RAD I ENERGIJA

Rad je definiran kao savladavanje sile na odreenom putu.

Sila koja djeluje na tijelo mijenja mu brzinu ili kompenzira djelovanje drugih sila koje
djeluju suprotno gibanju ili oboje.
Najjednostavniji je primjer pravocrtno gibanje tijela pod utjecajem stalne sile koja
djeluje u smjeru pravca gibanja (brzine) tijela. Rad je tada jednak umnoku sile i
prijeenog puta:
W = Fs

(4.1)

Ako stalna sila F ne djeluje na tijelo u smjeru puta, nego pod kutom prema putu
(slika 4.1), tada samo komponenta sile u smjeru puta Fs, vri rad. Uz pretpostavku da
je Fs = kons., izvreni rad je:
W = Fs s = Fs cos

(4.1a)

Slika 4.1 Prikaz definicije rada

Rad je skalarna veliina koja moe biti pozitivna ili negativan.
- rad je pozitivan kada je 0<</2
- rad je nula, za =/2
- rad je negativan za /2<<
Tako je pri jednolikom krunom gibanju sila stalno okomita na put i ne obavi se
nikakav rad.
Rad sile trenja je negativan jer je smjer sile trenja suprotan smjeru gibanja.
Pri padanju tijela sila tee je u smjeru gibanja, pa je rad sile tee pozitivan.
Razmotrimo sluaj kada se estica giba uzdu krivocrtne trajektorije od A do B pod
utjecajem promjenljive sile F (slika 4.2).
Projekcija sile na tangentu na putanju Fs nije na itavom putu konstantna, ve je
funkcija puta s i moe se prikazati kao na slici 4.3.

Slika 4.2 Rad promjenljive sile

Slika 4.3 Izraunavanje rada pomou Fs - s dijagrama

Da bismo izraunali rad ukupan put s podijelimo na male dijelove si . Ako je podjela
na elementarne dijelove si dovoljno fina, tada e sila Fs du pojedinog si biti
gotovo stalna, te je rad sile na tom djeliu jednak povrini uskoga pravokutnika na
slici 4.3.
W i Fsi s i

(4.2)

Ukupni je rad jednak graninoj vrijednosti zbroja svih radova Wi kada irina svih
intervala si tei prema nuli.

W = lim

s i 0
n

si

i =1

s i = Fs ds

(4.3)

Da bismo rijeili ovaj integral potrebno je poznavati silu kao f-ju prostornih
koordinata(npr. x,y i z) i jednadbu putanje estice.
Rad se moe odrediti i grafiki u dijagramu kojem je ordinata projekcija sile u smjeru
puta (Fs) a apscisa put s. Sa slike 4.3 jasno se vidi da je rad jednak povrini ispod
krivulje Fs (s), tj. povrini lika omeenog krivuljom Fs , apscisom i ordinatama u A i B.
Kada se estica pod djelovanjem sile F pomakne za ds, rad je: dW = Fds cos =Fsds
r
Budui da je iznos elementarnog pomaka dr jednak elementarnom putu ds,
r
r
r
r
moemo elementarni pomak dr pisati i kao ds ( dr = ds ).
Elementarni rad je dakle jednak umnoku elementarnog pomaka (puta) i elementarne
sile na pravac pomaka.
Sila i pomak su vektorske veliine, a rad je skalarna veliina. Takav produkt dva
vektora iji je rezultat skalarna veliina, zove se skalarni produkt.
r r
Ako se prisjetimo da je skalarni produkt vektora a i b jednak je umnoku iznosa obaju
vektora i kosinusa kuta meu njima, odnosno umnoku iznosa jednog vektora i
projekcije drugog vektora na pravac prvog.

r r
a b = ab cos

(4.4)

r
vektora,
izraz
za
rad
sile
F
na elementarnom
Sluei se skalarnim produktom
r r
r
pomaku dr jest dW = Fdr , dok je izraz za rad kada se estica giba po putanji od
toke A do toke B:
B

r r Br r
W = Fd r = Fd s
A

(4.5)

Rad je linijski integral sile uzdu staze od poetne do krajnje toke.

Jedinica rad se dobiva iz definicijske jednadbe: ona je jednaka umnoku jedinice
sile i jedinice puta.
Jedinica rada u Meunarodnom sustavu zove se (joule, znak J) dul:
J = Nm = km2/s2
U atomskoj fizici i nekim drugim posebnim podrujima fizike doputena je upotreba
jo jedne jedinice rada: elektronvolt (znak: eV)
eV=1,6 10-19 J
Rad eklektine struje esto se izraava u vatsatima (Wh) odnosno kilovatsatima
(kWh):
Wh= 3600 J

Rad dizanja
Da bismo tijelo mase m podigli na visinu h (slika 4.4) potrebno je savladati silu teu
G = mg. Dizanje emo izvoditi bez ubrzavanja tijela, tako da moemo smatrati da je
sila jednaka po iznosu ali suprotnog smjera sili tee m g.

Slika 4.4 Izraunavanje rada pri dizanju tijela

Rad za dizanje tijela je tada:
W = Fs = mgh

(4.6)

Budui da je vanjska sila F uvijek u smjeru puta njezin rad je pozitivan.

Rad sile tee pri dizanju je negativan (- mgh), jer se tijelo podie protiv sile tee tj.
sila tea i pomak stalno imaju suprotan predznak.
Naprotiv kada tijelo pada s visine h, rad sile tee je pozitivan i iznosi m g h.
Rad pri rastezanju opruge
Rastezanje elastine opruge izvodit emo polako, "gotovo ravnoteno", tako da silu
kojom djelujemo na oprugu moemo smatrati po iznosu jednaku , a po smjeru
suprotnom elastinoj sili opruge(slika 4.5)

a)

b)

Slika 4.5. Izraunavanje rad pri rastezanju opruge

U granicama elastinosti kruta tijela opiru se linearno istezanju i stlaivanju silom koja
je upravno razmjerna deformaciji i suprotnog smjera. Ta je injenica poznata pod
imenom Hookeov zakon, a jedan njegov oblik je i zakon opruge:
F = ks
(4.7)
Gdje je:
F sila opruge (elastina sila)
k konstanta opruge
s pomak (produenje ili skraenje) iz ravnotenog poloaja s = l = l - l0
elimo li oprugu izvlaiti jednoliko, potrebno je primijeniti jednaku i suprotnu silu,
F = k s.
Prema relaciji (4.3), rad koji treba izvriti za rastezanje (stezanje) opruge iz poloaja
ravnotee za elongaciju s jednak je:
s

W = Fds = ksds =

1 2
ks
2

(4.8)

Grafiki je sila F ovisna o pomaku s prikazana pravcem na slici 4.5b. Iscrtkana

povrina odgovara radu sile kojom djelujemo na oprugu pri rastezanju opruge iz
poloaja ravnotee do neke elongacije s.
Rad elastine sile opruge je pri tom:
pomaku.

1 2
ks , jer je sila opruge uvijek suprotna
2

Rad pri savladavanju sile trenja

Da bi se tijelo gibalo jednoliko savladavajui pri tom silu trenja, potrebno je da na
njega djeluje vanjska sila F po iznosu jednaka, a po smjeru suprotna sili trenja
(sl. 4.6).

Slika 4.6. Izraunavanje rada sile trenja

Budui da je Ftr suprotna pomaku, to e sila F biti u smjeru pomaka i potreban je rad:
s

W = Fds = Ftr s = FN s

..(4.9)

Pri tom je rad sile trenja uvijek negativan, tj. Wtr = FN s , jer je sila trenja suprotna
pomaku.

ENERGIJA
Energija je sposobnost tijela ili sistema tijela da obavljaju rad.
to tijelo ima veu energiju to je sposobnije da obavi vei rad. Kada tijelo obavlja rad
energija mu se smanjuje, i obratno ako okolina obavlja rad na tijelu , energija tijela se
poveava.
Rad dakle prelazi u energiju i obratno. Jedinica rada i energije je identina.
Postoji vie oblika energije:
- mehanika
- elektrina
- termalna (unutranja)
- kemijska
- solarna
- nuklearna itd.
Postoje mehaniki i nemehaniki oblici energije.
Mehanika energija makroskopskih tijela ili sistema tijela jest zbroj kinetike i
potencijalne energije tih tijela.
Kinetiku energiju uzrokuje gibanje tijela nekom brzinom, a potencijalnu energiju
uzrokuje poloaj tijela unutar sistema.

Potencijalna i kinetika energija mogu se pretvarati jedna u drugu, mehanika

energija moe prelaziti u nemehanike oblike energije i obratno.
Ope je poznato: Energija moe prelaziti iz jednog oblika u drugi oblik, ali se ne moe
ni stvoriti ni unititi.
Ta podjela na mehaniku i nemehaniku energiju je makroskopska i ne moe se
sasvim opravdati kada se nemehaniki oblici energije promatraju na mikroskopskoj
skali.
U sutini postoje, promatrano mikroskopski, samo dvije vrste energije: kinetika i
potencijalna, a svi se ostali oblici mogu na njih svesti.
Termalna energija makroskopski pojam za kinetiku i potencijalnu energiju (tzv.
unutranju)

Kinetika energija
Kinetika energija je sposobnost tijela da mogu izvriti rad zbog toga to imaju
odreenu brzinu.
Da bismo izraunali kolika je kinetika energija tijela mase m koje se giba brzinom v,
izraunajmo rad potreban da bi sila F ubrzala to tijelo na nekom putu iz mirovanja
(v=0) do brzine v:

1
dv
dv
W = Fds = mads = m
ds = m
vdt = m vdv = mv 2
2
dt
dt
0

...(4.10)

Veliinu:
mv 2
p2
Ek =
=
2
2m
nazivamo kinetikom energijom tijela mase m i brzine v.

...(4.11)

Ako sila F ubrzava tijelo od poetne do poetne brzine v1 do konane brzine v2, rad
potreban za to ubrzanje jest:
mv 22 mv 12
W = Fds = m vdv =

2
2
s1
v1
s2

v2

...(4.12)

Ova jednadba kae da smo obavljenim radom tijelu koje je na poetku imalo
mv 12
kinetiku energiju E k 1 =
poveali kinetiku energiju na konanu vrijednost
2
mv 22
Ek 2 =
. Promjena kinetike energije jednaka je , dakle izvrenom radu:
2

W = E k 2 E k 1 = E k
-

...(4.13)

ako tijelo izvri rad (W< 0), kinetika energija mu se smanjuje (Ek < 0 )
kada se nad tijelom izvri rad (W > 0), kinetika energija mu se povea
(Ek > 0)

kada je rad jednak nuli, kinetika energija je konstantna.

Relacija (4.13) koja povezuje rad i promjenu kinetike energije zove se pouak o
radu i kinetikoj energiji.
Ako imamo sistem estica mase m1, m2, m3 ...mn i brzine v1, v2, v3 ... vn, tada je
ukupna kinetika energija sistema:
n
1
E k = mi v i2
i =1 2

...(4.14)

Pri translaciji krutog tijela sve njegove toke imaju jednaku brzinu, koja je ujedno
jednaka brzini centra mase tog tijela. U tom sluaju kinetika energija je:
1
2
mv CM
2
Gdje je:
m ukupna masa tijela
vCM brzina njegova centra mase
Ek =

...(4.15)

Potencijalna energija
Osim kinetike energije, to je uzrokuje gibanje, tijelo moe imati i potencijalnu
energiju koja dolazi zbog njegova poloaja prema drugim tijelima ili zbog
konfiguracije tijela, odnosno sistema tijela.
Tijelo mase m podignuto na visinu h iznad Zemljine povrine ima odreenu
potencijalnu energiju i sposobno je sputajui se s te visine, izvriti odreeni rad.
Slino i nategnuta opruga ima potencijalnu energiju i moe vraajui se u poloaj
ravnotee, izvriti rad.
U ovisnosti od sile koja djeluje na tijelo razlikujemo:
- gravitacijsku potencijalnu energiju
- elastinu
- elektrostatsku
- magnetsku
U mehanici emo razmatrati prve dvije:
- gravitacijsku
- elastinu

Gravitacijska potencijalna energija

Da bismo izraunali ovu potencijalnu energiju u gravitacijskom polju na Zemljinoj
povrini, predpostavimo da se estica mase m pomie u homogenom polju sile tee
od toke A do toke B (slika 4.7)

Slika 4.7. Izraunavanje gravitacijske potencijalne energije

Pomakne li se estica za diferencijal ds, rad je sile tee:

r r r r
dW = Fg ds = Fg dr

...(4.16)

r
r
gdje je: Fg = mg
Rad je sile tee na putu od A do B:
B r
r
rB r
r r r
W = Fg dr = mg dr = mg (rB r A )
A

...(4.17)

Budui da je:

r
rr r r
r
Fg = mg = mgi j (rB r A ) = y B y A , to je W = (mgy B mgy A )

...(4.18)

Dobili smo da je rad sile tee jednak razlici dviju funkcija poloaja. Funkcija mgy zove
se gravitacijska potencijalna energija tijela na visini y:
E p = mgy

...(4.19)

Razlika potencijalne energije poetne i konane toke jednaka je dakle radu sile
tee:
W = E p1 E p 2 = E p

...(4.20)

Pri tom smo pretpostavili da je za y=0 potencijalna energija jednaka nuli. Referentna
razina (Ep = 0) moe se odabrati na razne naine (za sistem Zemlja tijelo na njezinoj
povrini, kao razina mora, povrina tla, pod itd.)

Za razliku od kinetike energije koja je uvijek pozitivna , potencijalna energija moe

biti i pozitivna i negativna.
Pri izvodu izraza (4.19) predpostavili smo da je gravitacijska sila konstantna, to je
ispunjeno na Zemljinoj povrini za nadmorske visine y koje su malene u usporedbi s
polumjerom Zemlje.
U openitom sluaju tijela mase m1 i m2 udaljenih za r gravitacijska potencijalna
energija je dana izrazom:
E p = G

m1m2
r

(4.21)

Gdje je:
G univerzalna gravitacijska konstanta
Rad sile tee ne ovisi o obliku puta ve samo o poetnom i konanom poloaju tijela.
Izraunajmo rad sile tee u sluaju da se tijelo pomie iz toke A u toku B preko
toke C:
W =

r r
Fd r =

ACB

r r
r r
Fd r + Fd r =

AC

CB

r r
F
dr = mg (y B y A )

(4.22)

AC

dakle jednak rezultat kao u sluaju kad je put krivocrtna putanja AB.
Sila kojoj rad ne ovisi o putu ve samo o poetnoj i konanoj toki zove se
konzervativna sila. Takve su gravitacijska, elastina i Columbova sila. One ovise
samo o poloaju tijela na koje djeluju.

Rad konzervativne sile po zatvorenom putu jednak je nuli:

r r
F
k ds = 0

(4.23)

gdje smo kruiem preko znaka integrala istakli da je put po kojem integriramo
zatvoren.
Kada se npr., tijelo mase m podigne na visinu h, rad sile tee je m g h, a kada tijelo
padajui s visine h doe u poetnu toku, rad sile tee je + m g h: ukupni rad po tom
zatvorenom putu je nula.
Druga vrsta sila su one kojima rad izmeu dvije iste toke A i B ovisi o putu kojim je
tijelo dolo iz jedne toke u drugu toku. To su nekonzervativne sile.
Rad nekonzervativne sile po zatvorenom putu razliit je od nule. Nekonzervativne sile
zovu se i disipativne sile jer kad one djeluju mehanika energija tijela nije ouvana.
Potencijalna energija moe se definirati samo za konzervativne sile. U mehanici
emo razmatrati gravitacijsku potencijalnu energiju i potencijalnu energiju elastine
sile (sile opruge).
Kada se estica pomakne u polju konzervativne sile iz jednog poloaja u drugi
poloaj, rad konzervativne sile pri tom je:
B r
r
r
r
r
r
W AB = Fk dr = E p (r A ) E p (rB ) = E p (rB ) E p (r A )
(4.24)

Rad konzervativne sile izmeu dva poloaja tijela jednak je razlici potencijalne
energije poetnog i krajnjeg poloaja.
To je veza rada i promjene potencijalne energije (pouak o radu i potencijalnoj
energiji).

Potencijalna energija opruge

Rad vanjske sile pri rastezanju opruge za elongaciju s je:
1
W = ks 2
(4.25)
2
Rad sile opruge jednak je radu vanjske sile s negativnim predznakom:
1
Wop = ks 2
(4.26)
2
Slino kao i za gravitacijsku silu, potencijalna energija elastine sile opruge definira
se izrazom:
1 2 1 2
ks1 ks 2
(4.27)
2
2
U poloaju ravnotee je potencijalna energija jednaka nuli za (s = 0), tada se za
potencijalnu energiju elastine opruge moe pisati da je:
Wop = E p (s1 ) E p (s 2 ) =

E p (s ) =

1 2
ks
2

(4.28)

Gdje je:
s elongacija tj. pomak iz poloaja ravnotee
Sada naimo vezu izmeu rada vanjske sile i promjene energije sistema:
Predpostavimo da vanjskom silom F' pomiemo tijelo uz kosinu u polju sile tee (slika
4.8):

Slika 4.8. Gibanje tijela uz kosinu bez trenja

Prema drugom Newtonovom zakonu slijedi:

F mg sin = ma
Pri tom je rad vanjske sile:

(4.29)

2
2
dv
dv

W = F ds = mg sin + m
vdt =
ds = mg sin ds + m
dt
dt

s1
v1
r
r
mv 22 mv 12
= mg (y 2 y 1 ) +

= E p (r2 ) E p (r1 ) + E k 2 E k 1
2
2
odnosno

(4.30)

(4.31)

W = E p + E k

Ovaj izraz vrijedi openito.

B r
B r
r
r
Rad vanjske sile W = F ds i rad konzervativne sile W = Fk ds promijenit e
A

kinetiku energiju:

W + W = Ek 2 Ek1
te je:

(4.32)

W = E p 2 E p1 + E k 2 E k 1 = E 2 E1

(4.33)

Gdje je:
E1 = Ep1 + Ek1 i E2 = Ep2 + Ek2 ukupna energija sistema u poetnom i konanom
poloaju.
Relacija (4.31) je veza izmeu rada vanjskih sila i promjene kinetike i potencijalne
energije tijela. Mogli bismo je nazvati pouak o radu i ukupnoj energiji.

Zakon o ouvanju energije

Ope je poznata iskustvena injenica da se energija moe pretvarati iz jednog oblika
u drugi oblik, pri emu je u izoliranom sistemu zbroj energija konstantan.
To je zakon o ouvanju ukupne energije.
Tijelo mase m u poetku je na visini h i miruje (slika 4.9)

Ep = mgh, Ek = 0, E = mgh
Ep = mg(h-s); Ek= mv2/2; E = mgh

Ep = 0 ; Ek = - mgh; E = mgh
Slika 4.9 Mehanika energija pri slobodnom padu

U svakoj toki putanje slobodnog pada zbroj kinetike i potencijalne energije je

konstantan: ukupna mehanika energija je ouvana.

E k + E p = konst .

(4.34)

Zakon o ouvanju mehanike energije vrijedi onda kad su rad sile trenja (disipativne
sile) i rad vanjskih (nekonzervativnih) sila jednaki nuli tj. kada su sve sile koje djeluju
na sistem konzervativne. (conservare lat. ouvati, odrati).
Meutim ako osim konzervativnih sila Fk djeluju i sile trenja Ftr i neke druge
nekonzervativne sile F', tada je ukupni rad svih sila jednak promjeni kinetike
energije:

W k + Wtr + W = E k
(4.35)
Gdje je:
Wk - rad to ga izvre konzervativne sile
Wtr rad sile trenja
W' rad nekih drugih nekonzervativnih sila (npr. vanjske sile pri gibanju tijela uz
kosinu)
Zamijenimo li rad konzervativne sile promjenom potencijalne energije (Wk = -Ep)
dobivamo:
E k + E p = W tr + W

(4.36)

To je jedan od naina pisanja zakona o odranju ukupne energije:

Ukupna energija ne moe se unititi niti ni iz ega stvoriti, ona se moe samo
pretvarati iz jednog oblika u drugi.

Snaga
Snaga se definira omjerom rada i vremena, pa bismo je mogli shvatiti kao brzinu
obavljanja rada odnosno prijenosa energije.
Ako je u promatranom vremenskom intervalu t2 t1 izvren rad W2 W1, odnosno
prenesena energija E2 E1, srednja snaga je:

P =

W 2 W1
E E1
, odnosno P = 2
t 2 t1
t 2 t1

...(4.37)

Trenutna je vrijednost snage:

dW
P = lim P =
t 0
dt
Budui d je dW = F ds = F v dt , snagu moemo pisati i u obliku:

...(4.38)

P = F v = Fv cos

...(4.39)

Gdje je:
- kut izmeu smjera sile i smjera brzine tijela

Snaga je jednaka skalarnom produktu sile i brzine.

Jedinica za snagu je vat (znak:W); W=J / s

Sudari
Kao primjer primjene zakona o ouvanju koliine gibanja i energije razmatrat emo
sudare dviju estica. Do sudara dolazi kada se dvije estice (dva sistema estica),
pribliavajui jedna drugoj meusobno djeluju i time promjene svoje gibanje.
Sudar dviju elastinih estica obje se deformiraju djelovanje impulsne sile
nastave gibanje promjenljivim brzinama
Pri sudaru ne dolazi uvijek do fizikog dodira pribliavanje protona jezgri odbojne
Columbove sile mijenjaju mu putanju i proton se otkloni prije nego to dotakne jezgru.

r
r
r
r
Ako su p1 i p2 koliine gibanja estica prije sudara, a p1 i p2 nakon sudara, tada
je:
r
r
r
p1 + p2 = p1 + p2
...(4.40)
Sudar moe biti savreno elastian i savreno neelastian, odnosno djelomino
elastian.
- savreno elastian sudar tijela se nakon sudara vraaju u prvobitni oblik
- savreno neelastian sudar tijela su nakon sudara slijepljena i gibaju se kao
jedno tijelo
Savreno elastian sudar

r
r
Dvije kuglice( ili dvije estice) mase m1 i m2, brzine v 1 i v 2 sudaraju se elastino i
r
r
nakon sudara imaju brzine v 1 i v 2 . Sistem je izoliran i vrijedi:
r
r
r
r
m1v 1 + m 2v 2 = m1v 1 + m2v 2
...(4.41)
Ukupna kinetika energija prije i poslije sudar je ista:
r
r
r
r
m1v 12 m2v 22 m1v 1 2 m2v 2 2
+
=
+
2
2
2
2

...(4.42)

Iz jednadbe (4.41) dobivamo:

(v 1 v 1 )(v 1 + v 1 v 2 v 2 ) = 0

...(4.43)

Budui da su pri centralnom sudaru brzine kolinearni vektori, uvjet je ispunjen ako je
jedan od faktora jednak nuli.
r r
r r
v 1 v 2 = (v 1 v 2 )
...(4.44)
Iz jednadbi (4.41) i (4.44) proizilazi:

r
r
r
(
m1 m2 )v 1 + 2m2v 2
v 1 =
m1 + m2
r
r
r
(
m2 m1 )v 2 + 2m1v 1
v 2 =
m1 + m2

...(4.45)

Savreno neelastian sudar

U ovom sluaju kuglice se nakon sudara deformiraju, slijepe i gibaju zajedno brzinom
r
r
r
v 1 = v 2 = v . Pri tom e brzina nakon sudara biti:
r
r
r
m1v 1 + m 2v 2 = (m1 + m2 )v
r
r
...(4.46)
r m1v 1 + m2v 2
v =
m1 + m2
Razliku izmeu konane i poetne kinetike energije oznaimo sa Q i ona iznosi:
1
1
1
1

Q = E k E k = m1v 1 2 + m2v 2 2 m1v 12 + m 2v 22

2
2
2
2

Gdje je:
Ek - kinetika energija prije sudara
E'k - kinetika energija poslije sudara

Q=

...(4.47)

pri savreno elastinom sudaru Ek= E'k, te je Q = 0

pri savreno neelastinom sudaru Q < 0 i iznosi:

r r
m1m2
(v 1 v 2 )2
2(m1 + m2 )

...(4.48)

Primjer:
Tijelo ukupne mase 100 g baeno vertikalno u vis popne se 10 m. Kolika je
potencijalna, kinetika i ukupna energija tijela:
a) u trenutku bacanja
b) na pola puta prema gore i
c) u trenutku kada se ponovno vrati u toku odakle je baeno
Zanemariti otpor zraka.
a) U trenutku bacanja potenc. energija tijela je nula, kinetika energija je mvo2/2, a
visina hica je h = vo2/2g
Ek= mvo2/2 = 2mgh/2 = 9,8 J
b) Na pola puta kinetika energija je jednaka potencijalnoj
Ek= mgh/2 = 4,9 J
c) U trenutku kada se tijelo ponovo vrati u toku odakle je baeno kinet. i potenc.
energija su jednake onima u trenutku bacanja, tj. Ek = 9,8 J i Ep =0
Ukupna energija je u svakoj toci konstantna i iznosi:
E = Ek + Ep = 9,8 J