjutim, dobrim tapom veæi hlebni mamac ili
crva moete baciti i do 10 m. Èesto, nije ni potrebno zabaciti dalje. Linjaci se
nalaze oko 5 m od obale. Ukoliko elite da poveæate daljinu zabacivanja dodajte
malo klizeæe olovce na 30 do 60 cm od udice. Pravi trenutak za kontru je kada se
najlon polako zatee, a prstenovi podiu.
Kod pecanja sa plovkom potrebno je znati taènu dubinu vode kako bi
mamac legao na dno. Kukuruz eæerac, batenske gliste, puevi golaæi, pijavice,
hleb, mesni crviæi i kaster lutke su najbolji mamci, a tu su i kulja i meso od crnog
reènog pua. Crvena boja mamaca i primame se preporuèuje. Najlon treba da bude
nosivosti 1,4 do 1,8 kg. Koristiti polupotopljen plovak optereæen sa 2 do 4 olovne
kugle, mada se moe koristiti i vagler i klizeæi plovak. Ukoliko se peca vaglerom
treba biti od 2BB do 2SSG. Glavno olovo treba da bude oko 1 m od udice, dok
84 Ribe naih voda
jedno olovce treba da bude na 15 cm od udice. Udica mora biti bar broj 12. Pri
koriæenju klizeæeg plovka, problem moe biti vezivanje gornjeg èvora. Ovaj èvor
mora biti vezan iznad plovka i mora imati i malu perlicu.
Indikacija ugriza je veoma vana kod pecanja na klizeæi plovak. U ovom
sluèaju plovak se uzdie u sluèaju uzimanja mamca i udice od strane ribe, a pono-
vo se vraæa na normalni poloaj ukoliko riba odustane od mamaca. Veoma je
vano kontrirati kada se plovak uzdie, jer je tada najveæa verovatnoæa pecanja
ribe. Naravno ukoliko linjak uzme mamac i poène da ga nosi plovak æe skliznuti
pod povrinom u jednu stranu i treba onda kontrirati.
Pecanje dubinskom metodom se preporuèuje na onim vodama gde je
potrebno zabaciti dalje. Kako se linjak hrani sa dna udicu treba postaviti na kraju
najlona ispod olova koje bi bilo dobro da bude klizeæe. Pecajte na boile sa aromom
jagode ili ribe. Kukuruz eæerac, grahorica i javorovi plodovi mogu se koristiti kao
i boiliji na dlaci duine 2,5 cm. Moete koristiti po jedan 16 mm veliki boili ili vie
manjih u kombinaciji sa plodovima. Kod pravljenja primame u nju dodajte mleène
proteine ili zrnevlje za ptice.
Zvuèni indikatori trzaja u kombi- · Ukoliko je voda bez trave i podvodnih
naciji sa majmunom ili savitljivim panjeva i grana slobodno koristite laku
vrhom treba da se koriste kako bi hranilicu.
poveæali uspenost u pecanju. Za · Linjaci su teritorijalne ivotinje.
ovu vrstu ribolova mogu se koristi-
Medjutim u nekim delovima se
ti meki tapovi, najlon nosivosti
zadravaju due vreme i odlaze iznenada
3,6 kg i udice 8 do 10. Obièno
olovo od 15 do 20 g sa standardnim retko se vraæajuæi. Dakle ako ste lovili na
naèinom vezivanja jedne ili dve nekom mestu i ribe su nestale, traite ih
udice vezane na kraj najlona. dalje. Neæe se vratiti.
Najlon je potrebno opustiti kako bi · Pliæaci su dobra mesta za lov linjaka u
se dalo vremena ribi da ponese vreme mresta. Kasnije se povlaèi u veæe
mamac pre nego to oseti otpor. dubine sve do 6 m. Nemojte ga pecati
Ukoliko pecate na vodama bez noæu kada miruje na dnu. Najbolje je
ikakve vegetacije moete koristiti
vreme od 7 satiujutro pa sve do podneva.
izuzetno meke tapove, najlon
· Ukoliko planirate da pravite svoje mini
nosivosti 1,8 kg i udice velièine 12
i hranilicu. Podvez treba da bude boile, bolje je da budu kubiènog nekgo
90 cm minimalno i vezan preko okruglog oblika. Iznad svega linjak
vrtilice. oboava kocke sira i mesnog nareska.
Ako na vrhu tapa imate Dobra velièina boila za linjaka je oko 10
indikator trzaja, tap postavite mm, a postavljaju se dva ili tri na dlaku
paralelno sa reènim tokom, a vrh duine 2,5 cm.
indikatora postavite u nivou sa · Iz nekog razloga, linjak oboava mamce
vodom. Najlon treba da je skoro
crvene boje. Probajte crvene mesne crviæe
kompletno u vodi. Linjak uzima
i crvenu primamu.
mamac polako i neno i isputa ga
Ribe naih voda 85
na najmanji otpor. Kao indikaciju trzaja uzmite trenutak kada se vrh indikatora
polako krene ispravljati. Kontra mora biti pravovremena i snana. Raèunajte da je
linjak jak i vet borac i da æe borba sa njim biti do trenutka ubacivanja u meredov.
Za dubinski naèin pecanja najbolje se pokazala obièna utorepa glista
koju moete naæi u pregorelom stajnjaku. Ona za razliku od lauferke ima, kako joj
ime i kae, uti rep. Ovih glista neæete mnogo naæi, ali æete naæi dosta obiènih
batenskih crvenih glista koje su takodje odlièan mamac za linjaka. U potrazi za
glistama pretraite boène ivice gomile, jer je srednji deo previe topao za ovu vrste
glista i tu moete naæi samo crnu glistu koja se nije pokazala kao dobar mamac za
linjaka.
Primamljivanje je jednostavno - bacite dve ili tri kugle velièine man-
darine u obliku prstena na eljeno mesto pecanja. Pecajte u centar tog prstena.
Nemojte prihranjivati ponovo sve dok ne upecate par riba ili bar jednu krupniju jer
æete rasplaiti ostale.
Primama treba da je tamna, braon boje ili boje dna, blago slatkog ukusa.
U njen sastav treba da udju hlebne mrvice, melasa ili malt, kukuruzne pahuljice i
griz. Slatko ljut i aromatièan ukus djumbira se u nekim vodama pokazao kao atrak-
tivan. U primamu se mogu umeati i lomljena zrna kukuruza eæerca kao i ovsene,
peniène i jeèmene pahuljice. Bitno je da primama bude kompaktna, da brzo pada
na dno i tu se raspada ne diuæi prevelik oblak. Linjak je mirna i plaljiva riba i
jato sitne ribe oko mesta hranjenja u nekim sluèajevima moe i da ga zaplai. Kada
se peca ivim mamcima u primamu se mogu dodati mesni crviæi, gliste i larve
komaraca. Prilikom izbora primame imajte na umu da ljinjak ivi u vodama èije
dno je puno mulja i materija koje se raspadaju. Dakle slobodno koristite ustajale i
blago fermentisane elemente za pravljenje primame, ali i za mamce.
Ukoliko pecate na bojlije, moete praviti sve tipove aranskih bojlija
koji su uti, crveni ili narandasti, sitni i slatkog ukusa. Primama u ovom sluèaju
treba da budu isti takvi bojliji i to bar 100 komada. Da bi se linjak navikao na ukus
i oblik bojlija potrebno je vie dana prehranjivati isto mesto. Prehranjivanje mora
biti najredje svakog treæeg dana u isto vreme, mada bi svakodnevno prehranjivan-
je bilo najbolje.
)
Lipljen
lipen
lipan
lipanj
Thymallus thymallus
ipljen naseljava skoro sve vode Evrope.
Lov lipljena
Lipljen je brzi lovac na muice, koje padaju, ili samo dodiruju u letu
vodenu povrinu. Za razliku od drugih riba, on nikad ne proguta odmah uhvaæenu
muicu, veæ je osetljivim usnama i nepcima oproba, i onda, ako nije po ukusu, jed-
86
Ribe naih voda 87
nostavno ispljune. U trenutku kad krene i zaleti se na muicu treba zaigrati tapom.
Jer ako ste reagovali kada je veæ probao muicu, a vi osetili jak udar - budite sig-
urni da tog lipljena neæete videti. Potom odmah promenite mesto jer lipljen se ne
vara dva puta. Veoma je borben kada se nadje na udici. Oprezniji je od pastrmke,
pa teko postaje plen ribolovaca poèetnika. U lovu lipljena veoma je vano, dobro
se sakriti. Bolje je loviti kada je povrina vode namrekana usled laganog vetra jer
nas ne vidi. Najbolje je loviti ga sa proleæa kad prestane mrest i sa jeseni. U toku
leta vreme za lov je rano ujutro, ili predveèe, za vreme blage kie i oblaènog vre-
mena.
Koriste se muice velièine 14 do 16 u proleæe i 12 do 18 leti i u jesen.
Najèeæe koriæene muice su: Hardijeva beskrila (Hardy's Favourite), Horoksova
(Harrock's fly - proleæe), Gouverner (Gouvernor - jesen), Kozarica (Zeigenfliege -
proleæe, leto), Zlatovka (Wickham's fancy - proleæe, leto), Crni mrav (Schwarz
ameisefliege).
Od tehnika ribolova lipljena mogu se koristiti vie osnovnih metoda: lov
na mokru muicu (podvodnu muicu), lov suvom muicom (povrinskom mui-
com), lov nimfom, lov varalicom i lov sa vaser kuglom.
Mokra muica se najbolje pokazala u toku kasne jeseni i zimi kada je lov
suvom muicom otean. Ova tehnika je preporuèljiva i kada je povrina vode
mirna, pa je ribi olakano prepoznavanje mamaca. Uobièajeno je da se na najlon
priveu dve do tri mokre muice i to jedna na kraj najlona(nimfa) i po jedna na
svakih 40 cm prema tapu. tap za ovu tehniku treba da je bar 3 m dug Struna plu-
tajuæa (DT 4 ili T5) fluorescenta kako bi se lako primetio trzaj ribe duine 3,5 do
4,5 m. Muica se obièno vee na udicu 14 do 18, mada se mogu ponekad koristiti
i muice za pastrmku na udici 12. Boje muica mogu biti i dreèave ( zelena, met-
alik, crvena, narandasta, uta) posebno kod fantastiènih muica. Tehnika
muièarenja je uobièajena. Muica se baca popreko u odnosu na reèni tok ili blago
ukoso pod uglom od 60O u odnosu na obalu. Trudite se da muicu ne vodite kroz
vazduh iznad mesta gde æete je baciti, jer vrlo èesto to uplai lipljena. Sa druge
strane obratite panju na vrh dreèavo obojene strune i na najmanji znak kontrira-
jte.
Ono to je neophodno pri lovu lipljena na suvu muicu je namrekana
povrina vode. Bez nje nema naèina da se lipljan prevari i uzme vau vetaèku
muicu. Razlog je vrlo jednostavan: za razliku od pastrmke koja kada se hrani
insektima sa povrine, pliva u gornjih 30 cm vode, lipljen se nalazi na dubini od 2
m i odatle se zaleæe na povrinu. Ovo znaèi da ima dovoljno vremena da odredi da
li je zalogaj ukusan ili nije. Jedina ansa je da voda bude blago valovita i da zbog
prelamanja ne prepozna prevaru. Muicu bacajte popreko ili blago uzvodno par
88 Ribe naih voda
metara iznad mesta pecanja i vodite je ujednaèeno par metara ispod mesta. Dobro
je da zabaèaj bude nizvodno kako bi muica pala pre strune. U skluèaju da struna
prva padne, smanjiæete verovatnoæu da lipljen zagrize. Naveite dve do tri muice
na najtanji moguæi najlon debljine tek 0,1 ili 0,08 mm. Lipljen èesto uzme muici
neposredno nakon to dotakne vodu te stoga budite uvek na oprezu. Kako riba
dolazi iz dubine i nakon uzimanja ponovo kreæe nazad, bolje je da ne kontrirate
snano, veæ samo da zategnete najlon. Radi odravanja karakteristike suvih mui-
ca da plutaju, muice se premazuju specijalnim kupovnim silikonskim sredstvima.
Ukoliko se muica posle odredjenog vremena slepi, potrebno ju je ispucati i pro-
tresti ili ostaviti na toplom da se prosui. Umesto kupovnog silikonskog prepara-
ta, moguæe je koristiti i rastvor parafina u benzinu.
Nimfom se peca u donjem i srednjem sloju vode. Kako je cilj dovesti
nimfu to pre na tu dubinu, ona se èesto oteava olovcetom ili jo bolje bakarnom
icom. Boja bakra èak moe da deluje vrlo stimulativno na lipljena. Sa druge
strane, boja tela nimfe moe biti dreèava i ova kombinacija èesto jeste dobitna.
Struna treba da bude duga 4 do 5 m, a tanak najlon na koga veemo nimfu i do 1
m. Njegova debljina je od 0,08 do 1 mm. Nimfu treba oiveti, a to se radi na
sledeæi naèin. Kada nimfa dodje na mesto i dubinu na kojoj mislite da je riba i gde
je ona moe osmotriti (imajte na umu da lipljen èesto neæe da napadne mamac
dalje od 50 cm), podiete vrh tapa i nimfa kreæe nagore. Ovaj manevar moe
pokrenuti lipljena da napadne nimfu.
Ima nekih informacija da su krupniji komadi lipljena napadali uti meps
velièine 2 i 3, ali je verovatnije da se takve pojave deavaju na vodama gde nema
dovoljno insekata, pa je lipljen primoran i nauèen da jede sitnu ribu.
Moe se probati sa lovom lipljena vaser kuglom i tankim najlonom na
èijem se kraju naveu suve muice. Ukoliko se peca morkim muicama, kugla se
postavlja na kraj najlona. Ova varijantu koriste pecaroi koji nemaju adekvatan
muièarski pribor. Zbog jakog udarca vaser kugle o povrinu, retko se stvarno
moe prevariti lipljen, ali postoje informacije da je bilo i takvih uspenih sluèaje-
va. Predvez treba da je to tanji 0,08 do 0,1 mm , a glavni najlon 0,16 do 0,20 mm.
Vaser kugla takodje to manja. Pri zabacivanju trudite se da to nenije spustite
kuglu na povrinu vode.
C
Maniæ
deraèa
abar
menjka
Lota lota
va neobièna, vrlo interesantna i retka
Lov maniæa
Maniæ je riba dna i danju je vrlo lenj, posebno leti za vreme velikih vruæina. Ovo
je preteno noæna riba, jer tada kreæe u potragu za hranom. Medjutim ni tada se ne
udaljava preterano od svog gnezda, pa je neophodno da pecaro zna taèno mesto
njegovog zadravanja kako bi ga upecao. Lov maniæa je bolji kada je voda mutna
i obojena, a vreme oblaèno.
Toliko je lenj, da ni mamac ne uzima naglo, bez obzira na svoju velièinu.
89
90 Ribe naih voda
Ponaanje najvie lièi na aransko pipkanje. Èesto ribolovac ni ne primeti da se
riba upecala, jer maniæ kada proguta mamac obièno ostaje na jednom mestu. U
svakom sluèaju, pri lovu maniæa nemojte naglo trzati, niti vaditi mamac na svaki
udar tapa. Pustite da maniæ proguta mamac i onda ga je lako izvaditi.
Najbolji mamac za lov maniæa su: sitna mrtva ili iva riba (bodorka,
pior, kara i beovica), gliste i to veæi broj nanizanih glista, ivinska creva i svee
iznutrice domaæih ivotinja (jetre i bubrezi), kuvano meso pua kao i meso iz repa
reènog raka.
Osnova pecanja maniæa je da mamac bude pravilno prezentovan na
samom dnu vode, jedini izuzetak je ivi keder. Pecanje moe da bude sa obale,
kroz rupu u ledu i iz èamca. Sve tri tehnike su karakteristiène za lov maniæa.
Lov dubinskom tehnikom sa obale, je najèeæi i tada maniæ dolazi na
mamce koje smo punudili tuki ili smudju. Koristi se najlon debljine 0,30 do 0,40
cm, predvez duine 30 do 40 cm i debljine 0,25 do 0,30 cm sa jednom udicom
velièine 5 do 0 u zavisnosti od mamca. Iznad predveza, prema tapu, postavlja se
klizeæe olovo teine 15 do 30 g. Iznad olova postavlja se plastièni stoper ili manje
olovce. Dobra je i kombinacija sa dve udice, jednom ispod, a drugom iznad olova,
pri èemu se na donjoj postavlja mrtva riba, a na gornjoj iva.
Ukoliko pecate kroz rupu u ledu, budite izuzetno paljivi. Tanak led
moe biti smrtno opasan, ako upadnete u vodu. Pre svega treba probuiti rupu u
ledu ( u preèniku do 30 cm je sasvim dovoljno) i spustiti mamac na samo dno.
Moe se koristiti tap bez mainice. Takodje nije loe koristiti plovak, jer je
indikacija trzaja laka. tap treba da je maksimalno kratak, radi lakeg rukovanja.
Pravi tap za lov kroz rupu u ledu je dugaèak svega 50 cm. Kontrira se na jasan
trzaj plovka.
Pecanje iz èamca podrazumeva kombinaciju prve dve metode i u zavis-
nosti od situacije opredeljujte se za dubinski ili metod na plovak. Ono to je pred-
nost èamca, je da moete da se dovezete do taènog mesta gde riba ivi.
Pecanje na varalicu, iako je ovo riba grabljivica, nije moguæe. Maniæ je
toliko lenj, da æe ponekad i poæi za varalicom, ako mu ona prodje "ispred nosa",
ali je neæe stiæi i progutati. Ribari kau da maniæ ponekad pipka tvistera, a neæe da
ga proguta.
Maniæ je slab borac na udici i kada se zakaèi, lako ga je izvaditi.
i
Mladica
dunavska mladica
glavatica
Hucho Hucho
ladica je naa najveæa salmonidna riba.
91
92 Ribe naih voda
Oko nje obigravaju mujaci oplodjujuæi je. Primerci su zreli za mrest kada poras-
tu preko 70 cm, to je obièno u èetvrtoj godina za enke i treæoj za mujake.
Lov mladice
Mladica se ne lovi samo za vreme parenja u martu i aprilu. Jedino je
ogranièenje da se ne sme loviti na ivi mamac i da se primerci manji od 70 cm, oni
koji se jo ni jednom nisu parili, moraju vratiti u vodu. Najbolji lovni tereni za
mladicu su od Bajine Baste pa nizvodno do sela Crnca pre poèetka Zvornièkog
jezera u Optini Ljubovija.
Za lov mladice najbitnije je pronaæi ribu. Za ovo moramo znati gde se
riba inaèe zadrava, ali i imati intuiciju. Duboki virovi i kanali s uzvodnim i
nizvodnim pliæim brzim ili mirnim delovima korita su najomiljenija stanita ove
ribe. Odavde riba ide samo za vreme mresta, kada je ni ne smemo loviti i za vreme
zime, kada odlazi nizvodno u potrazi za hranom. Smatra se da svaki dublji vir ima
svoju mladicu. Buduæi da su teritorijalne ribe, ne trpe uljeze u svojoj blizini.
Ukoliko jaèa mladica napusti vir, ugine ili bude upecana, na njeno mesto se nasel-
java po pravilu manji i mladji primerak.
Mladica se najèeæe hrani na mestima gde duboka voda prelazi u plitku,
gde se kovitla i peni jer na tim mestima ima dosta sitne ribe. Ponekada se mladica
hrani sa povrine vode i tada ju je moguæe i videti. Ponudjen mamac ribi koju ste
videli osigurava ulov.
Kada pronadjete ribu ili mesto gde bi mogla biti kreæe se u pretraivan-
je terena muièarskim ili varalièarskim priborom. Svaki put kada odete na vodu
budite spremni na promenu konfiguracije terena, jer su brze reke u kojima ivi
mladica promenljivog intenziteta toka. Interesantno je, a skoro i pravilo da mladi-
ca ivi uvek na onim mestima do kojih je teko doæi. Prilikom izbora mesta, uvek
razmislite o tome kako æete izvaditi eventualno ulovljenu ribu, koja ume biti i
deset kila teka.
Kada odredjujemo vreme kada pecati mladicu moramo imati na umu
kada se ona prirodno i hrani. Leti je to predveèe, u toku noæi i rano ujutro.
Medjutim treba imati u vidu da je ribolov noæu zabranjen. Kako vreme postaje sve
hladnije, mladica ranije prestaje da jede u toku noæi, pa je treba pecati predveèe.
Takodje, treba posmatrati i migracije sitne ribe kako bi se u toku godine
odredilo mesto gde je pecati. Veæ je reèeno da je sitna riba za vreme leta na mes-
tima gde se dubina susreæe sa plitkom vodom, pa to daje odgovor da je i mladica
tu. Zimi, kada voda nadolazi od snegova i ume biti vrlo hladna i sa dosta prljav-
tine, sitne ribe prilaze obali gde je protok vode manji. Kako je voda mutna, treba
koristiti jarko obojene mamce kako bi ih riba primetila. U ranu jesen voda je dosta
Ribe naih voda 93
topla i sa smanjenom kolièinom kiseonika i mladicu treba traiti u najbrim i
najpenuavijim delovima reke. Kada sa pribliavanjem zime voda poène hladiti,
pravo je vreme za lov voblerima. Zimi kada je vodostaj nizak mladica po pravilu
miruje. Medjutim na svaki rast vode, pri oblaènom vremenu, pokreæu se i sitne
ribe, pa sa njima i ona kreæe u lov. Idealno vreme bi bilo kada pada blagi sneg,
nema vetra i temperatura je oko nule. Mladica se zimi nalazi u svojim virovima i
odatle napada ribe koje takodje, silaze u dublje toplije vode. Da bi joj prili koris-
timo vodjene varalice po dnu, koje se vode u lukovima. Kao mamci se u ovo vreme
koriste: pletenica ("cof" ili "copf"), veæi-tonuæi modeli voblera (Zoranovi vobleri
7,9,11 cm u realnim bojama (pe, kleniæ), silikonske ribice, razne vrste metalnih
varalica i velike potezanke.
Opte je pravilo, da kada mladica pojuri za varalicom, nikako ne zaus-
tavljajte i ne uspororavajte mamac. Ovo je èest problem mladih ribolovaca, koji
refleksno, kada vide ribu koja je pojurila njihov mamac, poele da joj mamac sami
poguraju u usta. Medjutim, u prirodi, svaka ribica, koja postaje plen i koju mladi-
ca pojuri, neæe stati, veæ æe pokuati da jo bre pobegne. Ukoliko va mamac to
ne uradi, mladica æe otkriti prevaru i odustati od mamca.
Svaki ozbiljan pecaro na mladicu, mora imati veliku kolekciju varalica,
jer je mladica æudljiva riba. Uvek je treba iznenaditi neèim novim, ali u toj kolek-
ciji moraju se nalaziti primerci: pletenice, pea, mepsa i sundjerastog pea.
Pribor za lov mladice mora biti vrhunski jer oèekujemo krupnu i borbe-
nu ribu. Najlon mora biti nov, ispravan, debljine oko 0,50 cm.
QT
Radio 021
radio koji povezuje ljude
http://www.radio021.co.yu
Mrena
Barbus barbus
rena naseljava sve vode centralne i
Lov mrene
Mrene se mogu loviti tokom cele godine sem zimi. Zimi padaju gotovo
u san i retko kada se kreæu. U proleæe mrene migriraju da bi se parile i to u sveije
94
Ribe naih voda 95
i kiseonikom bogatije vode. Tada ih tamo treba i traiti. Leti se vraæaju nazad i
treba ih traiti u pliæim delovima reka u kojima voda pojaèano ubori, na preliv-
nicama, branama i ustavama. Sa jeseni je pravo vreme za dubinski lov mrene u
veæim rekama. Idealno vreme za lov mrena je predveèe i noæ, ali i dan nakon kie
kada je voda mutna.
U pogledu mamaca prilièno je izbirljiva. Uzima hleb, gliste, crvice,
rovce, kukuruz, dud(redje), kastere, seme konoplje, ali i razni mamci jakog mirisa
kao to je sir i mesni narezak. U mutnim vodama odlièno se pokazao durbak.
Konoplja i kasteri kao i konoplja i kukuruz eæerac kao primama i mamac su se
pokazali kao idealna kombinacija. Imajte na umu da su mrene izuzetno
prodrljive. Za primamu potrebno vam je bar 2 kg semena konoplje i 1 kg kastera
za ceo dan pecanja. Izuzetno dobra kombinacija je da zabacite udicu namamèenu
komadiæem mesnog nareska na mestu primamljenom semenom konoplje.
Ne smete da zaboravite da je mrena oprezna i pametna riba. Ugleda li
nas pobeæi æe. Uèini li joj se mamac ili deo pribora sumljivim nestaæe iz vaeg
vidokruga. Va prilaz pecanju mrene moe biti statièan ili mobilan. Kod mobilnog
metoda idite od mesta do mesta na svakom se zadravajuæi maksimalno 20 minu-
ta. Koristite onoliko olova koliko vam je potrebno da mamac legne na dno. Mrena
se moe pecati na vie naèina: na plovak, dubinskom metodom, varalicom, kotrl-
janjem, na zastavicu, èekom i plutajuæom strunom.
Lov mrene na plovak nije statiènog tipa. Mamac treba oiveti stalnim
pomeranjem vrha tapa. Cilj je voditi mamac po dnu da skakuæe i na taj naèin
privlaèiti ribu. Najlon treba da je uvek blago zategnut i kontra je pri prvom trzaju.
Na ovaj naèin pretrauje se dno, a kako je struja na mestima gde se mrena peca
jaka i sama nosi plovak, treba paziti da ne dodje do kaèenja udice za dno. Mesto
treba primamiti smesom od nakvaenog bajatog hleba, sa crviæima, glistama i
kukuruzom. tap za ovu svrhu treba da je tanak i osetljiv, dug preko 3 m, najlon
debljine 0,30 mm, a udice od 10 do 6. Olovo ide iznad udica prema tapu i mora
leati na dnu kako bi se osiguralo da i mamci lee na dnu.
Pribor za pecanje dubinskom metodom je standardan i treba koristiti
neto deblji najlon od onoga pri pecanju plovkom. Na kraju najlona postavlja se
olovo od 80 do 100 g ili jo bolje poluzatvorena hranilica puna mesnih crviæa. Na
dvadesetak santimetara iznad olova, ka tapu, treba postaviti udicu na predvezu
duine 50 do 70 cm. Na ovaj naèin osiguravate da je mamac na dnu, da pri
povlaèenju neæe doæi do kaèenja olova i da æe trzaj mrene biti odmah vidljiv na
vrhu tapa. Moguæe je postaviti jo jednu udicu iznad ove ili ispod olova, ali je
verovatnoæa kaèenja poveæana. Od mamaca za dubinku nezamenljivi su komadi
sira trapista, rovac i glista. Ako je na udici rovac najbolje je pricom i iglom u
96 Ribe naih voda
njega ubrizgati jod kojeg rovac u vodi isputa i privlaèi mrenu i druge ribe (klena,
soma).
Lov mrene na varalicu je specifièan. Potrebno je varalicu spustiti na
samo dno i po njemu je voditi. Sistem na kraju najlona je ovde vrlo bitan. Koristi
se klizeæe olovo, posebno neko od onih koje se slabo kaèe za podloge na dnu, pa
ispod olova treba na oko 30 do 40 cm vezati varalicu. Tehnika je sledeæa: zabacu-
je se popreèno ili nizvodno na reènu struju i puta se da voda odnese varalicu to
dalje. Drite najlon koliko toliko nategnut kako bi osetili kada je varalica pala na
dno. Nakon toga polako povlaèite varalicu po dnu ka vama i to u skokovima.
Manevar je sledeæi: povuèete vrh tapa, varalica poleti i stane, pa opet ponavl-
jatepostupak. Od varalica najbolje je koristiti voblere velièine 2 do 5, vormove
(koji su i inaèe namenjeni ovoj svrsi), male cikade i kaikare. Leptiri su se pokaza-
li kao loe reenje.
Lov na kotrljanje podrazumeva kombinaciju tehnike sa plovkom i
dubinske metode. Sam sistem je isto vezan kao i kod dubinske metode, sa tim da
se koristi okruglo olovo manje teine koje se slabije kaèi za dno. Predvez se vee
preko vrtilice da ne dodje do uvrtanja najlona. Sistem se zabacuje uzvodno i puta
da padne na dno. Najlon i ovde treba da je blago zategnut kako bi znali kada je
dolo do dodira sa dnom. Nakon toga, puta se da jaka struja nosi, "kotrlja",
mamac po dnu. Kada mamac bude dovoljno nizvodno od vas, vadite ga i ponav-
ljate radnju. Kontrira se iz ruke na svaki trzaj ribe.
Za lov na zastavicu pretraivanjem koristi se ista tehnika kao i kod lova
kotrljanjem, sa tim da ovde postoji zastavica, krpica crvene boje, koja jasno, u
plitkoj vodi pokazuje lokaciju mamca. Sistem za ovo pecanje sastoji se od
okruglog olova teine 1,5 do 4 g na kraju najlona, a na 10 do 30 cm od olova ka
vrhu tapa postave se dve udice na predvezu duem od 40 cm. Iznad njih postavl-
ja se zastavica na samom najlonu.
Za lov na zastavicu èekom koristi se isti sistem kao i kod lova
pretraivanjem, sa tim da se ovde sistem zabacujte nizvodno i postavte u draè ili
dri u ruci. Najlon treba da je blago nategnut, a zastavica ovde ima funkciju pokre-
taèa, odnosno animatora mamca, efekat slièan pomeranju vrha tapa pri pecanju
plovkom.
Kada krenemo u ribolov na mrenu èekom, potrebno je naæi mesto gde je
ima. U proleæe, u vreme parenja, mrene se okupljaju da bi se parile. To je odlièno
vreme, da na jednom mestu naidjete na veliki broj riba. Pretraite reku, i nemojte
biti razoèarani, ako pronadjete samo sitne primerke. To su mujaci, i sigurno je da
su i enke negde u blizini. Neposredno pre parenja, mrene imaju veliki apetit i tada
ih je lako pecati. Nakon mresta, jata se rasturaju i tada se love pojedini primerci
Ribe naih voda 97
koji nastavljaju da ive usamljenièkim ivotom. Pravo mesto za ribolov mrena su
panjevi i prepreke u vodi, kao i najdublja korita reka. Pre nego zapoènete ribolov,
pronadjite pogodno mesto sa tvrdom podlogom i bistrom vodom. Ovo mesto treba
da bude to blie mestu gde se mrena inaèe zadrava i koje smatra bezbednim,
kako bi bila to oputenija. Ovo mesto mora da bude potpuno èisto, ali èistina ne
sme biti velika jer æe se riba uplaiti. Poènite sa primamom i saèekajte da se ribe
pojave. Posmatrajte njihovo ponaanje i koju primamu najradije uzimaju. Riba æe,
kad se prvi put pojavi, uzeti primamu i napustiti mesto. Nakon 30 do 45 minuta,
doæi æe ponovo i opet uzeti deo primame pa otiæi. Ovakvi ciklusi æe se ponavljati,
ali æe ostajanja biti sve dua, a dolasci sve èeæi. Potrebno je biti strpljiv kako se
riba ne bi na poèetku uplaila. Nije loe saèekati noæ na bistrim vodama, dok je
kod mutnih moguæe pecati i preko dana i u sumrak. Mamac koji koristite ne sme
se nalaziti u primami. Za dnevni ribolov mesni crviæi su najbolji mamac i prima-
ma, ali vam za jedan lov treba oko 1,5 litar crviæa. Za noæni ribolov, sasvim su
dobri i boili i kupovna pasta specijalno pravljena za mrenu.
Mlinovi, brane i ustave su na sporim vodama mesta gde one poprimaju
osobine brzih planinskih potoka i reka. Zbog velike kolièine kiseonika u vodi, i
obilja hrane ribe vole da se zadravaju oko ovih mesta. Mrena, riba brzih i bistrih
voda, jednostavno ne moe da propusti ovakvo mesto, a posebno voli da se
zadrava ispod vrela, saèekujuæi hranu koja pada. Centralni tok je najjaèi, ali pri
dnu njegova jaèina nije ni nalik na onu na povrini. Ba taj deo toka vole da koriste
klen i mrena. To je mesto gde se mrena nalazi u popodnevnim satima i u toku leta,
nakon naputanja vrela gde se nalazi izjutra. U boène strane toka mrena odlazi
samo kada je voda mutna ili posle kie. Boène strane toka, koje su najblae, nasel-
jene su deverikom, bodorkom, mrenom, klenom, smudjem i tukom. Naravno dev-
erike biraju najsporije delove, dok se kleniæi nalaze u najbrim. Postoji jo jedan
dobar naèin za pronalaenje mrena, a to je:gde su panjevi tu su i mrene. Prihrana
u ovim vodama je najveæi problem. Za lake tipove primame, treba koristiti hranil-
ice kojima je moguæe spustiti hranu na eljeno mesto. Kod krupnije primame,
moguæe ju je vezati na strunu i spustiti je na dno vode. Za mutne vode, rak je ide-
alan mamac za mrenu. Pri lovu mrena kod brana, ustava i mlinova, zbog jaèine
vodenog toka, koristite najlon veæe nosivosti od one koju diktira velièina riba koje
oèekujete.
Kao primama za mrenu najèeæe se koriste mesni crviæi, kasteri, kuvana
zrna konoplje i zrnevlja itarica. Mamci se bacaju loosefeed tehnikom (rasipan-
jem) po prostoru na kome vozite va sistem sa udicama. Ukoliko je to mesto
predaleko, treba koristiti praæku.
W
Nosara
buborak
ugrica
ogrica
gubièasta deverika
plavonos
ljivar
buboran Vimba vimba
ciganka
popadika osara naseljava vode srednje i severne
bojnik
N Evrope, a ponekad odlazi èak i u brak-
iènu, pa i u morsku vodu. Ipak najèeæe
ivi u istim vodama u kojima ivi i mrena. Treba
ih traziti u brem vodenom toku. Leti se rado zadrava u vodi bogatoj kiseonikom,
znaèi mogu se naæi kod brana, ustava i mlinova. U pliæacima se mogu spaziti nji-
hovi srebrni bokovi kako bljete, dok pokretima tela kidaju alge sa dna.
Proseèna duina nosare je 35 cm, retko do 50 cm i teine od 1,5 kg, a
najveæi primerci mogu teiti i 2,5 kg.
Najvidljivija odlika nosare je njena gornja usna produena u obliku
nosa. Po njoj je i dobila ime. Neiskusni ribolovci èesto nosaru zamene sa skobal-
jem, koji nema izraen nos. Nos je kod nosare tamnoplave do crne boje.
Glava i ledja nosare se tamnosivi koji prelaze preko bokova sve do sto-
maka koji je potpuno beo. Telo joj je pljosnato, ali vitko.
Za vreme mresta, nosare se okupljaju u jaka i kompaktna jata i kreæu
uzvodno u bistre i hladnije vode. Ovo ponaanje je slièno ponaanju mrena. Jedino
to treba znati, je to da u tim periodima nosara retko uzima hranu i èesto je to frus-
trirajuæe saznanje za ribolovce.
Lov nosare
Kada krenete u lov na nosare imajte uvek na umu da su to jatne ribe i da
prvo treba da pronadjete jato. A jato je tamo gde je hrana. Kako se nosare
uglavnom love u bistrim i pliæim vodama, pridjite koliko moete jatu pazeæi da ga
ne uplaite.
Prihrana je neophodna u lovu nosara. Cilj je jato to due zadrati na
mestu pecanja. Koristite tee tipove primame koje u sebi nemaju materije koje
pomau raspadanju iste. Takodje umesite tako da bude to je moguæe tvrdja da bi
se nosare due njome bavile. Primamu bacajte uzvodno u odnosnu na mesto
98
Ribe naih voda 99
ribolova kako ne bi pod uticajem jake struje pala nie od eljene taèke pecanja.
Nosare su preteno vege-
tarijanci pa su im glavna hrana · Specijalisti za ovu ribu pokuavaju veæ
zelene konèaste alge, koje struu sa decenijama da ovu ribu prevare na njenu
kamenog dna. Jedno od pravila, omiljenu hranu-alge. Udice pokrivaju
koje vai za mnoge ribe koje se pazljivo oèupanim zelenim algama. Ako
hrane algama, je da kada je dno ovaj najprirodniji mamac za nosaru izdri
obraslo algama ribe su site i teko izbaèaj i vodenu struju, onda je ulov
ih je uloviti. Pored algi nosare obièno zagarantovan. Poto se ovaj
prodiru larve insekata, raèiæe, mamac loe dri na udici, neki specijalisti
crviæe ili gliste koje im ribolovac se kunu u specijalne smee od algi. Zato
ponudi, kukuruz, noklu, hlebnu se alge pomeaju sa rastopljenim elatin-
ruu ili prokuvanu penicu. om i posle hladjenja mase seèe se na sitne
Pri ribolovu nosara komade. Neki ribolovci èak meaju alge
koriste se sve tehnike koje se sa vatom, da bi se bolje drala na udici.
koriste i za mrenu, ali se ipak Trud se isplati, jer tamo gde su nosare u
najèeæe koristi lov plovkom i lov velikom broju, moguæ je bogat ulov.
sa zastavicom. · Nosare su pri jasnom letnjem danu
Za lov plovkom koriste posebno oprezne i mogu se prevariti samo
se finiji tapovi, i manji plovci, uz pomoæ finog pribora i sitnih mamaca.
sitne udice velièine 16-20, osnovni Bolji izgledi za ulov su u proleæe ili kasno
najlon 0,15 do 0,2 mm i predvez od leto i to u dubljim delovima vode.
0,12 do 0,14 mm. Mamac se baca · Kapitalne nosare su odlièni borci i
uzvodno i puta da skakuæe po dnu. neretko ih ribolovac zameni sa snanom
Vodeni tok nosi plovak, a pecaro u mrenom ili jazom.
rukama dri tap i na najmanji trzaj
kontrira.
Za lov zastavicom koristi se isti pribor kao i sa plovkom sem to se
umesto plovka privezuje crvena krpica ili vuneni konac na oko 1 do 2 m od kraja
najlona. Funkcija ovog dodatka je da oivi mamac na dnu. Takodje se koristi olovo
tek one teine koja omoguæava dovoljno daleko zabacivanje. Baca se isto kao i sis-
tem sa plovcima, uzvodno, najlon se uvek dri blago zategnut, a kao indikator trza-
ja koristi se prst na najlonu. Kontrira se na svaki trzaj.
F
Pastrmka
pastrva
Salmo sp.
astrmke su izuzetno atraktivne ribe visin-
100
Ribe naih voda 101
Ima zelena ledja, svetle bokove i crvenkast trbuh i crvene taèke. Mase je do 1kg.
U prirodi pastrmke se hrane svim ivim organizmima u njihovoj okoli-
ni. Zbog svoje prodrljivosti bile bi lak plen ribolovaca koji bi je lovili njenom
prirodnom hranom, te se zbog sportskog karaktera ribolova zabranjuje upotreba
ivih mamaca.
Lov pastrmki
Pastrmka se najbolje lovi za vreme tmurnog dana ili odmah posle slabe
kie i kada duva zapadni vetar. Muicom se lovi u proleæe i u jesen i to predveèe.
Najèeæe se koriste kamenjarke (Stone fly, Steinfliege u aprilu), zmajevke (May fly,
Maifliege u maju) i bumbari (Baer, sumrak). Po Jovanu M. Petroviæu postoji
dvanaest univerzalnih muica bez kojih kolekcija ne moe ni postojati, a to su: pro-
fesor (Professor), Crveni prelac (Red spinner, Rotspinner), Peèarka (Sandy fly,
Sandfliege), Kozarac (Goat fly, Ziegenfliege), Oran muica (Orange fly,
Orangefliege), Hrastovka (Oak fly, Eichenfliege), Lepotica parmaela (Parmachen
belle), Francisova (Frencis fly), Kraljevski grizli (Grizzly king), Kraljica vode
(Queen of waters), Crni mrav (Black ant, SCHW. ameiseflege) i Edmead.
Prema Rikardu Hafneru preporuèene muice su: za vedro i toplo
vreme: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, avgustovka, Ornage Fly,
Greenwelova muica, kozarica, uta lièinka, velika modra, profesor i crveni mrav;
za bistru vodu: zlatovka, zlatna libela, soldier, palmer, smedji bumbar, avgustov-
ka, Orange Fly i profesor; za hladno i kiovito vreme: Hoflandova muica, muka
oujka, Hardys Favourit, obièna sivulja, Baxmannova, crni prelac, joavka, srebr-
na libela, vjetica, crveni rep, sivi bumbar, crni bumbar, zulu, Black Red, beli mol-
jac, beli vodeni cvet, Paunellova crna, crvena i siva, zunzare (crnosive, srebrno
sive, srebrno crne) i kuæna muva; za noæ: srebrna libela, vetica, aleksandra,
crveni rep, zulu, Black Red, beli moljac, beli vodeni cvet; za mutnu vodu: Hardy,
aleksandra, crveni rep, zulu, Black Red i arenka.
Naravno ovde treba spomenuti jedan broj izuzetnih muica g. Andrije
Urbana i to: Pahuljasta maslinasta pupa (Bubble CDC Olive Emerging Hatching
Pupa), Pahuljasta patkova viseæa svetlo uta trzalica (Bubble CDC Suspender Pale
Yellow Midge Pupa), Maslinasta CDC trzalica (Bubble CDC Suspender Olive
Midge), Vinjina svetlica (CDC Claret Velvet Pearl), Patkova pupa (CDC Cream
Pupa), Patkova sivomaslinasta pupa (Bubble CDC Grey-Olive Caddis Pupa),
Pahuljasta (Bubble) patkova rojenka (CDC Emerging Mayfly), Pahuljasta radja-
juæa grao pupa (CDC Grey Emerging Pupa), Pahuljasta presvlaèeæa vinjasta
rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow Dun" CDC Hatching Claret Dun),
Pahuljasta presvlaèeæa krem - uta rojenka (CDC Hatching Surface Cream-Yellow
102 Ribe naih voda
Dun), Prvenka (CDC Olive Emerger), Pahuljasta narandasta rojenka (CDC
Orange Hatching Dun), Lipljanova veèernja rojenka (Graylings Pale Evening
Emerger), Kamenjar sivonja (Grey Hopper), Kobilica - Andrijin skakavac (Olive
Hopper),Narandastoguzi uti skakavac (Orange Yellow Hopper),
Narandastoguzi olivni skakavac (Orange Olive Hopper), Crvenoguzi skakavac
(Red Brown Hopper), Radjajuæa braon pupa (Surface Hatching Caddis Pupa ).
Vie informacija o ovim muicama i slike istih nalaze se na internet sajtu:
http://www.flytyingworld.com/PagesA/au-andrija-urban.htm.
Pri lovu pastrmke najèeæe se koristi tehnika varalièarenja, lov vormom,
muièarenje mokrim i suvim muicama, pecanje sa potopljenom muicom i
ribolov nimfom.
Za varalièarenje kada se oèekuju manji primerci koriste se minijaturne
varalice teine od 0,5 do 2 g. Najèeæe se koriste rotirajuæe kaike (Mepps Aglia
2), male imitacije ribica duine 4 do 7 cm (Rapala), twisteri, Zoranovi vobleri od
5 cm realnih boja (pior, pe) i crno-bele, adovi i torpeda velièine 3 do 7 cm.
Najlon treba da je 0,1 do 0,14 mm. tap treba da bude izuzetno lak duine od 2 do
2,5 m. Ipak, kada oèekujemo krupnije primerke koriste se tee varalice teine i do
15 g, kao to su kaike velièine 3 i 4, Rapalini vobleri dugi 8 cm. Koriste se neto
dui tapovi do 3 m i deblji najlon do 0,26 mm. Ova tehnika se najèeæe koristi
leti, kada je nivo vode nizak i duva slab vetar.
Ribolov vetaèkom varalicom tipa worm (crv) je moguæ. Praktikuje se
na poèetku sezone kada je struja jaka i kada dodatno oivljava ovu silikonsku var-
alicu. Prezentovanje mamca je na dnu, a koriste se crveni i rozi mamci. Najlon
treba da bude debljine 0,18 do 0,20 mm, a udice koje se koriste za kaèenje worm-
ova 6 ili 8.
Lov mokrom vetaèkom muicom je èesta tehnika ribolova pastrmke. Za
ovaj metod potreban vam je tap duine oko 3 m i struna fluorescentnih ili dreèav-
ih boja. Boja strune je bitna samo zbog lakog praæenja vrha strune, koji se povlaèi
u sluèaju ugriza ribe. Sistem se obièno sastoji od dve do tri mokre muice kod
kojih je boja jako bitna. Generalno, uta, braon, maslinasta i crna su preporuèljive
boje, ali se ona ni izbliza ne moe odrediti dok niste na vodi. U tom trenutku u zav-
isnosti od insekata koji se roje kod vode, treba i izabrati muicu. Muice se baca-
ju nizvodno na oko 3/4 vode i polako povlaèe prema pecarou. Sama struja æe
oiveti muice i to svaku na svojoj dubini na razlièit naèin. Kontrira se na i naj-
manji nepravilan pokret vrha strune, ali i na odblesak ribe u vodi na mestu gde bi
muice trebale da nam se nalaze.
Pre svega kod lova suvom muicom, potrebno je da je povrina vode
blago zatalasana, jer tada pastrmka tee moe da odredi da li je reè o prevari. Boja
Ribe naih voda 103
muice u ovom metodu nije toliko bitna, jer gledajuæi prema nebu sve muice, iz
riblje perspektive, deluju crno. Medjutim postoje dve kole pecanja muicama.
Jedna zagovara bitnost sliènosti vetaèke muice sa pravom kojom se riba u tom
trenutku hrani. Ovaj pristup predpostavlja da pecaro ima veliku kolekciju muica
i da ume da razazna kojoj od èetiri velike grupe pripadaju insekti nad vodom. Te
grupe su: vilinski konjiæi (Odonata), dvokrile muice (Diptera), vodeni cvetovi
jednodnevne muve (Ephemeroptera) i neleteæi insekti (mravi - Formicidae,
skakavci - Saltatoria i razne bube). Drugi pristup vie panje poklanja samom
prezentovanju mamca. Prezentovanje mamca je bitno u svim sluèajevima, sem
kada se zabacuje u sam penuavi brzak, gde riba ne moe da primeti nikakvu
nepravilnost. Muica se zabacuje uzvodno od mesta pecanja, pa je struja nosi
nizvodno. Tako ribolovac pretrauje vodeni prostor. Pri ribolovu suvom muicom
koriste se tapovi duine 2 do 3 m. Struna treba da je 2x ili 3x, predvez duine oko
2 m za brzake i potoke, a 2,5 do 4 m za velike reke, debljine 0,1 do 0,12.
Postoji i tehnika muièarenja potopljenom muicom. Ova tehnika je u
stvari spoj dve prethodne. Koriste se suve muice, ali se ne premazuju, tako da pri-
likom vuèenja kroz vodu bivaju blago potopljene. Kao modeli koriste se one
muice koje imitiraju zavrnu fazu u razvoju insekta.
Najzad, poslednja tehnika ribolova je muièarenje nimfom. Nimfa je
stadijum u razvoju insekta u kome on ivi pod vodom. Takvim nimfama se ribe
èesto hrane i rado uzimaju ovakav mamac. Medjutim, ovde je tehnika zabacivan-
ja sasvim drugaèija nego kod prethodnih metoda. Da bi se pecalo nimfom potreb-
no je videti i lokalizovati ribu. Nakon toga mora se precizno zabaciti ispred usta
ribe. Nimfa je tonuæa i treba da padne neposredno pred ribu, koja je uzima u sred-
njem ili donjem sloju vode. Za ovaj metod ribolova koriste se tapovi sa suve
muice duine 2,7 m. Predvez treba da je tanak 0,08 do 0,12 mm i dug oko 1,5 m.
Nije loe da struna na vrhu ima malu oznaku ili da je sama dreèave boje, kako bi
se lako primetilo uzimanje mamca.
Jedan broj pastrmki ivi i u jezerima i tehnika ribolova na mirnim
vodama se razlikuje od one izloene do sada. Za vreme loeg vremena, posebno
ako je dolo iznenada, veliki broj insekata pada u vodu. To je razlog za podizanje
pastrmki iz dubina, te se one tada uglavnom love na suvim muicama, kao i mui-
cama koje imitiraju larvu komarca. Moe se probati i sa voblerima i drugim
imitacijama riba. Kada je vreme sunèano, riba u jezerima moe zaèas promeniti
dubinu. Imajte na umu da pastrmka ne voli preterano toplu vodu, pa æe u toku dana
biti na dnu, a u toku jutra i predveèe, jata se diu na povrinu. Ovo treba osmatrati
i adekvatno reagovati. Za povrinski lov koriste se plutajuæe strune i lov suvom
muicom, kada duva vetar ta muica treba da bude to jarkijih boja. Kada je riba
104 Ribe naih voda
na dnu koriste se skoro sve ostale tehnike i struna treba da bude potapajuæa. U
srednjem sloju vode koriste se strimeri, mokre muice i tehnika potopljene muice.
gh
Andrija Urban
Fly manufacturing - Art - Publicist
Partizanski put 5
17542 Vranjska Banja
AndrijaUrban@yahoo.com
www.flytyingworld.com/PagesA/au-
andrija-urban.htm
Pe
balavi pe
reèni pe
Lov pea
Nema ekonomskog znaèaja i sem na takmièenjima, nema ga svrhe lovi-
ti. Lovi se lakim ribolovnim priborom, najlon debljine 0,10 - 0,16 ili tanji, udica
br. 12-16, plovak nosivosti 0,5 - 1,5 gr.
Mamci su glista i razni insekti.
Mesta za lov pea su priobalna podruèja èije dno mora biti kamenito.
Koristi se kao (dobar) mamac za smudja, koji mu je i najveæi prirodni
neprijatelj. Pe kao mamac moe dugo da preivi na udici i da podnese velike
dubine i nedostatak kiseonika, to nije sluèaj sa beovicom, koju nedostatak
kiseonika i duboka voda brzo ubijaju.
M
105
Pijor
gagica
pior
Phoxinus phoxinus
ajmanji predstavnik arana. ivi u svim
Lov pijora
Pior se lovi najfinijim priborom, najsitnijim udicama namaèenim naj-
manjim glistama ili kuglicama hleba. Pre pecanja u vodu treba rasuti sitne mrve
hleba kako bi se jato okupilo.
Najèeæe se lovi èerencem. U sredinu rasklopljenog èerenca stavi se
komad hleba ili tonuæe primame i baci uz obalu gde se ribe jate. Nakon desetak
minuta, polako i paljivo se pribliimo èerencu i naglim trzajem izvlaèimo ga
napolje. Ukoliko je hleb suv ili sa mnogo korice, neæe tonuti, pa treba najlonom ili
nekim kanapom privezati grumen za mreu. Na ovaj naèin moete uloviti veliku
kolièinu piora. Nemojte preterivati jer brzo ugibaju, pa lovite onoliko koliko vam
stvarno treba.
Kao keder pior se moe koristiti samo u hladnijim i kiseonikom punim
vodama. Pijor je izuzetno osetljiva riba i vrlo brzo ugiba na udici.
N
106
Plotica
crvenpera belica
platnica
Lov plotice
Plotica se moe loviti gotovo svuda, kako u brzim, tako i u sporim
vodama. Najbolje je loviti je sa proleæa u aprilu i s jeseni u novembru. Iako nema
lovostaja za ploticu, treba imati na umu da se plotica mresti u aprilu i da svaka
tada ulovljena plotica znaèi hiljade izgubljenih mladunaca.
Na brzim vodama ploticu treba traiti u dubljim delovima voda, ali samo
tamo gde ima algi kladofora kojima se plotice rado hrane. Ove alge rastu na
kamenitoj podlozi, pa je jasno da virovi u kojima ivi plotica moraju biti kamenog
dna i strana, a ne peèani niti glineni useci.
Taènu lokaciju ribe moete naæi po mestu gde se ona baca, medjutim te
pozicije ne moraju biti idealne za ribolov i taj problem reavate primamom. Po
reèima g. Ranka Travara "Ukoliko se plotice izbacuju na dijelu vira gdje nisu dobri
uslovi za lov na ploticu (preduboko, kontra - voda, neravno dno...), nastojte ras-
tresitom hranom da je izvuèete na prvu najbliu lokaciju sa ujednaèenim uslovima
107
108 Ribe naih voda
za lov. Ako vam to podje za rukom, druga primama mora biti èvrsta i njena funkci-
ja da vee jato za neku mikrolokaciju, koja nam najbolje odgovara za plovkaren-
je."* Takodje g.Travar preporuèuje upotrebu meavine hleba sa crvenom zimskom
primamom za ovu svrhu ukoliko lovimo u novembru. Ovakva primama treba da
vrlo brzo tone i da se brzo raspada na dnu.
U sastav primama treba da bude po jedan deo mlevenog sirovog zrna
konoplje,brana od soje,brana od kukuruza, kuvanog testa(crvenog) i sira na dva
dela hleba. Hleb i konoplja slue kao lepkovi, a kukuruzno brano i testo kao akti-
vator primame kada dospe na dno. Kao specijalan aktivator koriste se mesni crviæi.
Oni se dodaju u sredinu kugle primame. Ovako pripremljena kugla lepo pada na
dno i tu se ubrzano raspada pod dejstvom crviæa iznutra. Ipak, sa crvima ne treba
preterivati, jer previe crva znaèi primamu koja se raspada u srednjem sloju. Sa
druge strane plotice se vrlo brzo zasite od crva i odlaze.
Bacanje primame treba da je u pravcu ribolovca, a ne uzvodno. Plotice
po pravilu ne pecate u prejakoj struji koja bi uspela da odnese primamu nizvodno.
To je razlog to je i bacate, tamo gde elite da padne. Sa druge strane, lov plovkom
podrazumeva lagano klizanje plovka ka hranjenom mestu, prelaz preko njega i
naputanje mesta, nakon èega sledi ponovni zabaèaj. Ukoliko hranite uzvodno,
prvog dela tehnike neæe ni biti. Pravilan ritam hranjenja u ribolovu na ploticu je 2
do 3 kugle hrane odjednom u pravilnim intervalima od 40 do 50 min.
Crvena primama ide uz bele hlebne mamce. Posebno je interesantan
ovakav lov ujutro i uveèe, kada je plotica i inaèe u pliæim, obali bliim delovima
vode. Kako dan prilazi podnevu, ribe odlaze u dublje delove toka i mora se dalje
zabacivati. Ovo obièno iskljuèuje hleb kao mamac, a zamenjuje se algama (ako ih
u vodi ima u tom trenutku).
Ukoliko ploticu pecate do 7 metara od obale, bolje je koristiti bolognese
tapove iste duine, jer se njima lako manevrie. Sa druge strane, kada ploticu
pecate daleko od obale, ovi tapovi nisu pogodni za daleka zabacivanja pa je bolje
koristiti malo meku varijantu telemeè tapova duine 4,5 m.
Najbolji plovci su bez sumnje oni oblika okrenute kruke, bolje ako su
malo produeni sa skoro spljotenom glavom: dugaèak profil odlièno sledi struju,
a spljotena glava ne izlazi iz vode za vreme vodjenja plovka.
Udica mora biti sitna, velièine 18 do 24, i prilagodjena mamcu na koji
pecate. Kaèenje mamca je najbitnije. U sluèaju mesnog crviæa udicom probijate
kou glave crviæa, jer on na taj naèin ostaje najdue iv. Ukoliko pecate na alge,
koristite do 10 cm duge, dobro razlistale trake uz maksimalno dobro maskiranje
* Za ovaj tekst korišæen deo teksta iz “Ribolovaèkog magazina” br. 4
Ranko Travar “Plotica gorski amur”
Ribe naih voda 109
udice.
Na pulnu stavite najlon 0,14 mm, dok na dva predveza staviteo najlon
promera 0,12 ili 0,10 mm. Dve vrtilice spajaju ta dva predeza sa osnovnim
najlonom. Od prve veæe vrtilice do druge podvez je 0,12 mm, duine 1,20 m, a od
druge do udice je podvez 0,10 mm duine oko 50 cm. Kraj najlona sa mnogo olova
koèio bi sistem kao malo sidro i uèinio bi ribolov nemoguæim. Pozicija olovca
mora biti smetena izmeðu dve vrtilice, 50 cm udaljena od one manje.
Tehnika ribolova se svodi na to da plovak bacate uzvodno. Linija vod-
jenja mamca mora biti direktno preko primame, kako bi ga riba videla i uzela.
Obratite panju da ne topujete preèesto. Pustite da voda nosi mamac 2 do 3 metra,
pa onda topujte, pa sve to ponavljajte dokle moete. Svako topovanje æe privlaèi-
ti mamac ka obali i skretati ga sa eljene putanje.
U novije vreme, zbog poboljanja kvaliteta vode u nizijskim rekama,
dolo je do sputanja plotice i u nizijske reke. U ovim vodama plotica je mnogo
lukavija i opreznija nego u planinskim delovima. Ovde plotica prirodno ne uzima
hranu koja pliva veæ je iskljuèivo trai po dnu. To je razlog to i mamac mora biti
prilepljen za dno. Tehnika ribolova u ovim, sporotekuæim vodama je ista, ali je
oprema kojom se to postie razlièita. Pre svega treba zabaciti daleko, u maticu
reke, gde je plotica. To je najbolje uraditi telemeè tapovima od 4,5 m. Koriste se
najloni debljine 0,16 mm. Postavlja se jedna udica na dnu i dui predvez. Vrlo
blizu udice postavite jedno malo ili nekoliko minijaturnih olova kako bi prikovalo
najlon za dno, a mamac ostavili da slobodno skakuæe. Predvez, dugaèak 50 cm,
treba vezati za glavnu strunu vrtilicom. Iznad vrtilice postavlja se olovo od 5 g da
optereti plovak.
YX
Skobalj
kobalja
podust
tinta
jatnik
ljivar
rijaè
tupser Chondrostoma nasus
kobalj je riba koja se kreæe u velikim jati-
Lov skobalja
Pre poèetka pecanja, treba odrediti mesto gde ima skobalja i odatle ih
privuæi na eljeno mesto ili ih tu zadrati primamom. Skobalje treba traiti u
dubokim mirnim virovima pored brzaka.
Za primamljivanje jata skobalja koristi se alatka "mamac" koja slui za
primamljivanje primamama baziranim na hlebu. To je naprava saèinjena od
izlivenog olovnog tega od oko 3 kg na koga je montirana pletena mreica sa
otvorima 2x2 cm velièine kese za 2 kg. Iz tega je napravljen i rukohvat koji slui
za zabacivanje. Kroz rukohvat se provlaèi deblji najlon (1 mm) na èijem je kraju
plovak od stiropora(precnika 10 cm) ili plastièna flaa koja slui za obeleavanje
taènog mesta na kome se nalazi primama. Drugi kraj najlona vezuje se na obali
110
Ribe naih voda 111
malo uzvodno od mamca da bi drao marker na mestu kako ne bi smetao pri
ribolovu.
U hleb za primamu treba staviti i crvenu ili narandastu boju, jer se
pokazalo da pecanje belim mamcima na crvenoj primami daje najbolje rezultate.
U primamu moete dodati i kastere, mesne crviæe (uto, narandasto ili crveno
obojene), komadiæe glista, crve branare (Tenebrio molitor), pa èak i komadiæe
kuvanog krompira.
Kao primama moe se koristiti i meavina u kojoj se nalaze sledeæi sas-
tojci: mrvice belog ili crnog hleba kao osnova, mlevena golica, mleveno presno
semo konoplje i mak.
Pecanje je aktivno i tap se uvek dri u ruci, jer kontra mora biti brza i
automatska. Sa lovom se poèinje odmah nakon primamljivanja, jer skobalj brzo
dolazi na hranjeno mesto. Udica se namamèi sa ruom od hleba koja se na jednom
kraju malo zgnjeèi i tu se zabode udica. Pored hlebne rue koriste se i hlebna
kuglica, mesni crviæi, crvi branari, tanka crvena glista, kuvani krompir, kulja i
komadiæ zgruane krvi. Lovi se tako to se udica zabaci nekoliko metara ispred
mamca i kad plovak nailazi u blizinu bove lagano ga navedemo pred samu
mreicu. Ovde je vrlo bitno da nam namamèena udica klizi po dnu, jer se skobalj
hrani sa samog dna.
Za ovakav ribolov se koriste neto dui tapovi, od 3,5 do 4 m kratke
akcije, ako se lovi sa mainicom ili 4 do 5 m ako se lovi tapovima bez vodjica.
Bitno je da su tapovi to laki, jer je neophodno stalno zabacivanje. Za ovu
namenu pokazali su se dobri karbonski tapovi.
to se plovaka tièe, u praksi su se najbolje pokazali vretenasti plastièni
ili balza plovci duine 10 cm i preènika 15 mm sa plastiènim ili fiberglas antena-
ma i plovci pera, koji nose do 20 g olova.
Udice bele, kovane, velièine 10 do 18. Najlon 0,16 mm sa noseæim pod-
vezom od 0,12 mm zbog velikog kvaenja prilikom èestog zabacivanja.
Sa obzirom da se skobalj hrani zelenim algama koje rastu na kamenju
ispod vode, lako je pronaæi mesta gde se kreæe, prostim pregledom povrine
kamenih gromada. Ako na njima ima pravilnih tamnih tragova, skobalj je u blizi-
ni. Medjutim mnogi tvrde da kada ima dosta algi, kada je voda bista, skobalj ima
dosta hrane i vrlo æete ga teko privoleti da jede vae mamce. Tada moete probati
da pecate na alge kao i ploticu, ali obratite panju. Skobalj ne moe da èupa alge
sa kamenja, veæ ih strue nosom ili hvata polumrtve, prezrele komade koje nosi
struja. Ovi komadi nisu zeleni veæ mrki, pa njihovo ponaanje i boju treba i vi da
oponaate vaom prezentacijom.
B
Smuð
obièni smudj
smudj kamenjar
volgin smudj
Lov smudja
Tipièna hrana smudja su bodorka (Rutilus rutilus), balavac (Gymnocephalus cer-
nua) i grgeè (Perca fluviatilis). U proleæe, smudjevi, posebno sitniji primerci, rado
uzimaju i gliste i krupnije pueve.
Zbog vrlo dobro razvijenog sloja sudovnjaèe oka, smudj ima sposobnost
relativno dobre vizuelne orijentacije i u mutnoj vodi, kao i u uslovima loe osvetl-
jenosti, to mu omoguæava da lovi ribu u svim uslovima i na svim lokacijama. Leti
se intenzivno hrani ujutru, dok se sa pribliavanjem zime poèinje hraniti i pred-
112
Ribe naih voda 113
veèe. U toku zime aktivan je celog dana. Smudj se slabo hrani noæu i u podne. Plen
progoni iz dubine, nikada se ne bacajuæi po povrini.
Sezona najboljeg lova je od juna pa sve do prvih mrazeva u novembru,
kao i u februaru i martu, ako su ovi meseci blagi.
Srednje toplo, vlano vreme, mutni i maglovit dan je idealan za smudja.
Kad je visoka voda treba ga traiti u veæoj dubini u priobalju pod potopljenim
vrbama tokom veæeg dela dana, a to je obièno sa proleæa i sa jeseni. Kad je voda
niska, vredi ga èekati uveèe iza prepreka koje prave limane i oko rtova. U bistrim
vodama peca se noæu.
Odmah po otvaranju sezone u kasno proleæe definitivno najbolje mesto
za pecanje smudja je zapenjena voda ispod vodopada. Tu se odrasli kapitalni
smudjevi okupljaju u velikim jatima i pecaju se na ivog kedera. Nakon proletnjeg
okupljanja oko vodopada, u èijoj blizini su se izmrestili, smudjevi naputaju ovak-
va mesta i poèetkom leta se povlaèe u mirnije i dublje vode. Tokom letnjih mese-
ci trebalo bi pecati na mestima sa ljunkovitim dnom ili jakim padom dubine.
Obratite naroèitu panju na potopljena ostrva, jer je upravo to struktura
koja proizvodi bogat ulov tokom cele godine.
Karbonski tvrdji tap duine od 3 do 3,5m namenjen pecanju arana ili
tuke je idealan je za smudja. Smudj prua lep otpor, ali nije snaan. Iz tog razlo-
ga, najlon nosivosti 3,6 kg je sasvim dovoljan. Ukoliko u vodi ima dosta poto-
pljenih panjeva, potreban je najlon nosivosti 5 kg. U ovim vodama pazite da se
najlon ne vuèe po vodi. Udice velièine 8 do 10 su idealne.
Mrtva ribica je najbolji mamac za smudja u toku cele godine. Moete
koristiti bilo koju slatkovodnu ribu, ali su mu bodorka, balavac, jegulja i grgeè
omiljeni. Morska riba kao to su tune i sardine nisu dobri mamci za smudja, mada
æe privuæi mnoge druge ribe. Velièina mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10
cm i teine do 60 g i treba je spustiti na samo dno vode. Mamac oteajte olovom
kako bi sigurno legao na dno. Moete koristiti svee ili zamrznute mamce.
Metod oivljavanja mrtve ribe su 1967. godine izmislili Albert
Drakoviæ i Henri Limouzin. Osnovu ovog sistema èini jig glava. Udicu provuèete
kroz riblja usta, kroz telo i kroz stomak izvadite vrh udice napolje. Jig
veemtepreko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu postavite jednu ili dve
trokrake udice na predvezima ne duim od polovine duine kedera. Mamac bacate
finim tapom duine 2,5 do 2,7 m. Pustite ga da padne na dno, to identifikujete
blagim oputanjem najlona. Oivljavanje se radi naglim trzajem vrha tapa nagore
i namotavanjem najlona. Na ovaj naèin riba kao da skakuæe po dnu glumeæi
bolesnu ribu.
Ukoliko je dno sa dosta prepreka, granja i panjeva, umesto jiga moe se
114 Ribe naih voda
koristiti i specijalno nekaèeæe olovo u obliku bumeranga. U ovom sluèaju olovo
uvek grebe po dnu, diuæi mulj i primamljujuæi smudja.
Za razliku od mrtvih mamaca, ivi treba da budu iznad dna na 30 do 60
cm. Zabacite to blie nekoj podvodnoj prepreci. Pribliite se vodi i potrate bro-
jna jata sitne ribe. Smudj mora da bude u blizini. Standardno vezivanje sa klizeæim
olovom se koristi kada se peca sa ivim mamcem. Olova moraju da budu laka, 20
do 30 g, jer æe smudj odustati od mamca ako oseti otpor. Plovak treba da bude
polistirenski, velike nosivosti i do 60 g.
Dubinski metod se moe koristiti za pecanje sa mrtvom ribicom.
Najbolje je na kraj najlona postaviti olovnu virblu. Na nju postavite predvez
duine 40 cm i dve trokrake udice. Mrtvu ribu ili parèe prièvrstite na udice. Iznad
mamaca postavite jedno veæe ili vie manjih olovaca da dre mamac i najlon prip-
ijene na dno.
Ukoliko znate da je dno · U snanim i brzim rekama, zabacite plo-
puno panjeva, koristite pre plovak vak uzvodno blie obali. Plovak æe sam
neko dubinsku metodu. Sistem koji naæi mesto. Nakon stabilizacije plovka
veete na plovak je bitan. Moe se namotajte suvian najlon.
koristiti isti naèin vezivanja kao i · Smudj je na dnu i kreæe se u jatu
za lov dubinskim metodom, sa tim · Prezentujte sporo, to sporije moete
da virbla mora biti te teine da · iv keder je najbolji mamac
optereti i ispravi plovak, ali se · Ako ne pecate na kedera, mamac neka
moe napraviti i drugaèiji sistem. bude preovladavajuæe ute boje
Na kraj najlona postavlja se laka · Pecajte noæu, u ranu zoru ili kasno
virbla, a onda se na nju kaèe dva popodne
predveza. Jedan duine 70 cm na
kome se nalazi olovo teine 20 g, a na drugom duine 30 cm, postavlja se trokra-
ka udica i mamac.
Moe se pecati varalicom u obliku metalne kaike ili male ribice.
Varalica mora da lièi na prirodnu hranu koju smudj moe da nadje u svojoj okoli-
ni.Ukoliko varalièarite u jesen treba koristiti krupnije varalice. Dobro su se
pokazale Risto Rap, Rattlin Fat Rap,Tail dancer kao i razne "zvecke"- varalice
koje proizvode zvuk. Na naim vodama dobro su se pokazali Zoranovi vobleri za
smudja velièine 5 i 9 cm,sivo-plave i braon nijanse. Kada se lovi na spinera iza
njega na udicu treba postaviti glistu ili veæu pijavicu. U rano proleæe plitkoroneæi
vobleri kao Rapala, Rebel ili Thunderstick vode se brzinom koja je jedva dovolj-
na da vobler radi. Sa vremena na vreme povucite tap da varalica napravi pauzu u
radu to moe naterati smudja da napadne varalicu. Ova tehnika je dobra ako je
voda duboka od 1,5 m do 3 m.
Ribe naih voda 115
Smudja moete loviti i na silikonske varalice, edove, twistere i vor-
move. Tehnika lova vormovima se primenjuje na onim mestima gde je dno teko,
puno granja i prepreka pa bi drugi sistemi kaèili. Za postavljanje vorma koriste se
specijalne udice sa zakrivljenim vratom. Vrh udice se uranja u telo vorma, i na taj
naèin ne moe doæi do kaèenja. Sam vorm sistem klizi po vratu udice i odskakuje
od podloge. Slièno jigu i vorm ima olovnu glavu, koja nije deo udice i koja se
posebno montira. U sluèaju teksas sistema, glava se nalazi na samom vratu udice
i vorm najvie lièi na twistera. Ovaj sistem je pogodan za èvrsta dna. Kada je dno
muljevito, koristi se karolina sistem. Glava vorma se kaèi na kraj najlona i na nju
se postavlja vrtilica. Vee se na virblu predvez od najlona od 0,5 do 1,5 m. Na
predvez se vezuje vorm udica i sam vorm na njoj. Ovako vezan sistem neæe
potonuti u mulj. Pri zabacivanju, cilj je vorma to pre spustiti na dno, pa ostavite
najlon slobodno da izlazi iz mainice, sve dok vorm ne padne na dno. Nakon toga
polako namotajte najlon i ostavite nekoliko sekundi da vorm lei na dnu. Vrh tapa
povucite nagore oko 40 cm. Brzina povlaèenja treba da je manja od brzine pri kon-
tri. Morate osetiti rad vorma. Opet sputate vrh. Vorm tada ide nadole i kada padne
na dno namotajte najlon. Na ovaj naèin pretraujete dno u koracima. Pauza na dnu
moe biti mirna, ali moete i da vibrirate vrhom nakon to zategnete najlon. Dno
pretraujte tamo gde bi riba mogla da bude. Imajte uvek na umu da smudj na
èistinu izlazi samo ako nema podvodnih struktura i rano u proleæe kada prilazi
pliæacima da bi se hranio. U ovom drugom sluèaju, smudja æete vrlo teko naterati
da zagrize bilo ta.
Ribolov sa jig glavom je dosta slièan ribolovu sa vormom. Ukoliko
koristite jig-a sa olovnom glavom, svakako najbolja prezentacija se postie kad
putate jig da "odskaèe" od dna. Povucite jig u kratkom trzaju, a zatim ga pustite
da padne na dno. Na dnu ga ostavite da miruje par sekundi, a zatim opet povucite.
Nastojte da radite sporo i da ostavite jig da miruje na dnu, jer smudj vrlo èesto
uzima kad je jig u mirovanju. Od glava jiga najuniverzalnija varijanta je okrugla,
trouglasta. Metak ed se preporuèuje za brzotonuæe varjante, stand-up za tvrda,
ravna dna. Za zimski ribolov preporuèuju se Sesi ajner, Fin ed, Sesi ed i Orkin
ed.
Drugi metod je ako koristite jig sa plutajuæom glavom. U ovom sluèaju
vam je potrebno klizno olovo koje æe drati predvez sa jig-om na dnu, a u isto
vreme omoguæava vam da vrlo precizno odredite kad ga je smudj uzeo da bi
pravovremeno reagovali. Povlaèite predvez na "potez", ne vie od metra, a zatim
namotajte viak najlona i saèekajte izvesno vreme da se jig podigne. Kad ste
procenili da se podigao i stoji uspravno, povucite opet.
J
Som
Silurus glanis
vropski som naseljava sve reke Evrope
116
Ribe naih voda 117
Lov soma
Som je snana riba koja se nièega i nikoga u vodi ne plai. Veliki somovi
su toliko snani da se deava da èovek nema dovoljno snage da ga izvuèe na obalu.
Takav som ukoliko se lovi iz èamca moe toliko biti snaan, da motor na èamcu
ne moe da mu se suprotstavi. Èesto, jedino reenje za ribara je da pusti soma na
slobodu. Nisu retki ni sluèajevi da som pocepa ribarsku mreu i ode.
Sportski ribolovci, sa druge strane, love soma samo alatima koji imaju
udicu. U ove alate spada i buæka koja se koristi iz èamca. Smatra se da je najbolje
vreme za lov soma jul i avgust.
Som se moe loviti na sve mamce koji vam padnu napamet. Ide toliko
daleko, da se domaæi sapun (onaj koji se pravi od kostiju) smatra tradicionalno
dobrim mamcem za soma. Ipak najèeæi mamac je crna glista, pijavica, durbak,
rovac, riba ili parèe ribe, aba. Po nekim izvorima, najbolji mamac za soma je
maniæ.
Tehnike za lov soma su mnogobrojne, ali se najèeæe koristi lov buækom,
varalièarenje, lov na mrtvu ribu, dubinski metod (ovde su date verzije g. Vuèiæa
i pop-up), plovkom, lov na ivu ribu i lov sistemom bez olova.
Kao mamac za buæku upotrebljava se rovac, mrmorak ili ribica. Buæka
je jedno parèe drveta obradjeno tako da sa jednog kraja ima rukohvat koji se nas-
tavlja delom koji je potpuno pljosnat i na kraju se naglo zavrava sa proirenjem u
obliku potkovice. Ovom potkovicom se udara o vodu i stvara speèifican zvuk koji
izaziva soma i pokreæe ga u akciju. Sastavni deo buæke je jo i parèe kanapa koje
sa jedne strane ima omèu gde se vezuje dugaèki kanap, a sa druge strane se vezu-
je veæa i jaèa udica iznad koje se pravi crvena kiæanka. Na kanap iznad kiæanke se
nanie dvadestetak olova velièine i oblika spljostenog klikera, a na udicu stavi
komad sundjera tako da pokrije vrat udice. Kada se lovi, ovaj deo buæke se vezu-
je omèom na jedan dugaèak i jak kanap za èiji se drugi kraj vee veæa prazna plas-
tièna kanta. Ova kanta slui kao lokator za soma, ukoliko ne moete strunu
zadrati u ruci. Veliki som je toliko snaan da bez problema vuèe èamac po vodi.
Ovakvog soma je ponekad bolje pustit da sam ide, ne bi li se izmorio, a njegov
poloaj odrediæete po poloaju plastiène kante na povrini.
Som se uspeno moe loviti i varalicom. Najbolji period za to su maj i
jun. Za lov soma varalicom mora se upotrebljavati jak pribor i dobre varalice.
Varalice za soma spadaju u grupu morskih varalica. Duina treba da im bude od
10 do 15 cm i treba da budu teke od 20 do 90 g. Sem leti, kada se som pribliava
obali i lovi na povrini i kada je moguæe koristiti kaike, som se lovi na tonuæe
voblere. Preporuèuje se upotreba Meps Anglia long br.5, utog ili narandastog
Giant Killera, Zoranovih voblera 7,9,11,13 cm jakih boja (crvena,zelena,uto-zele-
118 Ribe naih voda
na), dvostrukih kaika, Blue Fox Super Vibrex br.6 metalno obojenog i sa dodat-
nim kleperom i kombinacije kaike i eda. Takodje dobro su se pokazale 90
gramske Yann kaike, 30 gramska Eira, Toby i Rapala Inokoo. tapovi za soma su
dugi 3 do 3,5 m sa mainicom sa long kast pulnom koja ima pulnu kapaciteta 250
m promera 0,40 mm. Zabacivanje se moe vriti iz èamca i sa obale. Ukoliko se
vri iz èamca, mora se paziti da se ne uznemiri riba neprirodnim zvucima, koji
potièu od udaraca ribara i opreme o dno barke. Zabacuje se to dalje i nakon pada
varalice u vodu, ona se puta da potone do dna. Povlaèenje je lagano, tek tom brzi-
nom da varalica zavibrira. Ukoliko dodje do trzaja, izvlaèenje grdosije se obièno
sastoji od dve faze. U prvoj je potrebno, to pre soma odvojiti od dna i dovesti na
povrinu da "proguta" vazduh. Ovakav som, sada neæe preplaiti ostale u jatu.
Nakon toga sleduje polako i postepeno izmaranje ribe.
U toku dana i za vreme hladnijih meseci, som neæe pojuriti za varalicom.
Jedino to nam preostaje je da na tonuæu jig glavu montiramo mrtvu ribicu i
pokuamo da pogodimo rupu u kojoj je som. Ukoliko se mamac pravilno prezen-
tuje, somu ispred usta, rado æe ga uzeti. Mamac se vodi isto kao i varalica i koristi
se isti pecaroki pribor.
Som se moe loviti i dubinskom metodom g. Jovice Vuèiæa. Na kraj
najlona vee se olovo, dok se dve udice veu iznad olova. Prva na 20-tak san-
timetara iznad olova druga 20-tak santimetara iznad prve. Udice su velièine 2 ili
3. Podvezi su kratki oko 10-15 cm da se ne bi prilikom zabacivanja uvrtali oko
osnovnog najlona. Udica se mamèi durbacima. Mamac prilikom mamèenja navuæi
na udicu do tri puta, irim bodom. Paziti da rep ostane slobodan kako bi mahao u
vodi. Durbak je za razliku od pijavice mnogo bolji mamac, jer se u vodi iri i
viori,dok se pijavica grèi. Pored soma na ovaj mamac moe doæi i aran i klen.
Pecanje se odvija noæu i to je najbolje poèeti oko 19.00h i zavriti ga do 22.00h.
Na vrhu svakog tapa postavlja se zvono za signalizaciju. Najlon se dri maksi-
malno nategnut, ali tako da ne povija tap. tapovi se smetaju u draèe pod uglom
od oko 60 stepeni. Peca se sa do tri tapa. Kontrira se na jaèi trzaj, ne na pipkan-
je.
Dubinski metod se koristi onda kada znamo gde se riba nalazi ili pred-
postavljamo mesto kuda æe proæi. Sa druge strane dubinski metod taèno postavlja
mamac na eljeno mesto i dubinu. Po pravilu se koristi klizeæe olovo, vezano na
boènom predvezu duine od 50 do 80 cm preko virble, dok se na glavnoj struni
vezuje udica sa mamcem. Olovo treba da stoji iznad mamca, dajuæi mu dovoljno
slobode. Dubinskim metodom se po pravilu moe prezentovati veæi broj razlièitih
mamaca, od kojih se najèeæe koriste: debele crne gliste, veæe klupko crvenih
glista ili grupa pijavica na udici 4 ili 5. Pokazalo se da som rado uzima mamac koji
Ribe naih voda 119
ne lei na samom dnu i da nikada
ne kopa po mulju. To je razlog to · iva riba - bilo koja riba moe se koris-
morate obezbediti da va mamac titi kao ivi mamac, u svim slojevima
bude dobro vidljiv. Jedan od lakih vode.
naèina je da koristite komadiæ · Mrtva riba - koristi se bilo koja riba,
stiropora na vratu udice. Nakon èak i morska, cela ili u komadu, na dnu ili
zabacivanja, ovaj komad æe izdiza- na povrini.
ti udicu sa mamcem kao mini plo- · Durbaci - jedan ili veæi broj durbaka,
vak. uglavnom na dnu. Moe se medicinskim
Pop-up metod se pricom ubrizgati vazduh u njih kako bi
koristi na svim vodama, a posebno plutali.
na onima gde je dno prekriveno · Pijavice - ovo je mamac koga napada
debljim slojem mulja. Ovim samo som. Izuzetno je trajna.
metodom moe se postaviti mamac · Lignje - koriste se cele ili u parèiæima,
na proizvoljnoj dubini i daljini. na dnu ili da plutaju od dna na oko 10 cm.
Na glavni najlon Odsecite im glave i ubacite u tela.
postavite klizeæe olovo-bombu · Puevi - nekoliko komada se kaèi na
minimalne mase 45 g. Nakon udicu, na dnu. Moe se pecati i bez olova,
njega, stavite veliku perlu. Na kraj ali tada treba koristiti indikatore trzaja.
najlona veite vrtilicu. Podvez Pre ribolova, nahraniti mesto komadiæima
duine 60 cm sa jednom udicom puevog mesa.
veite na vrtilicu. Za alku na udici, · Mesni narezak - mali komadi se koriste
veite vrlo tanak najlon. Duina kao primama, a na udicu se kaèi jedan
ovog najlona odredjuje na kojoj komad velièine do jedne polovine konz-
dubini elite da vam se nalazi erve. Provucite plastiènu cevèicu kroz
mamac pri pecanju. Na drugi kraj sredinu mesa. Kroz cevèicu postavite
tankog najlona postavite kuglu najlon. Pri zabacivanju, cevèica titi
stiropora. narezak, koga bi najlon pocepao.
Na udicu postavite · Boiliji - na vodama na kojima ima
mamac i zabacite. Najlon nemojte arana i gde se èesto peca na boilije, som
zatezati dok se sistem ne stabilizu- se vremenom navikne na njihov ukus.
je. Sistem je stabilizovan, kada se Koristiti boilije od velièine oraha do
kugla stiropora pojavi na povrini velièine jajeta. Pri spremanju u meavinu
vode. Nakon toga polako nategnite dodajte meso sardine.
najlon. Ovim sistemom moete · Teleæa digerica - zbog svoje mekoæe
pretraivati sve dubine vode na jed- koristite cevèicu pri montiranju na udicu.
nom mestu, samo jednim zabaèa-
jem. Polakim natezanjem najlona, pazite da ne pomerite olovo na dnu, mamac pri-
120 Ribe naih voda
bliavate dnu, a laganim oputanjem, mamac se opet vraæa ka prvobitnom
poloaju. Ovo je jedan od najefikasnijih metoda pecanja soma.
Ribolov plovkom je moguæ u onim mesecima i dobu dana kada som pri-
lazi obali i tu se u pliæoj vodi hrani. Za sistem sa plovkom se koristi klizajuæi plo-
vak ili vagler plovak. Na kraj najlona stavimo olovo, dovoljno da ispravi plovak i
da ono legne na dno. Ispod olova stavimo predvez sa par sitnih olova i udicu.
Mamèimo je standardnim mamcima, uz opcionu upotrebu stiropora.
Lov soma ivom ribom je u sutini lov soma dubinskom metodom i lov
soma plovkom , ali se u tom sluèaju koristi iva riba kao mamac. Interesantno je
na koliko naèina riba moe da se kaèi. Postoji nekoliko karakteristiènih vezova:
jednokraka udica ispod ledjnog peraja, jednokraka udica kroz rep, trokraka udica
ispod ledjnog peraja, bilo koja od kombinacija trokrake i jednokrake koje su do
sada predstavljene i niranje. Pod niranjem podrazumevam da se iglom provuèe
komad najlona kroz ledja ribe, ispod ledjnog peraja. Taj komad se savije, napravi
se omèa i nakaèi a udicu. Medjutim postoji jo jedan efikasan naèin vezivanja ive
ribe. On se sastoji u sledeæem: na kraj najlona postavite teko olovo. Iznad njega
o najlon okaèite neki veliki plovak, na dubini koja je jednaka dubini vode u kojoj
se peca. Sada se iznad tog plovka, ka tapu, postavlja jo jedan klizeæi plovak koji
ima alku na vrhu ili moguænost da se preko vrtilice poveu struna i plovak. Ispod
plovka se postavlja predvez. Sistem se zabacuje i sada keder moe da se pomera i
pliva nesmetano od tapa pa sve do mesta bacanja tekog olova. Za ovaj sistem se
koriste tapovi duine od 3,3 do 3,6 m, jaèine od 1,4 do 1,8 kg, sa mainicom koja
moe da ima 250 m najlona 0,50 mm debljine.
Lov sistemom bez olova je uspean i jednostavan, ali retko koriæen
naèin. Za ovaj metod pecanja, potrebni su vam tap i mainica identiènih karak-
teristika kao i za dubinski ribolov. Osnovni najlon je monofilament preènika 0,40
mm ili veæeg. Podvez se pravi od Carp Silk-a ili Quicksilver-a nosivosti 13 kg ili
monofilamenta nosivosti preko 9 kg. Ako je podvez od monofilamenta provucite
ga kroz silikonsku cevèicu duine 15 cm. Navucite je blago i na vrat udice kako se
ne bi pomerala pri zabacivanju. Podvez veite na glavni najlon preko vrtilice.
Udica treba da je broj 2 ili veæa. Pored ove opreme potrebni su vam i identifika-
tori trzaja, i to majmuni, prsteni ili elektrièni signalizatori. Nakon zabacivanja,
saèekajte da mamac padne na dno. Polako zategnite najlon, ali tako da ne pomerite
mamac. Postavite na najlon identifikator trzaja. Kontrirajte èim riba poène da nosi
mamac.
de
Sunèica
sunèanica
sunèarka
japanski kara
japek
japiæ
japanac
Lepomis sp.
unèica je mala riba i danas vrlo brojna u
Lov sunèice
Za lov se upotrebljava lak pribor, najlon debljine 0,10-0,16 mm i udice
velièine 14-18. Od mamaca se koriste sitne gliste,crvi,komadici ribe.
Prihranjuje se i zadrava konstantnim bacanjem manjih kolièina crva
(lièinki muva), "fuja" (lièinki crvene boje), a ponekad i nekim posebnim vrstama
hrane, na bazi mlevenih crva, "kastera" i krvi. Najèeæe se lovi direkt tapovima u
blizini obale. Premda pohlepne i prodrljive, sunèice su, meðutim i dosta plaljive.
Ne vole da im neko uporno mae iznad glave. Po pravilu se najbolje love na
samom poèetku ribolova. Savet : pre nego to poènete loviti drugu ribu paljivo
pregledajte pliæak i pokupite sunèice koje se tu nalaze. Kasnije se povlaèe u dubinu
ili pojedine zaklone u vodi odakle ih je èesto prilièno teko izmamiti na otvoreno.
A
121
aran
krap
Ciprinus carpio
ivlja forma arana potièe iz Mandurije
122
Ribe naih voda 123
Lov arana
Pronaæi ribu je najbitnija stavka u celom ribolovu arana. Pretraite vodu
u potrazi za mestima gde se aran baca i prevræe po vodi. Mehuri metana na
povrini vode odaju hranjenje ribe na dnu, to moe biti i aran. Danju se aran
sakriva blizu ostrva, evara i trske kao i u delovima vode koje natkriva kronja
drveta. Mamac baèen blizu tih mesta u toku dana èesto produkuje ugriz. U
dubokim otkopima, kao to su mesta gde se vadila cigla, treba bacati mamac blizu
podvodnih terasa. Locirajte terase pomoæu olova na kraju najlona i plovka. Jezera
su najbolja mesta za pecanje stvarno velikih primeraka.
arana je najbolje pecati leti do 10 èasova ujutro, popodne od 16 èasova
, a najaktivniji je noæu . Za poèetak, dobro je upoznati se sa izgledom dna gde se
peca. Ovo se moe uraditi plovkom i veæim olovom, koje se postavlja na kraj
najlona. Povlaèenjem plovka nagore, i stalnim uranjanjem u vodu, moguæe je
oderediti dubinu vode u svakoj taèki.
Sledeæa stvar koju treba da odredimo jeste èime je prekriveno dno. Ovo
radimo tako to zabacimo olovo bez udice u vodu i dreæi tap pod uglom od 45
stepeni polako namotavamo najlon. U zavisnosti od tipa dna imaæemo sledeæe
ponaanje:
· meki mulj - potrebna je veæa sila da se pokrene teg, ali kad se krene klizi
veoma lako
· tvrdo dno - teg pri povlaèenju trza, poskakujuæi po dnu
· trava - otpor je veliki ponekad se zaglavljuje
Najèeæe mesto za lov se pronalazi posmatranjem povrine vode. Tako
se uoèavaju karakteristièni klobuci koje aran pravi pri hranjenju. Ako se utvrdi da
se radi o potopljenom deblu, na najlon se vezuje samo olovo, pa se pretragom po
dnu odredjuje dubina i poloaj potopljenog drveta. Na ovakvim mestima je obièno
pogodno koristiti jedan do dva tapa. Riba se uglavnom kreæe uz krajeve stabla.
Ako ne odredimo taèan poloaj stabla i pojedinih grana, sigurno æemo mnogo vie
kaèiti udicom i kidati najlon, a drmanjem tapa aran æe se rasplaiti.
Lov arana s jeseni i zimi je mnogo tei, ali nije nemoguæ. Kako vre-
menski uslovi izuzetno menjaju ponaanje arana, moramo mu prilagoditi strate-
giju. aran se u tim danima polako smiruje i kretanje smanjuje na minimum, kako
bi mu energija ostala za zimu. Iz tog razloga, primamu je potrebno bacati na jedno
mesto. Ne rasipati je. Vrsta mamca zavisi od vode, ali su boili ipak najbolji.
aran se cele godine moe pecati dubinskom metodom, povrinskim
ribolovom ili pecanjem plovkom.
Dubinski metod je najpopularniji, najjednostavniji i najefikasniji. Za
dubinski metod, potreban je brz i snaan tap. Takodje, tap mora biti ilav kako
124 Ribe naih voda
bi omoguæio daleka zabacivanja zata trebaju velika i teka olova. Ribu je
neophodno to pre izdiæi od dna i potopljenog debla. U suprotnom, aran æe se
uplesti u granje, to je unapred izgubljena bitka. Dvodelni parabolici su jo uvek
èesti, a nemali broj ribolovaca jo uvek koristi i zastarele snane tapove od bam-
busa. Dugaèak tap se vie savija, to je neophodno izbeæi. Idealan tap je duine
3,6 m, bacaèke mase 70-150 ili 100-200 grama. tapovi od karbona, odnosno
meavine karbona i kevlara, takodje se mogu koristiti, i to duine od 3,6 do 3,9 m,
bacaèke mase 80 do 100g..
Mainica treba da ima moguænost potpunog oslobadjanja najlona sa
kapacitetom pulne od 200 m najlona nosivosti od bar 3,5 kg. Ukoliko je voda
puna panjeva i potopljenih grana uzmite deblji najlon od 4,5 do 7 kg, a za izuzetno
teke vode koristite najlone nosivosti od 7 do 11 kg. Najlon treba da je oputen,
kako bi riba lako mogla da ponese mamac bez otpora. Poto se ovde ne pre-
poruèuje zamaranje dok se riba ne odvoji od stabla, najloni tanji od 0,45mm ne
dolaze u obzir. Znaèi nikako istegljivi, jer se ribi ne sme dati prostora da se negde
zavuèe. Ipak ne treba ni preterivati, deblji najlon je vidljiviji, a poveæava otpor
vode, pa je samim tim potrebno stavljati i tee olovo. aran je izuzetno oprezna
riba i ako oseti prevelik otpor, neæe se prevariti. Standardni podvez je duine 30
do 45 cm.
Veliki broj specijalnih aranskih udica moe se kupiti u prodavnicama
ribolovaèke opreme. Udice moraju biti jake i otre i sa kratkim vratom. Velièine su
4s do 10s. Kad se lovi aran nikad ne treba stavljati dve udice zato to se jedna
udica uvek uplete u granje.
Umesto postavljanja mamca na udicu, moete koristiti i dlaku. Na ovaj
naèin, umesto kaèenja mamca na udicu, naniite jedan ili veæi broj mamaca na
dlaku duine do 5 cm, koju nakon toga priveete za vrat udice. Ova metod je
izuzetno uspean, jer mamac ostaje potpuno slobodan i aran ga mnogo lake
uzima i redje isputa iz usta kada ga ponese.
Dobro je koristiti klizeæe olovo ali i specijalnu montau sa silikonskom
cevèicom. Kod ove montae koristi se silikonska cevèica kroz koju se provlaèi
najlon koji sada bez otpora prolazi ne uznemiravajuæi ribu. Sa spoljne strane
cevèice nameteno je olovo tako da ne dolazi ni do kakvog dodira olova i najlona.
Olovo se moe privezati za glavni najlon ili preko vrtilice ukoliko nije moguæe
drugaèije vezivanje. Vez za olovo treba da bude do 15 cm. Nije loe da cevèica
bude u obliku latiniènog slova V, zakrivljena pod pravim uglom. Ovakva cevèica
æe pruati jo manji otpor aranu kada uzme mamac.
Kada se peca u vodama sa dosta panjeva i drugih podvodnih prepreka,
poputanja nema i veæina ribolovaca stee koènicu mainice do kraja, jer ako aran
Ribe naih voda 125
krene svojim putem, veæ je pod stablom. Preporuèuju se izuzetno kvalitetne
mainice sa velikim kapacitetom pulne, zbog èestog kidanja najlona.
Za pravo pecanje arana, potrebno je imati specijalne draèe za tapove
podove. Ovi draèi omoguæuju da se vie tapova posmatra jednovremeno. Na
podove mogu se montirati indikatori trzaja.
aran ima naviku da uzme mamac i u ustima ga nosi. Da bi ovo na
vreme primetili, potrebno je koristiti indikatore trzaja. Elektrièni audio vizuelni
indikatori, majmuni ili meki vrhovi mogu se koristit sa istim uspehom. Svi ovi
indikatori mogu na sebi imati fluorescentne delove, tako da se mogu koristiti i u
noænom ribolovu.
Majmuni su u stvari prstenovi koji se kaèe na oputeni najlon izmedju
mainice i poslednje alke. Prilikom zatezanja najlona, majmun se penje i vizuelno
signalizira da je mamac uzet. Meki vrhovi takozvani swingertip-ovi se postavljaju
na sam vrh tapa. U normalnom sluèaju ovi indikatori padaju pod uglom od 45O u
odnosu na pravac protezanja tapa. Kada aran uzme mamac vrh se podie ukoliko
aran odlazi od tapa, a potpuno se savija, odnosno pada ukoliko se aran prib-
liava.
Tehnika dubinskog pecanja je podeljena u vie faza. U prvoj je potrebno
pronaæi mesto na kome elimo da pecamo. Dobro je da to mesto hranimo vie dana
u isto vreme istim mamcem. Na taj naèin navikavamo arana na ukus. Kada dod-
jemo na vodu, prvo to treba uraditi je prihraniti mesto. Po nekim procenama, uko-
liko u vodi ima primeraka od 8 do 10 kg, potrebno je baciti i do 1000 bojlija.ili
ekvivalentnu kolièinu druge hrane. Cilj je arana naviknuti na hranu, ali ne nahran-
iti ga. Ovo postiemo dodavanjem laksativa, sredstava koje podstièu probavu, u
primamu. aran æe se zbog brzog varenja èesto vraæati na hranjeno mesto, to je
preduslov za dobar ulov.
U drugoj fazi treba zabaciti na hranjena mesta. Prilikom zabacivanja,
nemojte preklapati mainicu sve dok olovo ne padne na dno. Va mamac se mora
nalaziti na hranjenom mestu. Ako preklopite mainicu, najlon se neæe moæi
izvlaèiti i mamac æe u poluluku padati, po pravilu blie obali. Nakon smirivanja
olova, polako namotajte viak najlona i smestite tap na pod. Namestite indikatore
trzaja i èekajte.
U sluèaju trzaja, kontra treba biti odluèna, kako bi se udica zabila u usnu
arana. Po pravilu upecan aran bei prvo ka suprotnoj obali, a nakon toga ka travi.
U prvom trenutku, izmarajte ga maksimalno, jer imate dovoljno najlona na pulni.
Kada krene ka travi, ne dozvolite mu. Ukoliko zaplete najlon u travu nema naèina
da ga odatle izvuèete.
Pecanje po povrini je vrlo jednostavno i preporuèuje se u letnjim
126 Ribe naih voda
mesecima u toku najtoplijeg dela dana, kada se arani sunèaju na povrini. Uzmite
komad korice sveeg hleba i okaèite ga na udicu. Na najlon nemojte vezivati
nikakvo olovo. Ukoliko elite dalje da zabacite, postavite plovak da lei na povri-
ni. Umesto korice, moete koristiti puf-ije, hranu za pse ili maèke, ito i kukuruz
ali i plutajuæe boilije. Plutajuæi boiliji se prave po istim recepturama kao i stan-
dardni boiliji, ali se u njih dodaje soda bikarbona (praak za pecivo), kako bi boili
bio upljikav ili se termièki obradjuju.
I kod ove tehnike, kao i kod tehnike pecanja dubinskom metodom mogu
se koristiti detektori trzaja.
Dva najveæa problema kod ovog naèina pecanja je kaèenje izuzetno
tvrdih mamaca na udicu i njihovo daleko zabacivanje, sa obzirom da su izuzetno
laki. Prvi problem se reava lepljenjem samog mamaca na udicu superlepkom.
Drugi problem moe se reiti dodavanjem komadiæa balze uz mamac ili optereæi-
vanjem najlona komadiæem balze. Ukoliko se balza kaèi na najlon, ona treba da
bude oko 1,5 m daleko od mamca. Iznad balze je moguæe staviti i malo olovce,
kako bi se dodatno oteala, ali treba paziti i na nosivost. Takodje je moguæe dodati
i jedno klizeæe olovo pre balze, blie tapu, koje pri zabaèaju stoji kod balze, pa
pomae da se mamac dalje zabaci, a kada padne u vodu, olovo klizne po najlonu i
padne na dno, dok balza ispliva i dri mamac. Ovakvo vezivanje je dobro na
tekuæim vodama.
Tehnika povrinskog ribolova je u sutini drugaèija od svih tehnika.
Ovde ribolovac mora namamiti ribu na hranjeno mesto i steæi njeno poverenje.
Prvi deo ribolova zasniva se na hranjenju mesta povrinskim mamcima. Ovo treba
ponavljati sve dok se riba ne pojavi. Kada aran dodje na mesto i poène da jede
primamu, treba nastaviti sa dohranjivanjem, kako bi se riba navikla na stalno
padanje hrane na povrinu vode. Tek kada procenite da se aran vie ne plai,
zabacujete mamac na hranjeno mesto. Ovde je vrlo bitno da ribolovac bude mak-
simalno skoncentrisan i miran, kako nekim nepromiljenim ili buènim pokretom,
ne bi oterao ribu.
Nakon kontre, aran æe upotrebiti svu svoju snagu da zaroni i pobegne.
Taj momenat je krucijalan u ovom tipu lova, jer pribor to mora i izdrati. Oprema
treba da bude kvalitetna kao i za dubinski ribolov arana, sa tim da ne treba koris-
titi udice veæe od br. 6.
Metod pecanja sa plovkom je najstandardniji. Koristiti isti pribor kao i
kod druge ribe iz familije arana koje se hrani sa dna.
Bez obzira koji metod koristite, precizno zabacivanje je najbitnije. Pre
svega treba naæi mesta gde se riba nalazi i bacati blizu njih. Dodatnim hranjenjem
moete privuæi i ohrabriti ribu da uzme mamac.
Ribe naih voda 127
U poslednje vreme, tehnoloki je moguæe napraviti izuzetno jake, a
dugaèke tapove. Ovo omoguæava da se dugim karbonskim tapovima ( dugim od
10 do 13 m), precizno zabaci mamac aranu. Ovi specijalni tapovi imaju oznaku
carp and big fish.
Pogrean izbor tapa, arome boila ili mamca nisu toliko veliki
nedostatak kao to je neodgovarajuæi podvez. Bitno je da uravnoteite velièinu
udice i debljinu najlona. Recimo udica velièine 2 i najlon nosivosti 0,9 kg nema
smisla sparivati. Vie nije taèno da najlon koji ima veliku nosivost mora biti debeo,
nefleksibilan i vidljiv èak i za slepog arana. Moderni monofilamenti su upravo
malog preènika, ali velike izdrljivosti. Preporuèuju se najloni debljine 0,18 do
0,20 mm.
aran ima veoma meka usta, koja se u borbi lako rascepaju, a riba se
oslobadja. Oblik aranske udice veæ je uglavnom poznat. To su kratke i iroke
udice, malo zakrivljene, radi lakeg kaèenja. Vrh obièan ili kriv(papagajke), mater-
ijal èelik, a u novije doba karbonke laserski ili hemijski otrene. One su izvanredne
za ribolov na kanalima i jezerima, gde nema zapona i gde se riba moe do beskra-
ja zamarati. Medjutim, u panjevima te udice slobodno zaboravite. Iskljuèivo
Mustadove èeliène kovanice dolaze u obzir. Najpre zbog mnogo veæe snage, a
potom to su znatno deblje od
karbonskih, pa tee proseku ara- · Strpljenje je esencijalno kod pecanja
nove usne. Preporuèljivi brojevi u arana, ali ukoliko tu gde pecate nemate
lovu su 1/0, 2/0, 3/0. Ako stavljate uspeha, preselite se na mesto gde ste
manju udicu, znaèi 1/0, i riba sav- videli ribu.
ije tap, a vi je u kontri ne zakaèite · Efikasni mamci za arana su: biskviti za
odmah, stavljajte veæu. Taj aran pse i maèke kao povrinska hrana, kuvani
ima usta da u njih moe stati pes- kikiriki, boili - aroma jagode, aroma trop-
nica i mora se to pre izdiæi od dna skih ili okeanskih biljaka i tuti-fruti, riblji
pa je potrebna debela udica velike boili sa dodatkom mesa ribe, slatki boili
snage. sa dodatkom zrnevlja za ptice i mleka,
Postoji jedna rasprava kukuruz eæerac, grahorica, korica hleba,
vezana za boju najlona za pod- hlebna rua i komadiæ mesnog nareska.
veze. Naime, smatra se da je aran · Kada postavljate majmuna ostavite
navikao na crnu boju najlona i najlon da bude slobodan i da se moe nes-
nauèio je da ga izbegava. Pri metano odmotavati sa mainice.
povezivanju podveza treba imati
na umu par stvari. Za upletene najlone grinner èvor je najbolji. Obratite panju da
se blood èvor vrlo lako odvezuje. Dobro je na kraj glavne strune postaviti vrtilicu
pa je lako menjati podveze i vezivati razne sisteme.
128 Ribe naih voda
Pre pecanja obavezno pregledajte prstima najlon. Ukoliko ste i ranije sa
njim pecali, dolo je do kontakta najlona sa predmetima u vodi koji mogu da ga
otete. Ako je povrina jako ljuspièasta i neravna, obavezno zamenite najlon, jer
ta pojava mnogo smanjuje maksimalnu nosivost najlona. Pecaroi koji redovno
odlaze u ribolov menjaju najlone i do dva puta godinje, a podveze posle svake
malo veæe upecane ribe.
Dva su naèina vezivanja sistema ispod plovka. Prvi, za manje arane je
klasièan klizni plovak, sa olovom na dnu i predvezom dugim oko 30 cm,
nametenim ispod olova kako bi mamac leao na dnu. Ukoliko se peca krupniji
aran, ovaj sistem nije dobar jer osnovni najlon od plovka do olova stoji vertikalno
i aran æe ga primetiti. Bolje je
postaviti vagler plovak, a olovo · tap pri izvlaèenju arana drite na devet
spustiti na veæu dubinu od dubine sati. Tako æe tap pravilno biti optereæen.
vode u kojoj pecamo. Predvez i · Veliki broj arana se izgubi u zadnjem
dalje stoji ispod olova. Nakon trenutku, pri prihvatanju meredovom.
zabacivanja, zategnemo blago Pravilo je da ribu uvedete u nepomièan
najlon, to æe dovesti do stvaranja meredov, a ne da je jurite meredovom po
padajuæe putanje najlona, direktno vodi.
od vrha tapa do olova. Plovak æe · Ako imate dosta promaaja, probajte da
nesmetano kliznuti na potrebno promenite monofilament podvez sa
mesto na najlonu. Ovako æe prostor upletenim najlonom i obrnuto.
iznad mamca i olova ostati èist i · Ukoliko nema trzaja, pomerite polako
aran neæe zazirati od najlona. vrh tapa. Ovo æe pomeriti mamac, to
Pecanje arana moe dovesti do trzaja.
muièarenjem za nekoga moe · Ako je voda puna panjeva, pri povlaèen-
delovati neozbiljno, ali nije mali ju vrh tapa drite visoko.
broj internet izvora koji potvrdjuje · Leti se aran u jutarnjim èasovima nalazi
da je moguæe zakaèiti arana ovim u pliæaku.
metodom, a kao glavni zagovornik · Pecajte na onoj strani na koju duva blag,
ove metode pominje se Dave topao vetar. arani su blie toj obali.
Whitlock. Ono to je mnogo tee, · Kada duva severni hladan vetar. Pecajte
jeste izvaditi arana napolje. na severnoj obali. Ova obala æe biti
Moda najveæi problem predstavlja zatiæena od vetra bedemom i osunèana
pronalaenje bistre vode u kojoj bi sa june strane.
ova tehnika bila moguæa. Za opis · Najvie arana se upeca u periodu od 9
ove tehnike, koja je kod nas skoro do 11 èasova pre podne i oko 13 èasova
nepoznata izvor je sajt posle podne.
http://www.ribarska.com.
Ribe naih voda 129
Imitacije koje se izradjuju se mogu podeliti u tri grupe.
Muice,tj.imitacije insekata ili bolje reèeno imitacije vodenih ivotinja gde spada-
ju nimfe majske muice, dragonfly i damselfly, a od ivotinja pijavice, crvi, gliste,
puevi i raèiæi. Drugo, imitacije biljnog vodenog sveta koju èine razni plodovi
podvodnih i priobalnih biljaka kao i alge. Treæa grupa bi bila sve ono to èovek
baca u vodu, a tu spada kukuruz, hleb, krompir i dr. Pri izradi imitacija treba
obratiti panju da imitacija bude to realnija. Izgleda da aran ne voli impresio-
nizam.
arana moemo loviti muièarskim priborom na dva nacina i to na vid-
jeno i na nevidjeno.Na vidjeno je kad vidimo arana u vodi. Tada se trudite da
zabacite vau imitaciju na nekih 25-50 cm od njega. Na nevidjeno je zabacivati
mamac na mesta gde pretpostavljamo da bi aran mogao biti. U oba sluèaja dobro
je koristiti neku vrstu primame kao recimo kukuruz.
Imitacije treba oteati. Ako nije dovoljno teka dodajte kuglicu olova na
predvez na rastojanju od nekih 10 cm. Bolje je koristiti vie manjih kuglica nego
jednu veliku. Imitacija mora savreno da oponaa kretanje pravog mamca. Ako
lovimo na reci prepustimo da vodena struja nosi mamac bez ikakvih pokreta.
Poeljno je koristiti indikator trzaja i polarizacione naoèare. Na jezeru moemo
dati malo ivosti imitaciji vrlo kratkim i retkim trzajima. Vano je da imitacija
bude na samom dnu.
Jo jedna bitna stvar je miris imitacije. Kad dodjete na vodu provucite
imitaciju kroz mulj, pesak i sl. i na taj naèin æete otkloniti va miris. Ponekad je
dobro imitaciju umoèiti u blagi rastvor vanile ili anisa ili je jedostavno staviti u
eæer. Znamo da aran voli slatko.
Loviti arana muièarskim priborom moete i noæu. Tada je najbolje
koristiti primamu koju razbacate na oko 4 kvadratna metra. Na ovaj naèin znate da
je aran tu negde. Zabacujte uzvodno i pustite da mamac potone na dno. Pratiti ga
sve dok ga struja ne prinese obali. aran se noæu moe naæi uz samu obalu u 10
cm dubokoj vodi. Ne koristiti nikakvu rasvetu jer to moe oterati ribu. Povremeno
bacite aku primame.
Evo nekoliko recepata za izradu aranskih "muica". Pre toga samo
napomena da je bolje praviti imitacije tako da pri plivanju luk i vrh udice budeu
okrenut na gore. Ovo æe donekle reiti problem èestih kaèenja za podvodne ele-
mente.
Corn fly by Tom Connor
· Udica za nimfe Tiemco TMC 2457
· Komad najlona do 10 kg nosivosti
· Komad ute spuve 6mmx12mmx6mm
130 Ribe naih voda
· Olovna ica
· Crni osnovni konac
Dosta jednostavna muica, ali zato ubojita, pogotovo za noæno
muièarenje. Komad ute spuve oblikujete makazama da lièi na zrno kukuruza.
Na telo udice namotate osnovni konac kojim prièvrstite komad najlona. Lakirate
sa sredstvom za uèvræivanje glave. Zatim prièvrstite olovnu icu i namotate oko
tela. Ovo æe biti oteanje udice. Sve to prekrijete osnovnim koncem sveemo èvor
i lakirate. Na najlon pomoæu igle za ivenje navuèemo spuvicu i na udaljenosti od
oko 1 cm uèvrstite super lepilom. Odreite viak najlona i Corn fly je spreman za
upotrebu. Za vreme ribolova spuvicu moete umakati u extrakt anisa, vanile ili
banane. Nemojte istu muicu umakati u razlièite arome. Muicu zabacite na mesto
na koje ste predhodno bacili kukuruz i èekajte na trzaj.
Bread & crust fly by Dave Whitlock
· Udica za suve muice velièine 8 do 12
· Beli i braon sundjer
· Braon osnovni konac
Jo jednostavnija muica za izradu od poznatog Dave Whitlock-a.
Namotajte osnovni konac do luka udice i prièvrstite spuvice tako da braon bude
na vrhu. Braon spuvica imitira koru hleba dok bela njegovu sredinu. Vratite
konac do oka udice i prièvrstimo drugi kraj sundjera. Sveite èvor i odreite
vikove sundjera na oba kraja. Muica je dobra za sve slojeve vode i povrinu u
zavisnosti gde se aran nalazi. Bolji rezultati se postiu prihranjivanjem arana
hlebom i potapanjem imitacije u miriljave extrakte.
Berry fly by Dave Whitlock
Dosta mesta pored reka i jezera je obraslo drveæem na kojima rastu
plodovi poput trnjina recimo. Ribolovci su primetili da se aran rado skuplja ispod
njih u vreme kada su ovi zreli i opadaju sa drveæa.
Imitaciju ovih plodova pravite od jelenove dlake ofarbane u boju ploda.
Nakon postavljanja dlake na udicu, vezanja èvora i lakiranja, makazicama oiate
dlaku u oblik ploda. Vana napomena za lov sa ovom "muicom" je da se mora èuti
ono "PLOP" kad ona udari o povrinu vode, ba kao i pravi plod.
Od muica koje imitiraju ivotinje najbolje se pokazale: Dragon fly
nymph, San Juan Worm.May fly nymph, Caddis larve, Prince nymph, Flashback
hares ear, Crazy Charley muddler ,Daves damsel nymph i druge.
Pri izboru arome za primamu i mamac, vano je usaglasiti sa onim to
se nalazi u prirodi u okolini vode u tom trenutku. Prihranjuje se u manjim kolièi-
nama sa probarenim kukuruzom. Male kolièine hrane slue samo zato da se arani
naviknu na tu hranu i da je uzimaju bez podozrenja. Riba u panjevima ima
Ribe naih voda 131
dovoljno hrane za razvoj, jer kad bi
èekala prihranu slabo bi napre- · Kolièina primame mora biti adekvatna.
dovala. Kukuruz za prihranu mora Na velikim vodama, gde ribu ne moete
biti tvrd, jer se u suprotnom nakupi prehraniti i po 30 kg hrane dnevno nije
mnogo bele ribe i rakova. Na takav mnogo.
se kukuruz i peca. Obièno se · Pored boilija, mnogi koriste èist hleb sa
prihranjuje uzvodno 7-10 m od komadom korice na dlaci.
mesta pecanja. Jedna dobra · Ukoliko imate veliki broj promaaja,
primama ima sledeæi sadraj: probajte da pored mamaca dodate
250 g riblje hrane za arane komadiæ pop-up boila kako bi jo vie
kupovne, 50 g soje, 125 g izdigli mamac sa dna.
peniènog griza, 15 g mleka u · Ukoliko na dlaku stavite i boili i kukuruz
prahu, 15 g cimeta, 2 g betana, 1 g dobijate maksimalan efekat. Atraktivnost
pivskog kvasca, 6 jaja. Ukoliko kukuruza i kvalitet boila.
elite da koristite aromu, dodajte je · Ako vam se primama raspada dodajte joj
u maloj kolièini. mekinje.
Jo jedna uspena pri- · Dobro je veèe pred pecanje baciti oko 2
mama jeste recimo: 250 g soje, kg kukuruza na mesto u vidu prihrane.
250 g peniènog griza, 2 g
betaina,1 g cimeta, 4 ml arome jarebike, 4 ml ulja od badema.
Da bi se poveæala masa kupljene, fabrièke primame, u nju se moe
dodati do 50% soje i peniènog griza, a da se ne pokvare njene karakteristike.
aran se moe loviti na durbaka, zelenu glistu, obicnu glistu, crvice,
noklu(valjak), hlebnu ruu, gnjeèen hleb, kukuruz(stari i mladi), koljku, reènog
pua, rovca, ribicu, baren krompir, pa èak i na tvistera.
Boili su lopte od meke paste koje se kuvaju u vodi dok se ne stvrdnu.
Postoji veliki broj veæ pripremljenih, kupovnih boila, ali zbog svoje cene nekada
je bolje napraviti sopstvene. Osnovni boili se pravi na sledeæi naèin: 2/3 kuku-
ruznog i 1/3 peniènog brana zamesiti u hladnoj vodi (po elji obojiti i dodati
mirise). U lonac staviti vodu da provri.Od smese se odmah prave nokle veliène
oraha. Nokle se ubacuju u kipuæu vodu i meaju se varjaèom da se ne zalepe za
dno. Kada nokle isplivaju na povrinu vade se i stavljaju pod tekuæu hladnu vodu.
Ovako napravljena nokla kada se baci o pod mora da odskoèi bar jedan metar.
Dobro pripremljen na udici stoji 2-3 sata, a voda i bela riba teko je skidaju.
koljke i puevi se pripremaju tako to se oèiæeni ostavljaju na jakom suncu da
se isue. Tada postaju kao guma, pa ih bela riba tee skida. Kuvanjem takodje
postaju tvrdje, ali se zbog neprijatnog mirisa preporuèuje da se to radi napolju.
Boili od ribljeg mesa se prave od istih sastojaka kao i normalni boili, sem to im
132 Ribe naih voda
se dodaju riblje meso, kosti i koura. Kao zamena za ove boilije mogu se koristiti
maèiji biskviti. Boili sa dodatkom zrnevlja za ptice pravi se od osnovnog boila, uz
dodatak lana ili koriandera.
Svi tipovi zrnevlja se mogu koristiti i kao mamac i kao primama. Jedini
je uslov da se ostave preko noæi u vodi da nabubre, a da se sutra blago prokuvaju
oko sat vremena kako bi omekali. Ovo zrnevlje se ili ostavlja u svom soku, ili
stavlja u vakuum vreæe i ostavlja par dana da poène da fermentira, kada poèinje da
dobija blago alkoholnu aromu. Kaèe se o dlaku oko udice broj 6.
Paste su izuzetna primama za arana. Pripremaju se kao i semena, ali se
nakon toga pasiraju. Odliène paste se prave od kikirikija, suncokretovih semenki i
ostalih masnih semena.
Kikiriki je odlièna primama za arana. Ostavite ga preko noæi da nabubri
i prokuvajte ga oko sat vremena. Ostavite ga dan dva da fermentie. Slobodno ga
koristite u veæim kolièinama, jer mu se kuvanjem drastièno smanjuje kalorijska
vrednost.
Meso mesnog nareska je dobro kao mamac. Seèe se u obliku kupe i
postavlja na udicu. Meso iz gulaa se moe koristiti kao mamac. Gula treba da
bude do-minatnog ukusa na ono to se u prirodi nalazi u tom trenutku oko voda i
sa èime se aran potencijalno hrani. Kao primama koristi se seme konoplje, a peca
se na komadiæe mesa.Salama je fin mamac, ali i primama za arana. Seèe se u
obliku kupa. Jetra je mamac prepun amino-kiselinama. Seèe se u kocke i kaèi
direktno na udicu. Dobar je dodatak boilijima.
Hrana za pse i maèke se moe koristiti kao mamac. Kaèi se direktno na
udicu ili na dlaku. Pre upotrebe bilo bi dobro da se navlae kako bi omekali.
Obièno se koriste kao povrinski mamac.
Riba, a posebno komadiæi pastrmke mogu se koristiti kao mamac za
arana , ali se pre upotrebe mora prokuvati. Kaèi se direktno na udicu.
Blago obaren krompir postaje sve popularniji kao mamac. Paste od
raznih itarica, brana soje i kukuruza dobijaju se meanjem sa jajetom, boje se i
aromatizuju. Ove paste se ne kuvaju kao boiliji.
Sir se moe koristiti kao mamac, a pravilo je prosto to smrdljiviji to
bolji. Moe se direktno stavljati na udicu ili dlaku ili ga moete dodavati u boili.
Mesni crviæi su rado vidjena hrana arana. Mana im je to i druge ribe
vole da ih konzumiraju. Ukoliko se koriste kao primama, potrebno ih je preliti
vrelom vodom, kako bi uginuli, kako bi se spreèilo njihovo odlaenje od mesta pri-
mame. Od glista u obzir dolazi iskljuèivo zelena ritska, jer sve ostale odmah
napadne bela riba.
Kukuruz eæerac je najèeæi i najprovereniji mamac i primama za arana.
Ribe naih voda 133
Mogu se nakon barenja bojiti i aromatizovati (vanila, jagoda, tuti-fruti,...). Kaèe se
direktno na udicu br 4 ili na dlaku i u toj varijanti se postavlja 4 do 6 zrna na dlaku
oko udice 4 do 6. Konoplja se moe koristiti kao mamac i to na dlaku koja se vee
za udicu 4 ili 6. Obavezno je ubacite u primamu. Pre upotrebe potrebno ju je
prokuvati.
Komad hleba je ono èemu ni jedna riba ne moe odoleti. U tome je i
najveæi problem. Kako saèuvati hleb na udici, a da ga sitnija riba ne ugrabi. Hlebna
pasta, se pravi od hleba starog nekoliko dana. Uzima se samo unutranjost hleba
koja se kvasi i mesi. Kuglica paste se stavlja direktno na udicu. Hlebna rua se
pravi od sveeg hleba i to njegovog unutranjeg mekog dela. Otkine se jedno
parèence hleba, a zatim se u jednom kraju stisne i provuèe udica.
Ikra riba moe se moe koristiti kao mamac za arana. Kaèi se direktno
na udicu, ili dlaku. Koriste se krupnija jajaca, kao recimo jajaca pastrmke.
Manèmelov se moe koristiti kao plivajuæi mamac za arana. Koristiti
najmanji moguæi manèmelov koji moete nabaviti u radnji. Iako su vrlo soèni,
ostaju na udici dosta dugo.
VU
www.carp-yu.co.yu
tuka
Esox lucius
aa tuka je riba nizijskih voda, reka,
Lov tuke
Bez obzira da li je u pitanju reka, jezero ili kanal, potreban joj je i pros-
134
Ribe naih voda 135
tor sa plitkom vodom obrastao biljem da bi se mrestila, ali i da obezbedi sklonite
iz koga vreba plen. Iako se tuka, u principu, moe upecati preko cele godine, njen
apetit je ipak promenljiv.
tuka se najbolje hvata kada je oblaèno vreme. Po sunèanom danu
najbolje je probati uveèe pri zalasku Sunca, mada ni rano jutro nije loe. Dan sa
slabim vetrom koji stvara male talase je bolji nego kada je povrina vode potpuno
mirna i to zbog manjeg prodiranja svetlosti pri nemirnoj povrini vode. Vreme pre
nadolazeæe oluje je moda najbolje vreme za pecanje tuke.
Definitivno najbolje mesto za traenje tuke u rano proleæe su plitki
zalivi. Ako je u blizini i potok koji se uliva u zaliv, muljeviti deo ispred je prvo
mesto gde treba probati. Zatim, peèana ili ljunkovita obala koja se veoma blago
sputa ka dubini je takodje dobro mesto. Najbolje je probati na mestima uz obalu
koja se nalazi na severnoj strani jezera ili reke. Severna obala je zatiæena od
hladnog severnog vetra i zato se voda brze zagreje na toj strani jezera. Hladan sev-
erni vetar gura hladnu vodenu masu sa sredine jezera prema junoj obali i zato je
voda sa june strane hladnija u proleæe.
Sa dolaskom leta i visokih temperatura tuka se tee da upecati. Manje
tuke ostaju u pliæoj vodi, dok se velike premetaju u duboku vodu. I u ovom
sluèaju tuke æe biti u blizini neke strukture u vodi. Moe to biti ivica trave, ivica
gde pliæak naglo prelazi u dubinu (dublja strana), podvodne stene i slièno.
Krajem leta tuka kao da oseæa da se blie posniji dani, pa poèinje inten-
zivnije da se hrani. Za vreme veoma toplih dana u avgustu, tuke æe se pomeriti u
dublju vodu, i tada ih je najbolje i traiti u najdubljim mestima u jezeru ili reci. U
to vreme su anse za uspean ulov poveæane i tada je tuka zakaèena za varalicu
najborbenija.
Jesen je top sezona za pecanje tuke. Iako je ona aktivnija u februaru,
neposredno pred mrest, ipak je jesen najbolji deo sezone za njen lov. To je vreme
kada se gomile ribolovaca upuæuje na vode sa kantama prepunim sitnim kederima
i kada se i izlovi veliki broj uglavnom nedoraslih primeraka tuke, koji se ni jed-
nom u svom ivotu nisu mrestili. U jesen kada voda poène da se hladi, dolaze u
pliæe delove. Ranije u jesen dobra mesta mogu biti platoi koji jo uvek imaju
zelenu travu i pliæa strana ivice karpe. U kasnu jesen tuke se mogu naæi skoro na
svim mestima. Kako je voda uveliko hladna one nemaju neko pravilo gde se
zadravaju, tako da se mogu uhvatiti i na mestima na kojima se najmanje nadate.
Druga polovina jeseni je vreme kada se mogu upecati najveæi primerci. Ako
pravilno odaberete vodu i varalicu i ako imate dobru intuiciju imaæete ansu da se
veoma sreæni vratite kuæi sa pecanja.
Mnogi poèetnici smatraju ribolov na tuke kao usputnu stvar kada podju
136 Ribe naih voda
na pecanje. Obièno koriste stare i nepotrebne tapove za ovu namenu, ostavljajuæi
ih sa strane. Èesto se desi da tuka potpuno proguta udicu i nakon toga otkine
najlon, to joj prouzrokuje sigurnu i bolnu smrt.
tuka se moe pecati na èetiri osnovna naèina: na mrtvog kedera, varal-
ièarenjem, muièarenjem i na ivog kedera.
Za dubinsku metodu na mrtvog kedera tap mora da bude jak. Veæina
aranskih tapova moe da se koristi, sem onih najmekih, jer sa njima nije
moguæe zabaciti teak mamac na veæu daljinu. Duina treba da mu je od 3 m uko-
liko je to aranski tap, ili 3 do 3,7 m ukoliko se koristi pravi tap za tuke.
Najlon treba da ima deklarisanu nosivost od 4,5 do 5,5 kg i treba mu na
kraj postaviti sajlu duine 45 do 50 cm nosivosti od 9 kg. Mrtav keder se kaèi sa
dve trokrake udice velièine 8 na sajli duini 7,5 cm. Koristite bodorku, haringu,
skuu ili neku drugu ribu. Uèvrstite mamac obmotavanjem najlona oko repa ribe,
to æe vam pomoæi ukoliko zabacujete na veæe daljine. tuka obièno guta prvo
glavu ribe. Zbog toga udice kaèite to je moguæe blie repu.
Ako pecate sa plovcima na mrtvog kedera potrebni su vam specijalni
plovci za tuke velike nosivosti.
Moguæe je koristiti i klizeæe plovke veæe nosivosti, ali u sistemu u kom-
binaciji sa dubinskom metodom. Plovak se postavlja iznad olova, a stoper na
mestu na kome najlon seèe povrinu vode. Nakon zabacivanja, plovak æe kliznuti
do graniènika to je i dubina vode, a olovo povlaèi mrtvog kedera na dno. Trzaj se
manifestuje potapanjem plovka.
U toku cele godine mrtva ribica se moe koristi kao varalica. Velièina
mrtve ribe treba da da bude izmedju 8 i 10 cm i teine do 60 g. Osnovu ovog sis-
tema èini jig glava. Udicu provuèete kroz riblja usta, kroz telo i stomak i izvadite
vrh udice napolje. Jig veete preko vrtilice za glavnu strunu. Na istu vrtilicu
postavite jednu ili dve trokrake udice na predvezima ne duim od polovine duine
kedera. Mamac bacate finim tapom duine 2,5 do 2,7 m. Ovim sistemom pre-
traujte sve slojeve vode, od dna do povrine. Ovljavanje se radi naglim trzajem
vrha tapa nagore i namotavanjem najlona. Na ovaj naèin riba kao da skakuæe po
dnu glumeæi ranjenu ribu.
Dosta pecaroa je neopravdano skeptièno u vezi uspenosti varal-
ièarenja na tuku. Postoje dva razloga za to. Prvi je da je velièina tuka koje se
pecaju na ovaj naèin manja, oko 3,1 kg, ali je moguæe upecati veæi broj riba.
Drugo, varalièarenje je uspenije u leto i jesen nego zimi, kada to pecaroi obièno
rade. tap za varalièarenje je idealne duine 2,7 m. Kada se peca iz èamca, potreb-
no je koristiti vrlo kratke tapove, duine 1,8 m. Kombinacija karbonskog
teleskopa i mainice je idealna, jer se tap dri u rukama sve vreme pecanja. Za
Ribe naih voda 137
ovu svrhu se koristi meki tap u odnosu na onaj za dubinsko pecanje. Na pulnu
je potrebno postaviti do 100 m najlona nosivosti od 4,5 do 7 kg. Podvez sajla treba
da je 30 cm duga. Kraæi podvez ne treba koristiti, jer krupnija tuka guta mamac,
pa bi recimo 15 cm podvez bio progutan u jednom zalogaju i riba bi zubima pre-
sekla glavni najlon.
Zabacivanje i namotavanje najlona je bitno kod varalièarenja, medjutim
ima jo nekih stvari o kojima treba brinuti. Nemojte zabacivati istu varalicu
bezbroj puta na sve strane. Bolje je prvo razmisliti gde bi tuke mogle da se nalaze
i gadjajte to mesto. Vrsta varalice naroèito zavisi od vremena i vrsti vode. U
mnogim sluèajevima samo iskustvo pomae. Uzmite u obzir prozirnost vode, pod-
vodne panjeve, podvodnu vegetaciju i dubinu vode. Menjajte varalice èesto dok ne
dobijete pobednièku kombinaciju vrste, boje i velièine za taj dan. Ova promena
moe biti presudna za uspenost ribolova. Generalno, varalicu vodite polako i kon-
tinuirano, a zimi je spustite to je vie moguæe u dubinu. Leti probajte po povri-
ni, ali probajte i u srednjem sloju vode. Ravnomerno vuèenje promenite u ispreki-
dano, samo ako ovo prvo ne daje rezultate.
Pretraite varalicom vode koje su naizgled nemoguæe za pecanje, na
kojima do sada niko nije pecao. Èesto se u evarju kriju tuke u zasedi. Koriæenje
varalice sa jednom udicom omoguæava zabacivanje medju drveæe ili u sred
vodenog bilja. Nikad nemojte bacati varalicu ba na mesto gde oèekujete da je
tuka, veæ nekoliko puta zabacite oko tog mesta kako bi je izmamili iz zasede, a
ne bi uplaili.
Nepisano pravilo je da se u proleæe i jesen kada je voda hladna sve var-
alice vuku sporo kroz vodu. U leto, iste varalice se vuku mnogo bre, u zavisnos-
ti od situacije. Rano u sezoni manje varalice se pokazuju kao bolje od veæih mod-
ela. Veliki broj ribolovaca stavlja i kaikare ispred voblera pogotovu u rano pro-
leæe to je pogreno. Voblere ne treba vuæi ravnomerno, jednoliènom brzinom,
kako to veæina ribolovaca pogreno radi, veæ ih treba oiveti serijom kratkih trza-
ja nakon kojih dolaze pauze. Pauze ne treba da budu due od 5 sekundi.
Vobleri se dele na tri vrste: tonuæe, plutajuæe i voblere sa neutralnom
teinom. Upravo ovi zadnji su najbolji u ranu jesen i kada je tuka neaktivna. Pri
pecanju na neaktivne tuke ove varalice se trebaju vuæi kratkim trzajem iza koje
sledi pauza od oko pet sekundi. Plutajuæi daju najjaèe vibracije od sve tri grupe i
ovo je moda najjaèi adut pri pecanju u dubokoj vodi i medju vodenim biljem, ali
je pitanje kako spustiti plutajuæi volbler u dubinu. Neki ribolovci koriste takozvani
"sistem u tri pravca" koji koristi teko olovo na jednom kraju sistema da povuèe
voblera (vezanom na drugom kraju sistema) na dno koji æe teeæi da ide ka povri-
ni uvek biti na odredjenom rastojanju od dna. Treæi kraj sistema je najlon koji vodi
138 Ribe naih voda
ka tapu i mainici. Dobro su se pokazali Zoranovi vobleri velièine 9,11 i 13 cm
u crveno-beloj i zelenoj nijansi.
Bucktail jigovi moraju biti dugaèki najmanje deset santimetara.
Regularni plastièni jigovi su i dalje nezamenljivi za tuku u rano proleæe ili kasnu
jesen kada je tuka aktivna, ali nije agresivna da juri neku od brzih varalica.
Leptirice su svakako najrasprostranjenije i najpopularnije varalice u
lovu na tuku. Mogu imati duguljasti ili okrugli leptir. Takodje na kraju, na
trokrakoj mogu imati jelenovu dlaku, perje, plastiène niti, ili jiga to daje leptirici
dodatne vibracije. Najboje rade kada se brzo vuku ispod same povrine i leptirom
prave turbulenciju i "guraju" vodu. Takodje jednolièno motanje se moe koristiti u
kombinaciji sa kratkim trzajima to je dobra taktika u nekim situacijama
Stare dobre kaikare "Effzet" ili "Mepps Cyclops nr. 3" i danas hvataju
tuke istom estinom kao i pre. Njihova imitacija kedera bilo da se vuku jedno-
lièno ili na trzanje, tipa trzaj, oputanje, namotavanje, trzaj u stranu, izaziva tuku
da ih napadne. U sluèaju da se opazi tuka koja je promaila kaikaru , ne treba se
usporiti sa povlaèenjem, veæ naprotiv, treba ubrzati vuèenje varalice uz par naglih
trzaja. Veoma je korisno da se posle
svakih èetiri-pet okretaja ruèke na · Dubinu pecanja moete promeniti
mainici napravi pauza od par pomeranjem klizeæeg stoper-èvora od
sekundi. najlona nosivosti 3,6 kg, Power Gum-om
Spinerbait je jos jedna ili komadom elastiène trake.
odlièna varalica za tuku. · ive mamce moete èuvati u èuvarci i to
Spinerbeit moe imati jedan ili dva to je kraæe moguæe, jer u njoj vrlo brzo
leptira. Leptiri mogu biti u vie uginjavaju. Takodje moete koristiti plas-
kombinacija, kao dva duguljasta, tiène kanistre i posude koje treba potopiti
duguljasti i okrugli ili dva okrugla. u vodu i privezati za obalu. Otvoreni deo
Dobro su se pokazli Mepps Anglia zatvorite finom mreom i prièvrstite
velièina 4 i 5. gumicom za tegle.
U Americi se sve èeæe · Buzzer-i su najnovije varalice koje se
koriste silikonske varalice za koriste pri pecanju tuka. Potpuno su
pecanje tuka. Pre svega tu su tvis- razlièite od svih dosadanjih varalica, jer
teri, ali i razne gumice realnih obli- ne imitiraju pokrete ranjene ili bolesne
ka riba. Vrh udice moe biti spolja, ribe.
ali moe se i ostaviti u telu varalice, · tuka voli jake mirise. Bodorka, skua
kako bi se smanjio rizik od kaèen- ili pola haringe iskoriæene kao mrtav
ja. Najnovije tehnike vuèenja vor- mamac pri dnu, daju dobre rezultate.
mova po dnu i slugova po povrini Probajte ove mrtve mamce da povlaèite
su se pokazale dobrim i za tuke. polako po dnu, oponaajuæi ranjenu ribu.
Ribe naih voda 139
Jedna od preporuka je koristiti na istom sistemu jednu silikonsku varalicu u kom-
binaciji sa metalnom kaikom. Silikon æe dati vibracije, a kaika vizuelni efekat.
Dobra kombinacija je Timber Doodle #1 + Mister Twister Split Double Tail uz
dodatak male gavèice ili pijora okaèenog kroz usta na udicu od varalice. Ova kom-
binacija u sebi sadri sve elemente: vizuelni efekat, vibraciju i mirisnu notu.
Povrinskim gumenim varalicama, bez obzira da li su to imitacije aba,
mieva ili nekih drugih sitnih ivotinja koje se mogu naæi u vodi, uspeno se mogu
loviti tuke. Tehnika je jednostavna. Zabacujte varalicu na eljeno mesto, na
èistinu, tik uz evar ili povrinsku travu, saèekate sekund dva i nakon toga vuèete
varalicu u trzajima imitirajuæi plivanje abe.
Za muièarenje se koriste strimeri, specijalno izradjeni za tuku. Ovo su
krupniji strimeri ivih boja, medju kojima crvena preovladjuje. Vode se po povri-
ni, i to u nizu nepredvidivih i uvek razlièitih trzaja. Kontra mora biti pravovreme-
na, ali ribar mora saèekati sekundu pre uzmaha rukom, kako bi se riba dobro
zakaèila. Ugriz je obièno spektakularan, kao i kod ostalih povrinskih metoda
pecanja tuke.
Na nekim vodama, tuku je moguæe uhvatiti samo metodom ribolova
sa ivim mamcima. Kada temperatura vode opadne ovu ribu je moguæe pokrenu-
ti jedino njima.
Za ovu vrstu ribolova potreban je jak i krut tap duine 3,5 m. Prilikom
zabacivanja potrebno je obratiti posebnu panju kako mamac ne bi spao.to je vrh
tapa tvrdji, to je spadanje verovatnije.
Kapacitet pulne treba da je bar 150 m. Najlon mora biti nosivosti 5,4
kg. Ukoliko je voda puna panjeva uzmite jaèi najlon nosivosti 6,8 kg.
Klizeæi okrugli plovci preènika 3 do 4 cm se danas najèeæe koriste.
Jednostavnim pomeranjem klizeæeg èvora moete menjati dubinu. Mali prsten
ispod klizeæeg èvora moe posluiti kao osiguraè da plovak ni pod kojim uslovi-
ma ne preskoèi preko èvora.
Pecanje ivim mamcem je i dalje veoma zastupljeno u rano proleæe koje
je za ovu tehniku najbolje, prvenstveno zato to nema trave, a i tuka u to vreme
pliva pored obale u potrazi za hranom. Izaberite mesto, zabacite kedera i èekajte
da tuka sama dodje ka njemu.
· Lutajuæi ivi mamac - iva riba se slobodno kreæe podravana
plovkom po celom toku vode. Iznad mamca na najlon se postavi par sitnih olova-
ca kako bi se onemoguæilo njegovo isplivavanje na povrinu. Ovim metodom
moe da bude problematièno postavljanje mamca na veæu dubinu.
Pecanje na plovak je u proleæe u sutini bolje nego pecanje na dnu, jer
ipak pecate u plitkim vodama. U sustini, klizeæi plovak je bolji od fiksiranog, zbog
140 Ribe naih voda
kontre koja je mnogo jaèa i efikasnija kada nema otpora koji stvara fiksiran plo-
vak. Keder treba da bude dugaèak oko 10 cm.
· Vodjeni ivi mamac - Ovaj metod je slièan prethodnom, sa tim da se
ovde koriste posebno dizajnirani plovci koji kontroliu kretanje mamca kroz vodu.
Ova taktika je korisna kada duva vetar. Iskusan pecaro, ovom metodom, moe
zabaciti mamac na daljinu preko 150 m.
Ne treba koristiti ovaj metod na vodama obraslim travom i na vodama
gde ima puno potopljenih grana i panjeva, jer tu plovak mora da se postavi previe
plitko.
Nakon to zabacite mamac, pomerite se par metara niz obalu i privucite
ga malo. Ovaj postupak ponavljajte sve dok ne izvuèete mamac blizu obale. Cilj
je prebrisati to veæu povrinu vode mamcem.
· ivi mamac sa potpoljenim plovkom - Ponekad je potrebno da bacite
mamac to je blie moguæe nekom mestu gde oèekujete da je tuka, recimo blizu
nekoj potopljenoj grani. Ovo je najbolji metod za tu namenu. Plovak se kod ovog
metoda potpuno potapa ispod povrine, ali tako da pluta pod vodom. Plovak æe
pridravati podvez i mamac na eljenoj dubini.
· ivi mamac na dubinci - Ukoliko treba da postavimo mamac blizu
dna vode i ukoliko je voda bez prirodnih zapreka moemo koristiti klasièni dubin-
ski metod. Na udicu pored ive ribe, postavljamo i jednu stiropornu kuglu kako bi
pridravala mamac da ne legne na dno, odakle ga tuka neæe uzeti.
Kasnije u sezoni pogotovu kada otopli, pecanje kederom na dnu daje
bolje rezultate od pecanja sa plovkom, jer se mamac moe spustiti na mnogo veæe
dubine nego sa plovkom.
· ivi mamac na otputenom najlonu - Na kraj najlona postavlja se
samo par sitnih olovaca, kako bi primorali ribicu da se spusti nie u vodu. Mana
ovog sistema je loa signalizacija ugriza tuke.
· Vuèenje ivog mamaca - Ukoliko se nalazite u èamcu, moete pri-
meniti i ovaj metod. Jednostavno nakaèite ivu ribu na udicu i vucite ceo sistem
za èamcem. Kod pliæih voda obavezno koristite plovak, dok kod dubljih to nije
neophodno. Zapamtite da je tuka dosta spora kada krstarite èamcem.
Za podveze obavezno koristite sajle. Uobièajena jaèina sajli za tuku je
9 kg. Za izuzetno teke vode, pune prepreka koriste se sajle do 13,5 kg. Sajla mora
biti najmanje 50 cm duga.
Koristite najbolje, karbonske udice sa izuzetno otrim vrhovima.
Usaglasite velièinu udice sa mamcem koji koristite. Uobièajene velièine su 10s, 8s
i 6s.
Sitne mamce je najbolje kaèiti na usnu jednom udicom. Kod onih koji
Ribe naih voda 141
imaju meke usne, provucite udicu kroz obe usne. Veæe mamce zakaèite na dve
udice koje su jedna od druge odmaknute 8 cm. Za metode vuèenja i vodjenja
mamca, gornju udicu provucite kroz usnu, a donju blizu pektoralnog peraja. Za sve
druge sluèajeve jednu udicu zakaèite na sred ledja, a drugu kod korena repa kako
bi onemoguæili mamac da luta vodom.
l
Ako vobler uzdie levi bok Vobler radi pravilno kada Ako vobler uzdie desni
u odnosu na ribolovca, su mu ledja u odnosu na bok u odnosu na ribolovca,
paljivo pomeriti vodeæu trbuni deo postavljena paljivo pomeriti vodeæu
alku u desnu stranu. vertikalno. alku u levu stranu.
Hipophthalmichthys molitrix
& Aristichthys nobilis
ostoje dve vrste tostolobika u nas: beli
Lov tolstolobika
Ulov tolstolobika je uglavnom sluèajan. Èeæi je na hranjenim vodama,
gde se on navikava na zrnastu hranu.
Lovi se sa vie uspeha na plovak u srednjim slojevima vode nego dubin-
ski. Najlonom od 0,20 mm do 0,30 mm i aranskim udicama. Za uspean ribolov
obavezno je koriæenje primame (primama u vodi treba da stvara oblak po èitavoj
visini vodenog stuba i blago muti vodu oko hranilice), od mamaca se koristi, praz-
na udica kod sistema sa tehnoplanktonskom tabletom (tolstolobik usisa udicu pri-
likom hranjenja), stiroporna kuglica, svila mladog kukuruza, mlad ili kuvani kuku-
ruz, list deteline, komadiæi vodenog bilja. Najbolji trenuci za ribolov su rani jutar-
nji i kasni veèernji èasovi.
142
II deo:
Osnovni pecaroki pribor
Sadraj
II dela
PLOVCI 147
KLIZEÆI PLOVCI 148
Klizeæi plovak od guèijeg pera 149
UPLJI PLOVCI U OBLIKU OLOVKE 150
VAGLER PLOVCI - PLOVAK SA TELOM 151
VAGLER PLOVAK - OD GUÈIJEG PERA 153
INDIKATORI TRZAJA 154
STRUNA 157
ÈVOROVI 159
PODVEZI 162
UDICE 165
ÈUVARKA I MEREDOV 167
"#
Plovci
147
Klizeæi plovci
lizeæi plovci od balze su obièno u obliku
Izrada plovaka
Za izradu klizeæih plovaka potrebno vam je sledeæe: skalper, komad balze preèni-
ka 1cm, srednje grubi i fini brusni papir, lepak za drvo, metalni provodnik za
najlon, crna masna boja, bela podloga za bojenje drveta, fluorescentna boja, lak i
148
Pribor 149
igla. Koristeæi skalper, odsecite komad balze potrebne duine. Srednje grubim
brusnim papirom jedan kraj plovka napravite da bude zaobljen, dok drugi kraj
izduite kako bi lake ponirao u vodu. Sve izbrusite finim brusnim papirom. pre-
farbajte plovak belom podlogom i postavite vodjice za najlon. Gore sitniju, kako
bi se plovak zaustavio kod stop èvora, a dole krupniju. Obratite panju da vodjice
budu u jednoj liniji. Prefarbajte plovak u crno, nakon toga vrh obojite fluorescent-
nom bojom. Iglom oèistite vodjice od zaostale boje.
98
uplji plovci u obliku olovke
lovci koji su uplji i u obliku olovke
Izrada plovka
Najtee se izradjuje samo telo plovka koje u unutranjosti mora biti
uplje. Odsecite parèe trske, duine tri plovka. Oèistite stabljiku od liæa.
Prièvrstite builicu u draè i ukljuèite je na malu brzinu. Pozicionirajte komad
trske i polako sputajte builicu, pazeæi da ne otetite trsku. Kada probuite
cevèicu, blagim brusnim papirom dovrite ivice. Da bi na osnovu od trske dodali
vrh od balze potrebno je da izradite zubac duine 1 cm i irine od 1,5 do 3 mm u
zavisnosti od dimenzija plovka.
Odsecite komad balze i u njemu naèinite leb u koji moe upasti jezièak
koji ste naèinili na komadu trske. Prilepite balzu za trsku i finim brusnim papirom
dajte zavrni oblik plovku.
Za izradu plovka potrebni su vam: elektrièna builica, 4-5 cm stabljike
svee trske, grubi i fini brusni papir, èetkice, epoksi lepak, komad balze preènika
1 cm, farba, reckast no, skalper.
150
Vagler plovci - plovak sa telom
vde govorimo o plovcima za duge
151
152 Pribor
· 0,8 mm za 4 g i tee.
Takodje se moe koristiti i karbonsko vlakno za izradu vodjica.
Izrada plovka
Za izradu plovka potrebni su vam:
· komad balze
· komad pleksiglasa
· skalper
· uplja cevèica ili cev od pleksiglasa ili metala za antenu
· uplja cevèica za dno plovka sa alkom za kaèenje
· grub i fin brusni papir
· burgija
· èetkice, boje i lepak.
Najveæi problem je izraditi vie plovaka iste geometrije. Za tu namenu
koristi se 5 mm debeo pleksiglas na kome se uree oblik plovka. Nakon toga se na
konturnu ivicu pleksiglasa nalepi sitan reèni pesak ili brusni papir. Prvi korak kod
izrade je da skalperom ovla izbrusite telo plovka. Potrebna je mala builica, bater-
ijska. Prvo se tanka ica ubode u balzu i pomoæu nje postavi balza u glavu make-
tarske builice. Pribliavajuæi alat od pleksiglasa balzi koja rotira, rezbari se telo
plovka.
Ako elite da imate uplji plovak, moete burgijom izbuiti sredinu
balze. Ovo nemojte raditi elektriènom builicom, veæ burgiju drite u rukama i
polako je okreæite. Nakon toga se odredjuje osa simetrije (sredite) plovka i ubada
se antena. Nakon rezbarenja ubada se i druga-donja, antena i vodjica koja se dodat-
no lepi. Nakon toga se plovak premazuje i na njemu se pie gramaa. Ukoliko
elite, moete plovku dodati stalno optereæenje. Na dnu plovka navijte komad ice
i potopite plovak.
Kada vam je plovak dovoljno optereæen osuite ga i zajedno sa spiralno
uvijenom icom prilepite. Prelakirajte i obojte. Ovako dobijen plovak je neto tei
pa ga je moguæe dalje zabacivati.
G
Vagler plovak - od guèijeg pera
agler od ptièijeg pera je naroèito osetljiv
Izrada plovka
Izaberite pero od guske ili labuda duine 30 cm. Skalperom odsecite
peruku sa obe strane cevèice i finim brusnim papirom obradite ivice. Odsecite
cevèicu na uem kraju i izdubite rupu od 1,5 cm.
Uzmite drvce debljine 2 do 3 mm i duine oko 2,5 cm i uvucite ga u
rupu. Zalepite epoksi lepkom. Kada se lepak osui zalepite na drvce plastièni ada-
pter koji æe imati istu funkciju kao i metalna alka - da kroz nju prolazi najlon, a ne
prolaze olovca. Nakon postavljanja plovka na najlon, dodajte dva AAA olova sa
obe strane plovka. Probajte plovak u vodi i obeleite liniju dokle je potopljen i
eljenu duinu plovka. Izvadite ga iz vode i dobro osuite. Odreite plovak na
eljenu duinu i prelakirajte ga dva puta. Svaki put ga blago obrusite. Najzad
uzmite boju i ofarbajte plovak, a vrh do linije potapanja ofarbajte u fluoresvcent-
nu boju.
Umesto gusèijeg ili labudovog pera, moete koristiti i fazanovo pero za
vrlo osetljive vaglere.
Za izradu plovka vam je potrebno: pero od guske, labuda ili fazana,
skalper, fini brusni papir, mala burgija, komadiæ drveta, epoksi lepak, èetkica, lak,
crna poliuretanska boja, bela podloga i fluorescentna boja.
153
Indikatori trzaja
Vrh tapa
Dananji tapovi se prave od takvih materijala, da mogu biti laki, tanki,
jaki i elastièni u isto vreme. Ovo omoguæuje da su za pecanje riba dubinskom
metodom koje imaju jak trzaj, kao to su mrena i klen, nepotrebni dodatni indika-
tori.
Dodirivanje najlona
Najjednostavniji metod detekcije trzaja je kada dreæi tap istovremeno
drite i najlon izmedju palca i kaiprsta ruke ili kaiprsta i pulne mainice.
Reagujte kada se najlon zategne i kada poène da vam klizi pod prstima. Ovaj
naèin se najèeæe koristi kada pecate u pokretu. Nezamenjiv je kada pecate sa
neoptereæenim najlonom, kada na najlonu imate samo, udicu i mamac, bez olova
ili plovka. Takodje u brzim rekama, kada pecate na mestima gde voda ima jaku tur-
bulenciju, ovo je najlaki naèin detekcije. Trzaji klena, kleniæa i mrene se obièno
detektuju na ovaj naèin. Mana ovog metoda je to u jednom trenutku moete kon-
trolisati samo jedan tap i to ga morate sve vreme drati u rukama.
154
Pribor 155
sluèaju trzaja, kugla se podie, ako riba odlazi od tapa, odnosno sputa, ako riba
prilazi obali. Ovaj metod je najefikacniji pri lovu dubinskom tehnikom linjaka,
arana, deverike, bandara i jegulje. Mana ovog metoda je to se pri vetru sistem
klati, to se moe reiti podmetanjem jedne veæe prazne tegle ispod kugle tako da
ona bude u tegli.
Umesto kugle hleba, moe se koristiti i èep od flae od teènosti za pran-
je sudova. Ovaj plastièni èep je veæ probuen i nameta se pre zabacivanja, ne
spada nakon kontre i mnogo je laki i osetljiviji od kugle hleba.
Èesto se kod nas koriste i deèije fluorescentne narukvice. Ove narukvice
su izradjene od jedne vrste meke plastike u obliku creva. Fluo crevo se lako savi-
ja u obliku alke i formira narukvicu. Ovakav indikator je vrlo jeftin, a mana mu je
to je neto tei i to za razliku od majmuna ne oslobadja najlon pri privlaèenju
ribe.
Neki ribolovci prave jeftine identifikatore od parèeta papira, staniola ili
celofana i para èaèkalica. Nakon zabacivanja, najlon se zategne, pa mu se napravi
stomak izmedju mainice i prve alke, tako da dodiruje zemlju. Na tom mestu,
postavlja se komad papira preko najlona i ceo sistem prièvræuje dvema èaèkali-
cama za zemlju. Prilikom trzaja, najlon se lako oslobadja, a prilikom privlaèenja
nema nikakvih smetnji od strane identifikatora. Jedina mana je neto slabija
oèiglednost trzaja.
C
Struna
Plivajuæa struna
Veæina struna tone i one su pogodne za pecanje dubinskom metodom i
plovcima na dnu. Postoje i strune koje plivaju i koriste se za povrinski ribolov. Od
potapajuæe strune moete dobiti plivajuæu, ako u lanenu krpicu natopite malo
masti i provuèete najlon kroz nju. U pecarokim radnjama moete naæi specijalne
vrste masti za ovu namenu.
157
158 Pribor
Upredena struna
Da bi se poveæala nosivosti, a smanjila debljina tanke strune se upreda-
ju u jednu deblju. Na ovaj naèin moguæe je dobiti strune izuzetne tankoæe, a velike
nosivosti. Ovako upredene strune su meke i lako se veu i riba ih slabije oseæa.
Multifilament - multivlakno
Multifilament je novijeg datuma. Sastoji se od mnotva mikrotankih
najlona, koji kada se navlae postaju skoro nevedljivi. Kryston multivlakno je u
ovom trenutku vrhunac tehnologije. Multivlakno se obièno koristi za podveze, jer
mu je cena dosta visoka.
Èelièna struna
Za ribolov grabljivica, posebno onih koje imaju zube, kao to su tuke i
smudjevi neophodno je koristiti èeliène strune. Ove ribe bi svojim zubima sa
lakoæom prekinule sve druge èisto najlonske strune. Èeliène strune u sredini imaju
èeliène sajle malih preseka, a obloene su slojem najlona. Krute su i ne mogu se
koristiti kod opreznih riba. Tee se vezuju od klasiènih struna te stoga postoje
posebni vezovi za njih. Obièno se koriste samo za podveze.
Vrsta ribe Debljina strune(mm) Broj udice
I
Èvorovi
159
160 Pribor
Najèee koriæeni èvorovi
Half blood èvor, je jednostavan èvor za vezivanje virbli, olova i udica.
Napravite minimalno est okretaja pre nego ga zategnete. (1)
Poboljani half blood, je varijanta osnovnog half blood èvora, ali koji
tee spada i odvezuje se. (2)
6a 6b
6c
Pribor 161
Èetvorostruki griner èvor, je odlièan èvor za povezivanje vrtilica i udica
sa alkom. (7)
10
M
Podvezi
162
Pribor 163
bor, dakle, moguæe je izvaditi ribu od recimo, 2,3 kg, najlonom nosivosti od 0,9
kg, podvezom nosivosti 0,45 i udicom velièine 20.
Postoji nekoliko tipiènih naèina pravljenja podveza i to:
Pecanje na dlaci
Dlaku su izmislili i razvili 1970. godine Kevin Maddocks i Len
Middleton kako bi pecali ribe koje su vie puta beale sa udice i time postale vrlo
oprezne. Primetilo se da aran, recimo, èeæe odustaje od mamca kroz koji se
provuèe najlon. jer ga oseæa svojim usnama, nego od mamca na ljudskoj dlaci.
Danas se umesto dlake koriste vrlo tanka specijalna vlakna nosivosti od
0,45 do 0,70 kg i duine od 6 do 8 mm. Ako oèekujete veæu ribu, uzmite duu
dlaku.
Jedan od najefikasnijih metoda izrade sistema sa dlakom jeste pravlje-
nje dlake duine 20 cm koja se vezuje za vrat udice. Jakom iglom, probija se rupa
i provlaèi dlaka kroz mamac. Da bi fiksirali poloaj mamca na dlaku postavite dva
mala stopa sa obe strane mamca. Imajte na umu da se èvor na udici kojim je
vezana dlaka moe prilikom privlaèenja obali opustiti, pa ga proverite pre svakog
zabacivanja.
0
Udice
Veæina ribolovaca èini veliku greku kada velièinu udice koju koristi
odredjuje prema velièini ribe koju bi eleo da upeca, umesto prema mamcu.
Moda je na prvi pogled logièno da velika riba oèekuje veliki mamac, a mala mali,
ali to nije pravilo. Ono to je sigurno pogreno je veliki mamac na maloj udici, u
tom sluèaju mamac maskira vrh udice, a jo gore velika udica sa malim mamcem,
gde mamac ne moe da se ponaa prirodno.
Jaèina udica
Udice se medjusobno razlikuju po jaèini i dele se na fine, srednje i
debele. Velike udice, velièine od 2 do 14, obièno su debele i srednje, jer bi se fine
165
166 Pribor
krivile ukoliko bi bile tih dimenzija. Male udice su obièno srednje tanke i fine.
Neophodne su za mamce kao to su larve komaraca, mesni crviæi i kasteri.
Oblik udice
Udice mogu imati razlièite oblike, ali se ipak sve svrstavaju u èetiri
osnovne grupe. Udice otrih pregiba, obièno su manjih dimenzija i idealne su za
kaèenje mesnih crviæa i svih onih mamaca koji treba da vise ispod udice. Udice
oblog, polukrunog oblika, obièno veæe, odliène za velike mamce kao to su hleb-
ni komadi ili komadi mesnog nareska. Udice sa dugim vratom, uglavnom manjih
velièina (22 do 26), najèeæe se koriste za pecanje sitnih riba, jer je sa njih otkaèin-
janje lako i èesto. Udice sa kratkim ili srednje dugim vratom, mogu se upotrebl-
javati u skoro svim situacijama.
Trokrake udice
Sastavni su deo metalnih i drugih imitacijskih mamaca, a vrlo se
uspeno koriste i u pecanju sa ivim mamcima.
N
Èuvarka i
meredov
167
Nova knjiga u pripremi
PRIMAMA 173
SASTOJCI PRIMAME 176
PRIPREMA PRIMAME 179
GROUNDBAITING TEHNIKA 182
TEHNIKE PRIMAMLJIVANJA 185
Masovno primamljivanje
Stalno primamljivanje
Polumasovno primamljivanje sa dohrajivanjem
PRIMAMLJIVANJE S ÈISTIM MAMCIMA 187
PRIMAMLJIVANJE NA VELIKOJ UDALJENOSTI 188
LOOSEFEEDING TEHNIKA 189
PREHRANJIVANJE 191
%
Primama
173
174 Primama
bodorku svakih deset minuta, nema nikakve sumnje da ima dovoljno hrane na dnu.
U tom sluèaju, sve dok se grizevi ne ubrzaju i ne pojave veæi primerci, sasvim je
nepotrebno ponovno primamljivati. Jedna od uèestalih greaka je primamiti i to
masivno, u odsutnosti grizeva. Sasvim je normalno èekati od 15 do 30 minuta pre
nego se pojavi prvi griz, posebno ako su kugle èvrsto stisnute. Strpljenje, ribe jed-
nostavno jo nisu stigle.
Jo jedan vaan detalj i èest razlog neuspeha jeste èinjenica da se lovi
van primamljene zone. Ni s najboljom meavinom, ni najveæi ampioni ne uspe-
vaju da ulove ribu tamo gde je nema.
Razlog koriæenja primame je jednostavan: ona privlaèi veæi broj riba
vama na dohvat tapova i vi ste u moguænosti da napravite bolji ulov. Uspenost
primame zavisi od vie razloga kao to su:
· vizuelni efekt: odnosi se na oblak koji se stvara oko primame koja pada
ili se raspada na dnu;
· ukus/miris: miris je vezan za pojam vazduha i pitanje je da li se on
prenosi kroz vodu. Ukus je ono to ribe sigurno oseæaju pa se treba skoncentrisati
na ukus primame, a ne na njen miris;
· raznovrsna ponuda: sigurno je da æete u svoju primamu dodati kako
ive mamce tako i semenke koje ribe inaèe jedu, ali i koje se nalaze kao mamci na
udicama;
· kolièina hrane: za neke vrste riba kolièina hrane je od presudnog
znaèaja za zadravanje na nekom mestu. to je riba veæa treba joj vie hrane;
· boja: boja primame zavisi od velièine riba koje se pecaju. to su ribe
sitnije treba uzimati tamniju primamu;
Najbolje je posmatrati
teoriju kroz praktiène sluèajeve. Dobra primama je:
Uzmimo zato dve ribe deveriku 200 gr peniène klice
(Abramis Brama) i bodorku 300 gr kukuruzni griz
(Rutilus Rutilus). Ove dve ribe nas- 200 gr kukuruzno brano
tanjuju dve razlièite zone vode. 400 gr prezle od celog hleba
Deverika se hrani sa dna, dok se 500 gr prena konoplja
bodorka hrani u sredini vode. Zbog 200 gr rogaè
toga se i primama ove dve ribe raz- 100 gr pahuljice krompir pirea
likuje i to, za deveriku primama 200 gr bundevina pogaèa
mora biti kompaktnija i lepljivija 20 gr aspika (ili anisovo brano)
kako bi se to due vremena nalazi- 500 gr mleveni petit b.
la na dnu ne raspadajuæi se, dok *Recept preuzet sa internet sajta:
primama za bodorku treba da se http://luna.on.neobee.net/
Primama 175
razloi za 1 do 2 minuta od bacanja. Naravno treba primetiti da se uvek na poèetku
prihranjuje malo jaèe, dok se u toku pecanja recimo na deveriku ne vri prihrana,
dok se kod bodorke primamljuje malom kolièinom hrane kad god se zabac.
Naravno u realnim situacijama kolièina primame varira izmedju ova dva ekstrema.
· Osnovna primama za deveriku: 8 delova mrvica belog hleba, 2 dela
mrvica crnog hleba, 2 dela PV1 ili malteksa, 2 dva dela melase, 1 deo keksa u
prahu, 0,5 delova korijandera i 0,25 delova vanile.Ovaj recept daæe lepljivu i pos-
tojanu primamu koja moe dugo leati na dnu. Slatkastog je ukusa i braon/ute
boje. Primamu je potrebno napraviti bar sat ili dva pre poèetka ribolova.
· Luna fishing team primama za deveriku: 800 g mrvica, 200 g
peniènih klica, 50 g mlevenog karanfiliæa, 200 g kokosovog brana, 200 g kuku-
ruznog brana, 200 g pistaæa, 400 g mlevenog keksa.
· Osnovna primama za bodorku: 10 delova mrvica crnog hleba, 2 dela
PV1 ili malteksa, 2 dela zrna konoplje i 2 dela mlevenih oraha. Ova meavina je
laka, tamno braon boje koja se brzo raspada u vodi. Masni sastojci primame èine
da deliæi primame poènu da izronjavaju stvarajuæi oblak.
Primama se uvek kvasi
pre upotrebe kako bi se formirale Dobra primama za kanal DTD je:
lopte. Nakon kvaenja potrebno je 400 gr mlevenog dvopeka
prosejati primamu da bi se elimi- 300 gr mlevenih medenjaka
nisale grudvice, ali i da bi se 100 gr bundevine pogaèe
aerisala primama. Prosejavanje ne 100 gr prene konoplje
mora da se obavi ako se vri prima- 100 gr kukuruznih klica
ma pri dnu. 500 gr lanenog semena
Veliki broj pecaroa 100 gr prezle od celog hleba
izabere dobar pribor, mamce, dobar 100 gr petit beuera
teren, ali ipak malo upecaju. 200 gr kuvanog ita(dodati na licu mesta)
Razlog tome je to ne koriste pri- 100 gr crva (dodati na licu mesta) *
mamu, a bez primame, ribe neæe
doæi na neko mesto i sedeti. Mali i *Tekst preuzet sa internet sajta:
srednje veliki klenovi, deverike, http://luna.on.neobee.net/
bodorke, karai, mrene, linjaci,
bandari,... su veoma razlièite ribe, ali jedno im je zajednièko, uvek plivaju u jatu.
Veæinu svog vremena, ova jata troe pretraujuæi teren u potrazi za hranom.
Ukoliko je nadju, zaustaviæe se na tom mestu dok je ne sliste. Ukoliko mesto ne
nahranite upecaæete samo ribe sluèajne prolaznike.
)
Sastojci primame
a bi se napravila kvalitetna i atraktivna
176
Primama 177
mu odre na jednom mestu kako bi se lake bacila. Naravno, glina oteava prima-
mu to praæku èini mnogo moænijom. Koristi se za dubinsku hranu i za jake
vodene struje. Pored gline koristi se i kaolin. Kao i glina veoma lepljiv i prven-
stveno se koristi za dubinsku hranu. Neki pecaroi smatraju izuzetnom zemlju koju
izbaci krtica. U tome ima dosta istine, jer je struktura takve zemlje izuzetno fina.
Kreda (kalcijum karbonat) je savrena za povrinske hrane, daje gustinu i dovodi
do zamuèenja vode.
· PV1 - Braon zasladjivaè koji se koristi za zasladjivanje cerealija za
hranjenje trkaèkih konja. Zahvaljujuæi braon eæeru PV1 slui i kao slepljivaè.
Ovaj dodatak je idealan za pravljenje primama koje se bacaju na dno gde treba i
da se raspadnu. Koristi se u kolièini od 15% od ukupne mase primame. Ukoliko se
eli izuzetno tvrda primama koja se sporo raspada na svaka 4 dela mrvica crnog
hleba, treba dodati jedan deo PV1. Tvrdoæa primame se poveæava dodavanjem
PV1.
· Brano kikirikija - Ovo brano je neto svetlije od brana oraha. Moe
se koristiti kao ivo ili peèeno. ivo je lepljivo i masnije od peèenog. Dobro je za
bodorku. Dodaje se u kolièini od 10%.
· Kukuruzni prekrup - Uglavnom se koristi za èiæenje mesnih crviæa,
ali se uspeno moe koristiti i kao primama. Blago pokvaen, u vodi stvara izuze-
tan, ut i vidljiv oblak hrane u svim slojevima koji mami ribu. Umean sa hlebom
pada na dno i tamo se raspada, dok veæi komadi isplivavaju na povrinu, dodatno
mameæi ribu. Pored prekrupa u primamu se moe dodati kukuruzno brano i kuku-
ruzni griz. Sva tri sastojka mogu èiniti i do 50% ukupne mase primame.
· Ikra - Kavijar od bodorke. Zahvaljujuæi kolièini ulja u njemu slui kao
mehuriæ koji izdie hranu ka povrini. Dodaje se u kolièini od 15%.
· Mleveni biskvit i keks - Za dubinsku hranu koristi se mleveni biskvit,
dok se za povrinsku prihranu koristi mleveni vafel ili kornet od sladoleda. Dodaje
se do 15%.
· Mleveni orasi - Fino mleveni orasi daju primami masnoæu i èine je
aktivnijom u vodi. Braon boja oraha je korisna, jer dodatno zatamljuje primamu.
Posebno su efikasni za bodorke. Koriste se u kolièini od 10% od ukupne mase pri-
mame.
· Korijander, vanila, anis, karamela, voæni ekstrakti, vetaèke arome
- Zaèini se koriste da daju primami specifiènu aromu. Ubacuju se do 5% od ukup-
ne mase primame.
· Melasa i jeèmeni slad (malt) - Ova slatka materija, koja se koristi za
stoènu ishranu, moe se dodati u primamu da bi je naèinila kompaktnijom. Najvie
se koristi na poèetku sezone lova arana, linjaka i deverike. Uobièajen je odnos 2/3
178 Primama
melase prema 1/3 mrvica crnog hleba. Ovakva primama poèinje odmah da se ras-
pada, a balonèiæi vazduha poèinju da se pojavljuju na povrini vode, a to traje oko
1,5 minut. Nakon 2 minuta kugla se raspada u potpunosti, pri èemu se zbog utica-
ja balonèiæa vazduha parèiæi primame nalaze na veæoj povrini.
· Mleko u prahu - Koristi se kao zamagljivaè pri ribolovu sitne ribe pri
povrini i za stvaranje oblaka u sredini vode.
· Kokosovo brano - Lake je od vode, pa u toku raspadanja primame
isplivava i mami ribu u svim slojevima.
· Drveni opiljci - Opiljci od tvrdog drveta imaju istu namenu kao i
kokosovo brano i treset. Daju rastresitu primamu, koja isplivava.
· Boja - Crvena je najèeæa boja koja se dodaje primami, medjutim neki
ribolovci smatraju da je najbolje da primama ima prirodni ton.
· Biljna semena - U ovu grupu spadaju sva semena biljaka koje ivotin-
je koriste u ishrani. Osnovni kriterijum je masnoæa i hranljivost semena. Èine do
20% ukupne mase primame i najèeæe se koriste: ricinus, konoplja, rogaè, kikiri-
ki, soja , suncokret i stoèni i obièni graak. Sva semena se pre upotrebe samelju.
· Sitne ivotinje - Kao dodatak primami sitne ivotinje se dodaju tek na
kraju, na samom mestu pecanja. Ove ivotinje su prirodna hrana ribama i one ih
rado uzimaju. Za ovu svrhu se najèeæe koriste: dafnije, tubifeks crvi, larve
komaraca i sitnije vrste mesnih i mleènih crviæa.
· Kotano brano - Kotano i riblje brano se dodaju primami, pre svega
zbog mirisa i hranjivosti. Ukoliko se ne mogu naæi u èistom obliku, mogu se koris-
titi i koncentrati za domaæe ivotinje, kao i izmlevena hrana za pse i maèke, hrana
za kornjaèe i akvarijumske ribice.
· Sir - Rendani tvrdi sir, kao to je parmezan ili gorgonzola dodaju se u
primamu, radi pojaèanja mirisnosti i atraktivnosti meavine.
· Bundeva - Rendana bundeva se moe dodati primami jer je u isto
vreme i slatka i atraktivne narandaste boje. Primami daje vlanost na ta se mora
obratiti panja.
· Seme konoplje - Seme konoplje je idealna i dugotrajna primama. Riba
æe se vraæati na hranjeno mesto dok i poslednje zrno konoplje ne pojede.
CD
Priprema primame
oznavanje tehnike pripreme primame je
179
180 Primama
eljeno mesto. Pri dodavanju vode,
ove hrane treba energièno meati
kako bi komponente to 10 zlatnih pravila pripreme:
ravnomernije upile vodu. Ovu 1. 3 kg hrane staviti u jednu kantu. Ne
hranu obavezno prosejati, a pravu vie.
konzistenciju hrane i kolièinu vode 2. Sunðer potpuno iscediti u hranu i onda
koju treba dodati postiæi æete samo detaljno meati.
iskustvom. 3. Hrana æe vodu za kratko vreme pot-
Hrane za dno se kvase puno upiti. (Hrana se jo oseæa suva).
kolièinom vode koja je dovoljna da 4. Dodajte jo vode, posle 10 minuta æe
krupne komponente upiju vodu i hrana nabubriti pa æe dobiti na kolièini.
postanu ribama dovoljno meke da Dobro treba meati.
ih mogu bez problema jesti. Ove 5. Sada kvasite treæi put. Na taj naèin se
hrane treba 2 - 3 puta kvasiti u raz- dobija prava koezistencija hrane. Vodite
macima od 15 min, a najbolje je to raèuna o tome, da ako u hrani ima mnogo
uèiniti 2 - 3 sata pre ribolova. vode, gubi se kvalitet zaèina.
Postoji jedna tajna koju koriste 6. Kroz je sito prosejte hranu da ne ostanu
iskusni takmièari. Sastoji se u tome grudvice, zbog toga da bi se u vodi na dnu
da hranu za dno to vie puta pre- hrana odmah raspala.
mese i proseju kroz sito. Takva 7. Ako hrana nije teka za reènu struju,
hrana je potpuno neaktiva i brzo izmeajte 10%-15% kamenèiæa sa hra-
pada na dno i tamo ostaje. To se nom.
prvenstveno radi zato da se otklone 8. Kada ste sve to uradili, napravite kon-
sve grudvice koje su stvorene pri trolu. Od hrane napravite lopticu koju
meanju i moèenju i da se omoguæi æete iz visine od oko jednog metra pustiti
pravilno moèenje svih komponenti. na zemlju. Ako se ne raspadne, hrana je
Prosejavanjem se postie i da u dobra.
finalnom mixu bude veæa kolièina 9. Hranu moete poboljati sa razlièitim
vazduha koji omoguæuje da se dodacima. U toplo godinje doba dodajte
kugla pri padu kroz vodu i na dnu aromu karamele, vanile, meda, jer sa
(zavisno od hrane) brzo i pravilno njima moete uspeno pecati. Kumin,
rastvara mameæi ribu. Znati koje je koriander i anis su dobri za zimske dane.
vreme potrebno hrani koju ste 10. Posebno dobro se razvija aroma ako
napravili da se otvori na dnu, se svi zaèini pomeaju sa suvom hranom
ponekad moe napraviti razliku nekoliko dana pre pecanja i dobro
izmeðu bogatog i nikakvog ulova. zatvore.
Koliko se dugo kugla u vodi rast-
vara lako moete saznati ako jednu kuglu bacite u pliæak ispred sebe i izmerite
Primama 181
vreme. Recimo da se kugla otopila
za 15 min. Ako poèetno hranjenje Jedan interesantan naèin pripremanja pri-
obavite sa 10 kugli i u prvih 20-ak mame dat je ispod: Dan pre zamesite 5 kg
minuta dobijete nekoliko grizova hrane (M. Van Den Eynde): 3 kg Big
ili ulovljenih riba, ali vam nakon 20 Fisch-a, 2 kg Heavy Special-a, 150 g adi-
min ribe prestanu da grizu, to je tiva Brasem Orange-a. Hranu pomeajte
vreme za ponovno dohranjivanje. na suvo te postupno dadajte vodu. U
Vet pecaro primamom hranu uspite 1/4 kg smrznutih crva.
moe ribu privuæi na eljeno mesto, Polovinu kolièine hrane odvojite i
podiæi je sa dna u sredinu ili na napravite èvrste kugle velièine oveæe
povrinu hranjene vode, razdvojiti narande. Drugu polovinu hrane jo jaèe
krupnu ribu od sitne, naviknuti ribu navlaite i napravite neto manje kugle.
na mamac i uèiniti ribu jo vie Suvlje kugle bre æe se raspadati u vodi i
gladnom. pre mamiti ribu. Kugle podelite u vreæice
Koriæenjem primame za (pet vlanijih + pet suvljih) i stavite ih u
sredinu vode, kao i loosefeeding duboko smrzavanje. Na ribolov ih nosite
tehnikom, moete sa dna podiæi u prenosnom hladnjaku. Prihranjujte
ribu u srednji sloj i tu joj ponuditi svakih sat do sat i po vremena. Prvo hran-
mamac. Ovo æete raditi ukoliko se jenje 10 kugli, sledeæe 5. (Robert Janko)
na mestu ribolova pojave cverglani,
sunèice, krkue ili druge ribe koje rado jedu sa dna.
Ubacivanjem kastera u primamu i koriæenjem loosefeed tehnike, razd-
vojiæete sitne ribe i beovice iz jata na povrinu, pa æete lako na dnu pecati najveæe
primerke iz jata.
Kada na nekoj vodi elite da naviknete ribu na novi mamac, nahranite
mesta veæom kolièinom mamaca. Bilo bi dobro da prihranu mesta vrite u duem
vremenskom periodu i do pet dana, uvek u isto vreme. Ovo æe kod ribe stvoriti
naviku i na mesto i na vreme. Ovako naviknuta riba, biæe manje oprezna kada vidi
mamac na udici.
Pazite da prilikom primamljivanja ne zasitite ribu. To je èesta greka kod
nevetih ribolovaca. Jo od davnina se u primamu dodaju laksativi (kao to je
izmet od golubova) i masne materije koje pojaèavaju probavu kod riba i na taj
naèin je teraju da se èeæe hrani. Sita i najedena riba pogrenim hranjenjem,
prestaæe da se hrani i tog dana æete se sa pecanja vratiti sa slabim ulovom.
.
Groundbaiting
ostoje dva osnovna tipa primaljivanja
182
Primama 183
Ovde je dobro primamiti sa par veæih kugli na malom rastojanju i pecati izmedju
njih. Dodatkom primame, verovatno æete rasplaiti jato.
Drugi izuzetak je onda kada u vodi ima mnogo sitne ribe. Tada moete
da probate oèajnièki metod, da pobacate svu primamu u nadi da æete prehraniti jato
i tako ga oterati.
Groundbait je, strogo govoreæi, taèno odredjena meavina sastojaka koja
privlaèi ribe. Bazira se na hlebu i keksu i razlikuje se od loosefeed-a koji se bazi-
ra na mesnim crviæima i kukuruzu eæercu.
Kupovne primame
Kupovne groundbait primame kao to su francuski Sensas i belgijski
Van Den Eynde u sebi sadre sve moguæe sastojke, od vanile i keksa pa do izmeta
goluba. Na kesama primame se obièno nalazi i uputstvo za upotrebu, ali i vrsta ribe
za koju je ona namenjena. Najbolju primamu za neko mesto i vodu moete odred-
iti samo eksperimentom. Ne mora to biti ni najskuplja ni najmirisnija primama.
Pravljenje smese
Bez obzira da li koristite domaæu ili kupovnu primamu osnove pravljen-
ja smese i njeno meenje su iste. Dok god ne savladate ovu tehniku, nikakve
kolièine aditiva vam neæe pomoæi da primamite ribu.
Prvo, treba imati posudu u kojoj se mesi primama. Ona treba da bude
plitka i iroka. U dubokoj posudi, sloj primame na vrhu biæe premek, a onaj na dnu
verovatno presuv. Ukoliko se koriste mesni crviæi oni æe spasti na dno posude i
neæe biti ravnomerno rasporedjeni. U uskoj posudi neæete moæi komotno da
ubacite ake kako bi dobro umesili smesu.
Dalje, ne mesite svu primamu odjednom. Ukoliko to uradite, do kraja
dana primama æe na toploti i suncu izgubiti od svoje arome i vlanosti, pa time i
atraktivnosti. Isto tako, nemojte ubaciti sve crviæe na poèetku. Napiæe se vode i
postati plivajuæi.
Pravi sastav
Najbitnija osobina primame nije ni boja, ni ukus ni miris, veæ tekstura.
Ista primama u zavisnosti od teksture se na istoj vodi moe primeniti za razlièite
namene.
Zamesite je tek toliko vlanu da bi se mogle praviti kugle i primama æe
se pri udaru u vodu raspadati i praviti maglu. Ova primama je odlièna za povrin-
ski ribolov na mirnim vodama.
Ista primama, ukoliko se postavi u hranilicu, æe prosto ekplodirati kada
184 Primama
padne na dno i poèeti da se napija vodom i na taj naèin æe pokriti veæu povrinu
dna.
Ako primamu zamesite sa toliko vode koliko je neophodno da u nju
moete dodati i crviæe ili komade glista, a da se ona ne raspadne dobiæete idealnu
smesu za ribolov na donjoj polovini toka na mirnim i sporotekuæim vodama.
Ovakva primama se neæe raspasti èim udari u vodenu povrinu, veæ tek kad poène
da se napija vodom, a to je par sekundi posle.
Koriæenje primame
Primamu moete dozirati na razlièite naèine. Velike i èeste kugle mogu
rasplaiti ribu, ali æe brzo nahraniti vodu, dok æe recimo hranilica tiho, ali polako
prihraniti neko mesto.
Bez obzira to veæina ribolovaca primamu baca iz ruke, na velikim
vodama i kada je potrebno biti precizan mnogo je bolje koristiti praæku. Na taj
naèin je najbolje bacati kugle malo veæe mandarine, a pre bacanja kuglu umoèite
u vodu kako se ne bi lepila za praæku.
*
Tehnike primamljivanja
ad se govori o tehnikama primamljivan-
Masovno primamljivanje
Ova tehnika podrazumeva da se primama baca samo jednom, na poèetku
ribolova, jer bi dodatno ubacivanje, ili uplailo ciljanu ribu ili prizvalo neeljene
goste. Uglavnom se koristi kod stajaæih i izuzetno sporo tekuæih voda, gde je
efekat ispiranja hrane sa dna pod dejstvom struje minimalan. Cilj nam je da na
mesto privuèemo ribu i da je tu zadrimo to due vreme. Prvi zahtev reavamo
tako to ukupnu kolièinu, a to je obièno od 5 do 15 kugli velièine manje
pomorande, bacamo na isto mesto na kome elimo da pecamo. Drugi problem je
u stvari problem istovremenosti aktiviranja primame. Ukoliko bi se primama ras-
pala istovremeno, ovaj efekat bi bio umanjen. To je razlog to jedan deo mase stis-
nemo izuzetno èvrsto, on æe se poslednji raspasti, jedan deo blago i jedan deo samo
ovla da bi se raspao i aktivirao veæ u dodiru sa dnom. Ovim naèinom se uglavnom
privlaèe krupnije ribe dna kao to su aran, deverika, linjak, cverglan, ali i neke
ribe brzih voda kao to su mrena ili skobalj.
Stalno primamljivanje
Ovaj metod je potpuna suprotnost prethodnom. Primenjuje se na brzo
tekuæim vodama kao i na vodama gde je struja jaka, pa bi svako masovno pri-
mamljivanje trajalo prekratko, a utroak primame bi bio neisplativ. Posebno je
pogodan za lov riba koje se pecaju na vrhu ili u srednjem sloju vode kao to su:
beovice, crvenperke, bodorke, klenovi i kleniæi. Sama tehnika se sastoji u stalnom
185
186 Primama
ubacivanju odredjene kolièine materijala u vodu. Ovaj ritam je po pravilu sa
svakim ubaèajem plovka, kojim se u ovakvim situacijama obièno i peca. Krajnji
cilj je napraviti oblak hrane na dubini i mestu na kome provlaèimo mamac. Dubina
raspadanja se regulie mekoæom primame (meka se bre raspada) i njenom velièi-
nom (manje kugle se bre rastapaju od veæih). Nikako ne smemo dozvoliti da
preteramo sa kolièinom hrane, jer æe se ribe najesti i napustiti mesto. Dakle, svi
parametri se podeavaju od sluèaja do sluèaja, a reper je oblak primame na eljenoj
dubini.
9
Primamljivanje sa èistim mamcima
od ove vrste primamljivanja, redovno se
Gde primamljivati
Pre svega treba imati na umu, da brzina toka vode nije ista u svim sloje-
vima. Najbra je na vrhu, a na dnu se voda kreæe sporo. To je razlog to æe puta-
nja kretanja vaeg mamca biti luèna. Uzimajuæi sve ovo u obzir, ukoliko bacate
recimo 20 m od obale, u vodu srednje brzine, i dubine 2,5 do 3 m, potrebno je
mamce baciti oko 1 do 2 m uzvodno.
189
190 Primama
manje primame od klena, pa smanjite kolièinu na 10 crviæa svakih 45 sekundi, ako
ni to ne pomogne, smanjite period na 30 sekundi.
Koliko je efikasno?
Nema te kolièine loeg mamca i nema te upornosti koja æe loe mesto
naèiniti dobrim, a mamac atraktivnim. Ali, ako dobar mamac koristite na dobrom
mestu, rezultati æe biti izuzetni.
Izbor mamca
Izbor mamca najvie · Ukoliko niste u moguænosti da na vodu
zavisi od vrste ribe koja se tu izlazite èesto, ili imate samo jednu ansu
nalazi. Gliste su odliène za de- da pecate na njoj, prihranite mesto veèe
verike i linjake, ali ako se u vodi pred pecanje. Veæina krupnih riba je
nalaze jata bandara ovo mesto æe plaljiva pa bi ih jutarnje prihranjivanje
biti preplavljeno njima i nita od uplailo.
pecanja, pa je bolje koristiti mini- · Na vodama gde ima dosta pecaroa,
boilije ili kukuruz eæerac. uvek hranite par mesta, da se ne bi desilo
Kolièina za visi od broja da vae mesto bude zauzeto kada dodjete
riba. U slabo naseljenim vodama izjutra.
oko 0,5 kg je dovoljno, dok u boga- · Udruite se sa prijateljima i izlazite na
tim vodama upotrebite 2,5 do 3 kg. vodu naizmenièno, hraneæi ista mesta. Na
Za rasturanje hrane moete koristi- taj naèin æete uspeti da prihranjujete
ti obe tehnike i loosefeed i ground- mesto svaki drugi, treæi dan.
bating.
191
192 Primama
Dobar dodatak hrani je
riblje meso i meso kornjaèe, onda · Poènite sa prehranjivanjem to je mo-
aditivi u vidu aroma i zasladjivaèa. guæe ranije, pa èak i u januaru.
arandije obièno hrane mesto · Prvo bacajte manje hrane, a kako vreme
boilijima, u nameri da naviknu otopljava, poveæajte kolièinu hrane.
arana da je upravo njihov boili · Mera hrane je za jezero sa:
ukusan i bezbedan te da ga moe · 50 arana po 2 kg tri puta nedeljno
jesti bez straha. · 100 arana po 3 kg tri puta nedeljno
· 200 arana po 4,5 kg tri puta nedeljno
Koliko èesto? · Koristite najkvalitetniju primamu koju
Idealno bi bilo da moete priutiti. Mora biti u skladu sa
prihranjujete mesto svakog dana, mamcem na koji æete kasnije pecati.
sem onog kada ste reili da pecate. · Hranite mesto uvek predveèe.
Èesto pecaro nije u moguænosti da · Izaberite mesto blizu kuæe ili uz put
to uèini, pa bi prihranjivanje na kojim èesto idete, kako bi smanjili
svaka dva do tri dana bilo dovoljno. trokove.
Redje od toga nema svrhe. · Neka mesto ne bude opte poznata
pecaroka lokacija. U blizini ne bi trebalo
Loosefeed ili groundbait tehnika? da bude drugih ribolovaca.
Tehnika ipak zavisi od · Èuvajte mesto u tajnosti.
vrste hrane koju elite da bacite. · Sa pecanjem poènite najranije 2 meseca
Boilije moete precizno da plasir- nakon zapoèinjanja hranjenja.
ate u vodu, pa bi loosefeed bio
dobar izbor. Ako pecate na crve, bolje je koristiti groundbaiting, pa pored hleba i
crva dodajte i zrno konoplje, koje odlièno privlaèi, ali i zadrava ribu na eljenom
mestu.
36
IV deo:
Pecaroki mamci
Sadraj
IV dela
'#
Mamci 201
4 #
/
4
3
!
3 " " == =A
" =<"
"#
!
$
/ "
"
0 " #
#
! "
*
+
" "
0 #
! "
/" ><
!
/
"
$
* B !
B><<
, " ==
B =<
B"
B
B
B "
B
B
/
$
0
202 Mamci
* =>
*
!
" " #
!"
"
+
,
4
%
!"
,
4
+
"
#
3
3
$
3 7
B
B
B
B
B
B?
+ "
"
*
/
:
+ B 4 "
/ B*
'
*
*
9
;><
$ ?
Mamci 203
8
"
0
,
0
! "
!
*
" >.
$
$
"
!
!
#
=?/-
' " #
!
" ?A
B +
!
+
"
, B C
0
0
" # "
" " "
$
0
, "
:
-
C
,
0
C
C
$
,
!
C
- E E E E E E E # #
D # E # E E E E E E
C
# # # E E E E E E
B
( ) #
! #
!
!
" #
W
204
&'
H
'(
CH# "#
*
205
206 Mamci
*
4
/ ?< A>
/
;>=
><
0 #
"
3H#
7
B:
+
! "
/"
"
!
A>
0 #
;>
,
"
de
%
"
P
0
></-
!" "
+ "
/
""
9
"
8 " 7
()
()
)
- "
#
$
," # A. .I;<
% ";A;.
9 #
0 >I #
;>
/
*
*#
C
0 ;<;?
,
207
208 Mamci
"
/ "
/
/ "
8 "
!"
, "
"
+ " ";;>
Mamci 209
(+ " "
)
! B !
"
9
;> ?<
!
>
! B +
;<< =<<
$ "
!
"
"
:
0 #
!
+
/
" #
9
"
0 #
4
$
J "
/ #
+ " #
98
-
&
C
! "
"
211
212 Mamci
+"
/ # "
;==<
," " ;A;<
* "
%
J
, B3 .
"
," B 3 . ;<
," "
!"" "
# B *
+
," "
$ "
"
!
:
"
!
3
% "
!
0" 7prvi #
" Kdrugi -
"
/
i
4
J
214
3
215
216 Mamci
" "
*
" ;><
+
A<
!
"
+ 6 6 "
" "
%
"
3 "
*
" B
"
,
/
!
"
!
"
B+ "
, #
"
C B,"
" " I
"
,
*
+ "
#
2 B
"
#"
$
9 " #
!""
"
/
3
" " #
O
I
217
5
5
J
218
"
219
220 Mamci
B " "
! "
3
"
"
"
, "
,
%
+ "
" "
: " #
"
0 =A"
4
,
ED
3
7 (
/
,
# " "
C
0 " #
!"
9
/
"
O
221
8
8
*
: " I;A
,
9 ; =>
"
+ "
+ " =<
*
"
* #
2
*
+ "#
4
!"
9
/ 7=
=>??>
!" " ??>
=<
" ==
,
(,C>;;)
222
Mamci 223
8
2
/
"
!"
"
/
8
2
/
2
4
/
"
* "
8
2
/
/
;I</
$
9
+
" = ;=;A
*
"
*"
/ "
,
Prvi " metod #
Drugi metod
4treæi metod
$
0 "
;<;>
/ " #
224 Mamci
,
8
3 "
2
! #
3
"
2
!
9
C
0
$ #
*"
( " .;.)
9
+
+
>
+
*
$
0
+
+
+ C F$ G : ,
/
C
9
"
* " #
," " " ;<;=
+
" " ;.
+
"
, " "
/
C
/
"
,
#
/
226
Mamci 227
* "
, "
, #
0
, #
+
!
B $
#
B * "
, "
*
: "
B 3
"
*
""
"
4 "
7
"
+" "
=?
$
"
*
"
+ "
/
0
"
," ;A;=
G
#
D
3
#
,
* ;.
;I ;A
+
4
= ><<
+
B Kukuruzni mamac za arana7 * ;N=
* =
; "
0 ;N=
$ = ;
+
,
B Ukusni mamac7 + " ;> ;
A
* "
;
" ?
4
8
B Jojo mamac7+
, #
0 ; A
B *
*
, ;=
,
, "
B Jell-O mamac7 * ?
+ ?
*
"
$
,
"
W
231
&
=<
232
Mamci 233
* 5
B* #
/ " #
".=>
B!
;
+
C
?< ><
!
+
+ # B*
"
9" # B$"
" # 7 #
/
B 3 mleèni boili
7I> K>P K
>P K=I K=I B $"
K=I " #
B3riblji boili #
7>P K>P K=I K=I #
K>P
B3boili sa semenjem 7=I KA= #
K ;;? K >P K ;A
K=<
B3osnovni boili 7==> K;P<
" >> (%% ).
" ( > (% 2) > $
$ ' (%2);=%2;/(%2)=<
())
B 3 poboljanini boili 7 =I> ;P<
;=#=A (
) A A 7 >#;>
( );> #
234 Mamci
B3kukuruzni boili 7=>< " ( #
)> A ; > A
? ?
B3kikiriki boili 7A A#
;; <> "
; " " ; ; "
"<> ;=
,;#=
B 3 proleæni boili 7?<< =<<
=<< ;<< ;<<
" ;<< ;<"=< ( "
); ;=
B3celogodinji boili 7 ;<<< "
A#. ;<#;=
B 3 letnji boili 7 ?<< ?<< =<<
;<< ;<< ;<#;= ;<
"
B3ptièiji boili 7;<< ;=>
P> ;=> >< =>
B3maèiji boili #
7=>< " ( 3
) > A
; > # &
A ? ? 3
, 7
>;<
$
B 3 poluplutajuæi boili
7A ; # (.<#I<
;
.<<
)
<> "
;" ;# ;><
*
; " <>
;=
, ; = 9
"
B3letnji boili by Saa
Q
Kostadinoviæ 7;<
?< =>< Q9 7
;>< =>< 7NNHHH
R
=<< ;><
Mamci 235
"
,;
B3zimski boili by Saa Kostadinoviæ 7>;>
;>< ;<< ;<< ;<< " #
><
,;
B3domaæi boili by www.ribar.co.yu 7;<<
;<< " =>< ( #
)>< ( ) ; ;
;
,=
,
B 3 voæni boili by www.ribar.co.yu 7 =
=
" ;
<> 5 (
)
B3osnovni plutajuæi boili 7=>< =>< .
-
,
/
!
;>?<
0 #
;>=<
* " "
!
"
B3dopunjeni kupovni boili 7A<< ;<<
=? #
B3danski boili 7=>< =<<
;<< ;<< ;>< ;<<
;<< " >.
B3danski riblji boili 7?<< ?<< #
=<< =<< >. #
B3danski letnji boili 7=>< ;>< "
=>< =<< ;>< " >
.
B 3 boili za hladnu vodu 7 ?<< " =><
=>< ;<< #
;<< >.
B3boili za lo dan sa pirinèanim branom 7?<<
=<< =<< =<< "
236 Mamci
;<<
B3boili za lo dan 7?<< ?<<
><< >.( )
B3pseæi boili 7=>< ;><
;<< " ><
>.
B +
B3raani boili #
7=>< ;<< #
;<< 7
;<< " P> B #?<O
" => ;< B#;<><O
>.
B#?<O
B3sojin boili B #=<O
7 =>< ;>< B #=<O
;>< = B #=<O
?
B#=<O
B3kazein boili # B #;<=<O
7=<< ;<< B " ()#;<O
=<< B #;<?<O
>< " >< B #;<?<O
" ? A B #I<O
B #=<A<O
B 3 skrobni boili B#A<O
7 =<< ;<<
;<< >< " ()><
" ?A
B3kazeinski boili 7;<< >< #
>< A< " ;< ?A
B3prezla boili 7;<< >< ><
" >< " >< " ><
" >< >< >< ?
A
B3danski zimski boili 7;<< ;<<
=> ;> ><
>< >< " >< A
>
B 3 danski proleæni boili 7 ;<<< "
Mamci 237
><< A<< ;=<
;.< A< I<
=< ?
B 3 danski letnji (temperatura vode preko 15OC boili 7
;<<< " ><< =I< #
A< ";=< ;.< =<
?< 5( )?
B3danski jesenji boili 7;<< ;<< #
;<< >< " =>
=> =< ();> "
B 3 lovaèki boili 7 ;A< I> ;>
(
)";< ?
B3deèiji boili 7;=<< .I< ;?<
.< ;I
B 3 ovseni reèni boili 7 =<<
=<< P< ==
A
,A
B3ptièiji reèni boili 7=<< #
=<< ;<<
;N= P< ==
A
,A
N
7
239
240 Mamci
9
7 #
""
" "
M
" 7 B :
B3breskva aroma mix "
7 > "
=
#
" ;<
#
;
/
" A #
?><
B 3 jesenji aroma mix 7 A =
; " ;"
A ?><
B 3 zimski aroma mix 7 A " ?
=< ; " ;
>A><
," "
"
" "
9"
VU
V deo:
Dodatak
Ribarski
kalendar
Februar
U februaru, ako snegovi poènu da se tope, vode su obièno velike i
mutne, pa se riba ne lovi na udicu, nego mreama i ostalim ribarskim napravama.
Ako je voda èista, moe se pecati oko podne na dubljim mestima, u limanima i
pored obale. Na udicu dolaze tuka, bandar, jegulje, klen, bodorka, lipljan i bucov.
Ako je lepo vreme sredinom meseca se mresti tuka.
Mart
U martu, naroèito u drugoj polovini, ribe eljno trae dve stvari: sunce i
hranu. Ako je vreme lepo, a voda nije suvie jaka, poèinju da trae hranu i arani,
bodorke, deverike i krkue. Ribu treba traiti blie obali, jer se tu voda bre zagre-
va i ima vie hrane, naroèito biljne. Za aransku ribu u martu su gliste odlièan
mamac. Mreste se: tuka, lipljan, kleniæ, bandar, smudj vretenar, skobalj i cver-
glan.
243
244 Dodatak
April
Priroda se budi iz zimskog sna, ribe, izgladnele usled zimskog mirovan-
ja, lakomo trae hranu. Naroèito arani, koji su u to vreme mravi. Jazevi, bodor-
ke i klenovi u meandrima i mirnim rukavcima èesto u jatima izlaze na sunèanje.
Ostale ribe su pod zabranom lova ili im je meso, poto se mrest zavri, sasvim
neukusno, pa se u tom mesecu riba slabo lovi. Mreste se: bandar, skobalj, bucov,
tuka, lipljan, bodorka, jaz, smudj i crvenperka.
Maj
Ako je vreme lepo, vode su u maju dovoljno èiste i zagrejane, pa sve ribe
uurbano trae hranu i napadaju na mamac na povrini i na dnu. Na povrini,
naroèito pri kraju meseca, javljaju se beovice i bucovi koji ih love i to je najbolji
znak da sezona letnjeg ribolova poèinje. Veæina aranskih riba je pod zabranom
zbog mresta. Mreste se: lipljan, tuka, bandar, smudj, mrena, deverika, bodorka,
aran, kara, skobalj, som, cverglan, klen, krkue i beovice.
Jun
Ako je vreme bilo lepo skoro sve ribe su zavrile sa mrestom i lov na
njih je doputen. Ako je vreme bilo hladno, mreste se aran, mrena, deverika, lin-
jak, krkua i krupatica. Nae vode krajem maja i poèetkom juna naglo nadolaze. U
to vreme po nekoliko dana voda cveta, tj. u masama se pojavljuje buba vodeni
cvet, koju lakomo deru sve ribe. Poto su nekoliko dana od toga site, slabo uzi-
maju druge mamce. Posle toga poèinje pravi letnji ribolov. Love se bandar, bucov,
beovica na muvu i klen na trenju. aranske ribe love se na dnu, na veæoj dubini,
kuda se povlaèe od jakog sunca. Lovi se ujutro i uveèe bolje nego preko dana.
Jul
U ovom najtoplijem mesecu ribe trae dublja mesta sa hladnijom
vodom, senkom, hranu trae uveèe i izjutra. Poto riba sad ima dovoljno prirodne
hrane, tee napada na udicu. Ako je jun bio hladan, mresti se zaostala riba: aran,
som, mrena i linjak. Klen grize na trenju. Krkua i mrena rado grizu. Krajem
meseca deverika i aran, krupan grgeè i bodorka. aran se lovi i na èerenac, a kru-
pan som na buæku. Za vreme velikih vruæina sredinom jula i poèetkom avgusta,
riba vrlo èesto sasvim miruje, pada èak u neku vrstu letnjeg sna. Najbolje vreme
za ribolov je rano izjutra i predveèe.
Avgust
Ne mresti se ni jedna vrsta ribe. Ako su velike vruæine prole, riba grize
Dodatak245
halapljivije. Ako vruæine traju, grizu samo uveèe i u zoru, na dubljim mestima.
Love se bandar, bucov i klen. Ovo je najbolje vreme za deveriku. Odlièno grizu:
aran, mrena, krkua i smudj. Poèinje sezona tuke.
Septembar
Odlièan mesec za pecanje svih vrsta riba, u svako doba dana i noæi. Ako
je jako toplo, ipak je bolje ujutro i predveèe. Usled hladjenja vode i noænih mraze-
va nestaje vodene vegetacije, pa aranske ribe naputaju svoja mesta i uurbano
trae hranu, da bi se ugojile za zimu. Rado uzimaju biljnu hranu. Love se odlièno
sve aranske ribe. Ovo je najbolji mesec za mrenu, smudja, bandara i tuku. Jaz
putuje uzvodno, pa se i on dobro lovi.
Oktobar
Ako je vreme lepo i toplo, oktobar je dobar kao i septembar. Vodena veg-
etacija se gubi, voda zahladjuje, pa se sve ribe povlaèe u dubinu, gde se peca sa
dna. aran i mrena grizu dobro, ali prestaju da jedu, èim poènu noæni mrazevi. Za
tuku i smudja ovo je odlièno vreme. Lipljan, grgeè, bodorka, klen i deverika
takodje dobro grizu. Peca se samo u toplom delu dana.
Novembar
Drveæe je ogolelo, poèinju vetrovi i kie, vode su buèno velike i mutne.
arani su prestali da jedu. Riba se naglo povlaèi u dubinu, u sklonita i skrovita,
gde se krtoi da provede zimu. Neke ribe se sakupljaju oko toplih izvora u koritu
reke radi zimovanja. Za tuku je ovo izuzetno vreme. Grizu: bandar, lipljan, klen i
po neka bodorka. Mresti se manjiæ.
Decembar
Stajaæe vode su se zaledile, na rekama se pojavljuju sante leda. Ribe su
u krtogu, po rupama, potkapinama i u velikim dubinama gde provode zimu. Lovi
se tuka, lipljan i bandar. Ako je vreme izuzetno lepo, ako sunce sija, oko podne
se moe probiti rupa kroz led i potraiti riba na crvenu glistu ili ivu ribicu. U
rekama pliva i mresti se samo manjiæ koji se lovi na komadiæ ribice. Zimsko vreme
moe ribolovac da iskoristi za pletenje mrea, opravku svog pribora i za èitanje
ribarske literature.
j
Pravila
246
Ribolovna
tabela
0
Literatura:
tampani i internet izvori
tampani izvori
251
Znaèajniji
internet izvori
253
254 Prenumeranti
Malibaiæ Slobodan,Zrenjanin Pecekoviæ Dejan,Novi Beograd arac Goran,Kruevac
Maniæ Slobodan,Smederevo Peiæ Zoran,Ni Tasiæ Paja,Indjija
Mariæ Zoran,Novi Kneevac Petroviæ Goran,Pirot Tasiæ Gligorije,Leskovac
Marinkoviæ Milun,Kragujevac Petroviæ Borislav,Boljevac Teanoviæ Branko,Trebinje
Marinkoviæ Boban,Graèanica Popov Marjan,Novi Kneevac Tijanoviæ Ljuboje,Prijepolje
Markoviæ Radomir,Kovilj Popoviæ Dobrivoje,V. Banja Tkalèec Sinia,Donji Vidovec
Markusi Berislav,S. Brod Popoviæ Miodrag,Zemun Todoroviæ,Bratislav,Vuèje
Maslea Jovan,Gajdobra Porèiæ Dejvid,Banovci-Dunav Toma Branislav,Novi Sad
Masnikoviæ Dragomir,Beograd Praziæ Srdjan,Panèevo Toiæ Aleksandar,Beograd
Matiæ Danko,Banja Luka Predrag Novkoviæ,Beograd Trailoviæ Zoran,Aleksandrovac
Matoviæ Milan,Takovo Prerad Goran,Gradika Trajkoviæ Dragan,abac
Mesaro Laslo,Senta Prtinac Suad,Novi Pazar Trebinjac Milojko,N. Beograd
Mezei Ivan,Novi Sad Puja Tomislav,Cerak - Beograd Trièkoviæ Dragan,S. Palanka
Mihalek Ivan,Novi Sad Radujkoviæ Janko,Novi Sad Trubljanin Tufo,Novi Pazar
Mijatoviæ Milan,Vladimirci Rajkoviæ Milenko,N. Beograd Vasilevski Aleksandar,Skopje
Milanoviæ Neboja,Lazarevac Rakèeviæ Nemanja,Podgorica Vasiljeviæ Marko,Uice
Milenkoviæ Vladica,Vranje Ratkoviæ Tihomir,Trebinje Vasiljeviæ Jovan,Loznica
Miletiæ Goran,Petr. na Mlavi Ristiæ Saa,Doboj Veèerina Vladimir,Staniiæ
Miloradoviæ Dalibor,Kuiljevo Rovèanin Zlatko,Zrenjanin Viæentijeviæ Milivoje,Beograd
Milosavljeviæ Rako,Ivanjica Satara Edar,Sarajevo Vidojeviæ Goran,Kruevac
Milovanoviæ Andrija,Beograd Saula Goran,Srbac Viskoviæ Jovan,Beograd
Milutinoviæ Aleksandar,Kula Seovac Boidar,Loznica Vlajkoviæ Radovan,Kruevac
Miur Boban,Valjevo Simiæ Aleksandar,Kruevac Vlèek Vlatko,Pivnica
Mitiæ eljko,S. Kamenica Simiæ Nenad,Kuzmin Vogrinec Marjan,Ivanjkovci
Mitiæ Dragana,Ruma Slokar Mirko,Novi Sad Vorinski Ivan,S. Mitrovica
Mitroviæ Milorad,Beograd Smiljaniæ Aleksandar,M. Belotiæ Vozar Emil,Kisaè
Mitroviæ Vojislav,abac Spaho Izet,Sarajevo Vrziæ Predrag, Novi Sad
Momèilo Milivojeviæ,Kukujevci Spaseniæ Radia,Kraljevo Vuèen Kristijan,Zrennjanin
Momèiloviæ Djordje,Zajeèar Spear Antun,Padul (Granada) Vuèetiæ Miodrag,V. Banja
Mudri Vlado,Varadin Srdanov Vladimir,Zrenjanin Vuèetiæ Branislav,Aleksandrovac
Musiæ Seid,Brèko Sremèeviæ Bojan,Kruevac Vuèkoviæ Sima,Beograd
Muiæ Saa,Subotica Sretenoviæ Dragica,Beograd Vuèkoviæ Darko,Paraæin
Nadj Milo,Wien Stankoviæ Foto,S. Mitrovica Vujuæ Vladimir,Klupci - Loznica
Naumoviæ Goran,Kraljevo Stankoviæ Filip,Panèevo Vukotiæ Svetozar,Podgorica
Neradiæ Aleksandar,Valjevo Stankoviæ Darko,Zrenjanin Zdimiroviæ Franja,Kovin
Nekoviæ Dragan,Kraljevo Stefanoviæ Borislav,Kruevac Zdraviæ Milan,Novi Sad
Nikoliæ Dejan,Bajmok Stefanoviæ Andreja,Kragujevac Zdravkoviæ Zdravko,Temerin
Nikoliæ Zoran,Loznica Stepanov Filip,Zemun Zekoviæ Esad,Novi Pazar
Nikoliæ Ladislav,Zrenjanin Stojanoviæ Aleksandar,Negotin Zrniæ Sinia,Novi Sad
Nikoliæ Branislav,Beograd Stojanoviæ Vladimir,Leskovac Zvonimir Matovina,id
Novakoviæ Antonio,Beograd Stojiæ Nada, Vrac agar Ninoslav,Zagreb
Omeroviæ Izet,Novi Pazar Stojiæeviæ Vladimir,abac eradjanin Mihajlo,Aleksandr.
Orekoviæ Marko,Kaèarevo Stojkoviæ Vladica,Leskovac iviæ Rade,Padinska Skela
Paljinka Boris,Ruski Krstur Strakuek Jan,Kovaèica ivkoviæ Pavo,Oraje
Pantiæ Danijel,Beograd Suèeviæ Slobodan,Beograd ivkoviæ Milan,G. Milanovac
Pavloviæ Serafim,Mladenovac akriæ Saa,Subotica ivkoviæ Nenad,Blace
)
255
Beleke
256
Aleksandar Dakiæ
TAJNE RIBOLOVA
zbirka tekstova o ribolovu
Aleksandar Dakiæ
Copyright 2002
I izdanje
tampa
tamparija Triton, Vrac
Marta 2002.
Tira
500
ISBN 86-902935-1-5
TA J N E r i b o l o v a / p r i r e d i o A l e k s a n d a r
Dakiæ. - [1. izd.] - Vrac : A.Dakiæ,
2 0 0 2 ( Vr a c : Tr i t o n ) . - 2 5 4 s t r. :
i l u s t r. ; 2 0 c m
Ti r a 5 0 0 . - B i b l i o g r a f i j a : s t r.
[255-256].
ISBN 86-902935-1-5
1. Daki} ,Aleksandar
a) Ribe, slatkovodne - Vojvodina b)
Sportski ribolov
COBISS-ID 97400076