Professional Documents
Culture Documents
4.9 Ekonomika
4.9. EKONOMIKA
4.9.1 UVOD
Ekonomika u zavarivanju se poslednjih nekoliko godina posvećuje sve više pažnje. Ona se bavi
analizom troškova zavarivanja (radnik, vreme, oprema, energija) i pokušava da ih redukuje (mehanizacija,
automatizacija, robotika). Najvažniji parametar u analizi troškova zavarivanja je određivanje vremena
zavarivanja.
4.9.2 SASTAVNI ELEMENTI VREMENSKE NORME
Sastavni elementi vremenske norme su različiti delovi pojedinih vremena, koji zbirno čine ukupnu
vremensku normu. Algebarski izraz strukture vremenske norme za zavarivačke radove može se prikazati
obrascem:
T = (Tpz / n ) + T0 + Tp + Td (min)
gde su:
T (min) -propisano vreme - norma za zavarivanje jednog radnog predmeta ili jedne dužine šava,
Tpz (min) - pripremno - završno vreme za jednu seriju zavarenih radnih predmeta, ili svih dužina izvedenih
šavova,
n (kom) - broj radnih predmeta koji se zavaruju u seriji ili broj dužina zavarenih šavova,
t0 (min) - osnovno vreme za jedinicu proizvoda (jedan zavareni radni predmet ili jedna dužina izvedenog šava),
tp (min) - pomoćno vreme za jedinicu proizvoda (jedan zavareni radni predmet ili jedna dužina izvedenog šava),
td (min) - dodatno vreme za jedinicu proizvoda (jedan zavareni radni predmet, ili jedna dužina izvedenog šava ).
4.9.2.1 Pripremno - završno vreme
Pripremno - završno vreme obuhvata vremena, koja su potrebna za obavljanje poslova pripreme
zavarivačkog mesta i radova i posle završetka zavarivačkih radova, da bi se radno mesto dovelo u prvobitno
stanje.
U pripremno vreme zavarivaččkih radova spada:
- dobijanje radnog zadatka,
- upoznavanje sa tehniččko - tehnološkom dokumentacijom i upustvima za rad,
- priprema uređaja, alata i pomoććnog pribora za rad,
- priprema zavarivačkog radnog mesta. U završno vreme zavarivačkih radova spada:
- predaja završenog radnog predmeta, tehniččkoj kontroli, kao i povraććaj dodatnih i potrošnih materijala
koji nisu utrošeni,
- raspremanje zavarivačkog radnog mesta i dovođenje u početno stanje,
- vraćanje alata i pomoćnog pribora u sladište i sl.
Matematički izraz za pripremno - završno vreme može se napisati u sledećem obliku:
tpz=kpz(to+tp) (min)
gde je kpz koeficijent pripremno-završnog vremena, definisan u tabeli 4.8.1 za ručno elektrolučno zavarivanje,
tabeli 4.8.2 za TIG, MIG/MAG, tabeli 4.8.3 za EPP postupak, tabeli 4.8.4 za gasno zavarivanje i tabeli 4.8.5. za
gasno rezanje. Treba primetiti da je za E i TIG, MIG/MAG postupak pripremno završno vreme dato kao
procenat ukupnog vremena, dok je za EPP i gasno zavarivanje, kao i za gasno i elektrolučno rezanje, dato u
minutima (osim za serijsku proizvodnju kod EPP postupka gde važi preporuka: tpz=2%(to+tp).
1 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9-2. Koeficijent pripremno-završnog vremena kpz (%) for MIG/MAG, TIG
vrsta proizvodnje pojedinačna maloserijska serijska masovna
kpz (%) 6÷7 4÷6 3÷4 2÷3
3 1.5 8 1,0 I; II
4 1.5 9 1.5 I; II
A = ds1 + 1.5 bc
5 2,0 10 1.5 I; II
6 2,0 12 1.5 I; II
2 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
broj zavara
d s1 h1 b b1 c1 C
šava
7 2 2 8 1 1.5 I; II
8 2 2 8 1 1.5 I; II
9 2 2 8 1,2 1,8 I; II
7 2 2 1 2 I; II
8 2 2 1 2 I; II
9 2 2 1 2 I; II; III
10 2 2 1.25 2 I III
broj sloja
d s1 h b b1 c1 C
zavara
11 2 2 11 1.25 2 I III
12 2 2 11 1.25 2 I III
13 2 2 12 1.25 2,5 I
14 2 2 12 1.5 2,5 I
15 2 2 12 1.5 2,5 I
A = ds1 + (d – h1) tg ( / 2) + 0.75 (bc + b1c1)
16 2 2 12 1.5 2,5 I
17 2 2 12 1.5 2,5 I IV
18 2 2 12 1.5 2,5 I IV
19 2 2 12 1.5 2,5 I IV
b = S1 + (d – h) tg 300 + 4
20 2 2 12 1.5 2,5 I IV
21 2 2 12 1.5 2,5 I IV
22 2 2 13 1.5 2,5 I IV
23 2 2 13 1.5 2,5 I IV
3 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
24 2 2 13 1.5 2,5 I IV
25 2 2 13 1.5 2,5 I IV
broj zavara
d s1 ao b c h
šava
26 2 60 3,5 2 I VI
28 2 60 3,5 2 I VI
30 2 60 4,0 3 I VI
3 1 0.2 I
5 1 0.2 I
6 1 0.2 I
7 1 0.2 I; II
A = K2 / 2
8 1 0.2 I; II
10 1.5 0.2 I; II
12 1.5 0.2 I; II
20 1.5 0.2 I IV
K = s1 +
h)2 / 4Ć tg
a + s1d
s1)/2Ć tg
tg 500 + 2K
12 2 2 2 I; II
+šŠ(d-
A=Š(d
+s1ĆK
14 2 2 2 I; II
4 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
16 2 2 2 I III
20 2 2 3 I! IV
22 2 2 3 I; II
24 2 2 3 I IV
26 2 2 4 I VI
28 2 2 4 I VI
30 2 2 4 I VI
Koeficijent topljenja je dat u tabeli 4.8.8, u zavisnosti od tipa obloge elektrode, za dva osnovna
metala- niskougljenični, niskolegirani čelik i visokolegirani čelik.
Za druge položaje zavarivanja, kao i za kraće zavarene spojeve, osnovno vreme treba pomnožiti
sa K1, odnosno K2, koji predstavljaju korekcione faktore za položaj, odnosno za dužinu spoja.
Koeficijenti K1 i K2 su dati samo za ručno elektrolučno i TIG, MIG/MAG postupak zavarivanja,s
obzirom da se EPP postupak izvodi uvek u horizontalnom položaju i za dugačke spojeve.
Korekcioni faktori su dati u tabelama 4.9.9. i 4.9.10.
5 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
brzi
povr. preč -
debljina broj jačina napon na osnov. pom.
popr. nik
mater. prolaz struje luka zav. vreme t0 vreme tp
pres- elek.
u mm a uA uV u u min u min
eka žice
m/h
5 21 1 5 600 36 50 1,2 0,7
6 27,5 1 5 650 36 43 1,4 0,7
8 38 1 5 750 36 40 1.5 0,7
10 49 1 5 850 37 35 1,7 0,7
12 78 2 5 800 36 41 3,0 1,4
14 104 2 5 850 39 33 3,6 1,4
16 127 2 5 900 39 30 4,0 1,4
18 150 2 5 950 39 27 4,4 1,4
20 176 2 5 1000 39 25 4,8 1,4
22 192 2 5 1050 39 24 5,0 1,4
24 212 2 6 1100 39 21 5,8 1,4
26 235 2 6 1100 39 19 6,4 1,4
28 270 2 6 1150 41 17 7,0 1,4
30 306 2 6 1150 41 15 8,0 1,4
32 348 2 6 1200 41 14 8,6 1,4
40 550 2 6 1200 41 9 13,4 1,4
34 546 6 6 1050 39 22 16,4 4,9
36 594 6 6 1050 39 21 17,1 4,9
38 646 7 6 1050 39 20 19,1 4,9
40 712 8 6 1100 39 25 19,2 5,7
42 740 8 6 1100 40 24 20,0 6,5
44 796 9 6 1100 40 23 21,6 6,5
46 848 10 6 1100 40 22 23,0 7,3
6 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Osnovno vreme za gasno zavarivanje i rezanje uključuje i vreme za zagrevanje ivica osnovnog
materijala, što je dato u tabelama 4.9.12 i 4.9.13 za za zavarivanje i rezanje čelika. Za gasno rezanje moraju se
uzeti u obzir i korekcioni faktori za čistoću kiseonika, tab. 4.9.14, i kvalitet materijala, tab. 4.9.16.
Tabela 4.9-12. Preporučene vrednosti osnovnog i pomoćnog vremena za gasno zavarivanje
površi- vreme
debljina na zavarivanja 1 m
prečnik
mater. broj popreč izraženog u min
žice za
SUČEONI SPOJ radnog gorio nog
zavariva-
predmet nika presek osnov pomoć
nje u mm
u (mm) zavara no no
(mm2)
0,8 0 1,0 3,3 5,2 2,1
7 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Vreme zavarivanja
Prečnik Potrošnja 1m izraženog u
žice za minutima
Debljina Jačina
zavarinje
materijala plamena
za zavar. (1 / h)
C2H2
O2 Žica
u (mm) (1/ Osnovno Pomoćno
(1/ min) (gr/m)
min)
8 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9-16. Podaci za elektrolučno rezanje čelika obloženim elektrodama sa čeličnim jezgrom
Materijal koji debljina materijala Prečnik elektrode Jačina struje brzina rezanja
se reže (mm) (mm) (A) (mm/min)
6 300
12 175
25 4 300 62,5
niskougljenični
40 25
čelik
50 10
ili
6 380
liveno
12 225
gvožđe
25 5 400 95
40 40
50 25
6 315
12 4 225 170
25 90
nerđajućći čelik
6 315
12 5 300 190
25 110
bakar 12 5 300 110
9 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9-17. Elektrolučno žljebljenje ugljeničnog čelika mlazom vazduha i ugljenom elektrodom
prečnik Potrošnja potrošnja
jačina potrošnja
ugljene ugljene električne
struje vazduha
elektrode elektrode energije
(A) (m3/h)
(mm) (kg/h) (KW/h)
6 250 0.60 22 20
8 350 0.97 31 20
10 450 1.00 40 20
12 550 1.10 49 20
Tabela 4.9-18. Elektrolučno rezanje mlazom vazduha i ugljenom elektrodom nerđajućeg čelika
debljina
prečnik potrošnja potrošnja
čelika jačina širina Brzina potrošnja
ugljene ugljene električne
koji se struje reza rezanja vazduha
elektrode elektrode energije
reže (A) (mm) mm/min (m3/h)
(mm) (kg/h) (KW/h)
(mm)
6 250 7.5 700 0.60 22
5 20
8 350 10.0 800 0.97 31
6 250 7.5 350 0.60 22
10 20
8 350 10.0 400 0.97 31
8 350 10.0 300 0.97 31
15 20
10 450 12.0 300 1.00 40
8 350 10.0 250 0.97 31
20 20
10 450 12.0 270 1.00 40
8 350 12.0 150 0.97 31
25 20
10 550 15.0 180 1.00 49
10 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
potrošnja
debljina
način brzina rezanja električne
lima Argona vodonika volframa
rezanja (mm/min) energije
(mm) (1/m) (1/m) (gr/m)
(kwh/m)
4 1750 5.5 3.0 0.27 0.018
6 2000 7.5 4.0 0.32 0.020
10 1600 11.0 6.0 0.43 0.025
15 1100 18.0 10.0 0.63 0.038
ručno
20 700 31.0 17.0 1.06 0.057
25 550 43.5 23.5 1.35 0.073
30 500 50.0 26.0 1.59 0.080
35 400 65.0 34.0 1.98 0.100
6 7600 2.0 1.1 0.098 0.005
10 4600 4.0 2.5 0.170 0.009
15 3100 6.5 4.0 0.254 0.013
20 2000 11.0 7.0 0.425 0.029
mehanizo- 25 1500 15.5 9.5 0.570 0.027
vano 30 800 31.5 19.0 1.140 0.050
pravolinijski 35 700 43.0 22.5 1.300 0.057
40 600 58.0 28.0 1.650 0.067
50 500 90.0 40. 2.100 0.080
60 450 118.0 63.0 2.500 0.090
70 400 165.0 92.0 3.000 0.100
Tabela 4.9-21. Parametri elektrolučnog rezanja nerđajućeg čelika plazmenim lukom (jedno-smernom strujom)
prečnik cevaste
elektrode
materijal Debljina spoljašnji unutrašnji Jačina pritisak brzina potrošnja
koji se materijala (mm) (mm) struje kiseonika rezanja kiseonika
reže (mm) (A) (bar) (mm/min) (1/m)
5 1.0 3.5 850 45
UGLJENI^NI
^ELIK
40 70 800
100 7 2.0 300 3.5 45 1400
3 210 2.5 800 70
10 320 3.0 350 200
BRONZA
5 1.0
MESING
20 100 250
40 300 2.0 50 500
100 7 2.0 480 0.8 20 1300
5 5 1.0 300 550 125
BAKAR
11 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Pomoćno vreme obuhvata vreme za obavljanje svih pomoćnih poslova, uključujući pregled i
čišćenje stranica spoja radnih komada pre zavarivanja, kao i čišćenje zavara ili šavova posle zavarivanja.
Pomoćno vreme je specifično za svaki postupak zavarivanja u zavisnosti od osnovnog i dodatnog materijala, jer
obuhvata npr. vreme za zamenu elektrode kod ručnog elektrolučnog zavarivanja, vreme za zamenu žice kod
gasnog, TIG, MIG/MAG i EPP postupka zavarivanja kao i vreme za sakupljanje rasutog neistopljenog praška.
Za sve elektrolučne postupke zavrivanja, osim EPP postupka, vreme za pregled i čišćenje stranica
iznosi 0,5 min/m za sučeone spojeve i 0,7 min/m za ugaone spojeve. Vreme čišćenja zavara je 0,5 min/m za
REL postupak, osim za završni sloj zavara kod koga iznosi 0,6 min/m. Vremena za čišćenje šavova posle
zavarivanja kod MAG postupka data su u tabeli 4.9.22.
Ako se koristi automatizovano čišćenje umesto ručnog, vremena bi trebalo smanjiti za 40%.
Promena obložene elektrode oduzima 0,11 min, dok se zamena elektrodne žice može zanemariti. Pomoćna
vremena za EPP postupak, kao i za gasno zavarivanje i gasno rezanje su već date tabelama 4.9.8, 4.9.11 i
4.9.12
Dodatno vreme uzima u obzir odmor i ostale potrebe zavarivača. Preporučene vrednosti za REL,
MIG/MAG, TIG i gasni postupak zavarivanja su date u tabeli 4.9.23. Za EPP i elektrolučno rezanje, dodatno
vreme iznosi (8-12)% i 7% od osnovnog i pomoćnog vremena. Dodatno vreme za gasno rezanje je definisano u
tabeli 4.9.24.
Table 4.9-23. Preporučene vrednosti za dodatno vreme (procenat osnovnog i pomoćnog vremena)
položaj E MIG MAG TIG gasno zavar.
normalni 8 6 6 5 8
neudoban 10 10 10 8 10
težak 15 14 14 11 12
Table 4.8-24. Dodatno vreme za gasno rezanje (procenat osnovnog i pomoćnog vremena)
za opsluživanje prekid za odmor
vrsta posla ukupno
radnog mesta radnika
način snabdevanja i debljina lima procenat od zbira (to tp)
do 50 3 7 10
rezanje sa
debljina lima 50 4 7 11
mešavinom
koji se reže 100 5 7 12
C2H2 + O2
(mm) 200 7 7 14
iz mreže
300 9 7 16
rezanje sa 50 5 7 12
mešavinom 100 6 7 13
C2H2 + O2 200 8 7 15
iz boca 300 10 7 17
12 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
U procesu zavarivanja postoje različite vrste dodatnog materijala, npr. obložene elektrode,
elektrodne žice, elektrodne trake, prah. Sledeća formula uzima u obzir gubitke tokom elektrolučnog i gasnog
procesa zavarivanja usled sagorevanja, isparavanja, razbrizgavanja itd.
Mfm=KfmM
Konstanta topljenja elektrode predstavlja masu Me (g), istopljenu u jedinici vremena, tz (s), pri jačini
struje zavarivanja Iz, (A):
Me
Ke (g/A/s)
Iz tz
Ke zavisi od vrste elektrode i tipa i polariteta struje.
13 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Brzina topljenja elektrode, Ve, predstavlja masu Me (g), istopljenu u jedinici vremena, tz (s)
Me
ve (g/s),
tz
Zavisnost od Ke je data izrazom
ve=KeIz
Me
R 100%
Mj
Koeficijent iskorišćenja elektrode za obične elektrode iznosi do 90%, a za specijalne visoko
produktivne elektrode može iznositi i do 200%.
Broj prolaza se određuje kao što je pokazano u Dodatku A ili iz literaturnih podataka (tabela 4.8.28).
Potrošnja elektrode može se odrediti iz tabele 4.8.29 (horizontalni položaj, V šav, ugaoni spoj). Poznajući
dužinu elektrode, broj elektroda se takođe može odrediti, tab. 4.8.29. Dve vrste gubitaka su uzete u obzir - 10%
za rasprskavanje i 30mm za neupotrebljiv kraj.
(mm) 2-5 5-8 8-10 10-12 12-14 14-16 16-17 17-18 18-19 19-20
Sučeoni 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
ugaoni 1 1 2 2 3 3 4 5 6 6
14 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Pod pomoćnim materijalom se podrazumeva zaštitni gas kod TIG, MIG/MAG postu-pka, netopiva
elektroda kod TIG zavarivanja, prašak kod EPP postupka, topitelji za gasno zavarivanje i kiseonik za gasno
rezanje. Njihova potrošnja se određuje iz literaturnih podataka
(Dodatak, tabela 4.9.A1-4.9.A10).
PRIMER
- Zavarivanje čelične ploče debljine =10 mm, dužine 10 m, sučeoni V spoj, ^ 0563
- =10 mm koreni prolaz de=3.2 mm, prolaz popune de=4.0 mm
- Iz=115 A (koreni prolaz), 160 A (prolaz popune), napon struje U=25 V (koreni prolaz), 27 V (prolaz
popune)
- Broj prolaza n=(77,5-12,8)/24,0+1=3,7=4
- Auk=77,5 mm2, Ak=4de=43,2=12,8 mm2 and An=6de=64,0=24,0 mm2.
- koreni prolaz: qp=63,312,8=810 J/mm; prolaz popune: qp=63,324,0=1519 J/mm
- koreni prolaz: vz=0,0025115/(0,007812,8)=2,88 mm/s; prolaz popune: vz=2,14 mm/s
- Potrošnja elektrode:
koreni prolaz: me=0,10 g/mm, Me=0,1010000=1000 g
prolaz popune (ukupni): me=0,51 g/mm, Me=0,5110000=5100 g
- Broj elektroda (1 m zavarenog spoja):
koreni prolaz (de=3,2 mm, l=450mm): 4,1 (total 41)
prolaz popune (ukupni) (de=4,0 mm, l=450 mm): 13,4+0,3=13,7 (ukupno 137)
15 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Troškovi energije mogu se odrediti koristeći ukupnu energiju izvora snage i vreme rada za
izračunavanje potrošene energije. Za elektrolučno zavarivanje primenjuje se sledeća formula:
E=UIt/
gde je U -napon električnog luka (V)
I -struja zavarivanja (A)
t -vreme rada (s)
-toplotni stepen korisnosti (-)
E- utrošena energija (J)
Troškovi opreme se izračunavaju uzimajući u obzir cenu opreme, troškove održavanja i vreme rada.
Radni vek najvećeg broja uređaja za elektrolučno zavarivanje je 10 000 h, sa godišnjim troškovima održavanja
oko 5% cene.
16 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9.A2 Potrošnja argona u litrima za sučeono i preklopno zavarivanje TIG Ar postupkom
.
debljina potrošnja argona u litrima za jedna dužni metar šava za brzinu
potrošnja argona
materijala - zavarivanje u m/h
materijal za u l/min (samo za
koji se
zavarivanje zavarivanje) ručno mehanizovano
zavaruje
l/m
(mm) 4 6 10 15 10 20 25 30
1 6 - - 36 24 - - - 15 12
legure alumin
1.5 3 7 - 70 42 28 - - 21 17 14
ijuma
5 i više 15 - 150 90 - - 60 45 36 30
nisko i
1 5 - - 30 20 - 20 15 - -
srednje
legirani čelici 3 8 - 80 48 - 48 32 24 - -
0.5 3 - - 18 12 - - - - 6
nerđajući 0.8 1.0 4 - - 24 16 - - - 10 8
čelici 1.2 1.5 6 - - 36 24 - - 18 15 12
2.0 3.0 8 - 80 48 - - 32 24 19 16
0.5 5 - - 30 20 - 20 15 12 10
legure titana 1.0 6 - 60 36 24 - 24 18 15 12
1.5 3.0 7 105 70 42 - - 28 17 17 -
17 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9.A3 Potrošnja argona u litrima za sučeono i preklopno zavarivanje- MIG Ar postupkom
68 10 - 30 24 20 16 14 13 12 11
legure
10 13 52 39 31 26 22 19 17 14 14
ma
12 i više 15 60 45 36 30 25 22 19 17 16
23 6 - - - - 10 8 8 7 6
nerđđajućći
45 8 - - - - 13 12 10 10 10
68 10 - - - - 16 14 13 12 11
čelici
10 12 - - - 24 20 17 15 14 13
18 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
Tabela 4.9.A6 Režimi zavarivanja niskougljeničnih i niskolegiranih čelika - MAG CO2 postupkom
19 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
4 10
u levo polu
100d 12/d 5d 8.5d2 10d2 d/2 +1 10d2
uzlazno
10 18
poluuzlazno u
100d 12/d 5d 8.5d2 10d2 d/2 9d2
2 sloja
5 12
preklopni spoj
75d 10/d 6d 7.5d2 9d2 d/2 8d2
(HV)
13 30
vertikalno
Al I Al legure 24/d 2.5d 2.4d2 2.8d2 d/2 1.4d2
"C"
6 12
vertikalno
25d 24/d 2.5 2.0d2 2.5d2 1.3d2
"B"
1 10d
horizo-ntalno
20d 30/d 2d 0.7d2 0.8d2 šipka
(položžen)
sa
olovo 15d 30/d 2d 0.5d2 0.6d2 0.8d2 14d2
podmetaččem
vertikalno
10d 15/d 4d 0.5d2 0.6d2 0.8d2 14d2
"A"
20 od 21
IWE kurs Moduo 4-Proizvodnja i inženjerska primena
4.9 Ekonomika
21 od 21