Njutnovi zakoni i gibanje tijela na koje djeluje više sila

Slobodni pad

Pri gibanju tijela zrakom ili kakvim drugim sredstvom javlja se sila suprotna smjeru gibanja. Općenito naziva se otpor
sredstva, a u slučaju gibanja zrakom – otpor zraka.
Rezultantna sila (FR = m·a) dobije se kada se od iznosa veće sile oduzme iznos manje sile.
Za slobodni pad rezultantna sila (FR = m·a) jednaka je:

m·a = Fg – Fotp Fotp Rezultanta (FR = m·a) ima smjer veće sile!

Fotp m·a
Ako treba izračunati akceleraciju,
ona je prema gornjoj jednadžbi jednaka:
Fg Fg
𝑭𝒈 − 𝑭𝒐𝒕𝒑
𝒂=
𝒎

Ako se tijelo giba stalnom brzinom (a = 0, v = konst.) onda je otpor zraka po iznosu jednak sili koja izaziva gibanje a
suprotnog je smjera. Za slobodni pad rezultantna sila (FR = m·a) jednaka je:
m·a = 0 = Fg – Fotp  Fg = Fotp

Fotp

Fg

Ako nema otpora zraka ili je premalen (Fotp ≈ 0) onda je rezultantna sila jednaka jedinoj sili, sili teži koja izaziva
gibanje – slobodni pad:
m·a = Fg
Akceleracija a u ovom slučaju ima vrijednost g = 9,81 m/s2

m·g = Fg

Fg
Gibanje tijela po horizontalnoj podlozi

Ako na tijelo djeluje sila (F) paralelna horizontalnoj podlozi, između tijela i podloge javlja se sila trenja (Ftr)
suprotnog smjera. Prema drugom Newtonovom zakonu, iznos rezultantne sile (FR = m·a) jednak je razlici sile koja
izaziva gibanje (F) i sile trenja (Ftr). Smjer rezultantne sile jednak je smjeru veće sile, sile F:

m·a = F – Ftr
a = konst. F
Ftr
Ftr F m·a

Ako se tijelo giba stalnom brzinom (a = 0, v = konst.) onda je sila trenja po iznosu jednaka sili koja izaziva gibanje a
suprotnog je smjera; Kako je a = 0 odnosno m·a = 0, drugi Newtonov zakon za dvije jednake, suprotne sile glasi:

0 = F – Ftr  F = Ftr
v = konst. F
Ftr
Ftr F

Dok god je sila trenja Ftr veća od sile F, tijelo se neće pomaknuti, v = 0.

F > Ftr v=0

v=0

Ftr F

Ako je sila trenja jednaka nuli ili se može zanemariti (Fotp ≈ 0) onda je rezultantna sila (m·a) jednaka sili kojom se
djeluje na tijelo, sili F:

m·a = F
F
Gibanje tijela na kosini

Klizanje tijela niz kosinu je jednoliko ubrzano gibanje. Akceleracija a tijela ovisi o nagibu kosine. Ako postoji trenje,
onda akceleracija ovisi i o sili trenja Ftr.

Akceleraciju tijela određuje iznos komponente sile Fg koja je paralelna kosini, a to je Fg1:
𝒉
𝑭𝒈𝟏 = 𝒎𝒈
𝒍
Druga komponenta težine, ona okomita na kosinu je pritisna sila koja izaziva trenje između tijela i kosine pri klizanju.
Ona je jednaka:

√𝒍𝟐 − 𝒉𝟐
𝑭𝒈𝟐 = 𝒎𝒈
𝒍
Sila trenja, koja smanjuje akceleraciju tijela jednaka je umnošku pritisne sile Fg2 i koeficijenta trenja μ između tijela i
kosine:
√𝒍𝟐 −𝒉𝟐
Ftr = μ·Fg2 = μ· 𝒎𝒈
𝒍

Ako nema trenja (Ftr = 0), gibanje niz kosinu uzrokuje sila Fg1:

ma = Fg1
𝒉
𝒎𝒂 = 𝒎𝒈
𝒍
Fg1
Ako gornju jednadžbu podijelimo s a, dobit ćemo iznos ubrzanja

kojim se tijelo giba niz kosinu: α

𝒉 Fg2
𝒂=𝒈
𝒍
Fg

Ako je trenje postoji, jednadžba koja opisuje gibanje glasi: Ftr

𝒉 √𝒍𝟐 − 𝒉𝟐
𝒎𝒂 = 𝑭𝒈𝟏 − 𝑭𝒕𝒓 = 𝒎𝒈 − 𝝁 · 𝒎𝒈
𝒍 𝒍

Fg1

α
Fg2

Fg
Ako je sila Fg1, koja izaziva gibanje niz kosinu, jednaka po iznosu suprotnoj sili trenja Ftr, koja se protivi gibanju niz
kosinu, onda tijelo ili miruje na kosini ili se giba jednoliko niz kosinu (a = 0):
Ftr
𝟎 = 𝑭𝒈𝟏 − 𝑭𝒕𝒓  𝑭𝒈𝟏 = 𝑭𝒕𝒓

Iz Fg1 = Ftr, poznavajući parametre kosine, njenu duljinu l i visinu h, odn. kut α,
možemo naći silu trenja Ftr ili koeficijent trenja μ.

𝒉 √𝒍𝟐 − 𝒉𝟐 Fg1
𝒎𝒈 = 𝝁 · 𝒎𝒈
𝒍 𝒍
α
Fg2

Fg

Gibanje tijela uz kosinu stalnom brzinom (v = konst.) izaziva sila F, koja je jednaka zbroju, po smjeru suprotnih sila,
Fg1 i Ftr:
F
F = Fg1 + Ftr

Fg1

Ftr
α
Fg2

Fg

Gibanje tijela uz kosinu akceleracijom a uzrokovat će sila (ma) koje je po iznosu veća od zbroja sile trenja Ftr i
komponente težine Fg1, koja vuče tijelo niz kosinu: F
m·a = F – (Fg1 + Ftr)

Fg1

Ftr
α
Fg2

Fg