Rad (fizika)

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretragu

Rad je skalarna fizička veličina koja je blisko povezana s energijom, te bi se mogao
definirati kao prenošenje energije s jednog tijela na drugo ili iz jednog sistema u drugi.
No, takva je definicija neprikladna ako se pojam rada koristi prilikom definiranja pojma
energije, što je teško izbjeći barem za pojašnjavanje apstraktnijih definicija energije (a
u klasičnoj mehanici najjednostavnije je definirati energiju tijela upravo kao sposobnost
tijela da izvrši rad). Umjesto toga, moguće je (a često prikladnije i iz drugih praktičnih
razloga) definirati rad kao rad sile, budući da se i prenošenje energije može opisivati kao
proces koji posreduju sile kojima tijela djeluju jedno na drugo.

Sadržaj

 1Definicija: rad sile

 2Specijalni slučaj "sila puta put"
 3Zakon o promjeni kinetičke energije
 4Objašnjenje definicije rada sile
o 4.1Značaj tangencijalne komponente sile
o 4.2Uloga hvatišta sile
o 4.3Promjenjivu silu treba integrirati
 4.3.1Tumačenje i primjer integrala rada
 5Opis rada skalarnim produktom
 6Opaska: pređeni put ili pomak?
 7Rad momenta sile
 8Izvori
 9Vanjske veze

Definicija: rad sile[uredi | uredi kod]

Rad sile je integral tangencijalne skalarne komponente sile duž putanje njezinog
hvatišta:
gdje je F iznos sile, α je kut između smjera sile i smjera gibanja (tj. brzine ) hvatišta
sile (pa je "F cos α" tangencijalna skalarna komponenta sile), dok je s put hvatišta
sile od točke A do točke B. [1]
To je najopćenitija definicija za rad proizvoljne sile koja može bilo kako mijenjati
iznos i smjer duž putanje proizvoljnoga oblika, ako se djelovanje sile može reducirati
na jednu točku (koja se zove hvatište sile); u protivnom, treba posebno promatrati
komponente sile i računati njihove radove za sve točke na koje sila djeluje.
Pripadajuća formula (integral) može se pisati i drugačije (kako se pokazuje kasnije u
tekstu).

Specijalni slučaj "sila puta put"[uredi | uredi kod]

Najjednostavnija formula za rad sile, koja je najbolje polazište za razumijevanje
pojma rada, vrijedi npr. u slučaju kada konstantna sila djeluje na tijelo koje se
translacijski (tj. bez rotacije) giba u smjeru njezina djelovanja. Tada je (kao što
proizlazi i iz gornjeg integrala):

Rad konstantne sile u smjeru gibanja

gdje je F iznos sile, dok je s pređeni put. Na taj se slučaj odnosi definicija iz
osnovne škole "rad je sila puta put", koja ne uzima u obzir da je sila vektor (što je
ovdje irelevantno zato što su i sila i gibanje u istom smjeru koji se ne mijenja), niti
precizira da treba promatrati put hvatišta sile (jer se sve točke tijela jednako
gibaju, pa može biti i "put tijela"). Npr. ako sila od 5 N vuče tijelo na putu od 3 m,
ona izvrši rad W = Fs = 5 N ∙ 3 m = 15 J. Odatle se vidi da je SI mjerna
jedinica za rad, džul (J), skraćenica za umnožak "Nm".
Ipak, ova jednostavna formula nije ograničena samo na pravocrtno gibanje. Ona
vrijedi uvijek kada se iznos sile ne mijenja, a hvatište sile se giba točno u smjeru
djelovanja sile (koji se može po volji mijenjati).

Zakon o promjeni kinetičke energije[uredi | uredi kod]

Odnos rada i promjene energije ključna je odrednica za razumijevanje definicije
rada sile. Ako je u prethodnom jednostavnom primjeru sila F jedina sila koja
djeluje na tijelo mase m koje je do tada mirovalo (nije imalo kinetičke energije),
tijelo na putu s ima stalnu akceleraciju a = F/m i giba se jednoliko ubrzano, te na
kraju puta s = at2/2 postiže brzinu v = at. Odatle se lako vidi da je rad sile jednak
kinetičkoj energiji koju tijelo dobije na tom putu:
Poopćenje tog rezultata (moglo bi se dobiti iz opće formule za rad sile, uz
malo više računa) zove se zakon o promjeni kinetičke energije: rad svih sila
koje djeluju na kruto tijelo jednak je promjeni njegove kinetičke energije.
Pritom treba imati na umu da kinetička energija tijela ne mora biti samo
translacijska (kako je opisana u gornjem jednostavnom primjeru), nego može
imati i rotacijski dio (osim u slučaju čestice, tj. tijela zanemarivih dimenzija).

Objašnjenje definicije rada sile[uredi | uredi kod]

Objašnjenje opće formule za rad sile polazi od opisane veze s energijom:
formula je konstruirana upravo tako da promjena kinetičke energije bude
jednaka ukupnom radu svih sila.
Značaj tangencijalne komponente sile[uredi | uredi kod]
 Rastav sile na tangencijalnu i
normalnu vektorsku komponentu
Prva posljedica te veze jest da sila koja djeluje na česticu okomito na smjer
njezinoga gibanja (kaže se: normalna sila; primjer: centripetalna sila) ne vrši
rad - jer ne mijenja iznos brzine (nego samo njezin smjer) pa ne utječe na
kinetičku energiju čestice. Sila koja leži na pravcu gibanja čestice (kaže se:
tangencijalna sila) vrši pozitivan rad ako je u smjeru gibanja jer povećava
brzinu a time i kinetičku energiju čestice, odnosno negativan rad ako je u
suprotnom smjeru od gibanja jer umanjuje kinetičku energiju. Zato se
proizvoljni vektor sile prikaže kao zbroj tangencijalne i normalne sile
(formalnije rečeno: rastavi na tangencijalnu i normalnu vektorsku
komponentu), od čega se za izračun rada koristi samo tangencijalna. Pritom
je F cos α tangencijalna skalarna komponenta vektora sile , tj. to je broj koji je
jednak iznosu tangencijalne vektorske komponente sile ako je ona u smjeru
gibanja, odnosno njezinom negativnom iznosu ako je u suprotnom smjeru
(što daje i odgovarajući predznak rada).