MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za energetiku

UVOD U ENERGETSKE
TEHNOLOGIJE
Projektni zadatak 1
Optimizacija radnih parametara i elemenata parnog termoenergetskog postrojenja za
proizvodnju električne energije

Predmetni profesor: Vanredni profesor Mr. sc. Nihad Hodžić, dipl.ing

Karagić Nedžad
Mahmutović Amer
Šabanović Jasmina
Šabotić Amar

Sarajevo, oktobar 2019.

Mašinski fakultet Sarajevo
Katedra za energetiku
Uvod u energetske tehnologije
Vanredni profesor Mr. sc. Nihad Hodžić, dipl. ing.
Sarajevo; 09.10.2018.
Projektni zadatak: Optimizacija radnih parametara i elemenata parnog termonenergetskog postrojenja za proizvodnju električne energije
Za parnotermoenergetsko postrojenje je poznato da se u osnovi sastoji od kotla za proizvodnju suhozasićene, pregrijane i međupregrijane pare, dvo- kučišne turbine (1. dio za
svježu ili pregrijanu paru i 2. dio za međupregrijanu paru), kondenzatora i sistema za termičku pripremu (regenerativno zagrijavanje) napojne vode parom sa oduzimanja iz dijelova
turbine. Međupregrijanje pare se obavlja sa dijelom pare nakon ekspanzije u prvom dijelu turbine. Osnovni ulazni podaci, parametri bloka kao i broj i tip regenerativnihzagrijača
su dati u Tabeli 1. Ekspanzije u dijelovima turbine smatrati realnim.

Tabela 1. Osnovni ulazni podaci, parametri bloka, broj i tip regenerativnihzagrijača

R. Kotao Svježa (pregrijana) para - turbina Međupregrijana para - turbina Kondenzator Napojna voda
br. pk,bar Hd,kJ/kg ŋk, % D, t/h ps, bar ts, ˚C i1, tip Dmp, t/h pmp, bar tmpiz, °C i2, tip pkond,bar 𝑚𝑤
̇ ,t/h twul, ˚C twizl, ˚C 𝑚̇ 𝑎 , t/h pa, bar ta, ˚C
G1 180 12500 88,5 740 175 535 2, P 600 32 535 4, M 0,05 15 20 750 188 230
G2 176 13300 89,5 610 172 535 2, P 510 32 535 3, M 0,04 12 17 180 240
G3 150 9800 87,0 450 143 540 2, P 365 28 540 2, M 0,08 600 10 155 230
G4 145 16200 88,7 550 140 540 2, P 420 30 545 3, M 0,08 520 12 570 152 220
G5 136 11720 89,0 340 130 535 2, P 275 32 535 2, M 0,10 18 28 142 230
G6 136 14200 88,8 310 130 535 2, P 250 32 535 3, M 0,12 20 30 340 142 225
G7 170 13000 89,0 650 160 540 2, P 550 36 540 4, M 0,08 20 32 174 230
Gi – podaci za grupu studenata, i – broj regenerativnihzagrijača (VTZ, NTZ), P – površinski (rekuperativni), i M – miješajući tip izmjenjivača toplote.

a) Predstaviti šemu opisanog parnog termoenergetskog postrojenja uvažavajući podatke iz Tabele 1. i dati kratak opis izabranog toka radnih fluida na liniji regenerativnog
zagrijavanja,
b) Ciklus predstaviti u T–s i i–s dijagramu (skica i stvarni i–s dijagram) sa naznakom parametara karakterističnih stanja ciklusa, definisatimaseni bilans kotla i dijelova turbine,
.
c) Optimirati termoenergetsko postrojenje odnosno definirati nepoznate parametre bloka (npr. parametre oduzimanja pare sa dijelova turbine: m i , pi , t i ; parametre radnih
medija na zagrijačimanapojne vode: ulaz – izlaz) uzimajući u obzir ulazne podatke iz Tabele 1. – ukratko obrazložiti izabrano rješenje uz komentar njegovih specifičnosti,
d) Odrediti ostvarenu snagu po dijelovima turbine, njihov stepen korisnosti, ukupnu snagu na vratilu turbine kao i efektivnu snagu na spojnici, bruto i neto snagu generatora,
. .
dovedenu Q dov i odvedenu Q odv toplotu u ciklusu, bruto i neto stepen korisnosti postrojenja i potrošnju goriva (uglja) na pragu kotla,
e) Za pretpostavljeni sastav uglja, koji približno odgovara poznatoj toplotnoj moći, i koeficijente viška zraka za sagorijevanje na ulazu i izlazu iz kotla, izračunati količine zraka za
sagorijevanje i dimnih plinova te na osnovu tih vrijednosti odrediti potrebnu snagu odgovarajućih ventilatora na kotlu (po dva u paru), i emisije CO 2 i SO2 u okolinu,
f) Definirati maseni i toplotni bilans hladnog kraja bloka (kondenzatora) uključujući i dimenzionisanje cjevovoda rashladne vode (prečnik cjevovoda, brzinu vode i potrebnu snagu
pumpe rashladne vode).
Zadatak izdao:

Vanredni profesor Mr. sc. Nihad Hodžić, dipl. ing.

1
Rješenje projektnog zadatka se odnosi na opis termoenergetskog postrojenja sa sljedećim elementima:
R.br. Kotao Svježa para- turbina Međupregijana para - turbina Kondenzator Napojna voda
pk,bar Hd,kJ/kg ŋk, % D, t/h ps, bar ts, ˚C i1, tip Dmp, t/h pmp, bar tmp, ˚C i2, tip pkond,bar 𝑚𝑤̇ , t/h twul, ˚C twizl, ˚C 𝑚̇ 𝑎 , t/h pa, bar ta, ˚C
G3 150 9800 87,0 450 143 540 2, P 365 28 540 2, M 0,08 600 10 155 230
a) Šema opisanogparnog termoenergetskog postrojenja sa naznačenim elementima i karakterističnim stanjima:

Legenda:
K– kotao, pk– pritisak kotla,ŋk– stepen korisnosti kotla,B1– potrošnja goriva napragu kotla, Hd– donja toplotna moćgoriva, VL– stvarna količina vazduha za sagorijevanje,VRW–
stvarna količina vlažnih dimnih plinova na kraju kotla, PP–pregrijač pare, D–produkcija svježe ili pregrijane pare,Dmp–produkcija međupregrijane pare, MPP–međupregrijač
pare, VT–visokotlačni dio turbine, NT–niskotlačni dio turbine, G–generator, NTZi–sekcija niskotlačnog zagrijača kondenzata, VTZi–sekcija visokotlačnog zagrijača kondenzata,
KPi–pumpa kondenzata (kondenz pumpa),NPi–napojna pumpa, twul÷twiz–temperatura rashladne vode na ulazu i izlazuiz kondenzatora. Svakom stanju označenom brojem
odgovaraju i parametri i veličine tog stanja, npr. za stanje 1:p1,t1,i1,m1=D,...

2
3
Bilans mase kotla jednak je:
napojna voda na ulazu = produkcija mokre pare + produkcija svježe ili pregrijane pare,
odnosno:
𝑚̇𝑎 = 𝐷𝑥 + 𝐷
𝐷𝑥 = 0
𝑘𝑔
𝑚̇𝑎 = 𝐷,
𝑠
a na strani međupregrijane pare:
𝑘𝑔
𝐷𝑚𝑝 = 𝑚̇4 = 𝑚̇5 ,
𝑠

Bilans mase VT dijela turbine:

𝐷 = 𝑚̇1 = 𝑚̇2 + 𝑚̇3 + 𝑚̇4 = 𝑚̇2 + 𝑚̇3 + 𝐷𝑚𝑝

Bilans mase NT dijela turbine:

𝐷𝑚𝑝 = 𝑚̇5 = 𝑚̇6 + 𝑚̇7 + 𝑚̇8

Bilans masa i energija za regenerativne zagrijače kondenzata:

Za svaki izmjenjivač na liniji termičke pripreme kondenzata se zasebno definira bilans mase i
energije kako bi se odredila vrijednost entalpije radnog fluida na izlazu:

Niskotlačni zagrijač NTZ1, miješajućeg tipa

Bilans mase:
𝑘𝑔
𝑚̇9 = 𝑚̇7 + 𝑚̇8 ,
𝑠

Bilans energije:
𝑚̇9 𝑖9 = 𝑚̇7 𝑖7 + 𝑚̇8 𝑖8′ , 𝑘𝑊

odakle se izražava entalpijanapojne vode na izlazu iz NTZ1:

𝑚̇7 𝑖7 + 𝑚̇8 𝑖8′ 𝑘𝐽

𝑖9 = ,
𝑚̇9 𝑘𝑔

Niskotlačni zagrijač NTZ2, miješajućeg tipa

4
Bilans mase:

𝑘𝑔
𝑚10 = 𝑚̇6 + 𝑚̇9 + 𝑚3′ ,
𝑠

𝑘𝑔
𝑚̇10 = 𝑚̇6 + 𝑚̇9 + 𝑚3 + 𝑚̇2 ,
𝑠

Bilans energije:
𝑚̇10 𝑖10 = 𝑚̇6 𝑖6 + 𝑚̇9 𝑖9 + 𝑚̇3′ 𝑖3′ , 𝑘𝑊

odakle se izražava entalpija napojne vode na izlazu iz NTZ2:

𝑚̇6 𝑖6 + 𝑚̇9 𝑖9 + 𝑚̇3′ 𝑖3′ 𝑘𝐽

𝑖10 = ,
𝑚̇10 𝑘𝑔

Visokotlačni zagrijač VTZ1, površinskog tipa

Maseni bilans prijemnika i predajnika toplote respektivno:

𝑘𝑔
𝑚̇11 = 𝑚̇10 ,
𝑠

𝑘𝑔
𝑚̇3 + 𝑚2′ = 𝑚̇3 + 𝑚2 = 𝑚3′ ,
𝑠

Bilans energije:
𝑚̇11 (𝑖11 −𝑖10 ) = 𝑚̇3 (𝑖3 − 𝑖3′ ) + 𝑚̇2 (𝑖2′ − 𝑖3′ ), 𝑘𝑊

odakle se izražava entalpijanapojne vode na izlazu iz VTZ1:

𝑚̇3 (𝑖3 − 𝑖3′ ) + 𝑚̇2 (𝑖2′ − 𝑖3′ ) 𝑘𝐽

𝑖11 = 𝑖10 + ,
𝑚̇11 𝑘𝑔

Visokotlačnizagrijač VTZ2, površinskog tipa

Maseni bilans prijemnika i predajnika toplote respektivno:

𝑘𝑔
𝑚̇12 = 𝑚̇11 = 𝑚̇𝑎 ,
𝑠

5
 𝑘𝑔
𝑚2′ = 𝑚̇2 ,
𝑠

Bilans energije:
𝑚̇𝑎 (𝑖12 −𝑖11 ) = 𝑚̇2 (𝑖2 − 𝑖2′ ), 𝑘𝑊

odakle se izražava entalpijanapojne vode na izlazu iz VTZ2:

𝑚̇2 (𝑖2 − 𝑖2′ ) 𝑘𝐽

𝑖12 = 𝑖11 + ,
𝑚̇𝑎 𝑘𝑔

c) Optimirati termoenergetsko postrojenje odnosno definirati nepoznate parametre bloka

.
(npr.parametre oduzimanja pare sa dijelova turbine: m i , pi , t i ; parametre radnih medija na zagrijačima
napojne vode: ulaz – izlaz) uzimajući u obzir ulazne podatke iz Tabele 1. – ukratko obrazložiti izabrano
rješenje uz komentar njegovih specifičnosti

Definiranje ulaznih podataka za proračun potrošnje goriva, ostvarene snage na vratilu turbine,
efektivne snage turbine i snage na stezaljkama generatora:

Tabela 1. Ulazni podaci za proračun

Međupregrijana
Kotao Svježa (pregrijana)para para

pk,bar Hd,kJ/kg Ŋ,% D, t/h ps,bar ts,°C Dmp,t/h Pmp,bar tmp,°C

150 9800 87,0 450 143 540 365 28 540

Mokra para Kondenzator Napojna voda

Dx,t/h x, % p,bar 𝑚𝑤̇ ,t/h twul, °C ma,t/h pa,bar ta,°C

- - 0,08 600 10 - 155 230

∆s, kJ/kgK VT, mi, t/h/pi, bar NT, mi, t/h/pi, bar
VT NT 2 3 6 7
0,06 0,43 40/42 45/34 12,6/2,8 14,4/1,7

6
Tabela 2. Parametri stanja
Stanje t ili tz, p, bar i', kJ/kg i'', kJ/kg i, kJ/kg s, kJ/kgK 𝜌, 𝑘𝑔⁄𝑚3
°C
k 342,11 150 1610 2611
1, VT 540 143 3436,66 6,5375
2 353 42 1101,7 3100 6,5625
3 325 34 1041,9 3050 6,575
4 300 28 3000 6,6
5, NT 540 28 3550 7,4
6 263 2,8 3000 7,6
7 212 1,7 2900 7,65
8, Kond 41,54 0,08 173,9 2576 2450 7,83 (x≈0,95)
a 230 155 993,575

Produkcija svježe ili pregrijane pare kotla, kako je zadato, je: D=450 t/h ili D=125 kg/s, dok je
produkcija međupregrijane pare: Dmp=365 t/h ili Dmp=101,4 kg/s.

Maseni protok oduzimanja sa VT dijela turbine:

- Oduzimanje, pri p2 =42 bar: 𝑚̇ 2 = 11,11 kg/s

- Oduzimanje, pri p3 = 34 bar: 𝑚̇ 3 =12,5 kg/s

Usvojeni maseni protoci oduzimanja pare sa NT dijela turbine su:

- Prvo oduzimanje,pri p6 = 2,8 bar: 𝑚̇ 6 =3,5 kg/s

- Drugo oduzimanje, pri p7 =1,7 bar: 𝑚̇ 7 =4 kg/s

tako da je maseni protok pare na izlazu iz NT dijela turbine odnosno na ulazu u kondenzator:

𝑚̇8 = 93,9 kg/s

Vrijednosti masenih protoka oduzimanja sa dijelova turbine su usvojene kasnije, tokom termičkog
proračuna bloka gdje je nužno zadovoljiti uslov da je izračunata entalpijanapojne vode iza
posljednjeg zagrijača približno jednaka entalpiji napojne vode određenoj iz tablica na osnovu datog
pritiska i temperature pa i ta.

Proračun entalpije napojne vode na liniji regenerativnog zagrijavanja:

Koristeći usvojene vrijednosti masenih protoka pare sa oduzimanja (𝑚̇ 𝑖 ) iz dijelova turbine, Tabela 4,
i izraza za izračunavanje entalpije napojne vode na izlazu iz posmatranog regenerativnog zagrijača
dobijeni su rezultati za 𝑖𝑖𝑖𝑧 , uključujući i porast entalpije napojne vode u posmatranom zagrijaču prema
𝑘𝐽
relaciji ∆𝑖𝑅𝑍𝑖 = 𝑖𝑖+1 − 𝑖𝑖 , 𝑘𝑔 - Tabela 5.

7
Tabela 4.
Stanje 𝑚̇ 𝑖 , t/h 𝑚̇ 𝑖 , kg/s
a 450 125
1 450 125
2 40 11,11
2' 40 11,11
3 45 12,5
3' 85 23,61
4 365 101,4
5 365 101,4
6 12,6 3,5
7 14,4 4
8 338 93,9

Tabela 5. Promjena entalpije napojne vode u regenerativnim zagrijačima

Stanje Mjesto, iza 𝑚̇ 𝑖 , t/h 𝑚̇ 𝑖 , kg/s iRZiiz, ΔiRZi, kJ/kg

kJ/kg
8' Kondenzator 338 93,9 173,9
9 NTZ1 352,4 97,9 285,28 111,38
10 NTZ2 450 125 612,43 327,15
11 VTZ1 450 125 818,56 206,13
12 VTZ2 450 4
125 996,17 177,61

*) Iterativnim proračunom, koji uključuje odabir vrijednosti protoka, pritiska i temperature na

oduzimanjima sa dijelova turbine (𝑚̇𝑖 , 𝑝𝑖 , 𝑡𝑖 ) je dobijeno da je izračunata entalpija napojne vode iza
posljednjeg zagrijača (VTZ2) približno jednaka entalpiji očitanoj iz tablica na osnovu datih
parametara pritiska i temperature: 𝑖𝑉𝑇𝑍1𝑖𝑧 = 𝑖12 ≈ 𝑖𝑎 (𝑝𝑎 , 𝑡𝑎 ) . Praktično, proračun se smatra i
zadovoljavajuće tačnim ako vrijedi: ∆𝑖𝑎 = 𝑖12 − 𝑖𝑎 (𝑝𝑎 , 𝑡𝑎 ) = ±10 𝑘𝐽/𝑘𝑔.
**) Promjena entalpije napojne vode u zagrijačima vode je izračunata iz izraza:

∆𝑖𝑅𝑍𝑖 = 𝑖𝑅𝑍𝑖−𝑖𝑧𝑙𝑎𝑧 − 𝑖𝑅𝑍𝑖−𝑢𝑙𝑎𝑧 , 𝑘𝐽/𝑘𝑔

U ovom slučaju regenerativnizagrijačinapojne vode nisu ravnomjerno termički opterećeni . Porast

entalpije u izmjenjivačima se kreće od minimalnog∆𝑖𝑁𝑇𝑍1 = 111,38 𝑘𝐽/𝑘𝑔 do maksimalnog ∆𝑖𝑁𝑇𝑍2 =
327,15 𝑘𝐽/𝑘𝑔.
Optimalna varijanta je kada su svi izmjenjivači praktično iste snage, dakle, da je promjena
entalpijenapojne vode približno ista u svim izmjenjivačima (∆𝑖(𝑉)𝑁𝑇𝑍𝑖 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡). To se postiže
odgovarajućim odabirom parametara pare sa oduzimanja: maseni protok, pritisak i temperatura, 𝑝𝑖 ,
𝑡𝑖 , 𝑚̇ 𝑖 .

8
d) Odrediti ostvarenu snagu po dijelovima turbine, njihov stepen korisnosti, ukupnu snagu na vratilu
turbine, kao i efektivnu snagu na spojnici, bruto i neto snagu generatora, dovedenu 𝑄̇𝑑𝑜𝑣 i
odvedenu𝑄̇𝑜𝑑𝑣 toplotu u ciklusu, bruto i neto stepen korisnosti postrojenja i potrošnju goriva (uglja) na
pragu kotla

Ukupno ostvarena snaga na turbini jednaka je zbiru ostvarenih snaga na dijelovima turbine:

N t  NVT  N NT , kW

Pri čemu su snage dijelova turbine:

𝑁𝑉𝑇 = 𝐷(𝑖1 − 𝑖2 ) + (𝐷 − 𝑚̇ 2 )(𝑖2 − 𝑖3 ) + (𝐷 − 𝑚̇ 2 − 𝑚̇ 3 )(𝑖3 − 𝑖4 ), 𝑘𝑊

𝑁𝑁𝑇 = 𝐷𝑚𝑝 (𝑖5 − 𝑖6 ) + (𝐷𝑚𝑝 − 𝑚̇ 6 )(𝑖6 − 𝑖7 ) + (𝐷𝑚𝑝 − 𝑚̇ 6 − 𝑚̇ 7 )(𝑖7 − 𝑖8 ), 𝑘𝑊

Uvrštavanjem vrijednosti u prethodne izraze dobijaju se snage dijelova turbine:

NVT = 52846,5kW

NNT = 107815kW

Odnosno ukupna snaga turbine:

Nt = 160661,5 kW ili Nt ≈ 160,66 MW

-Unutrašnji stepen korisnosti prvog (VT) dijela turbine:

𝑁𝑉𝑇 𝑁𝑉𝑇
𝜂𝑖𝑡𝑉𝑇 = = = 0,92
𝑁𝑠𝑉𝑇 𝐷 ∙ (𝑖1 − 𝑖2𝑠 ) + (𝐷 − 𝑚̇̇ 2 ) ∙ (𝑖2𝑠 − 𝑖3𝑠 ) + (𝐷 − 𝑚̇2 − 𝑚̇3 ) ∙ (𝑖3𝑠 − 𝑖4𝑠 )
gdje je 𝑁𝑠𝑉𝑇 izentropska, teorijska, odnosno maksimalna snaga na vratilu VT dijela turbine kada
uzimamo u obzir oduzimanja pare. Uvrštena entalpija: 𝑖4𝑠 = 2963,34𝑘𝐽/𝑘𝑔; 𝑖3𝑠 = 3013,14𝑘𝐽/
𝑘𝑔; 𝑖2𝑠 = 3080𝑘𝐽/𝑘𝑔 .

Unutrašnji stepen korisnosti drugog (NT) dijela turbine:

𝑁𝑁𝑇 𝑁𝑁𝑇
𝜂𝑖𝑡𝑁𝑇 = = = 0,88
𝑁𝑠𝑁𝑇 𝐷𝑚𝑝 ∙ (𝑖5 − 𝑖6𝑠 ) + (𝐷𝑚𝑝 − 𝑚̇6 ) ∙ (𝑖6𝑠 − 𝑖7𝑠 ) + (𝐷𝑚𝑝 − 𝑚̇6 − 𝑚̇7 ) ∙ (𝑖7𝑠 − 𝑖8𝑠 )
gdje je 𝑁𝑠𝑁𝑇 izentropska, teorijska, odnosno maksimalna snaga na vratilu NT dijela turbine kada nema
oduzimanja pare. Uvrštena entalpija: 𝑖8𝑠 = 2325 𝑘𝐽/𝑘𝑔.
Ukupna teoretska ili izentropska snaga na turbini je jednaka zbiru izentropskih snaga na dijelovima
turbine:
Nst = NsVT + NsNT , kW
Nst = 179669,6 kW ≈ 179,67 MW

pri čemu je unutrašnji stepen korisnosti turbine:

𝑁𝑡
𝜂𝑖𝑡 = = 0,89
𝑁𝑠𝑡

Snaga na generatoru

Ako se definišu mehanički stepeni korisnosti turbine (𝜂𝑚 = 0,95), stepen korisnosti generatora
(𝜂𝑔 = 0,98) i udio vlastite potrošnje bloka od 10%, tada su efektivna snaga na spojnici, bruto i neto
snaga generatora:

9
 𝑁𝑒𝑡 = 𝜂𝑚 𝑁𝑡 = 152628,4𝑘𝑊 ≈ 152,63 𝑀𝑊
𝑁𝑏𝑔 = 𝜂𝑔 𝑁𝑒𝑡 = 149575,9𝑘𝑊 ≈ 149,6 𝑀𝑊
𝑁𝑛𝑔 = 𝑁𝑏𝑔 − 𝑁𝑣𝑙𝑝 = 𝑁𝑏𝑔 − 0,1𝑁𝑏𝑔 = 134618,3𝑘𝑊 ≈ 134,6𝑀𝑊
Stepen korisnosti turbogeneratora ili turboagregata je:

𝜂𝑡𝑔 = 𝜂𝑖𝑡 ∙ 𝜂𝑚 ∙ 𝜂𝑔 = 0,83

Ukupno dovedena toplota u ciklusu jednaka je toploti prihvaćenoj od strane
pregrijane i međupregrijane pare u kotlu:

𝑄̇𝑑𝑜𝑣 = 𝐷(𝑖1 − 𝑖𝑎 ) + 𝐷𝑚𝑝 (𝑖5 − 𝑖4 ), 𝑘𝑊

Pri tome su:
𝑄̇𝑑𝑜𝑣 = 361155,6𝑘𝑊 ≈ 361,2 𝑀𝑊

Odvedena toplota iz ciklusa je:

𝑄̇𝑜𝑑𝑣 = 𝑚̇8 (𝑖8 − 𝑖8′ ) = 213725,8𝑘𝑊 ≈ 213,73 𝑀𝑊

Termički bruto stepen korisnosti ovog postrojenja pri ovakvim uslovima je:
𝑁
𝜂𝑡ℎ𝑏 = 𝑄̇ 𝑏𝑔 = 0,4142 ili 𝜂𝑡ℎ𝑏 = 41,42%
𝑑𝑜𝑣

Neto stepen korisnosti ciklusa je:

𝑁𝑛𝑔
𝜂𝑡ℎ𝑛 = 𝑄 ̇ = 0,3727 ili 𝜂𝑡ℎ𝑛 = 37,27%
𝑑𝑜𝑣

Ako se uzme u obzir i stepen korisnosti kotla (𝜂𝑘 = 0,89) odnosno efikasnost konverzije primarne
energije u kotlu onda se dobija neto stepen korisnosti termobloka:

𝜂𝑏𝑙𝑛 = 𝜂𝑘 𝜂𝑡ℎ𝑛 = 0,3317 ili 𝜂𝑏𝑙𝑛 = 33,17%

Ovo je realna vrijednost stepena korisnosti za čisto kondenzaciono parno termoenergetsko postrojenje
ovakvog koncepta i koje radi sa ovako izabranim ili definiranim parametrima. Ipak, treba naglasiti
da su i u ovom primjeru zanemareni neki od gubitaka energije. Npr. prenos toplote u
regenerativnimizmjenjivačimajeposmatran bez gubitaka, zanemaren je pad pritiska radnih fluida kroz
parovode i ostale elemente termobloka, zanemaren je rad napojne pumpe u ciklusu i slično. Dakle,
stvarni stepen korisnosti bloka bi bio još manji od izračunatog: ηbln-real< ηbln.

Potrošnja goriva na pragu kotla se dobija iz izraza:

𝑄̇𝑑𝑜𝑣 𝑘𝑔 𝑡
𝐵1 = = 41,4 = 149,04
𝜂𝑘𝐻𝑑 𝑠 ℎ

e) Za pretpostavljeni sastav uglja, koji približno odgovara poznatoj toplotnoj moći, i koeficijente
viška zraka za sagorijevanje na ulazu i izlazu iz kotla, izračunati količine zraka za sagorijevanje i
dimnih plinova te na osnovu tih vrijednosti odrediti potrebnu snagu odgovarajućih ventilatora na
kotlu (po dva u paru), i emisije CO2 i SO2 u okolinu.

10
Zadato je:
𝑘𝐽
𝐻𝑑 = 9800𝑘𝑔

Na osnovu poznate donje toplotne moći goriva u nastavku proračuna se pretpostavlja da se radi o uglju
Kakanj garantni donji
Donja toplotna moć se računa prema formuli:
𝑜 MJ
𝐻𝑑 = 34𝑐 + 142 (ℎ − ) + 10,5𝑠 − 2,5(9ℎ + 𝑤),
8 kg
- Za ugalj '' Kakanj: garantni donji'' pretpostavlja se elementarni sastav:

h=0,019
s=0,0115
o=0,092
n=0,0134
a=0,4249

Potrebno je izračunati učešće ugljika (c) i vlage (w) u gorivu.

Postavljaju se sljedeća dva uslova:

c+w+h+s+o+n+a=1, odakle je c+w=0,4392

0,092 MJ
9,8 = 34𝑐 + 142 (0,019 − ) + 10,5 ∙ 0,0115 − 2,5(9 ∙ 0,019 + 𝑤),
8 kg

Rješavanjem ovog sistema od dvije jednačine sa dvije nepoznate dobije se:

c=0,2777
w=0,1615

Provjera dobijenih rezultata:

0,092 MJ
𝐻𝑑 = 34 ∙ 0,2777 + 142 (0,019 − ) + 10,5 ∙ 0,0115 − 2,5(9 ∙ 0,019 + 0,1615),
8 kg
MJ MJ
𝐻𝑑 =9,7963 kg što je približno jednako zadatoj vrijednosti od 𝐻𝑑 =9,8 kg

Za određivanje količine zraka za sagorijevanje i dimnih plinova, usvojeni su sljedeći koeficijenti viška
zraka:
 𝒖𝒍.𝒍𝒐ž. = 1,15
 𝒌𝒍 = 1,18
 𝒌𝒌 = 1,32

11
Na osnovu poznatog sastava goriva količina vazduha potrebna za sagorijevanje:
o m3n
Vo2min = 1,867 ∙ c + 5,6 ∙ (h − ) + 0,7 ∙ s,
8 kg
3
mn
Vo2min = 0,568
kg
Minimalna potrebna količina vazduha:
Vo2min m3n
VLmin = = 2,7
0,21 kg

Stvarna količina vazduha koju treba dovesti: VL = λ ∙ VLmin

m3n
VLul =  ul ∙ VLmin = 1,15 ∙ 2,7 = 3,11
kg
m3n
Za  kl = 1,18, VLkl = 3,19 kg
m3n
Za  kk = 1,32, VLkk = 3,57 kg
Teoretska količina suhih produkata sagorijevanja:
m3n
VRST = 1,867 ∙ c + 0,7 ∙ s + 0,8 ∙ n + 0,79VLmin ,
kg
m3n
VRST = 2,68
kg
Teoretska (minimalna) količina vlažnih produkata sagorijevanja:
m3n
VRWT = VRST + VH2O = VRST + 11,2 ∙ h + 1,24 ∙ w,
kg
m3n
VRWT = 3,09
kg
Stvarna količina suhih produkata sagorijevanja:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑆 = 𝑉𝑅𝑆𝑇 + (𝜆𝑖 − 1) ∙ 𝑉𝐿𝑚𝑖𝑛,
𝑘𝑔
Ulaz u ložište:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑆𝑢𝑙 = 3,08
𝑘𝑔
U kotlu:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑆𝑘𝑙 = 3,16
𝑘𝑔
Za kraj kotla:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑆𝑘𝑘 = 3,54
𝑘𝑔

Stvarna količina vlažnih produkata sagorijevanja:

𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑊 = 𝑉𝑅𝑊𝑇 + (𝜆𝑖 − 1) ∙ 𝑉𝐿𝑚𝑖𝑛,
𝑘𝑔
Ulaz u ložište:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑊𝑢𝑙 = 3,09 + (1,15 − 1) ∙ 2,7 = 3,5
𝑘𝑔
U kotlu:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑊𝑘𝑙 = 3,09 + (1,18 − 1) ∙ 2,7 = 3,58
𝑘𝑔

12
Za kraj kotla:
𝑚𝑛3
𝑉𝑅𝑊𝑘𝑘 = 3,09 + (1,32 − 1) ∙ 2,7 = 3,96
𝑘𝑔

Zapreminsko učešće CO2 i SO2 u produktima sagorijevanja:

𝑉𝐶𝑂2 1,867𝑐
(𝐶𝑂2 )𝑊 = = = 0,1483 𝑖𝑙𝑖 14,83 %
𝑉𝑅𝑊 𝑉𝑅𝑊
𝑉𝑆𝑂2 0,7𝑠
(𝑆𝑂2 )𝑊 = = = 0,0023 𝑖𝑙𝑖 0,23 %
𝑉𝑅𝑊 𝑉𝑅𝑊
𝑉𝑁2 0,8𝑛 + 0,79𝜆𝑉𝐿𝑚𝑖𝑛
(𝑁2 )𝑊 = = = 0,7068 𝑖𝑙𝑖 70,68 %
𝑉𝑅𝑊 𝑉𝑅𝑊

𝑉𝑂2 0,21(𝜆 − 1)𝑉𝐿𝑚𝑖𝑛

(𝑂2 )𝑊 = = = 0,0244 𝑖𝑙𝑖 2,44 %
𝑉𝑅𝑊 𝑉𝑅𝑊

𝑉𝐻2𝑂 11,2ℎ + 1,24𝑤

(𝐻2 𝑂)𝑊 = = = 0,1182 𝑖𝑙𝑖 11,82 %
𝑉𝑅𝑊 𝑉𝑅𝑊

Emisije CO2 i SO2 u okolinu:

𝑚𝑛3
𝑉̇𝐶𝑂2 = 𝑉𝐶𝑂2 ∙ 𝐵1 = 21,4683
𝑠
3
𝑚𝑛
̇
𝑉𝑆𝑂 = 𝑉𝑆𝑂2 ∙ 𝐵1 = 0,3333
2
𝑠

Potrebna snaga ventilatora na kotlu (po dva u paru)

Snaga ventilatora se računa po obrascu:

Za potisne ventilator:

𝑉𝐿 ∙ ∆𝑝𝑝𝑣 ∙ 𝐵1 ∙ 𝑇𝑣
𝑁𝑉𝑝 = ,𝑊
2 ∙ 𝜂𝑝𝑣 ∙ 273

Usvojene su sljedeće vrijednosti:

∆𝑝 = 118,122 𝑃𝑎
𝑚 𝑘𝑔
Pri čemu smo uzeli da je ℎ = 10𝑚 ; 𝑔 = 9,81 𝑠2 ; 𝜌(20°𝐶) = 1,2041 𝑚3

𝑇𝑣 = 293 𝐾, 𝜂𝑝𝑣 = 0,85

3
𝑚𝑛 𝑁 𝑘𝑔
3,11 𝑘𝑔
∙ 118,122 𝑚2
∙ 41,4 𝑠
∙ 293
𝑁𝑉𝑝 = = 9613,623 𝑊 ≈ 9,6 𝑘𝑊
2 ∙ 0,85 ∙ 273

Usvajaju se dva potisna ventilatora od po 10 kW snage.

13
Za istisne ventilatore:
𝑉𝑅𝑊 ∙ ∆𝑝𝑖𝑠 ∙ 𝐵1 ∙ 𝑇𝑔
𝑁𝑉𝑖𝑠 = ,𝑊
2 ∙ 𝜂𝑖𝑠 ∙ 273

Gdje je:
∆𝑝 - pad pritiska u odgovarajućcem traktu
𝜂 - koeficijent iskorištenja odgovarajućeg ventilatora

𝑚3 𝑁 𝑘𝑔
3,5 𝑘𝑔𝑛 ∙ 2247,471 ∙ 41,4 ∙ 423
𝑚2 𝑠
𝑁𝑉𝑖𝑠 = = 335982,1𝑊 ≈ 336 𝑘𝑊
2 ∙ 0,75 ∙ 273

Usvajaju se dva istisna ventilatora od po 336 kW snage.

Usvojene su sljedeće vrijednosti:

∆𝑝 = 2247,471 𝑃𝑎
𝑚 𝑘𝑔
Pri čemu smo uzeli da je ℎ = 200𝑚 ; 𝑔 = 9,81 𝑠2 ; 𝜌(150°𝐶) = 1,1455 𝑚3

𝑇𝑔 = 423 𝐾
𝜂𝑖𝑠 = 0,75

pri čemu je:

𝑘𝑔 𝑚3
𝐵1 = 41,4 , a𝑉𝑅𝑊 = 3,5 𝑘𝑔𝑛
𝑠

U postrojenjima je potrebno imati i rezervne ventilatore u slučaju da je potrebno izvršiti popravku,

remont i slično na onim ventilatorima koji su trenutno u pogonu. Time se spriječavaju daljnji problemi
u smislu zaustavljanja rada pogona itd.

f) Maseni i toplotni bilans hladnog kraja kondenzatora, dimenzionisanje cjevovoda rashladne vode
(prečnik cjevovoda, brzina vode i potrebna snaga pumpe rashladne vode)

Maseni i toplotni bilans hladnog kraja bloka (kondenzatora)

Maseni bilans kondenzatora:

𝑡 𝑘𝑔
𝑚̇8 = 338 ℎ = 93,9 = 𝑚̇8′
𝑠

Bilans energije kondenzatora je:

14
 𝑄̇𝑜𝑑𝑣 = 𝑚̇8 (𝑖8 − 𝑖8′ ) = 𝑚̇𝑤 𝑐𝑤 (𝑡𝑤𝑖𝑧𝑙 − 𝑡𝑤𝑢𝑙 )

Odakle se dobija izlazna temperatura vode kroz kondenzator (𝑐𝑤 = 4,2 𝑘𝐽/𝑘𝑔𝐾):
𝑄̇𝑜𝑑𝑣
𝑡𝑤𝑖𝑧𝑙 = + 𝑡𝑤𝑢𝑙 = 315,3165 °𝐶
𝑚̇𝑤 ∙ 𝑐𝑤
Pošto smo dobili „nemoguću“ izlaznu temperaturu vode iz kondenzatora mi ćemo usvojiti novu
𝑡′𝑤𝑖𝑧𝑙 = 20°𝐶 i prema novoj izlaznoj temperaturi izračunamo novi protok vode kroz kondenzator jer
je naš zadati mal.
𝑄̇𝑜𝑑𝑣 = 𝑚′̇𝑤 𝑐𝑤 (𝑡′𝑤𝑖𝑧𝑙 − 𝑡𝑤𝑢𝑙 )

𝑄̇𝑜𝑑𝑣 𝑘𝑔 𝑡
𝑚′̇ 𝑤 = = 5088,71 = 18319,356
′
(𝑡 𝑤𝑖𝑧𝑙 − 𝑡𝑤𝑢𝑙 ) ∙ 𝑐𝑤 𝑠 ℎ
Sa novim protok nastavljamo dalje proračun i dobivamo da nam je zapreminski protok za
srednju gustinu vode od 𝜌𝑤 = 998 𝑘𝑔/𝑚3 :
𝑚̇ 𝑤 𝑚3 𝑚3
𝑉𝑤̇ = = 5,1 = 18360
𝜌𝑤 𝑠 ℎ

Protok rashladne vode kroz dva identična cjevovoda od rashladnih tornjeva do kondenzatora i nazad,
definisan je sljedećim izrazom:
2 𝜋
𝑑𝑤𝑢
𝑉𝑤̇ = 2 𝑢𝑤 , 𝑘𝑔/𝑠
4
gdje su:
Vw , m3/s –zapreminski protok rashladne vode,
dwu, m – unutrašnji prečnikcjevovoda rashladne vode, i uw,
uw – srednja brzina rashladne vode kroz cjevovod.

Uz usvojenu srednju brzinu rashladne vode kroz cjevovod od uw ≤ 2 m/s (usvojili smo uw =1,5 m/s)
to se iz prethodnog izraza dobija unutrašnji prečnik cjevovoda rashladne vode:

2𝑉̇
𝑑𝑤𝑢 = √𝜋𝑢𝑤 = 1,47 𝑚
𝑤

Usvaja se cjevovod unutrašnjeg prečnika 𝑑𝑤𝑢 = 1,5 𝑚.

Potrebna snaga rashladne pumpe:

Iz Bernulijeve jednačine održanja energije fluida, napor pumpe je izražen kao:

∆𝑝 𝑣22 −𝑣12 𝑚2
𝑌𝑃 = + 𝑔∆ℎ + + ℎ𝑔𝑢𝑏 ,
𝜌 2 𝑠2
gdje je:
YP – napor pumpe
Δp – promjena statičkog pritiska u cjevovodu
g – ubrzanje zemljine teže (9,81 m/s2)
Δh – visina koju pumpa mora savladati
v1, v2 – brzina fluida na ulazu i na izlazu iz cjevoda

Ako se detaljnije analizira postavljena jednačina uz sljedeće pretpostavke:

15
  Brzina vode u cjevovodu se ne mijenja (v1 = v2),
 Visinska razlika između ulaza i izlaza je Δh = 11 m i
 Na ulazu i na izlazu iz cjevovoda je atmosferski pritisak (p1 = p2) zaključuje se da napor pumpe
zavisi samo od promjene potencijalne energije vode.

Prema tome, slijedi:

𝑚2
𝑌𝑃 = 𝑔∆ℎ + ℎ𝑔𝑢𝑏 , 𝑠2
ℎ𝑔𝑢𝑏 = ℎ𝑙𝑖𝑛 + ℎ𝑙𝑜𝑘
ℎ𝑙𝑜𝑘 = 0,2 ∙ ℎ𝑙𝑖𝑛
𝐿 𝑣2
ℎ𝑙𝑖𝑛 = 𝜆 ∙ ∙
𝑑 2𝑔
𝑘 𝑣∙𝑑
𝜆 = 𝑓 (𝑅𝑒, ) , 𝑅𝑒 =
𝑑 𝜈
ν (za vodu na 20°C) =1,004∙ 10−6
k=0,002; λ=0,024; L=16m(usvojeno)
𝑅𝑒 = 2,24 ∙ 106
ℎ𝑙𝑖𝑛 = 0,029358; ℎ𝑙𝑜𝑘 = 0,005872
ℎ𝑔𝑢𝑏 = 0,035229
𝑚2
𝑌𝑃 = 107,945 2
𝑠
Ako je usvojena prosječna efikasnost pumpe u iznosu od ŋP = 0,75, snaga pumpe se dobije iz formule:
𝑚̇𝑤𝑐 𝑌𝑃
𝑃𝑃 = ,𝑊
𝜂𝑃
𝑚̇ 𝑘𝑔
Pri čemu je bitno naglasiti da je 𝑚̇𝑤𝑐 = 2𝑤 = 2544,355 𝑠 maseni protok vode u jednoj cijevi
(cjevovod se projektuje sa 2 paralelne cijevi).
Prema ovome, dobija se neophodna snaga pumpe u iznosu od:

𝑃𝑃 = 367254,2 𝑊 ≈ 367,3 𝑘𝑊

Usvajaju se dvije pumpe rashladne vode od po 270 kW snage.

Kao i u slučaju ventilatora, i ovdje je potrebno imati par pumpi u rezervi. Prilikom prestanka rada
pumpi koje su trenutno u pogonu, potrebno je odmah obezbjediti rad rezervne pumpe da ne bi došlo
do problema u radu postrojenja i slično.

16