Tehnike Integracije PDF

8.
TEHNIKE INTEGRIRANJA
1. Najjednostavniji integrali
2. Integriranje supstitucijom
3. Parcijalna integracija
4. Trigonometrijski integrali
5. Integriranje racionalnih funkcija
6. Integrali koji se svode na integrale racionalnih funkcija
U ovom poglavlju najprije sustavno i na jednom mjestu, okupljamo sve tehnike integriranja s kojima smo se
do sada upoznali. Zatim uvodimo dvije nove i ujedno najvažnije tehnike: integriranje supstitucijom i
parcijalnu integraciju. Na kraju rješavamo problem integriranja nekih posebnih klasa funkcija.
Mnogi integrali, koji su izračunati u ovom odjeljku, svrstani su u tablicu integrala na ovicima knjige i njima
ćemo se slobodno koristiti pri daljnjem integriranju.
8.1 NAJJEDNOSTAVNIJI INTEGRALI

Neodređeni integral realne funkcije f (x) je njegova antiderivacija F(x) + C. Dakle,
∫ f ( x ) dx = F ( x ) + C , ako je F ′(x) = f (x),
gdje je C konstanta (usp. 4.4). Određeni se integral, prema osnovnom teoremu infinitezimalnog računa,
nalazi izračunavanjem vrijednosti neodređenog integrala u granicama integracije i njihovim oduzimanjem
(usp. 4.3):
OSNOVNI TEOREM
b b
∫ f ( x ) d x = ⎡ ∫ f ( x ) dx ⎤
⎢⎣ ⎥⎦
a a
Najjednostavnije neodređene integrale izračunali smo u prethodnim poglavljima:
419
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
INTEGRAL POTENCIJE
⎧ x n+1
⎪ + C , n ≠ −1
⎪ n + 1
∫ x dx = ⎨⎪
n
ln x + C , n = −1
⎪
⎩
PRIMJER 1.
Izračunajmo:
2
− dx
∫ x dx , ∫ x dx , ∫x ∫x ∫
5 −3 2
(a) (b) (c) 3 dx , (d) dx , (e) .
x
Rješenje:
x6 x −2 1
∫ x dx = ∫ x dx =
5 −3
(a) +C, (b) +C =− 2 +C ,
6 −2 2x
1
2 2 +1
− x3 x
∫x ∫ x dx =
2
(c) 3 dx = + C = 33 x + C , (d) +C ,
1 2 +1
3
dx
(e) ∫ x ∫
= x −1dx = ln x + C .
INTERGALI NEKIH TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
∫ sin xdx = − cos x + C , ∫ cos xdx = sin x + C ,

dx dx
∫ cos 2 x = tg x + C , ∫ sin 2 x = − ctg x + C .
INTERGALI NEKIH ALGEBARSKIH FUNKCIJA
dx dx 1 1+ x
∫ 1 + x 2 = arctg x + C , ∫ 1 − x 2 = 2 ln 1 − x + C ,x ≠ 1 ,
dx
∫ 1 − x2
= arcsin x + C , − 1 < x < 1 ,
dx
∫ 1+ x 2
= ln x + 1 + x 2 + C = arsh x + C
dx
∫ x −1 2
= ln x + 1 + x 2 + C = arch x + C .
420
NAJJEDNOSTAVNIJI INTEGRALI
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
INTERGALI EKSPONENCIJALNIH FUNKCIJA
bx
∫ e dx = e + C , ∫ b dx = +C .
x x x
ln b
Složenije neodređene integrale računamo primjenjujući osnovna pravila integriranja (usp. 2.5).
OSNOVNA PRAVILA INTEGRIRANJA
1. ∫ [ f ( x) ± g ( x)]dx = ∫ f ( x)dx ± ∫ g ( x)dx ,

2. ∫ cf ( x)dx = c ∫ f ( x)dx .
PRIMJER 2.
Izračunajmo:
⎛ 3 7⎞ ⎛ 3 ⎞ x 4 − 2x3 + x − 3
(a) ∫ ⎜⎜ 5x 4 + x ⎟⎟dx , (b) ∫ ⎜⎜⎝ 2 x + 3 x ⎟⎟⎠dx , (c) ∫ x
dx .
⎝ ⎠
Rješenje:
Primjenom osnovnih pravila i formule za integral potencije nalazimo:
7
⎛ 3 7⎞ 3 7
⎜ 5 x 4 + ⎟dx = 5 5 x 4 dx + 7 dx = 5 ⋅ x + 7 ln x + C = 20 x 4 + 7 ln x + C .
4
(a) ∫⎜ x ⎟⎠ ∫ ∫x 7 7
⎝
4
3 2
⎛ 3 ⎞ ⎛ 1 − ⎞
1
x2 x3 4 3 9 3 2
(b) ∫ ⎜⎜ 2 x + 3 ⎟⎟dx = ∫ ⎜ 2 x 2 + 3x 3 ⎟dx = 2 ⋅ + 3⋅ = x + x +C .
⎝ x⎠ ⎜ ⎟ 3 2 3 2
⎝ ⎠
2 3
x 4 − 2x3 + x − 3 ⎛ 3 3⎞ x4 2 3
∫ ∫ ⎜⎝
2
(c) d x = x − 2 x + 1 − ⎟ d x = − x + x − 3 ln x + C .
x x⎠ 4 3
PRIMJER 3.
Izračunajmo:
⎛ 3 ⎞ 5 sin 3 x + 4
(a) ∫ (5 sin x − 3 cos x )dx , (b) ∫ ⎜⎝ cos 2 x + cos x ⎟⎠dx , (c) ∫ sin 2 x dx .
Rješenje:
(a) ∫ (5 sin x − 3 cos x )dx = 5∫ sin xdx − 3∫ cos xdx = −5 cos x − 3sin x + C .
421
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎛ 3 ⎞ dx
(b) ∫ ⎜⎝ cos 2 x + cos x ⎟⎠dx = 3∫ cos 2 x + ∫ cos xdx = 3 tg x + sin x + C .
5 sin 3 x + 4 dx
(c) ∫ sin 2 x dx = 5∫ sin xdx + 4∫ sin 2 x = −5 cos x − 4 ctg x + C .
PRIMJER 4.
Izračunajmo:
⎛ 1 ⎞ 1 5dx
⎟ dx ,
(a) ∫ ⎜⎜ 1 + x 2 − ⎟
1− x ⎠ 2
(b) ∫7 1+ x2
,za x < 1 .
⎝
Rješenje:
⎛ 1 1 ⎞ dx dx
⎟dx =
(a) ∫ ⎜⎜ 1 + x 2 − 1 − x 2 ⎟ ∫ 1 + x 2 − ∫ 1 − x 2 = arctg x − arcsin x + C .
⎝ ⎠
5dx 5 dx 5
(b) ∫7 1 + x2
= ∫ = arsh x + C .
7 1 + x2 7
PRIMJER 5.
Izračunajmo:
∫3 ∫3 ∫e
2x 3x
(a) x
dx , (b) dx , (c) dx .
Rješenje:
(a) ∫ 3 dx =
x 3x
ln 3
+C , (b) ∫ 3 dx = ∫ 3 dx = ∫ 9 dx =
2x 2 x
( ) x 9x
ln 9
+C ,
(e ) 3 x
∫ e dx = ∫ (e ) dx = ln e
3x 3 x e3 x
(c) 3
+C = +C .
3
PRIMJER 6.
Izračunajmo:
1 π 2 2 2 1 1
dx dx
(a) ∫ 2 x dx , (b) ∫ 3sin xdx , (c) ∫ , (d) ∫ 1 + x 2 , (e) ∫2 dx .
x
2
0 0 0 1− x 0 −1
422
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
Iz osnovnog teorema slijedi:
1 1 3 1
1
4 4 4
(a) ∫2 x dx = ∫ 2 x dx
2 = x2 = − 0 = .
3 3 3
0 0 0
( )
π 2
π 2 π
= (− 3 cos x ) 0 = −3 cos
π 2
(b) ∫ 3sin xdx = ∫ 3sin xdx 0 2
+ 3 cos 0 = 0 + 3 = 3 .
0
2 2
2 2
dx ⎛ dx ⎞ 2 π π
= ⎜∫ ⎟ 2 2
(c) ∫ 1− x 2 ⎜ 2 ⎟
= arcsin x
0
= arcsin
2
− arcsin 0 = − 0 = .
4 4
0 ⎝ 1− x ⎠0
1
1
dx ⎛ dx ⎞ 1 π π
(d) ∫ 2
= ⎜⎜ ∫ ⎟ = arctg x = arctg1 − arctg 0 = − 0 = .
2 ⎟
0
1+ x ⎝ 1+ x ⎠ 0
0 4 4
1 1
1
2x 2 2 −1 3
(e) ∫ 2 dx = ⎛⎜⎝ ∫ 2 dx ⎞⎟⎠ = = − = ≈ 2.16 .
x x
−1 −1
ln 2 ln 2 ln 2 2 ln 2
−1
PRIMJER 7.
Izračunajmo:
π 1
∫ (3x + 2 sin x − e )dx , ∫ (3e

2
(a) x
(b) x
+ 2 x )dx .
0 0
Rješenje:
π π
∫ (3x + 2 sin x − e x )dx = ( x 3 − 2 cos x − e x ) = (π 3 − 2 cos π − eπ ) − (0 3 − 2 cos 0 − e 0 ) =
2
(a)
0
0
= π 3 + 2 − eπ + 2 + 1 = π 3 − eπ + 5 .
( )
1
⎛ 4 ⎞ ⎛ 4⎞ 4 5
(b) ∫ (3e + 2 x )dx = ⎜⎜ 3e x + x 3 2 ⎟⎟ = ⎜⎜ 3e1 +
x
⎟⎟ − 3e 0 + 0 = 3e + − 3 = 3e − .
0 ⎝ 3 ⎠0 ⎝ 3⎠ 3 3
PRIMJER 8.
Izračunajmo:
423
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
3
(a) ( x ln x)′ , (b) ∫ ln xdx , (c) ∫ ln xdx .
2
Rješenje:
Primjenom pravila za derivaciju produkta nalazimo:
1
(a) ( x ln x)′ = x′ ln x + x(ln x)′ = ln x + x = ln x + 1 .
x
(b) Iz (a) slijedi:
∫ (ln x + 1)dx = x ln x + C , ∫ ln xdx + ∫ dx = x ln x + C, ∫ ln xdx = x ln x − x + C.

(c) Iz (b) slijedi:
3
3 9
∫ ln xdx = ( x ln x − x) = (3 ln 3 − 3) − (2 ln 2 − 2) = ln 3 − ln 2 − 1 = ln
3 2
− 1.
2
2 4
INTEGRAL LOGARITAMSKE FUNKCIJE
∫ ln xdx = x ln x − x + C .
PRIMJER 9.
Izračunajmo ∫ log b xdx .
Rješenje:
ln x
Zbog log b x = (usp. 6.1.) imamo:
ln b
1 1
∫ logb xdx = ln b ∫ ln xdx = ln b ( x ln x − x) + C
PRIMJER 10.
Izračunajmo površinu područja koje se nad intervalom [0,π 4] proteže između y = sin x i y = cos x.
Rješenje:
Površina područja na sl.1. određena je integralom
π 4
π 4 ⎛ π π⎞
∫ (cos x − sin x)dx = (sin x + cos x) 0 = ⎜ sin + cos ⎟ − (sin 0 + cos 0) = 2 − 1.
⎝ 4 4⎠
0
424
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika 1.
8.2 INTEGRIRANJE SUPSTITUCIJOM

Integriranje supstitucijom je inverzni, integralni oblik lančanog deriviranja. Naime, ako su F i g derivabilne
funkcije, onda nam lančano pravilo kaže (usp. 2.1) da je
( F o g )′( x ) = F ′( g ( x )) g′( x ) .
To znači da je F(g(x)) neodređeni integral funkcije F′(g(x))g′(x), tj.
∫ F ′( g ( x)) g ′( x)dx = F ( g ( x)) + C .

Ako uvedemo međuvrijednost u = g(x), onda to možemo zapisati u obliku:
du
F ′(u ) dx = F (u ) + C .
dx
Ako još i derivaciju F′(u) označimo sa f (u), što znači da je ∫ f (u )du = F (u ) + C , onda konačno
dolazimo do formule supstitucije
du
∫ f (u ) dx dx = ∫ f (u )du
Da bismo formulu primijenili, u zadanoj podintegralnoj funkciji trebamo uočiti izraz u = g(x), čija se
derivacija također pojavljuje u podintegralnoj funkciji.
INTEGRIRANJE SUPSTITUCIJOM
du
Funkciju od x, koja sadrži podfunkciju u = u(x) i njezinu derivaciju , integriramo tako da je
dx
du
napišemo u obliku f (u) , te potom primijenimo formulu supstitucije
dx
du
∫ f (u ) dx dx = ∫ f (u ) du .
Kada izračunamo ∫ f (u) du , za u supstituiramo u(x).
425
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 1.
Izračunajmo ∫ 2x x 2 − 1 dx .
Rješenje:
du
Uočimo podfunkciju u = x 2 − 1 (budući da se i njezina derivacija = 2x pojavljuje pod znakom
dx
integrala) te zadani integral napišimo u obliku
du
∫ 2x x 2 − 1 dx = ∫ u
dx
dx
Primjenom formule supstitucije nalazimo:
du 3
∫ 2x x 2 − 1 dx = ∫ u
dx
dx = ∫ u du = ∫ u1 2 du = u 3 2 + C .
2
Uvrštavanjem u = x 2 − 1 dolazimo do konačnog rezultata-
3 2
∫ 2x x 2 − 1 dx =
2
( x − 1) 3 2 + C .
PRIMJER 2.
Izračunajmo ∫ sin 2 x cos x dx .
Rješenje:
du
Iz u = sin x i = cos x, slijedi:
dx
du u3 sin 3 x
∫ sin x cos x dx = ∫ u d x = ∫ u 2 du =
2 2
+C = + C.
dx 3 3
PRIMJER 3.
∫ cos
2
Izračunajmo x sin x dx .
Rješenje:
du
Ako supstituiramo u = cos x dobit ćemo = − sin x, pa zato zadani integral napišimo u obliku
dx
− ∫ cos 2 x( − sin x)dx . Tada je
du u3 cos 3 x
− ∫ cos 2 x(− sin x)dx = − ∫ u 2 dx = − ∫ u 2 du = − + C = − + C.
dx 3 x
426
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 4.
ex
Izračunajmo ∫ 1 + e x dx .
Rješenje:
du
Iz u = 1 + ex i = ex slijedi
dx
ex 1 du du
∫ 1 + e x dx = ∫ u dx dx = ∫ u = ln u + C = ln 1 + e + C .
x
PRIMJER 5.
ex
Izračunajmo ∫ 1 + e 2 x dx .
Rješenje:
du
Supstitucija u = 1 + e2x sada nije pogodna, jer je = 2e2x ≠ ex. Uočimo li da je 1+e2x = 1+(ex)2,
dx
du
nameće se supstitucija u = ex koja uz = ex daje
dx
ex ex 1 du du
∫ 1 + e2 x d = ∫ 1 + (e x ) 2 dx = ∫ 1 + u 2 dx dx = ∫ 1 + u 2 = arctg u + C = arctg e + C .
x
x
PRIMJER 6.
Izračunajmo
x3
∫ x 4 + 1 dx , ∫x
2
(a) (b) cos( x 3 )dx .
Rješenje:
du
(a) Ako supstituiramo u = x 4+1 dobit ćemo = 4x 3, pa zato zadani integral napišimo u obliku
dx
1 4x3
4 ∫ x4 + 1
dx . Tada je
1 4x3 1 1 du 1 du 1 1
∫ 4
4 x +1
dx = ∫
4 u dx
dx = ∫ = ln u + C = ln x 4 −1 + C .
4 u 4 4
du
(b) Iz u = x 3 i = 3x 2 slijedi:
dx
1 1 du
∫x ∫ 3x 2 cos( x 3 )dx = ∫ cos u dx =
2
cos( x 3 )dx =
3 3 dx
427
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
1 1 1
=
3 ∫ cos udu = sin u + C = sin( x 3 ) + C .
3 3
PRIMJER 7.
Izračunajmo
(a) ∫ f ( x + b ) dx , (b) ∫ f (ax)dx , (c) ∫ f (ax + b)dx , ako je ∫ f ( x)dx = F ( x) .

Rješenje:
du
(a) Iz u = x +b i = 1 slijedi
dx
du
∫ f ( x + b)dx = ∫ f (u ) dx dx = ∫ f (u)du = F (u ) + C = F ( x + b) + C .
du
(b) Iz u = ax i = a slijedi
dx
1 1 du 1 1 1
∫ f (ax)dx = a ∫ f (ax)adx = a ∫ f (u) dx dx = a ∫ f (u )du = a F (u ) + C = a F (ax) + C .
du
(c) Iz u = ax +b i = a slijedi
dx
1 1 du 1 1 1
∫ f (ax + b)dx = a ∫ f (ax + b)adx = a ∫ f (u) dx dx = a ∫ f (u)du = a F (u ) + C = a F (ax + b) + C .
Rezultate prethodnog primjera kao jednostavne i česte slučajeve integriranja supstitucijom posebno ističemo.
Ako je ∫ f ( x)dx = F ( x) + C onda je
(1) ∫ f ( x + b)dx = F ( x + b) + C ,
1
(2) ∫ f (ax)dx = a F (ax) + C ,
ili sasvim općenito
1
(3) ∫ f (ax + b)dx = a F (ax + b) + C .
PRIMJER 8.
Izračunajmo
428
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
dx dx dx
∫ cos 8xdx , ∫e ∫ x+2 , ∫ 3x + 5 , ∫ cos 2 (3x + 1) .
x +5
(a) (b) dx , (c) (d) (e)
Rješenje:
1 dx
∫ cos 8 xdx = 8 sin 8 x + C , ∫e ∫ x + 2 = ln x + 2 + C ,
x +5
(a) (b) dx = e x + 5 + C , (c)
dx 1 dx 1
(d) ∫ 3x + 5 = 3 ln 3x + 5 + C , (e) ∫ cos 2 (3x + 1) = 3 tg(3x + 1) + C .
Primjenom uokvirenih formula lako ćemo izračunati i općenitije integrale nekih algebarskih funkcija, nego
što su oni najjednostavniji iz 1, odjeljka:
PRIMJER 9.
Izračunajmo
dx dx dx dx dx
(a) ∫ a2 + x2 , (b) ∫ a2 − x2 , (c) ∫ a2 − x2
, (d) ∫ a2 + x2
, (e) ∫ x2 − a2
.
Rješenje:
dx 1 dx a x 1 x
(a) ∫ a 2 + x 2 = a 2 ∫ 1 + (x a )2 = a 2 arctg a + C = a arctg a + C ,
x
1+
(b) ∫ 2
dx 1
= 2∫
dx a 1
= 2 ln a + C = 1 ln a + x + C , (a > 0) ,
a −x 2
a 1 − (x a )2
a 2 1− x 2a a − x
a
dx 1 dx a x x
(c) ∫ a −x 2 2
=
a ∫ 1 − (x a )
2
= arcsin + C = arcsin + C , (a > 0) ,
a a a
dx 1 dx x x x2 1
(d) ∫ a2 + x2
=
a ∫ 1 + (x a )2
= arsh
a
+ C = ln
a
+
a 2
− 1 + C1 = ln x + x 2 − a 2 + C1 =
a
1
= ln x + x 2 − a 2 + ln + C1 = ln x + a 2 + x 2 + C , (a > 0)
a
dx 1 dx x
(e) ∫ x −a 2 2
=
a∫ (x a ) 2
−1
= arch
a
+ C = ln x + x 2 − a 2 + C , (a > 0) .
INTEGRALI NEKIH ALGEBARSKIH FUNKCIJA
dx 1 x dx 1 a+x
∫ a 2 + x 2 == a arctg a + C , ∫ a 2 − x 2 = 2a ln a − x + C ,
429
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
dx x dx
∫ a −x 2 2
= arcsin
a
+C , ∫ x ±a 2 2
= ln x + x 2 ± a 2 + C .
U svim integralima a > 0.
PRIMJER 10.
Izračunajmo
dx dx
(a) ∫ 3− x 2
, (b) ∫3 .
+ x2
4
Rješenje:
dx x dx 4 4 2 2x
(a) ∫ 3− x 2
= arcsin
3
+ C , (b) ∫3 =
3
arctg
3
x+C =
3
arctg
3
+C.
+ x2
4
PRIMJER 11.
dx
Izračunajmo ∫ 4 x 2 −1
.
Rješenje:
dx 1 dx 1 1
∫ 4x −1 2
=
2∫ 1
=
2
ln x + x 2 − + C =
4
x2 −
4
1 1 1
= ln 2 x + 4 x 2 − 1 + C = ln 2 x + 4 x 2 − 1 + C ,
2 2 2
1
gdje je C = − ln 2 + C .
2
Integral koji sadrži kvadratni izraz ax 2+bx +c može se izlučivanjem konstante a svesti na integral koji
sadrži x 2+px +q (p = b / a, q = c / a). Iz tog se kvadratnog izraza, odgovarajućom supstitucijom može
eliminirati linearni član:
⎧ p ⎫
⎛ p⎞ ⎛ p2 ⎞
2 ⎪⎪ x + = y ⎪⎪
x 2 + px + q = ⎜ x + ⎟ + ⎜⎜ q − ⎟= 2 2 2
⎨ ⎬= y ±k .
4 ⎟⎠
2
⎝ 2⎠ ⎝ p
⎪q − = ±k 2 ⎪
⎪⎩ 4 ⎪⎭
SVOÐENJE NA PUNI KVADRAT
430
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
p
Ako integral sadrži izraz x 2+px +q, onda se taj izraz može napisati u obliku y 2 ± k 2, uz y = x + i
2
p2
k2 = q − , što olakšava izračunavanje integrala.
4
PRIMJER 12.
Izračunajmo
dx dx
(a) ∫ x2 + x + 1 , (b) ∫ 10 + 4 x − x 2
.
Rješenje:
⎧ 1⎫
dx dx ⎪y = x + ⎪ dy
(a) ∫ x2 + x + 1 ∫ ⎛
= 2
= ⎨ 2⎬ = ∫
1 ⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎪⎩ dy = dx ⎪⎭ ⎛ ⎞
2
=
⎜ x + ⎟ + ⎜1 − ⎟ 3⎟
y 2 + ⎜⎜ ⎟
⎝ 2⎠ ⎝ 4⎠ 2
⎝ ⎠
2 2u 2 2x + 1
= arctg +C = arctg +C .
3 3 3 3
(b) Svedimo najprije 10+4x − x 2 na puni kvadrat:
− ( x 2 − 4 x − 10) = − ⎡( x − 2) 2 − 10 − 4⎤ = −( x − 2) 2 + 14 .
⎢⎣ ⎥⎦
Dakle,
dx ⎧⎪ y = x − 2⎫⎪
dx dy
∫ 10 + 4 x − x 2
=∫
14 − ( x − 2) 2
=⎨
⎪⎩ d y = dx
⎬=∫
⎪⎭ 14 − y 2
=
y x−2
arcsin + C = arcsin +C.
14 14
Često nije lako odrediti pravu supstituciju, čija će se derivacija također pojaviti u zadanom integralu
∫ h( x)dx . Tada trebamo pokušati s nekom supstitucijom u = g(x), koja nam se čini pogodnom. Iz
du du
dx
= g ′(x) formalno slijedi da je dx =
g ′( x)
, pa uvrštavanjem u ∫ h ( x ) dx dobijamo
h( x )
∫ h( x)dx = ∫ g ′( x)du .
h( x ) h( x )
Ako
′
g ( x)
uspijemo izraziti pomoću u
g ′( x)
= f (u ) , supstitucija je uspješna i dalje računamo ∫ f (u )du .
431
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Zainteresiranom čitatelju pokazujemo da je naš formalni račun s diferencijalima korektan. Naime, iz

h( x )
h( x) g ′( x) slijedi h(x) = f (u)g ′(x) = f (g(x))g ′(x), pa formula ( ∫ h( x)dx = ∫ du ) zapravo nije drugo
g ′( x)
do korektna formula supstitucije ∫ f ( g ( x)) g ′( x)dx = ∫ f (u)du .)
(RAČUNANJE S DIFERENCIJALIMA)
Integral ∫ h( x)dx rješavamo supstitucijom na slijedeći način:
(1) Odaberemo novu varijablu u = g(x).
⎛ du ⎞ ⎛ ⎞
(2) Deriviramo u ⎜ = g ′( x) ⎟ , riješimo po dx ⎜ dx = du ⎟ i uvrstimo u zadani integral:
⎜ dx ⎟ ⎜ g ′( x) ⎟⎠
⎝ ⎠ ⎝
h( x )
∫ h( x)dx = ∫ g ′( x) du .
h( x ) ⎛ h( x ) ⎞
(3) Novu podintegralnu funkciju pokušamo izraziti pomoću u, ⎜ = f (u ) ⎟ , i potom
g ′( x) ⎜ g ′( x) ⎟
⎝ ⎠
izračunamo ∫ f (u )du .
h( x )
(Ako ne uspijemo izraziti pomoću u, pokušamo s nekom drugom supstitucijom.)
g′( x )
(4) Dobiveni rezultat izrazimo pomoću x, uvrštavajući u = g(x).
PRIMJER 13.
x3 + 3
Izračunajmo ∫ ( x 4 + 12 x) 2 dx .
Rješenje:
(1) Pokušajmo supstitucijom u = x 4+12x, jer će tada nazivnik postati monom.
du du
(2) Iz = 4x 3+12 slijedi dx = 3
, pa uvrštavanjem u integral dobivamo
dx 4 x + 12
x3 + 3 x 3 + 3 du
∫ ( x 4 + 12 x) 2 ∫ u 2 4 x 3 + 12 .
dx =
(3) Iz dobivenog integrala lako eliminiramo x tj. integral izražavamo samo pomoću u:
432
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x3 + 3 du du 1 − 2 1 u −1 1
∫ u 2 3
4( x + 3)
= ∫ 4u 2
=
4 ∫ u d u =
4 −1
+C =−
4u
+C.
(4) Uvrštavanjem u = x 4+12x dolazimo do konačnog rezultata:
x3 + 3 1
∫ ( x 4 + 12 x) 2 dx = − x 4 + 12 x + C .
PRIMJER 14.
Izračunajmo
x +1 e1 x
(a) ∫ x2 + 2x + 2
dx , (b) ∫ x 2 dx .
Rješenje:
du du
(a) Iz u = x 2+2x +2 slijedi = 2x +2, pa je dx = . Dakle,
dx 2x + 2
x +1 x + 1 du du
∫ 2
x + 2x + 2
dx = ∫
u 2 x + 2
=∫
2 u
= u + C = x2 + 2x + 2 + C .
1 du 1
(b) Iz u = slijedi = − 2 , pa je dx = − x 2du. Dakle,
x dx x
e1 x eu
∫ x2 ∫ x 2 (− x du ) = − ∫ e du = − e +C = − e +C
2 1/x
d x = u u
PRIMJER 15.
Izračunajmo
ln x + 2 cos ϕ
(a) ∫ x
dx , (b) ∫ 1 + sin ϕ dϕ .
Rješenje:
du 1
(a) Iz u = ln x +2 slijedi = , pa je dx = xdu. Dakle,
dx x
ln x + 2 u 2 2
∫ x
dx = ∫
x
xdu = ∫ u du = u 3 2 + C = (ln x + 2) 3 2 + C .
3 3
du du
(b) Iz u = 1+sin ϕ slijedi = cos ϕ , pa je dϕ = . Dakle,
dϕ cos ϕ
433
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
cos ϕ cos ϕ du du
∫ 1 + sin ϕ dϕ = ∫ u cos ϕ
=∫
u
= ln u + C = ln 1 + sin ϕ + C .
PRIMJER 16.
Izračunajmo
sin(ln t ) e2 y
(a) ∫ t dt , (b) ∫ 1 + e 2 y dy .
Rješenje:
du 1
(a) Iz u = ln t slijedi = , pa je dt = tdu. Dakle,
dt t
sin(ln t ) sin u
∫ t
dt = ∫
t
tdu = ∫ sin udu = − cos u +C = − cos(ln t)+C.
du du
(b) Iz u = 1+e2y slijedi = 2e2y, pa je dy = . Dakle,
dy 2e 2 y
e2 y e 2 y du 1 du 1 1
∫ 1 + e2 y ∫ u 2e 2 y = 2 ∫ u = 2 ln u +C= 2 ln 1+e +C .
2y
d y =
PRIMJER 17.
Izračunajmo
dx 3 3 +1 x
(a) ∫ ln( x x ) , (b) ∫ x2
dx .
Rješenje:
(a) Pokušamo li sa supstitucijom u = x x, vidjet ćemo da ona nije uspješna (pokušajte). No uočimo li
dx du 1
da je ln x x = xln x, vidimo da je naš integral zapravo ∫ . Iz u = ln x tada slijedi = , pa
xlnx dx x
je dx = xdu i
dx xdu du
∫ xlnx = ∫ xu
=∫
u
= ln u + C = ln ln x + C .
1 du 1
(b) Iz u = 3+ slijedi = − 2 , pa je dx = − x 2du. Dakle,
x dx x
43
3 3 +1 x 3 u 3 3⎛ 1⎞
∫ dx = ∫ ( − x du ) = − ∫ 3 u du = − ∫ u du = − u 4 3 + C = − ⎜ 3 + ⎟
2 13
+C .
x2 x2 4 4 ⎜⎝ x ⎟⎠
434
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 18.
Izračunajmo
∫ cos ϕdϕ , ∫
3
(a) (b) 4 − x 2 dx .
435
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
(a) Integral možemo napisati u obliku
∫ cos ϕdϕ = ∫ cos ϕ cosϕdϕ = ∫ (1 - sin ϕ ) cosϕdϕ .

3 2 2
du
Uz supstituciju u = sin ϕ, iz koje slijedi = cos ϕ tj. du = cos ϕdϕ, imamo dalje:
dϕ
u3 sin 3 ϕ
∫ (1 - sin ϕ ) cosϕdϕ = ∫ (1 − u )du = u − + C = sin ϕ −
2 2
+C.
3 3
x dx
(b) Uz supstituciju x = 2sin u (tj. u = arcsin ), iz koje slijedi = 2cos u, tj. dx = 2cos udu,
2 du
imamo:
∫ 4 − x 2 dx = ∫ 4 − 4 sin 2 u 2 cos udu = 4 ∫ 1 − sin 2 u cos udu = 4 ∫ cos 2 udu =
1 + sin 2u 1
= 4∫ du = 2 ∫ (1 + cos 2u )du = 2u + 2 ⋅ sin 2u + C = 2u + 2 sin u cos u + C .
2 2
x x 1
Iz x = 2sin u , tj. sin u = , slijedi u = arcsin i cos u = 4 − x 2 (v.sl.1.).
2 2 2
Slika 1.
Dakle,
x 1
∫ 4 − x 2 dx = 2 arcsin + x 4 − x2 + C .
2 2
Ako računamo određeni integral neke funkcije onda, prema osnovnom teoremu, najprije izračunamo njezin
neodređeni integral, a zatim u njega uvrstimo granice integracije te dobijene vrijednosti oduzmemo. Evo
jednog primjera, u kojem neodređeni integral nalazimo supstitucijom.
PRIMJER 19.
4
x
Izračunajmo ∫ 1 + x 4 dx .
1
436
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
Najprije računamo neodređeni integral. Iz u = x 2 slijedi du = 2xdx, pa je
x 1 2 xdx 1 du 1 1
∫ 1 + x 4 dx = 2 ∫ 1 + ( x 2 ) 2 = 2 ∫ 1 + u 2 = 2 arctg u + C = 2 arctg x
2
+C .
Prema osnovnom teoremu, sada je
4 4
x 1 1
∫ 1 + x4
2
dx = arctg x = (arctg16 − arctg 1) ≈ 0.361 .
1
2 1 2
1 1
Uočimo da se granice moraju uvrstiti u arctg x 2 (jer je x = 1 i x = 4), a ne u arctg u . Moguće
2 2
1
je i uvrštavanje u arctg u , ali argumenata u = x 2 = 12 = 1 i u = x 2 = 42 = 16. Tada bi (nešto kraće)
2
račun izgledao ovako:
4 4 16
x 1 2 xdx 1 du 1 16 1
∫ 1 + x 4 dx = 2 ∫ 1 + ( x 2 ) 2 = 2 ∫ 1 + u 2 = 2 arctgu 1 = 2 (arctg16 − arctg1) ≈ 0.361 .
1 1 1
SUPSTITUCIJA U ODREÐENI INTEGRAL
Ako integral ∫ h( x)dx supstitucijom u = g(x) prelazi u ∫ f (u)du , onda je

b g (b)
∫ h( x)dx = ∫ f (u)du .
a g (a)
PRIMJER 20.
π 8
Izračunajmo ∫ cos 4 xdx .
0
Rješenje:
Iz u = 4x slijedi du = 4dx pa je
π 8 π 8 π 2
1 1 1 π 2 1⎛ π ⎞ 1
∫ cos 4 x dx = 4 ∫ cos 4 x(4dx) = 4 ∫ cos u du = 4 sin u 0 = ⎜ sin − sin 0 ⎟ = .
2⎝ 2 ⎠ 2
0 0 0
PRIMJER 21.
1
ex
Izračunajmo ∫ 1 + e x dx .
0
437
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
Iz u = 1+ex slijedi du = exdx, pa je
1 1+ e
e x dx du 1+ e 1+ e
∫ 1+ ex = ∫ u
= ln u
2
= ln(1 + e) − ln 2 = ln
2
.
0 2
PRIMJER 22.
1
Izračunajmo ∫t t 2 + 1 dt .
0
Rješenje:
Iz u = t 2+1 slijedi du = 2tdt, pa je
1 1 2
1 1 1 2 32 2 1 32 32 8 −1
∫ t t + 1dt = 2 ∫ t + 1 2t dt = 2 ∫ u du = 2 ⋅ 3 u 1 = 3 (2 − 1 ) = 3 .
2
2
0 0 1
PRIMJER 23.
1
ex
Izračunajmo ∫ 1 + e 2 x dx .
0
Rješenje:
Iz u = ex slijedi du = exdx, pa je
1 1 e
ex e x dx du
∫ 1 + e2x ∫ 1 + (e x ) 2 = ∫ 1 + u 2 = arctg u 1 = arctg e − arctg1 .
e
dx =
0 0 1
Već smo upozorili da često nije lako naći uspješnu supstituciju, koja zadani integral svodi na integral koji
znamo izračunati. Općenito, integriranje je postupak pokušaja i pogreške, pa se katkada desi da pravu
supstituciju nađemo tek nakon više pokušaja. Dapače, integrali mnogih elementarnih funkcija (koje su
složene od polinoma, trigonometrijskih i eksponencijalnih funkcija, i njihovih inverza) nisu elementarne
funkcije.
Na primjer,
dx dx
∫ (1 − x )(1 − 2 x ) 2 2
i ∫ 2 − sin 2 x
nisu elementarne funkcije. Zbog svega toga svladavanje tehnika integriranja mnogo je dugotrajniji i teži
posao od svladavanja tehnika deriviranja i zahtijeva puno više vježbe.
438
PARCIJALNA INTEGRACIJA
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
8.3 PARCIJALNA INTEGRACIJA

Parcijalna integracija je inverzni, integralni oblik derivacije umnoška. Naime, ako su f (x) i g(x) derivabilne
funkcije, onda pravilo za derivaciju umnoška (usp. 1.3) ustvrđuje da je
[f (x)g(x)]′ = f ′(x)g(x)+f (x)g ′(x)
To znači da je f (x)g(x) neodređeni integral od f ′(x)g(x)+f (x)g ′(x) tj.
∫ [ f ′( x) g ( x) + f ( x) g ′( x)]dx = f ( x) g ( x) + C .
Odavde slijedi formula parcijalne integracije:
∫ f ( x) g ′( x)dx = f ( x) g ( x) − ∫ f ′( x) g ( x)dx
(neodređeni integral na desnoj strani ima svoju konstantu C, pa je zato ne treba ponavljati).
Ako uvedemo pokrate u = f (x) i v = g(x), onda je du = f ′(x)dx i dv = g ′(x)dx, pa formulu parcijalne
integracije možemo zapisati u diferencijalnom obliku koji se lako pamti i ima jednostavnu geometrijsku
interpretaciju (usp. sl.1; u = f (x) i v = g(x) parametarski zadaju krivulju koja površinu pravokutnika uv
dijeli na dva dijela):
∫ udv = uv − ∫ vdu
u=f (x)
v=g(x)
v
∫u dv
∫v du
u
Slika 1.
Integral ∫ f ( x)g′( x)dx računamo tako da ga prikažemo u obliku:

⎧⎪ u = f ( x) du = f ′( x)dx ⎫
⎪
∫ f ( x) g ′( x)dx = ∫ udv ⎨ ⎬
⎪⎩dv = g ′( x)dx v = ∫ g ′( x)dx = g ( x)⎪⎭
pa zatim primijenimo formulu parcijalne integracije:
∫ udv = uv − ∫ vdu = f ( x) g ( x) − ∫ g ( x) f ′( x)dx .

439
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 1.
Izračunajmo ∫ x cos xdx .

Rješenje:
⎧⎪ u = x du = dx ⎫⎪
∫ x cos xdx = ∫ u dv = ⎨
⎪⎩dv = cos xdx v = ∫ cos xdx = sin x ⎪⎭
⎬=
= uv − ∫ vdu = x sin x − ∫ sin xdx = x sin x − cos x + C.
PRIMJER 2.
Izračunajmo ∫ x 2 cos xdx .

Rješenje:
Prvom parcijalnom integracijom nalazimo:
⎧ u = x2 du = 2 xdx ⎫
⎪ ⎪
∫ ∫
2
x cos xd x = ud v = ⎨ ⎬=
⎪⎩d v = cos xdx v = ∫ cos xd x = sin x ⎪⎭
= uv − ∫ vdu = x 2 sin x − 2∫ x sin xdx.
Još jednom parcijalnom integracijom nalazimo:
⎧⎪ u = x du = dx ⎫⎪
∫ x sin xd x = ∫ ud v = ⎨
⎪⎩dv = sin xdx v = ∫ sin xdx = − cos x ⎪⎭
⎬=
= uv − ∫ vdu = − x cos x + ∫ cos xdx = − x cos x + sin x + C.
Dakle,
∫x
2
cos xdx = x 2 sin x + 2 x cos x − 2 sin x + C .
PRIMJER 3.
Izračunajmo
(a) ∫ ln xdx , (b) ∫ xe dx .

x
Rješenje:
440
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ dx ⎫
⎪u = ln x du =
x ⎪⎬ = uv − vdu = x ln x − dx = x ln x − x + C.
(a) ∫ ln xd x = ∫ u dv = ⎨ ∫ ∫
⎪dv = dx v = ∫ dx = x ⎪
⎩ ⎭
⎧⎪ u = x du = dx ⎫
⎪
(b) ∫ xe x
d x = ∫ ud v = ⎨ x⎬
= uv − ∫ vdu = xe x − ∫ e x dx = xe x − e x + C.
⎪⎩dv = e dx v = ∫ e dx = e ⎪⎭
x x
PRIMJER 4.
Izračunajmo
(a) ∫ ( x + 1) cos x dx , (b) ∫ ( x + 2)e 3x dx .
Rješenje:
⎧⎪ u = x + 1 du = dx ⎫⎪
(a) ∫ ( x + 1) cos xdx = ∫ u dv = ⎨
⎪⎩dv = cos xdx v = ∫ cos xdx = sin x ⎪⎭
⎬=
= uv − ∫ vdu = ( x + 1) sin x − ∫ sin xdx = ( x + 1) sin x + cos x + C.
⎧ u= x+2 du = dx ⎫
⎪ ⎪
∫ ∫
3x
(b) ( x + 2 ) e d x = u d v = ⎨ 1 3x ⎬ =
∫
3x 3x
⎪⎩d v = e d x v = e d x = e
3 ⎪⎭
1 1
= uv − ∫ vdu = ( x + 2)e 3 x − ∫ e 3 x dx =
3 3
1 1 1 1 ⎛ 5⎞
= ( x + 2) e 3 x − ⋅ e 3 x + C = e 3 x ⎜ x + ⎟ + C .
3 3 3 3 ⎝ 3⎠
PRIMJER 5.
Izračunajmo
∫x ∫x e
2 2 3x
(a) ln xdx , (b) dx .
Rješenje:
441
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ dx ⎫
⎪⎪ u = ln x du = ⎪⎪
∫ ∫
2
= = x
(a) x ln xdx ud v ⎨ 3 ⎬=
⎪dv = x 2 dx v = x 2 dx = x ⎪
⎩⎪ ∫ 3 ⎪⎭
x3 1 x3 x3 x3 1
= uv − ∫ vdu = ln x − ∫ x 2 dx = ln x − + C = (ln x + ) + C.
3 3 3 9 3 3
⎧ u = x2 du = 2 xdx ⎫
⎪ ⎪ x 2e3x 2
(b) ∫ x e dx = ∫ udv = ⎨ 2 3x
1 3x ⎬ = uv − ∫ vd u = − ∫ xe 3 x dx =
∫
3x 3x
⎪d = e d = e d = e 3 3
3 ⎪⎭
v x v x
⎩
⎧ s=x ds = dx ⎫
x 2e3x 2 ⎪ ⎪ x e
2 3x
2
= − ∫ sdt = ⎨ 1 ⎬ = − ( st − ∫ sdt ) =
⎪⎩dt = e dx t = ∫ e dx = 3 e ⎪⎭
3x 3x 3x
3 3 3 3
x 2 e 3 x 2 ⎛ xe 3 x 1 3 x ⎞ e 3 x
= − ⎜⎜ − ∫ e dx ⎟⎟ = (9 x 2 − 6 x − 2) + C.
3 3⎝ 3 3 ⎠ 27
PRIMJER 6.
Izračunajmo, primjenjujući supstituciju i parcijalnu integraciju:
1 1
∫ 2x ∫ x 3 cos x dx .
3
(a) cos( x 2 )dx , (b)
Rješenje:
⎧ u = x2 du = 2 xdx ⎫
⎪ ⎪
∫ ∫
3 2
(a) 2 x cos( x )dx = u dv = ⎨ ⎬=
⎪⎩dv = 2 x cos( x )dx v = ∫ 2 x cos( x )dx = sin( x )⎪⎭
2 2 2
(Naime, primjenom supstitucije y = x 2, nalazimo:
⎧⎪ y = x 2 ⎫⎪
v = ∫ 2 x cos( x )dx = ⎨ ⎬ = ∫ cos ydy = sin y = sin x . )
2 2
⎪⎩dy = 2 xdx ⎪⎭
⎧⎪ y = x 2 ⎫⎪
= uv − ∫ vdu = x sin( x ) − ∫ sin( x ) (2 xdx) = ⎨ 2
⎬=
2 2
⎪⎩dy = 2 xdx ⎪⎭
= x 2 sin( x 2 ) − ∫ sin ydy = x 2 sin( x 2 ) + cos y + C = x 2 sin( x 2 ) + cos( x 2 ) + C.
⎧ 1 dx ⎫
⎪⎪ u= du = − 2 ⎪⎪
1 1
(b) ∫ 3 cos dx = ∫ udv = ⎨ x x =
1 1 1 1 1⎬
x x ⎪dv = 2 cos dx v = ∫ 2 cos dx = − sin ⎪
⎪⎩ x x x x x ⎪⎭
1
(Naime, primjenom supstitucije y = nalazimo:
x
442
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ 1 ⎫
⎪ y=
1 1
v = ∫ 2 cos dx = ⎨ x ⎪ = − cos ydy = − sin y = − sin 1 . )
x x dx ⎬
⎪dy = − 2 ⎪
∫ x
⎩ x ⎭
1 1 1 1 ⎧⎪ y = 1 x ⎫⎪
= uv − ∫ vdu = − sin − ∫ 2 sin dx = ⎨ ⎬=
x x x x ⎪⎩dy = − dx x 2 ⎪⎭
1 1 1 1 1 1 1
= − sin + ∫ sin ydy = − sin − cos y + C = − sin − cos + C.
x x x x x x x
PRIMJER 7.
Dvostrukom primjenom parcijalne integracije izračunajmo ∫e sin xdx .

x
Rješenje:
⎧⎪ u = sin x du = cos xdx ⎫⎪
∫e sin xdx = ∫ udv = ⎨ ⎬ = e sin x − ∫ e cos xdx = e sin x − ∫ sdt =
x x x x
⎪⎩dv = e dx
x
v=e x
⎪⎭
⎧⎪ s = cos x ds = − sin xdx ⎫⎪

=⎨ ⎬ = e sin x − st + ∫ sdt = e sin x − e cos x − ∫ e sin xdx.
x x x x
⎪⎩dt = e dx
x
t =e x
⎪⎭
Dakle,
∫e sin xdx = e x (sin x − cos x) − ∫ e x sin xdx ,

x
odakle slijedi
1 x
2∫ e x sin x dx = e x (sin x − cos x) + C , ∫e
x
sin x dx = e (sin x − cos x) + C .
2
PRIMJER 8.
Izračunajmo
(a) ∫ arcsin xdx , (b) ∫ x arctg x dx .

Rješenje:
⎧ dx ⎫
⎪u = arcsin x du = ⎪ xdx
(a) ∫ arcsin xdx = ∫ udv = ⎨⎪ 1− x2 ⎬ = uv − ∫ vdu = x arcsin x − ∫
⎪⎭ 1− x2
=
⎩ dv = dx v=x
⎧⎪ y = 1 − x 2 ⎫⎪ 1 dy 1
=⎨ ⎬ = x arcsin x + ∫ = x arcsin x + ⋅ 2 y + C = x arcsin x + 1 − x 2 + C.
⎪⎩dy = −2 xdx ⎪⎭ 2 y 2
443
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ dx ⎫
⎪⎪u = arctg x du =
1 − x 2 ⎪⎪ = uv − vdu =
(b) ∫ x arctg xdx = ∫ udv = ⎨ 2⎬ ∫
⎪ dv = xdx v = xdx = x ⎪
⎩⎪ ∫ 2 ⎭⎪
x2 1 x2 x2 1 (1 + x 2 ) − 1 x2 1 ⎛ 1 ⎞
= arctg x − ∫ 2
dx = arctg x − ∫ 2
dx = arctg x − ∫ ⎜1 − 2 ⎟dx
2 2 1+ x 2 2 1+ x 2 2 ⎝ x + 1⎠
x2 1 1 1 1
= arctg x − x + arctg x + C = ( x 2 + 1) arctg x − x + C.
2 2 2 2 2
PRIMJER 9.
1
Izračunajmo ∫ x
− 1 dx .
Rješenje:
⎧ ′ ⎫ ′
⎪u = 1 ⎛ 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞
1 − 1 d = ⎜ − 1 ⎟ dx ⎪ 1
∫ x
− 1dx = ∫ udv = ⎨
⎪
x
u ⎜ x ⎟ ⎬ = uv − ∫ vdu = x
⎝ ⎠ ⎪ x
− 1 − ∫ x⎜⎜
⎝ x
− 1 ⎟⎟ dx.
⎠
⎩ dv = dx v=x ⎭
′
1 ⎛ 1 ⎞ 1 1
Uz supstituciju y = − 1 slijedi dy = ⎜ ⎟
− 1 dx i y 2 = − 1 , tj. x = . Dakle,
x ⎜ ⎟ 1+ y2
⎝ x ⎠ x
′
1 ⎛ 1 ⎞ 1 dy 1 1 1
x −1 − ∫ x ⎜ ⎟
− 1 dx = x −1 − ∫ =x − 1 − arctg y + C = x − 1 − arctg − 1 + C.
x ⎜ ⎟ 1+ y 2
⎝ x ⎠ x x x x
1 1
Uočimo da su y = −1 i x = (iz prethodnog primjera) međusobno inverzne funkcije. Parcijalna
x 1+ y2
1
integracija, kombinirana sa supstitucijom, omogućila nam je da nepoznati integral funkcije y = −1
x
1
svedemo na poznati integral njoj inverzne funkcije x = . To vrijedi sasvim općenito. Ako su
1+ y2
y = f (x) i x = f − 1(y) međusobno inverzne funkcije onda je
⎧⎪u = f ( x) du = f ′( x)dx ⎫⎪
∫ f ( x)dx = ∫ udv = ⎨
⎪⎩ dv = dx v=x
⎬ = uv − ∫ vdu =
⎪⎭
⎧⎪ y = f ( x), x= f −1
( y )⎫⎪
xf ( x) − ∫ xf ′( x)dx = ⎨ ⎬ = xf ( x) − ∫ f
−1
( y )dy.
⎪⎩ dy = f ′( x)dx ⎪⎭
INTEGRAL INVERZNE FUNKCIJE
444
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
−1
Integral funkcije y = f (x) možemo izračunati pomoću integrala njoj inverzne funkcije x = f (y),
koristeći se formulom:
∫ f ( x) dx = xf ( x) − ∫ f
−1
( y )dy .
(U rezultat integracije na desnoj strani treba uvrstiti y = f (x).)
Formulu za integral inverzne funkcije možemo zapisati i u jednostavnijem obliku:
∫ ydx = xy − ∫ xdy .
(Formula se lako pamti jer je identična formuli za parcijalnu integraciju, ali sada y i x nisu funkcije treće
varijable nego su funkcija jedna druge, y = f (x) i x = f − 1(y).)
PRIMJER 10.
Koristeći se formulom za integral inverzne funkcije izračunajmo
(a) ∫ ln xdx , (b) ∫ arccos xdx .

Rješenje:
⎧⎪ y = ln x ⎫⎪
(a) ∫ ln d = ∫ d = ⎬ = xy − ∫ xdy = x ln x − ∫ e dy = x ln x − e + C = x ln x − x + C.
y y
x x y x ⎨
⎪⎩ x = e ⎪⎭
y
⎧⎪ y = arccos x ⎫⎪
(b)
∫ arccos xdx = ∫ ydx = ⎨⎪ = cos
⎬ = xy − ∫ xdy = x arccos x − ∫ cos ydy =
⎪⎭
⎩ x y
= x arccos x − sin y + C = x arccos x − 1 − x 2 + C.
Da je sin y = 1− x 2 , lako uočavamo na sl.2. Iz x = cos y slijedi 1− x 2 = sin y .
1
√1−x2
y
x
Slika 2.
PRIMJER 11.
Izračunajmo
∫( ) 13
(a) x −2 dx , (b) ∫ x + 1dx .
445
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
13 13
(a) Riješimo li y = ( x − 2) po x, naći ćemo funkciju inverznu funkciji y = ( x − 2) . Dakle,
13
y = ( x − 2) , y3 = x −2 , x = y 3 − 2 , x = (y 3+2)2 = y 6+4y 3+4.
Primjenom formule za integral inverzne funkcije nalazimo:
⎧ y = x −213 ⎫ ( )
∫( ) ( ) − ∫(y
13 ⎪ ⎪ 13
x −2 dx = ∫ ydx = ⎨ ⎬ = xy − ∫ xdy = x x −2 6
+ 4 y 3 + 4)dy =
⎪⎩ x = y 6 + 4 y 3 + 4⎪⎭
=x ( x −2 ) 13
−
y7
7
+ y4 + 4y + C = x ( x −2 ) 13
−
1
7
( x −2 ) +(
73
x −2 ) 43
(
+ 4 x − 2 + C. )
(b) Iz x + 1 slijedi
y2 = x +1, x = y − 1, x = (y 2 − 1)2, x = y 4 − 2y 2+1.

Dakle,
⎧⎪ y = x + 1 ⎫⎪
∫ x + 1dx = ∫ ydx = ⎨ ⎬ = xy − ∫ xdy = x
⎪⎩ x = y 4 − 2 y 2 + 1⎪⎭
x + 1 − ∫ ( y 4 − 2 y 2 + 1)dy =
=x x +1 −
1 5 2 3
5
y + y − y+C = x
3
x +1 −
1
5
( x +1 ) 52
+
2
3
( x +1 ) 32
+ x + 1 + C.
Određene integrale, i uz parcijalnu integraciju, računamo tako da primijenimo osnovni teorem:
[ ]
b b
b
∫ udv = uv − ∫ vdu = uv a − ∫ vdu
b
a
a a
PRIMJER 12.
1
x3
Izračunajmo ∫ x2 +1
dx .
0
Rješenje:
1 ⎧ u = x2 du = 2 xdx 1 ⎫
x3 ⎪ ⎪
∫ x2 +1
dx = ∫ udv = ⎨
⎪
dv =
xdx
v= ∫
1 2 xdx 1 dy
= ∫ = y = x 2 + 1⎬
⎪
=
0 0
⎩ x 2
+ 1 2 x 2
+ 1 2 y ⎭
1 1 1 ⎧⎪ y = x 2 + 1⎫⎪ 2
2 2
= uv 0 − ∫ vdu = x 2 x 2 + 1 − ∫ x 2 + 1 2 xdx = ⎨ ∫
1
⎬ = 2 − y dy = 2 − y 3 2 =
0
0
0 ⎪⎩dy = 2 xdx ⎪⎭ 1
3 1
2 2 4 2 2 1 2− 2
= 2− 8+ = 2− 2+ = − 2= .
3 3 3 3 3 3 3
446
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 13.
Izračunajmo
e ln 2
(a) ∫ sin(ln x)dx , (b) ∫e ln(e x + 1)dx .
x
1 0
Rješenje:
(a) Iz supstitucije y = ln x slijedi x = ey i dx = eydy . Dakle,
e π
∫ sin(ln x)dx = ∫ e sin ydy = (usp. 7. primjer) =

y
1 0
1 y π 1 1 e +1
= e (sin y − cos y ) 0 = e(sin π − cos π ) − (sin 0 − cos 0) = .
2 2 2 2
(b) Iz supstitucije y = ex+1 slijedi dy = exdx , pa je
ln 2 3
∫ e ln(e + 1)dx = ∫ ln ydy = (usp. 3.(a) primjer) = ( y ln y − y) 2 = 3 ln 3 − 2 ln 2 − 1 .

x x 3
0 2
PRIMJER 14.
Izračunajmo
3 e
∫ ln x dx , ∫ ln
3 2
(a) (b) x dx .
1 1
Rješenje:
3 3
∫ ln x dx = ∫ 3 ln xdx = (usp.10. (a) primjer) = 3( x ln x − x) 1 = 3(3 ln 3 − 2) .

3 3
(a)
1 1
e⎧ 2 e dx ⎫ e e
⎪u = ln x du = 2 ln x ⎪ e
(b) ∫ ln x dx = ∫ udv = ⎨ x ⎬ = uv 1 − ∫ vdu = x ln x 1 − ∫ 2 ln xdx =
2 e 2
1 1 ⎪⎩ dv = dx v=x ⎪⎭ 1 1
e
= (usp.10. (a) primjer) = e − 2( x ln x − x) 1 = e − 2(e − e + 1) = e − 2 .
PRIMJER 15.
Izračunajmo površinu ispod trećeg luka od y = xsin x (v. sl.3.).
447
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Slika 3.
Rješenje:
Površina je određena integralom
3π 3π
⎧⎪ u = x du = dx ⎫⎪ 3π
3π
∫ x sin xd x = ∫ udv = ⎨⎪dv = sin xdx ⎬

v = − cos x ⎪⎭
= uv 2π
− ∫ vdu =
2π 2π ⎩ 2π
3π
3π 3π
= − x cos x 2π + ∫ cos xdx = 3π + 2π + sin x 2π = 5π .
2π
PRIMJER 16.
Dokažimo rekurzivnu formulu
∫ x e dx = x e − n ∫ x n −1e x dx ,
n x n x
∫ x e dx .
2 x
pa pomoću nje izračunajmo
0
Rješenje:
⎧⎪ u = x n du = nx n −1dx ⎫⎪
∫ x e dx = ∫ udv = ⎨⎪dv = e x dx = uv − ∫ vdu = x n e x − n ∫ x n −1e x dx.
n x
⎬
⎩ v = e x ⎪⎭
2 2
⎛ x2 2 x ⎞
− 2 ∫ xe dx = 4e − 2⎜ xe − ∫ e dx ⎟ = 4e 2 − 2⎛⎜ 2e 2 − e x ⎞⎟ = 2(e 2 − 1).
2 x 2 2
∫ x e dx = x e
2 x x 2
0 ⎜ 0 ⎟ ⎝ 0 ⎠
0 0 ⎝ 0 ⎠
448
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 17.
∞ ∞
∫e t dt = x ∫ e −t t x−1dt ,
−t x
0 0
∫e
−t x
pa pomoću nje izračunajmo t dt za x = 0, 1, 2 i 3.
0
Rješenje:
∞ ⎧⎪ u = t x du = xt x−1 ⎫⎪
∞ ∞
∫ e t dt = ∫ udv = ⎨⎪dv = e −t dt v = e−t ⎬⎪ = uv − ∫ vdu =

−t x
0 0 ⎩ ⎭ 0
∞ ∞
∞
= − e −t t x + x ∫ e −t t x−1dt = x ∫ e −t t x−1dt.
0
0 0
Za x = 0 imamo:
∞
∞
∫e
−t
dt = −e −t =1.
0
0
Za x = 1, prema rekurzivnoj formuli, imamo:
∞ ∞
∫ e t d t = 1 ⋅ ∫ e dt = 1 .
−t 1 −t
0 0
∞ ∞
∫e t dt = 2 ⋅ ∫ e −t t 1dt = 2 ⋅ 1 = 2! .
−t 2
0 0
∞ ∞
∫e t dt = 3 ⋅ ∫ e −t t 2 dt = 3 ⋅ 2 ⋅ 1 = 3! .
−t 3
0 0
Integral iz prethodnog primjera je funkcija od x koja se zove "gama funkcija" i označava se sa Γ(x).
∞
Γ ( x ) = ∫ e −t t x dt .
0
449
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Iz Γ(1) = 1 i iz rekurzivne formule dokazane u prethodnom primjeru slijedi da je Γ(n) = n!, za n∈N. Dakle,
gama funkcija proširuje faktorijele s prirodnih na realne (čak i kompleksne) brojeve.
GAMA FUNKCIJA Γ(x)
∞
Γ ( x ) = ∫ e −t t x dt
0
Za n∈N, Γ(n) = n!
Napomena: Često se ono što smo mi definirali kao Γ(x) definira kao Γ(x+1). Tada je Γ(n+1) = n!.
PRIMJER 18.
∞
dx
Izračunajmo ∫ xx .
0
450
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
dx ⎧⎪ x = e ⎫⎪
∞ −t 0 ∞ ∞ ∞ n
∫ x x ⎨⎪dx = −e −t dt ⎬⎪ ∫ e
= = − −t
( ) −e − t ⎡ t − e −nt ⎤ −t
e −t dt = ∫ ete e −t dt = ∫ ⎢∑
−t
!
⎥ e dt =
0 ⎩ ⎭ −∞ 0 0 ⎣ n = 0 n ⎦
∞ ∞
1 n −( n+1)t ⎧⎪n = m − 1⎫⎪ ∞ 1
∞
⎧⎪mt = s ⎫⎪
=∑ ∫ t e d t = ⎨ ⎬ ∑
= ∫ t n e −mt t m-1dt = ⎨ ⎬=
n =0 n! 0 ⎪⎩m = n + 1⎪⎭ m=1 ( m − 1)! 0 ⎪⎩mdt = ds ⎪⎭
∞ ∞ ∞
1 Γ(m − 1) ∞ 1 1 1 1
=∑ m −m ∫ e −s s m-1ds = ∑ m −m = ∑ m =1+ 2 + 3 + 4 +K
m =1 ( m − 1)! 0 m=1 ( m − 1)! m=1 m 2 3 4
PRIMJER 19.
1 1
x n dx n − 1 x n − 2 dx
Dokažimo rekurzivnu formulu ∫ 1- x2
=
n ∫0 1 − x 2
, pa koristeći se razvojem funkcije arcsin x u
0
red potencija:
1 x3 1⋅ 3 x5 1⋅ 3 ⋅ 5 x7 1⋅ 3 ⋅ 5 ⋅ 7 x9
arcsin x = x + + + + +K
2 3 2⋅ 4 5 2 ⋅ 4 ⋅ 6 7 2⋅ 4 ⋅ 6⋅8 9
(usp. 7.4 primjer 10) izračunajmo

1
arcsin x
∫ 1 − x2
dx .
0
Rješenje:
1 ⎧ u = x n−1 du = (n − 1) x n−2 ⎫ 1
arcsin x ⎪ ⎪ 1
∫ 1 − x 2 + ∫ (n − 1) x n−2 1 − x 2 dx =
n −1
dx = ⎨ xdx 2 ⎬=−x
1 − x2 dv = v = − 1− x
0 ⎪ 1- x2 ⎪ 0
0
⎩ ⎭
1 1 1
1 - x2 x n−2 dx x n dx
(n − 1) ∫ x n−2
dx = (n − 1) ∫ − (n − 1) ∫
0 1 − x2 0 1 − x2 0 1 − x2
Dakle,
1 1
x n dx x n − 2 dx
n∫ (n − 1) ∫ ,
0 1 − x2 0 1 − x2
što smo i trebali dokazati. Odavde, te iz razvoja funkcije arcsin x u red potencija, slijedi:
1 1 1 1 1
arcsin x xdx 1 1 x 3 dx 1⋅ 3 1 x 5dx 1⋅ 3 ⋅ 5 1 x 7 dx
∫ 1 − x2
dx = ∫
1 − x2
+ ⋅ ∫ + ⋅ ∫ + ⋅ ∫
2 3 0 1 − x2 2 ⋅ 4 5 0 1 − x2 2 ⋅ 4 ⋅ 6 7 0 1 − x2
+K =
0 0
1 1 ⎡ 2 ⎤ 1⋅ 3 1 ⎡ 3 2 ⎤ 1⋅ 3 ⋅ 5 1 ⎡ 4 3 2 ⎤
= [1] + ⋅ ⋅1 + ⋅ ⋅ ⋅1 + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅1 + K =
2 3 ⎢⎣ 3 ⎥⎦ 2 ⋅ 4 5 ⎢⎣ 4 3 ⎥⎦ 2 ⋅ 4 ⋅ 6 7 ⎢⎣ 5 4 3 ⎥⎦
1 1 1
=1+ 2
+ 2 + 2 + K.
3 5 7
451
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
S druge strane,
1 ⎧ y = arcsin x ⎫ π 2
arcsin x ⎪ ⎪ π2
∫ 1 − x2
dx = ⎨dy = dx ⎬ = ∫ ydy =
⎪⎩ 2 ⎪ 8
.
0
1− x ⎭ 0
Dakle,
π2 1 1 1 1 1
= 1+ + + + + +K.
8 32 52 7 2 9 2 112
Primijetimo nadalje da je
∞
1 ⎛ 1 1 ⎞ ⎛ 1 1 1 ⎞ π
2
1 ∞ 1
∑ n 2 ⎝ 32 5 2 ⎠ ⎝ 2 2 4 2 6 2 ⎠ 8 4 ∑ n 2
= ⎜ 1 + + + K ⎟ + ⎜ + + + K⎟ = +
n =1 n =1
odakle slijedi da je
3 ∞ 1 π2 ∞
1 4π2 π2
∑ =8 ,
4 n=1 n 2
∑ n2 = 3 8 = 6 .
n =1
∞
1
Usporedite općenitiji izračun sume ∑ n p , za svaki parni p, u 7.7 primjer 4.
n =1
PRIMJER 20.
cos n −1 x sin x n − 1
∫ cos xdx = +
n ∫
cos n − 2 xdx ,
n
n
∫ cos xdx i ∫ cos 3 xdx .

4
pa pomoću nje izračunajmo
Rješenje:
⎧ u = cos n −1 x du = −(n − 1) cos n −2 x sin xdx ⎫⎪
⎪
∫ cos x dx = ∫ udv = ⎨⎪dv = cos xdx ⎬ = uv − ∫ vdu =
n
v = ∫ cos xdx = sin x ⎪⎭

⎩
= cos n −1 x sin x + (n − 1) ∫ cos n − 2 x sin 2 xdx = cos n −1 x sin x + (n − 1) ∫ cos n −2 x(1 − cos 2 x)dx =
= cos n −1 x sin x + (n − 1) ∫ cos n − 2 xdx + (n − 1) ∫ cos n xdx.
Dakle,
∫ cos xdx = cos n −1 x sin x + (n − 1) ∫ cos n − 2 xdx + (n − 1) ∫ cos n xdx ,

n
odakle slijedi
n ∫ cos n x dx = cos n −1 x sin x + ( n − 1) ∫ cos n −2 x dx , ∫ cos x dx = n ∫
n
+ cos n − 2 x dx .
n
452
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Primjenjujući posljednju formulu nalazimo:
cos 3 x sin x 3 cos 3 x sin x 3 ⎛ cos x sin x 1 ⎞

∫ cos xdx = + ∫ cos 2 xdx = + ∫ dx ⎟ =
4
+ ⎜
4 4 4 4⎝ 2 2 ⎠
cos 3 x sin x 3 cos x sin x x
= + + + C.
4 8 2
cos 2 x sin x 2 cos 2 x sin x 2
∫ cos xdx = + ∫ cos xdx =
3
+ sin x + C.
3 3 3 3
Slično možemo naći rekurzivne formule za ∫ sin xdx i ∫ cos x sin n xdx :
n m
INTEGRALI TRIGONOMETRIJSKIH POTENCIJA
∫ cos xdx = +
n ∫
cos n − 2 xdx
n
n
sin n −1 x cos x n − 1
∫ sin xdx = − +
n ∫
sin n −2 xdx
n
n
cos m −1 x sin n +1 x m − 1
∫ cos x sin xdx = +
m+n∫
cos m − 2 x sin n xdx =
m n
m+n
cos m +1 x sin n −1 x n − 1
m+n∫
=− + cos m x sin n − 2 xdx.
m+n
PRIMJER 21.
Dokažimo rekurzivne formule
xn n
∫ x sin ax dx = − cos ax + ∫ x n −1 cos ax dx
n
a a
xn n
∫ x cos ax dx = sin ax − ∫ x n −1 sin ax dx
n
a a
π
∫x
3
pa pomoću njih izračunajmo sin xdx .
0
Rješenje:
⎧ u = xn du = nx n −1dx ⎫
⎪ ⎪
∫ x sin ax dx = ∫ udv = ⎨⎪dv = sin ax dx v = − 1 cos ax⎬⎪ = uv − ∫ vdu
n
⎩ a ⎭
1 n n
=− x cos ax + ∫ x n −1 cos ax dx .
a a
453
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ u = xn du = nx n −1dx ⎫
⎪ ⎪
∫ x cos ax dx = ∫ udv = ⎨⎪dv = cos ax dx v = 1 sin ax ⎬⎪ = uv − ∫ vdu
n
⎩ a ⎭
1 n n
= x sin ax − ∫ x n −1 sin ax dx .
a a
π π
π ⎛ 2 π ⎞
⎜ x sin x − 2 x sin x dx⎟ =
∫ ∫ π ∫
3 3 2 3
x sin x d x = − x cos x + 3 x cos x dx = + 3
0 ⎜ 0 ⎟
0 ⎝ 0 ⎠
π
⎛ π ⎞ π
= π 3 − 6⎜ − x cos x 0 + ∫ cos x dx⎟ = π 3 − 6π − 6 sin x 0 = π 3 − 6π .
⎜ ⎟
⎝ 0 ⎠
8.4 TRIGONOMETRIJSKI INTEGRALI

U ovom odjeljku pokazujemo kako se nalaze integrali nekih trigonometrijskih funkcija, te nekih algebarskih
funkcija koje se trigonometrijskim supstitucijama svode na trigonometrijske funkcije.
U prethodnom odjeljku našli smo rekurzivnu formulu za izračunavanje integrala trigonometrijske potencije
oblika ∫ sin m x cos n xdx (usp. okvir na prethodnoj stranici). I bez te rekurzivne formule takav je integral
lako izračunati supstitucijom, ako je m = 1 ili n = 1:
⎧⎪ y = sin x ⎫⎪ y m +1 sin m +1 x
∫ sin cos d = ⎬ ∫
= d = + = +C
m m
x x x ⎨ y y C
⎪⎩dy = cos xdx ⎪⎭ m +1 m +1
(za m ≠ − 1; ako je m = − 1 rezultat je ln⏐sin x ⏐+C).
⎧⎪ y = cos x ⎫⎪ y n +1 cos n +1 x
∫ sin cos d = ⎬ ∫
= d = − + = − +C
n n
x x x ⎨ y y C
⎪⎩dy = − sin xdx ⎪⎭ n +1 n +1
(za n ≠ − 1; ako je n = − 1 rezultat je − ln⏐cos x ⏐+C).
Ako je m ili n neparan, onda naš integral uz pomoć identiteta sin 2x +cos 2x = 1 možemo svesti na jedan od
dva upravo razmotrena tipa.
PRIMJER 1.
∫ sin
3
Izračunajmo x cos 2 xdx .
Rješenje:
454
TRIGONOMETRIJSKI INTEGRALI
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧⎪ y = cos x ⎫⎪
∫ sin x cos 2 xdx = ∫ sin 2 x cos 2 x sin xdx = ∫ (1 − cos 2 x) cos 2 x sin xdx = ⎨
3
⎬=
⎪⎩dy = − sin xdx ⎪⎭
y5 y3 cos 5 x cos 3 x
= − ∫ (1 − y 2 ) y 2 dy = ∫ ( y 4 − y 2 )dy = − +C = − + C.
5 3 5 3
Ako su m i n parni, m = 2j i n = 2k, onda se koristimo trigonometrijskim formulama (usp. 5.2):
1 − cos 2 x 1 + cos 2 x
sin 2 x = , cos 2 x = .
2 2
Naime, tada je
j k
⎛ 1 − cos 2 x ⎞ ⎛ 1 + cos 2 x ⎞
∫ sin x cos xdx = ∫ (sin x) (cos x) dx = ∫ ⎜⎝ 2 ⎟⎠ ⎜⎝ 2 ⎟⎠ dx =
2j 2k 2 j 2 k
⎧⎪ y = 2 x ⎫⎪ 1 ⎛ 1 − cos y ⎞ j ⎛ 1 + cos y ⎞ k
=⎨ ⎬ = ∫⎜ ⎟ ⎜ ⎟ dy.
⎪⎩dy = 2dx ⎪⎭ 2 ⎝ 2 ⎠ ⎝ 2 ⎠
Kada obavimo potenciranje i množenje dolazimo do integrala oblika ∫ cos l xdx za l od 0 do j +k. Za
neparne l postupamo kako je objašnjeno, a za parne l još jednom primijenimo formule (1). Postupak se
ponavlja dok god je to potrebno.
PRIMJER 2.
Izračunajmo ∫ sin 4 x cos 2 xdx .
Rješenje:
2
⎛ 1 − cos 2 x ⎞ ⎛ 1 + cos 2 x ⎞ 1
∫ sin x cos xdx = ∫ ⎜⎝ 2 ⎟⎠ ⎜⎝ 2 ⎟⎠dx = 8 ∫ (1 − 2 cos 2 x + cos 2 x)(1 + cos 2 x)dx =
4 2 2
1 ⎧⎪ y = 2 x ⎫⎪ 1
8∫
⎬ = ∫ (1 − cos y − cos y + cos y )dy =
2 3 2 3
= (1 − cos 2 x − cos 2 x + cos 2 x ) dx = ⎨
⎪⎩dy = 2dx ⎪⎭ 16
1⎛ 1 ⎞
⎜ y − sin y − ∫ (1 + cos 2 y )dy + ∫ cos y cos ydy ⎟ =
2
=
16 ⎝ 2 ⎠
1⎛ 1 1 ⎞
⎜ y − sin y − y − sin 2 y + ∫ (1 − sin y ) cos ydy ⎟ =
2
=
16 ⎝ 2 4 ⎠
⎧⎪ z = sin y ⎫⎪ 1 ⎛ 1 1 ⎞
⎬ = ⎜ y − sin y − sin 2 y + ∫ (1 − z )dz ⎟ =
2
=⎨
⎪⎩dz = cos ydy ⎪⎭ 16 ⎝ 2 4 ⎠
1 ⎛1 1 z3 ⎞ 1 ⎛1 1 sin 3 y ⎞
= ⎜ y − sin y − sin 2 y + z − ⎟ + C = ⎜ y − sin y − sin 2 y + sin y − ⎟+C
16 ⎜⎝ 2 4 3 ⎟⎠ 16 ⎜⎝ 2 4 3 ⎟⎠
455
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
1 ⎛1 1 1 3 ⎞ 1⎛ 1 1 3 ⎞
= ⎜ y − sin 2 y − sin y ⎟ + C = ⎜ x − sin 4 x − sin x ⎟ + C.
16 ⎝ 2 4 3 ⎠ 16 ⎝ 4 3 ⎠
PRIMJER 3.
∫ (sin
2
Izračunajmo x + sin 3 x cos 2 x)dx .
Rješenje:
∫ (sin x + sin 3 x cos 2 x)dx = ∫ sin 2 xdx + ∫ sin 3 x cos 2 xdx =

2
1 − cos 2 x 1 1
= ∫ 2
dx + ∫ sin 2 x cos 2 x sin xdx = x − sin 2 x + ∫ (1 − cos 2 x) cos 2 x sin xdx =
2 4
⎧⎪ y = cos x ⎫⎪ 1 1 1 1 1 3 1 5
⎬ = x − sin 2 x − ∫ (1 − y ) y dy = x − sin 2 x − y + y + C =
2 2
=⎨
⎪⎩dy = − sin xdx ⎪⎭ 2 4 2 4 3 5
1 1 1 1
= x − sin 2 x − cos 3 x + cos 5 x + C.
2 4 3 5
PRIMJER 4.
tg 3 x
Izračunajmo ∫ cos3 x dx .
Rješenje:
Izrazimo sve pomoću sin i cos:
tg 3 x sin 3 x sin 2 x (1 − cos 2 x) ⎧⎪ y = cos x ⎫⎪

∫ cos3 x ∫ cos6 x ∫ cos6 x
dx = d x = sin xd x = ∫ cos6 x sin xdx = ⎨ ⎬=
⎪⎩dy = − sin xdx ⎪⎭
1− y2 y −3 y −5 1 1
=∫ 6
d y = ∫ ( y −4
− y −6
) d y = − + +C =− + + C.
y 3 5 3 cos x 5 cos 5 x
3
U primjenama su veoma važni trigonometrijski integrali oblika
∫ sin ax cos bxdx, ∫ sin ax sin bxdx, ∫ cos ax cos bxdx.

Njih računamo koristeći se trigonometrijskim formulama (usp.5.2):
1
sin axcos bx = sin (a − b)x +sin (a +b)x,
2
1
sin axsin bx = cos (a − b)x − cos (a +b)x,
2
456
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
1
cos axcos bx = cos (a − b)x +cos (a +b)x.
2
PRIMJER 5.
Izračunajmo
(a) ∫ sin 3x cos 2 xdx , (b) ∫ sin 3x sin 5xdx .

Rješenje:
1 1⎛ 1 ⎞
(a) ∫ sin 3x cos 2 xdx = 2 ∫ (sin x + sin 5x)dx = ⎜ − cos x − cos 5 x ⎟ + C .
2⎝ 5 ⎠
1 1⎛1 1 ⎞
(b) ∫ sin 3x sin 5 xdx = 2 ∫ (cos(−2 x) − cos 8 x)dx = 2 ⎜⎝ 2 sin 2 x − 8 sin 8 x ⎟⎠ + C .
PRIMJER 6.
Izračunajmo ∫ cos ax cos bxdx .

Rješenje:
1
∫ cos ax cos bxdx = 2 ∫ (cos(a − b) x + cos(a + b) x)dx =
⎧ sin( a − b) x + sin( a + b) x + C , za a ≠ ±b,
⎪⎪ 2(a − b) 2( a + b )
=⎨
⎪ x sin 2ax
+ + C, za a = ±b.
⎩⎪ 2 4a
Uočimo bitnu razliku između slučaja a ≠ ± b, pri kojem je rješenje oscilirajuća omeđena funkcija, i slučaja
x
a = ± b, pri kojem je rješenje funkcija koja neograničeno raste (jer ima neoscilirajući dio ). Ako na sustav
2
vlastite frekvencije a djeluje oscilirajuća sila frekvencije b, on će se gibati u skladu s našim rješenjem. To
znači da će u slučaju rezonancije, kada je a = b, doći do neograničeno velikih gibanja i konačno razaranja
sustava.
Mnogi integrali koji sadrže faktore oblika a 2 + x 2 , a 2 − x 2 i x 2 − a 2 mogu se svesti na

jednostavnije integrale trigonometrijskim supstitucijama. Njih je najlakše odrediti iz odgovarajućeg
pravokutnog trokuta:
(1) Pravokutni trokut sa stranicom a 2 + x 2 mora imati katete a i x, te hipotenuzu a 2 + x 2 (usp.

sl.1.).
457
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
√a2+x2
x
x
tg ϕ =
ϕ a
a
Slika 1.
a adϕ
Pokušajmo supstituirati x = atg ϕ, jer je tada a2 + x2 = i dx = .
cos ϕ cos 2 ϕ
(2) Pravokutni trokut sa stranicom a 2 − x 2 mora imati hipotenuzu a i jednu katetu x, dok mu je
druga kateta a 2 − x 2 (usp.sl.2.).
x
a sin ϕ =
x a
√a2−x2
Slika 2.
Pokušajmo supstituirati x = asin ϕ, jer je tada a 2 − x 2 = acos ϕ i dx = acos ϕdϕ.
(3) Pravokutni trokut sa stranicom x 2 − a 2 mora imati hipotenuzu x i jednu katetu a, dok mu je
druga kateta x 2 − a 2 (usp.sl.3.).
x a
√x2−a2 cos ϕ =
x
ϕ
a
Slika 3.
a a sin ϕ a tg ϕ
Pokušajmo supstituirati x = , jer je tada x 2 − a 2 = atg ϕ i dx = dϕ = dϕ .
cos ϕ cos ϕ
2
cos ϕ
PRIMJER 7.
Izračunajmo
x 2 dx xdx dx
(a) ∫ 4− x 2
, (b) ∫ 4+ x 2
, (c) ∫ x2 − 4
.
458
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
(a) Pravokutni trokut sa stranicom 4 − x 2 ima hipotenuzu 2 i katetu x, (usp.sl.4.).
2 x
x sin ϕ =
2
ϕ
√4−x2
Slika 4.
Pokušajmo supstituirati x = 2sin ϕ, jer je tada 4 − x 2 = 2cos ϕ i dx = 2cos ϕdϕ:
x 2 dx 4 sin 2 ϕ 1 − cos 2ϕ
∫ 4 − x2
=∫
2 cos ϕ
2 cos ϕdϕ = 4 ∫ sin 2 ϕdϕ = 4 ∫
2
dϕ =
x 1
= 2ϕ − sin 2ϕ + C = 2ϕ − 2 sin ϕ cos ϕ + C = 2 arcsin − x 4 − x 2 + C.
2 2
(b) Pravokutni trokut sa stranicom 4 + x 2 ima katete 2 i x, (usp.sl.5.).
√4+x2
x
x tg ϕ =
2
ϕ
2
Slika 5.
2 2 dϕ
Pokušajmo supstituirati x = 2tg ϕ, jer je tada 4+ x2 = i dx = :
cos ϕ cos2 ϕ
xdx cos ϕ 2dϕ sin ϕdϕ

∫ 4+ x 2
= ∫ 2 tg ϕ
2 cos ϕ
2
= 2∫
cos 2ϕ
=
⎧⎪ u = cos ϕ ⎪⎫ du 2 2
=⎨ ⎬ = −2 ∫ 2 = + C = + C = 4 + x 2 + C.
⎪⎩du = − sin ϕdϕ ⎪⎭ u u cos ϕ
(Uočimo da smo isti integral još jednostavnije mogli izračunati supstitucijom y = 4+x 2:
1 2 xdx 1 dy
2 ∫ 4+x 2
= ∫
2 y
= y + C = 4 + x 2 + C .)
(c) Pravokutni trokut sa stranicom x 2 − 4 ima hipotenuzu x i katetu 2 (usp.sl.6.).
459
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x
√x2−4 2
cos ϕ =
ϕ x
2
Slika 6.
2 2 sin ϕ 2 sin ϕdϕ

Pokušajmo supstituirati x = , jer je tada x 2 − 4 = 2 tg ϕ = i dx = :
cos ϕ cos ϕ cos 2ϕ
dx cos ϕ 2 sin ϕdϕ dϕ 1

∫ x2 − 4
=∫
2 sin ϕ cos ϕ
2
=∫
cos ϕ
= ln
cos ϕ
+ tg ϕ + C
x x2 − 4 1
= ln + + C = ln x + x 2 − 4 + C.
2 2 2
dx
(Uočimo da zadani integral možemo izračunati kao integral oblika ∫ x − a2
2
; usp. 2.
odjeljak.)
dϕ 1
Da u prethodnom primjeru uistinu vrijedi ∫ cosϕ = ln cosϕ + tg ϕ + C , možemo provjeriti tako da
d 1 1 dϕ
izračunamo ln
dϕ cos ϕ
+ tg ϕ =
cos ϕ
. Slična formula vrijedi i za ∫ sin ϕ .
INTEGRALI RECIPROČNIH VRIJEDNOSTI
TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
dϕ 1 ϕ
∫ sin ϕ = − ln sin ϕ + ctg ϕ + C = ln tg 2 + C,
dϕ 1 ϕ π
∫ cosϕ = ln cosϕ + tg ϕ + C = ln tg 2 + 4 + C.
PRIMJER 8.
dx
Izračunajmo ∫x 1 − x2
.
Rješenje:
Iz x = sin ϕ slijedi 1− x 2 = cos ϕ i dx = cos ϕdϕ, Dakle,
460
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
dx cos ϕdϕ dϕ 1 cos ϕ 1 1 − x2

∫x 1 − x2
=∫
sinϕ cos ϕ
=∫
sin ϕ
= − ln +
sin ϕ sin ϕ
+ C = − ln +
x x
+ C.
PRIMJER 9.
dx
Izračunajmo ∫ 4 x 2 −1
.
Rješenje:
Pravokutni trokut sa stranicom 4 x 2 −1 ima hipotenuzu 2x i katetu 1 (usp.sl.7.).
2x 1
√4x2−1 cos ϕ =
2x
ϕ
1
Slika 7.
1 sin ϕdϕ tg ϕdϕ

Pokušajmo supstituirati x = , jer je onda 4 x 2 − 1 = tg ϕ i dx = = .
2 cos ϕ 2 cos 2 ϕ 2cosϕ
dx 1 tg ϕdϕ 1 dϕ 1 1 1
∫ 4x 2 −1
= ∫ = ∫ =
2 tg ϕ cos ϕ 2 cos ϕ 2 cos ϕ
+ tg ϕ + C = 2 x + 4 x 2 − 1 + C.
2
(Uočimo da taj integral možemo još jednostavnije izračunati kao u 8.2 primjer 10.)
PRIMJER 10.
Izračunajmo ∫ a 2 − x 2 dx .
Rješenje:
Pravokutni trokut sa stranicom a 2 − x 2 ima hipotenuzu a i katetu x (usp.sl.8.).
a
x x
sin ϕ =
a
ϕ
√a2−x2
Slika 8.
Dakle, x = a sin ϕ, a 2 − x 2 = a cos ϕ i dx = a cos ϕdϕ daje:
461
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
1 + cos 2ϕ a2 ⎛ sin 2ϕ ⎞
∫ a 2 − x 2 dx = ∫ a 2 cos 2 ϕdϕ = a 2 ∫
2
dϕ =
2 ⎝
⎜ϕ +
2 ⎠
⎟+C =
a2 a2 x x
= (ϕ + sin ϕ cos ϕ ) + C = arcsin + a 2 − x 2 + C.
2 2 a 2
Integral koji sadrži faktor oblika x 2 + a 2 (ili x 2 − a 2 ) katkada je jednostavnije izračunati hiperbolnom
supstitucijom x = a sh t (ili x = a ch t ), jer je tada
x 2 + a 2 = a 2 + sh 2 t + a 2 = a sh 2 t +1 = a ch t i dx = a ch t dt
(odnosno x 2 − a 2 = a ch t i dx = a sh t dt ).
PRIMJER 11.
Izračunajmo
(a) ∫ x 2 + a 2 dx , (b) ∫ x 2 − a 2 dx .
Rješenje:
(a) Pokušajmo supstitucijom x = ash t jer je tada x 2 + a 2 = a ch t i dx = a ch t dt :
a2 a2
∫ x 2 + a 2 dx = a 2 ∫ ch 2 tdt =
2 ∫
(ch 2t + 1) d t =
4
(sh 2t + t ) + C
1 a2 1 a2 x
= a sh t ch t + + C = x x 2 + a 2 + arsh + C
2 4 2 4 a
1 a2
= (usp. 7.6) = x x2 + a2 + ln x + x 2 + a 2 + C.
2 2
(b) Iz x = a ch t slijedi x 2 − a 2 = a sh t i dx = a sh t . Dakle,
a2 a2
∫ x 2 − a 2 dx = a 2 ∫ sh 2 tdt =
2 ∫
(ch 2t − 1) dt =
4
(sh 2t − t ) + C =
1 a2 1 a2 x
= a sh t ch t − t + C = x x2 − a2 − arch + C =
2 4 2 4 a
1 a2
= (usp. 7.6) = x x2 − a2 − ln x + x 2 − a 2 + C.
2 2
INTEGRALI NEKIH ALGEBARSKIH FUNKCIJA
462
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x a2 x
∫ a 2 − x 2 dx =
2
a2 − x2 +
2
arcsin + C , a > 0,
a
x 2 a2
∫ x 2 ± a 2 dx =
2
x ± a2 ±
2
ln x + x 2 ± a 2 + C.
PRIMJER 12.
Izračunajmo površinu kruga radijusa 3.
Rješenje:
Jednadžba kruga radijusa 3, sa središtem u ishodištu je x 2+y 2 = 9, (usp.sl.9.).
Slika 9.
Gornja polovica omeđena je grafom funkcije y = 9 − x 2 i intervalom − 3≤x ≤3. Dakle,

3 3
⎛x 9 x⎞
P = 2 ∫ 9 − x 2 dx = ⎜ 9 − x 2 + arcsin ⎟ = 9π .
−3 ⎝ 2 2 3 ⎠ −3
8.5 INTEGRIRANJE RACIONALNIH FUNKCIJA

Kako se računa integral polinoma dobro nam je poznato. U ovom ćemo odjeljku pokazati kako se računa
integral kvocijenta dvaju polinoma ∫ ( P( x ) / Q( x ))dx , tj. kako se računa integral racionalne funkcije.
Primijetimo najprije da se racionalna funkcija S(x) / Q(x), u kojoj je stupanja polinoma S(x) veći ili jednak
stupnju polinoma Q(x), može dijeljenjem svesti na zbroj polinoma R(x) i racionalne funkcije P(x) / Q(x), u
kojoj je stupanj od P(x) manji od stupnja od Q(x):
P ( x)
S ( x ) : Q ( x) = R ( x) + .
Q( x)
Budući da polinom R(x) znamo integrirati, jedini je problem integriranje racionalne funkcije P(x) / Q(x), u
kojoj je stupanj brojnika manji od stupnja nazivnika.
PRIMJER 1.
463
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
3x 3 − x 2 + 3x + 4
Izračunajmo ∫ x2 +1
dx .
Rješenje:
Dijeljenjem nalazimo:
5
3x 3 − x 2+3x +4 : x 2+1 = 3x − 1+ 2
x +1
−(3x 3+3x)
−x 2+4
−(−x 2−1)
5
Dakle,
3x 3 − x 2 + 3x + 4 dx 3
∫ 2
x +1
dx = ∫ (3 x − 1)dx + 5∫ 2 = x 2 − x + 5 arctg x + C.
x +1 2
Razmotrimo sada problem integriranja racionalne funkcije P(x) / Q(x), u kojoj je stupanj od P(x) manji od
stupnja od Q(x). Najjednostavnije integrale te vrste računamo u slijedećem primjeru.
PRIMJER 2.
Izračunajmo
dx dx
(a) ∫ ( x − a) n , (b) ∫ (ax + b) n .
Rješenje:
⎧u = x − a ⎫ ⎧ ( x − a) − n+1
dx ⎪ ⎪ ⎪ , za n ≠ 1,
(a) ∫ =⎨ ⎬ = ∫ u du = ⎨ − n + 1
−n
( x − a) n
⎪⎩ du = dx ⎪⎭ ⎪ ln x − a ,
⎩ za n = 1.
⎧u = ax + b ⎫ 1 ⎧ ( ax + a) − n+1
dx ⎪ ⎪ ⎪ , za n ≠ 1,
(b) ∫ =⎨ ⎬ = ∫ u du = ⎨ − n + 1
−n
(ax + b) n
⎪⎩ du = adx ⎪⎭ a ⎪ ln ax + b ,
⎩ za n = 1.
PRIMJER 3.
Izračunajmo
dx dx dx
(a) ∫ ( x − 5)3 , (b) ∫ (3x − 1) 2 , (c) ∫ 5x + 8 .
464
INTEGRIRANJE RACIONALNIH FUNKCIJA
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
Prema prethodnom primjeru:
dx ( x − 5) −3+1 −1
(a) ∫ ( x − 5)3 − 3 + 1 + C = 2( x − 5) 2 + C ,
=
dx 1 (3x − 1) −2+1 −1
(b) ∫ (3x − 1) 2 3 − 2 + 1 + C = 9 x − 3 + C ,
=
dx 1
(c) ∫ 5 x + 8 = 5 ln 5 x + 8 + C .
I složenije racionalne funkcije P(x) / Q(x), u kojima je Q(x) umnožak linearnih faktora, uvijek možemo
integrirati standardnim postupkom. To ilustriramo s nekoliko primjera, prije nego općenito opišemo taj
postupak.
PRIMJER 4.
Izračunajmo
dx dx
(a) ∫ ( x − 2)( x − 3) , (b) ∫ x2 − a2 .
Rješenje:
(a) Racionalnu podintegralnu funkciju prikažimo kao zbroj parcijalnih razlomaka oblika
1 A B
= +
( x − 2)( x − 3) x − 2 x − 3
gdje su A i B konstante koje tek trebamo odrediti. Množenjem sa (x − 2)(x − 3) nalazimo:
1 = A(x − 3)+B(x − 2)
Za x = 2 imamo 1 = − A, tj. A = − 1, a za x = 3 imamo 1 = B. Dakle,
1 −1 1 x−3
∫ ( x − 2)( x − 3) dx = ∫ x − 2 dx + ∫ x − 3 dx = − ln x − 2 + ln x − 3 + C = ln x − 2 + C.
(Koeficijente A i B mogli smo naći i tako da u
1 = A(x − 3)+B(x − 2), tj. 1 = (A +B)x +( − 3A − 2B)
izjednačimo odgovarajuće koeficijente polinoma na lijevoj i desnoj strani:
A +B = 0, − 3A − 2B = 1.
465
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješavajući taj sustav opet bismo našli A = − 1, B = 1.)
(b) Racionalnu podintegralnu funkciju prikažimo kao zbroj parcijalnih razlomaka oblika:
1 1 B C
2
2
= = +
x −a ( x − a )( x + a ) x − a x + a
gdje su A i B konstante koje tek trebamo odrediti. Množenjem sa (x − a)(x +a) nalazimo:
1 = B(x +a)+C(x − a).
1 1
Za x = a imamo 1 = 2aB, tj. B = , a za x = − a imamo 1 = − 2aC, tj. C =−
2a 2a
dx 1 ⎛ 1 1 ⎞ 1 1 x−a
∫ x 2 − a 2 = 2a ∫ ⎜⎝ x − a − x + a ⎟⎠dx = 2a (ln x − a − ln x + a ) + C = 2a ln x + a + C.
466
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 5.
x +1
Izračunajmo ∫ ( x − 1)( x − 3) dx .
Rješenje:
Racionalnu podintegralnu funkciju prikažimo kao zbroj parcijalnih razlomaka oblika:
x +1 A B
= + ,
( x −1)( x − 3) x −1 x − 3
gdje su A i B konstante koje tek trebamo odrediti. Množenjem sa (x − 1)(x − 3) nalazimo:
x +1 = A(x − 3)+B(x − 1).
Za x = 1 imamo 2 = − 2A, tj. A = − 1, a za x = 3 imamo 4 = 2B, tj. B = 2. Dakle,
x +1 −1 2 ( x − 3) 2
∫ ( x − 1)( x − 3) ∫ x − 1 ∫ x − 3
dx = d x + d x = − ln x − 1 + 2 ln x − 3 + C = ln
x −1
+ C.
(Koeficijente A, B i ovaj put možemo izračunati iz

x +1 = A(x − 3)+B(x − 1), tj. x +1 = (A +B)x +( − 3A − B),
izjednačavanjem odgovarajućih koeficijenata:

1 = A +B, 1 = − 3A − B.
Rješavajući taj sustav opet dobijemo A = − 1 i B = 2.)
PRIMJER 6.
x +1
Izračunajmo ∫ ( x − 2)( x − 1) 2 dx .
Rješenje:
Mogli bismo očekivati da se i sada (kao i u prethodnim primjerima) podintegralna funkcija može
prikazati u obliku A / (x − 2)+B / (x − 1). No, to nije točno. Zbog druge potencije linearnog faktora, (x
− 1)2, treba dodati i treći parcijalni razlomak C / (x − 1)2. Dakle,
x +1 A B C
= + + ,
( x − 2)( x − 1) 2
x − 2 ( x − 1) ( x − 1) 2
gdje su A, B i C konstante koje tek trebamo odrediti. Množenjem sa (x − 1)2(x − 2) nalazimo:
x +1 = A(x − 1)2+B(x − 1)(x − 2)+C(x − 2).
Za x = 1 imamo 2 = − C, tj. C = − 2. Za x = 2 imamo 3 = A. Za x = 0 imamo

1 = A +2B − 2C, tj. 1 = 2B +7, tj. B = − 3.
467
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
(Izjednačavanjem odgovarajućih koeficijenata u
x +1 = (A +B)x 2+( − 2A − 3B +C)x +(A +2B − 2C),
dobili bismo sustav
A+B = 0, − 2A − 3B+C = 1, A+2B − 2C+1,
koji daje iste vrijednosti A = 3, B = − 3 i C = − 2.).
Dakle,
x +1 3 −3 −2
∫ ( x − 2)( x − 1) 2 dx = ∫ x − 2 dx + ∫ x − 1 dx + ∫ ( x − 1) 2 dx =
3
2 2 x−2
= 3 ln x − 2 − 3 ln x − 1 + +C = + ln + C.
x −1 x −1 x −1
PRIMJER 7.
Izračunajmo
1
4x2 + 2x + 3 4x2 + 2x + 3
(a) ∫ ( x + 3)( x − 2) 2 dx , (b) ∫ ( x + 3)( x − 2) 2 dx .
-1
Rješenje:
(a) Faktoru (x +3), u nazivniku podintegralne funkcije, odgovara parcijalni razlomak A / (x +3),
dok faktoru (x − 2)2 odgovaraju parcijalni razlomci B / (x − 2) i C / (x − 2)2. Podintegralna
funkcija jednaka je zbroju tih parcijalnih razlomaka:
4 x 2 + 2 x +3 A B C
2
= + + .
( x + 3)( x − 2 ) x +3 x −2 ( x − 2 )2
Množenjem sa (x +3)(x − 2)2 nalazimo:
4x 2+2x +3 = A(x − 2)2+B(x − 2)(x +3)+C(x +3).
Za x = 2 imamo:
23
4⋅4+2⋅2+3 = C(2+3), 23 = 5C, C=
5
Za x = − 3 imamo:
33
4⋅9 − 2⋅3+3 = A(−3 − 2)2, 33 = 25A, A= .
25
Koeficijent B nalazimo uvrštavanjem bilo koje vrijednosti x, npr. x = 0:
33 23 134 67
3 = 4A − 6B +3C, 3 = 4⋅ − 6 B + 3⋅ , 6B = 3 ⋅ , B= .
25 5 25 25
468
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Dakle,
4x2 + 2x + 3 33 dx 67 dx 23 dx
∫ ( x + 3)( x − 2) 2 dx = 25 ∫ x + 3 + 25 ∫ x − 2 + 5 ∫ ( x − 2) 2 =
33 67 23 1
= ln x + 3 + ln x − 2 − + C.
25 25 5 x−2
(b) Podintegralna funkcija teži u ∞ za x = 2 i x = − 3, pa područje integracije ne smije sadržavati

nijednu od tih točaka. Interval [ − 1, 1] ih ne sadrži pa možemo računati, koristeći se Newton −
Leibnizovom formulom:
1 1
4x2 + 2x + 3 ⎛ 33 67 23 1 ⎞
∫ ( x + 3)( x − 2) 2 dx = ⎜⎝ 25 ln x + 3 + 25 ln x − 2 − 5 x − 2 ⎟⎠ −1
-1
⎛ 33 23 ⎞ ⎛ 33 67 23 ⎞
= ⎜ ln 4 + ⎟ − ⎜ ln 2 + ln 3 + ⎟ ≈ 1.037.
⎝ 25 5 ⎠ ⎝ 25 25 15 ⎠
PRIMJER 8.
x +1
Izračunajmo ∫ ( x − 1)3 ( x − 2) dx .
Rješenje:
Faktoru (x − 1)3 odgovaraju parcijalni razlomci A / (x − 1), B / (x − 1)2 i C / (x − 1)3 , dok faktoru (x
− 2) odgovara parcijalni razlomak D / (x − 2). Podintegralna funkcija jednaka je zbroju tih parcijalnih
razlomaka:
x +1 A B C D
3
= + 2
+ 3
+ .
( x −1) ( x − 2 ) x −1 ( x −1) ( x −1) x −2
Množenjem sa (x − 1)3(x − 2) nalazimo:
x +1 = A(x − 1)2(x − 2)+B(x − 1)(x − 2)+C(x − 2)+D(x − 1)3.
Za x = 1 imamo 2 = − C, tj. C = − 2. Za x = 2 imamo 3 = D. Preostala dva koeficijenta

određujemo tako da u gornju jednadžbu uvrstimo još dvije vrijednosti za x, npr. x = 0 i x = − 1:
1 = − 2A +2B − 2C − D, 0 = − 12A +6B − 3C − 8D,
te zbog C = − 2 i D = 3:
2A − 2B = 0, 12A − 6B = − 18, A = B, 2A − B = − 3, A = B = − 3.
Dakle,
469
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x +1 dx dx dx dx
∫ ( x − 1)3 ( x − 2) dx = −3∫ x − 1 − 3∫ ( x − 1) 2 − 2∫ ( x − 1)3 + 3∫ x − 2 =
3
3 1 3x − 2 x−2
= −3 ln x − 1 + + + 3 ln x − 2 + C = + ln + C.
x − 1 ( x − 1) 2
( x − 1) 2
x −1
Međutim, ne može se svaki polinom prikazati kao produkt linearnih faktora. Na primjer, x 2+1 se ne može
prikazati kao produkt dva linearna faktora (osim ako se ne koristimo kompleksnim brojevima). Općenito ,
polinom s kompleksnim korijenima α1 ± β1i , α2 ± β2i,..., ima kvadratne faktore x 2 − 2α1x +( α12+β12),
x 2 − 2α2x +( α22+β22), ... . (Naime (x − (α+βi))(x − (α−βi)) = x 2 − 2αx +( α2+β2), što se lako provjerava
množenjem).
Kvadratnim faktorima oblika x 2 − px +q, ako imaju kompleksne korijene (tj. ako je p 2 < 4q), odgovaraju
parcijalni razlomci oblika (Ax +B) / (x 2 − px +q). Njihovim potencijama (x 2 − px +q)n odgovaraju parcijalni
razlomci (A 1x +B 1) / (x 2 − px +q), (A 2x +B 2) / (x 2 − px +q)2, ..., (A nx +B n) / (x 2 − px +q)n. Racionalna
funkcija čiji je nazivnik produkt takvih faktora i ranije razmotrenih linearnih faktora, može se prikazati kao
zbroj svih njima odgovarajućih parcijalnih razlomaka. To ćemo ilustrirati s par primjera.
PRIMJER 9.
dx
Izračunajmo ∫ ( x − 1)( x 2 + x + 1) .
Rješenje:
Kvadratni faktor x 2+x +1 ne može se dalje faktorizirati na dva linearna faktora jer ima kompleksne
korijene (p 2 = 1 < 4 = 4q), pa je zato podintegralna funkcija jednaka zbroju slijedećih parcijalnih
razlomaka:
1 a Ax + B
2
= + 2 .
( x −1)( x + x +1) x −1 x + x +1
Množenjem sa (x − 1)(x 2+x +1) nalazimo:
1 = a(x 2+x +1)+(Ax +B)(x − 1).

1 1 2
Za x = 1 imamo 1 = 3a, tj. a = . Za x = 0 imamo 1 = a − B = − B, tj. B =− . Usporedimo li
3 3 3
koeficijent uz x 2 na lijevoj strani posljednje jednadžbe, koji je 0, i onaj na desnoj strani, koji je a +A,
1
imamo a +A = 0, tj. A =−a =− . Dakle,
3
dx 1 dx 1 x+2
∫ ( x − 1)( x 2 + x + 1) = 3 ∫ x − 1 − 3 ∫ x 2 + x + 1 dx
Prvi od dva dobijena integrala znamo izračunati:
dx
∫ x − 1 = ln x − 1 + C1 .
470
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Drugi integral, s kvadratnim nazivnikom, transformiramo tako da se u brojniku pojavi derivacija tog
kvadratnog nazivnika:
x+2 1 2x + 4 1 (2 x + 1) + 3 1 2x + 1 3 dx
∫ x 2 + x + 1 dx = 2 ∫ x 2 + x + 1 dx = 2 ∫ 2
x + x +1
dx = ∫ 2
2 x + x +1
dx + ∫ 2
2 x + x +1
.
471
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Sada je lako izračunati posljednje integrale. Prvi nalazimo supstitucijom,
2x + 1 ⎧ u = x2 + x +1 ⎫ du
∫ x 2 + x + 1 ⎨⎩du = (2 x + 1)dx⎬⎭ = ∫ u = ln u + C2 = ln x + x + 1 + C2 ,
2
d x =
dok drugi nalazimo svođenjem na puni kvadrat (usp. 8.2):

⎧ 1⎫
dx dx ⎪v = x + ⎪
∫ x 2 + x + 1 = ∫ ⎛ 1 ⎞ 2 3 = ⎨⎪ 2⎬ =
⎪⎭
⎜x+ ⎟ + ⎩ dv = dx
⎝ 2 ⎠ 4
dv 2 2u 2 2x + 1
=∫ = arctg + C3 = arctg + C3 .
2 3 3 3 3 3
v +
4
Dakle,
dx 1 1⎛1 3 2 2x + 1⎞
∫ ( x − 1)( x 2 + x + 1) = 3 ln x − 1 − 3 ⎜⎜⎝ 2 ln x ⎟⎟ + C =
2
+ x +1 + arctg
2 3 3 ⎠
1 1 1 2x + 1
= ln x − 1 − ln x 2 + x + 1 + arctg + C.
3 6 3 3
PRIMJER 10.
dx
Izračunajmo ∫ x3 − 1 .
Rješenje:
Najprije moramo faktorizirati nazivnik x 3 − 1. Jedan njegov realni korijen je 1, pa je zato njegov
linearni faktor x − 1. Drugi faktor nalazimo dijeljenjem:
x 3 − 1 : x − 1 = x 2+x +1
− (x 3 − x 2)
x2 − 1
− (x 2 − x)
x −1
− (x − 1)
0
Dakle, x 3 − 1 = (x − 1)(x 2+x +1). Kvadratni faktor x 2+x +1 ne može se dalje faktorizirati jer ima
kompleksne korijene. Dakle,
dx dx
∫ x 3 − 1 = ∫ ( x − 1)( x 2 + x + 1) ,
a taj smo integral izračunali u 9. primjeru.
472
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Vidjeli smo da kvadratni faktori u nazivniku podintegralne funkcije vode na integrale tipa ∫ dx ( x 2 + a 2 ) n .
Zato ćemo u slijedećem primjeru izračunati taj tip integrala, za n = 1, 2, 3, te općenito bilo koji n.
PRIMJER 11.
Izračunajmo
dx dx dx dx
(a) ∫ x2 + a2 , (b) ∫ (x2 + a 2 )2 , (c) ∫ ( x 2 + a 2 )3 , (d) ∫ ( x2 + a 2 )n .
Rješenje:
dx 1 x
(a) ∫ x 2 + a 2 = a arctg a + C
(b) Primijenimo postupak parcijalne integracije na poznati integral
⎧ 1 − 2 xdx ⎫
dx ⎪u = 2 du = ⎪ x x2
∫ x 2 + a 2 = ∫ udv = ⎨⎪ x + a 2 ( x 2 + a 2 ) 2 ⎬ = uv − ∫ vdu = 2 + 2 ∫ ( x 2 + a 2 ) 2 dx =
⎪ x + a2
⎩ dv = dx v=x ⎭
x (x2 + a2 ) − a2 x dx dx
= 2
x +a 2
+ 2 ∫ 2
(x + a )2 2
dx = 2
x +a 2
+ 2∫ 2
x +a 2
− 2a 2 ∫ 2
(x + a 2 )2
.
Dakle,
dx x dx dx
∫ x 2 + a 2 = x 2 + a 2 + 2 ∫ x 2 + a 2 − 2a ∫ ( x 2 + a 2 ) 2
2
odakle slijedi
dx 1 ⎛ x 1 dx ⎞
∫ ( x 2 + a 2 ) 2 = a 2 ⎜⎜⎝ 2( x 2 + a 2 ) + 2 ∫ x 2 + a 2 ⎟⎟⎠
tj. zbog (a),
dx 1 ⎛ x 1 x⎞
∫ ( x 2 + a 2 ) 2 = a 2 ⎜⎜⎝ 2( x 2 + a 2 ) + 2a arctg a ⎟⎟⎠ + C .
(c) Primijenimo postupak parcijalne integracije na poznati integral (b):
⎧ 1 − 4 xdx ⎫
dx ⎪u = 2 du = ⎪
∫ (x2 + a2 )2 ∫
= ud v = ⎨ (x + a2 )2
⎪⎩ dv = dx
( x 2 + a 2 )3 ⎬ =
⎪⎭
v=x
x x2
= uv − ∫ vdu = + 4 ∫ ( x 2 + a 2 ) 3 dx =
( x2 + a 2 )2
x (x2 + a2 ) − a2 x dx dx
= 2 2 2
(x + a )
+ 4 ∫ 2
(x + a )2 3
dx = 2 2 2
(x + a )
+ 4∫ 2 2 2
(x + a )
− 4a 2 ∫ 2
( x + a 2 )3
.
473
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Dakle,
dx x dx dx
∫ ( x 2 + a 2 ) 2 = ( x 2 + a 2 ) 2 + 4 ∫ ( x 2 + a 2 ) 2 − 4a ∫ ( x 2 + a 2 ) 3 ,
2
odakle slijedi
dx 1 ⎛ x 3 dx ⎞
∫ ( x 2 + a 2 )3 = a 2 ⎜ 4( x 2 + a 2 ) 2 4 ∫ ( x 2 + a 2 ) 2 ⎟ ,
⎜
⎝
+ ⎟
⎠
tj. zbog (b),
dx 1 ⎛ x 3 x 3 x⎞
∫ ( x 2 + a 2 ) 3 = a 2 ⎜⎜⎝ 4( x 2 + a 2 ) 2 + 4a 2 2( x 2 + a 2 ) + 8a 3 arctg a ⎟⎟⎠ + C .
(d) Postupak proveden za n = 2 u (b) i za n = 3 u (c) može se primijeniti općenito, za svaki n:
⎧ 1 2(n − 1) x ⎫
dx ⎪u = 2 du = − dx ⎪
∫ ( x 2 + a 2 ) n−1 = ∫ udv = ⎨⎪ ( x + a 2 ) n−1 2
(x + a )2 n
⎬=
⎪⎭
⎩ dv = dx v=x
x x2
= uv − ∫ vdu = + 2( n − 1) ∫ ( x 2 + a 2 ) n dx =
( x 2 + a 2 ) n −1
x (x2 + a2 ) − a2
=
( x 2 + a 2 ) n −1
+ 2 ( n − 1) ∫ ( x 2 + a 2 ) n dx =
x dx dx
= 2 n −1
2
+ 2(n − 1) ∫ 2 2 n −1
− 2(n − 1)a 2 ∫ 2 .
(x + a ) (x + a ) (x + a2 )n
Dakle,
dx x dx dx
∫ ( x 2 + a 2 ) n−1 = ( x 2 + a 2 ) n−1 + 2(n − 1)∫ ( x 2 + a 2 ) n−1 − 2(n − 1)a ∫ ( x 2 + a 2 ) n ,
2
odakle slijedi
dx 1 ⎛ 1 x 2n − 3 dx ⎞
∫ ( x 2 + a 2 ) n = a 2 ⎜⎜⎝ 2n − 2 ( x 2 + a 2 ) n−1 + 2n − 2 ∫ ( x 2 + a 2 ) n−1 ⎟⎟⎠
Posljednja rekurzivna formula omogućava da snizujemo eksponent podintegralne funkcije, dok ne
dođemo do poznatog integrala ∫ dx ( x 2 + a 2 ) . (Konkretna primjena rekurzivne formule nalazi se u
slijedećem primjeru.)
PRIMJER 12.
dx
Izračunajmo ∫ ( x 2 + 3) 4 .
474
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Rješenje:
Primjenom rekurzivne formule, do koje smo došli na kraju 11.primjera, nalazimo:
dx 1⎛1 x 5 dx ⎞
∫ ( x 2 + 3) 4 = 3 ⎜⎜⎝ 6 ( x 2 + 3)3 + 6 ∫ ( x 2 + 3)3 ⎟⎟⎠ =
x 5 1⎛1 x 3 dx ⎞
= + ⋅ ⎜⎜ + ∫ 2 ⎟=
3 2 2
18( x + 3) 18 3 ⎝ 4 ( x + 3) 2
4 ( x + 3) 2 ⎟⎠
x 5x 15 1 ⎛ 1 x 1 dx ⎞
= 3
+ 22 2
+ ⋅ ⎜ 2
+ ∫ 2 ⎟=
18( x + 3) 216( x + 3) 72 3 ⎝ 2 x + 3 2 x + 3 ⎠
x 5x 15 x 15 1 x
= 3
+ 22 2
+ 2
+ arctg + C.
18( x + 3) 216( x + 3) 432( x + 3) 432 3 3
Poslije svih ovih primjera možemo opisati opći postupak za integriranje racionalne funkcije.
Racionalnu funkciju P(x) / Q(x), gdje su P(x) i Q(x) polinomi, integriramo na slijedeći način:
(1) Ako je P(x) jednakog ili većeg stupnja od Q(x), onda podijelimo P(x) sa Q(x), čime ćemo
P(x) / Q(x) prikazati kao zbroj S(x)+R(x) / Q(x), gdje je R(x) stupnja manjeg od Q(x). (Zato
nadalje pretpostavimo da je P(x) manjeg stupnja od Q(x).)
(2) Nazivnik Q(x) faktoriziramo u linearne faktore oblika (x − c), gdje je c realni korijen od
Q(x), i kvadratne faktore oblika x 2 − px +q, gdje je p = 2α i q = α2+β2, a α ± βi su
kompleksni korijeni od Q(x).
(3) Ako se u faktorizaciji od Q(x) pojavljuje faktor (x − c)m, pridružujemo mu zbroj parcijalnih
razlomaka
A1 A2 Am
+ 2
+K+ ,
( x − c) ( x − c) ( x − c) m
a ako se u njoj pojavljuje faktor (x 2 − px +q)n, koji ima kompleksne korijene, pridružujemo
mu zbroj parcijalnih razlomaka:
B1 x + C1 B x + C2 B x + Cn
2
+ 2 2 2
+K+ 2 n .
( x − px + q ) ( x − px + q ) ( x − px + q ) n
(4) Racionalna funkcija P(x) / Q(x) jednaka je zbroju svih parcijalnih razlomaka iz točke (3)
Koeficijente A i, B j i C j određujemo tako da taj zbroj izjednačimo sa P(x) / Q(x), te zatim same
koeficijente odredimo uspoređivanjem lijeve i desne strane dobivene jednakosti ili pak
uvrštavanjem pojedinih vrijednosti od x.
(5) Integriramo zbroj parcijalnih razlomaka iz točke (4) kao u 2. i 11. primjeru.
475
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRIMJER 13.
x5 − x 4 + 1
Izračunajmo ∫ x 3 − x 2 dx .
Rješenje:
1
(1) x 5 − x 4+1 : x 3 − x 2 = x 2+
x − x2
3
− (x 5 − x 4)
1
(2) x 3 − x 2 = x 2(x − 1)
A1 A2 B1
(3) Faktoru x 2 pridružujemo + 2 , a faktoru (x − 1) pridružujemo .
x x x −1
(4) Dakle,
1 A A B
2
= 1 + 22 + 1 .
x ( x −1) x x x −1
Množeći sa x 2(x − 1) nalazimo:
1 = A 1x(x − 1)+A 2(x − 1)+B 1x 2.
Za x = 0 imamo 1 = − A 2, tj. A 2 = − 1. Za x = 1 imamo 1 = B 1. Koeficijent uz x 2 na lijevoj

strani je 0, a na desnoj A 1+B 1. Dakle, A 1+B 1 = 0, tj. A 1 = − B 1 = − 1.
(5) Iz 1. i 4. slijedi
x5 − x 4 + 1 ⎛ 2 1 ⎞ ⎛ 2 1 1 1 ⎞
∫ x 2 ( x − 1) dx = ∫ ⎜⎜⎝ x + x 2 ( x − 1) ⎟⎟⎠dx = ∫ ⎜⎝ x − x − x 2 + x − 1 ⎟⎠dx =
x3 1 x4 + 3 x −1
= − ln x + + ln x − 1 + C = + ln + C.
3 x 3x x
PRIMJER 14
x2
Izračunajmo ∫ ( x 2 − 2) 2 dx .
Rješenje:
Brojnik je stupnja manjeg od stupnja nazivnika. Međutim, nazivnik nije do kraja faktoriziran, jer je
( x 2 − 2)2 = (( x + 2 )( x − 2 )) 2 = ( x + 2 ) 2 ( x − 2 ) 2 .
Dakle,
476
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x A1 A2 B1 B2
22
= + + + ,
( x − 2) x + 2 (x + 2 ) 2
x − 2 (x − 2 )2
x 2 = A1 ( x + 2 )( x − 2 )2 + A2 ( x − 2 )2 + B1 ( x + 2 )2 ( x − 2 ) + B2 ( x + 2 )2 .
Za x = 2 imamo 2 = 8B 2, tj. B2 = 1 4 . Za x =− 2 imamo 2 = 8A 2, tj. A2 = 1 4 .
Uspoređujući koeficijente uz x 3 i x 2 nalazimo:
A 1+B 1 = 0, 2 A1 + A2 − 2 B1 + B2 = 1 .
Zbog A2 = B2 = 1 4 slijedi
1
A 1+B 1 = 0, 2 ( A1 − B1 ) = ,
2
1
A 1 = − B 1, 2 2 A1 = ,
2
1 1
A1 = , B1 = − .
4 2 4 2
Dakle,
x2 1 dx 1 dx 1 dx 1 dx
∫ ( x 2 − 2) 2 = 4 2 ∫ x+ 2
+ ∫
4 (x + 2) 2
−
4 2
∫ x− 2
+ ∫
4 ( x + 2 )2
=
1 1 1 1 1 1
= ln x + 2 − − ln x − 2 − +C =
4 2 4 x+ 2 4 2 4 x− 2
1 x+ 2 x
= ln − + C. 2
4 2 x− 2 2( x − 2)
PRIMJER 15.
x 3dx
Izračunajmo ∫ ( x − 1)( x 2 + 2 x + 2) 2 .
Rješenje:
Kvadratni faktor x 2+2x +2 ima kompleksne korijene pa se ne može dalje faktorizirati. Dakle,
x3 A B1 x + C1 B2 x + C2
2 2
= + 2
+ ,
( x −1)( x + 2 x + 2 ) x −1 x +2x +2 ( x + 2 x + 2 )2
2
x 3 = A(x 2+2x +2)2+(B 1x +C 1)(x − 1)(x 2+2x +2)+(B 2x +C 2)(x − 1).
Uspoređujući koeficijente uz iste potencije i (ili) uvrštavajući konkretne vrijednosti za x našli bismo
1 1 22 30 40
A= , B1 =− , C1 = , B2 =− i C2 =− (provjerite). Dakle,
25 25 25 25 25
477
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
x 3dx 1 ⎡ dx − x + 22 − 30 x − 40 ⎤
∫ ( x − 1)( x 2 + 2 x + 2) 2 = 25 ⎢⎣∫ x − 1 + ∫ x 2 + 2 x + 2 dx + ∫ ( x 2 + 2 x + 2) 2 dx⎥⎦ .
Izračunat ćemo svaki od tih integrala:
dx
∫ ( x − 1) = ln x − 1 + C
− x + 22 − x − 1 + 23 1 2x + 2 dx
∫ x 2 + 2 x + 2 dx = ∫ x 2 + 2 x + 2 dx = − 2 ∫ x 2 + 2 x + 2 dx + 23∫ x 2 + 2 x + 2 =
1 dx 1
= − ln x 2 + 2 x + 2 + 23∫ 2
= − ln x 2 + 2 x + 2 + 23 arctg( x + 1) + C.
2 ( x + 1) + 1 2
− 30 x − 40 − 15(2 x + 2) − 10 − (2 x + 2)dx dx
∫ ( x 2 + 2 x + 2) 2 dx = ∫ 2
( x + 2 x + 2) 2
dx = 15∫ 2
( x + 2 x + 2) 2
− 10 ∫ 2
( x + 2 x + 2) 2
=
15 dx
= − 10 ∫ = (usp. primjer 11.b) =
2
x + 2x + 2 ( x + 1) 2 + 1
2
[ ]
15 ⎛1 x +1 1 ⎞
= 2
− 10⎜⎜ 2
+ arctg( x + 1) ⎟⎟ + C =
x + 2x + 2 ⎝ 2 ( x + 1) + 1 2 ⎠
15 5( x + 1)
= 2
− 2 − 5 arctg( x + 1) + C.
x + 2x + 2 x + 2x + 2
Uvrstimo li te vrijednosti dolazimo do konačnog rezultata:
x 3 dx 1 ⎡ 1 10 − 5 x ⎤
∫ ( x − 1)( x 2 + 2 x + 2) 2 = 25 ⎢⎣ln x − 1 − 2 ln x + 2 x + 2 +18arctg( x + 1) + x 2 + 2 x + 2 ⎥⎦ + C.
2
Integrali racionalnih funkcija koji u nazivniku sadrže samo jedan faktor oblika (x − c)n mogu se izračunati
gore opisanim postupkom, ali ih je mnogo jednostavnije izračunati supstitucijom u = x − c. Evo jednog
primjera koji to ilustrira.
PRIMJER 16.
x2 + x + 1
Izračunajmo ∫ ( x − 1) 4 dx .
Rješenje:
478
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧u = x − 1⎫
x2 + x +1 ⎪ ⎪ (u + 1) 2 + (u + 1) + 1 u 2 + 3x + 3
∫ ( x − 1) 4 dx = ⎨ d u = dx ⎬
⎪ x = u + 1⎪
= ∫ u4
du = ∫ u 4 du =
⎩ ⎭
⎛ 1 3 3 ⎞ 1 3 1 1 3 1
= ∫ ⎜ 2 + 3 + 4 ⎟ du = − − 2 − 3 + C = − − − + C.
⎝u u u ⎠ u 2u u x − 1 2( x − 1) 2
( x − 1) 3
8.6 INTEGRALI KOJI SE SVODE NA INTEGRALE

RACIONALNIH FUNKCIJA
Pogodnim supstitucijama mnogi se integrali svode na integrale racionalnih funkcija. Evo najprije par
primjera u kojima podintegralna funkcija sadrži razlomljene potencije (tj. korijene).
PRIMJER 1.
2x7
Izračunajmo ∫ 3 x 2 + 4 dx .
Rješenje:
Da bismo se riješili korijena supstituiramo u = 3 x 2 + 4 ; u 3 = x 2+4, 3u 2du = 2xdx i x 2 = u 3 − 4:
2x7 ( x 2 )3 2 xdx (u 3 − 4) 3 3u 2 du
∫ 3 x2 + 4 dx = ∫
3
x2 + 4
=
u
= ∫ 3u (u 3 − 4)3 du =
⎛ u11 12u 8 48u 5 64u 2 ⎞

= 3∫ (u10 − 12u 7 + 48u 4 − 64u )du = 3 ⎜⎜ − + − ⎟+C =
⎝ 11 8 5 2 ⎟⎠
3 2 9 144 2 96
= ( x + 4)11 3 − ( x 2 + 4)8 3 + ( x + 4) 5 3 − ( x 2 + 4) 2 3 + C.
11 2 5 11
Slijedeći je primjer nešto složeniji.
PRIMJER 2.
3
x2 + 2x + 1
Izračunajmo ∫ 2x + 1
dx .
Rješenje:
Uočimo najprije da je:
3
x 2 + 2 x +1 3
( x +1)2 ( x +1)2 3
= = .
2 x +1 2 x +1 2 x +1
479
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Da bismo se riješili razlomljenog eksponenta supstituiramo u = (x +1)1 / 3:
( x + 1) 2 3 ⎧ u = ( x + 1)1 3 x = u3 −1 ⎫ u 2 3u 2 du 3 u 4 du
∫ 2x + 1 d x = ⎨ 2
⎩u = ( x + 1)
23
dx = 3u 2 du ⎭ ∫ 2(u 3 − 1) + 1 2 ∫ u 3 − 1 2
⎬ = = =
⎧ 4 3 1 u ⎫
⎪ u : u −1 2 = u + 2 u3 −1 2 ⎪ ( )
⎪ ⎪ 3 3 udu 3 3 udu
= ⎨ − u4 − u 2
⎪
( ⎬= ∫ udu + ∫ 3
⎪ 2
= u2 + ∫ 3
4 u −1 2 4 )
4 u −1 2
⎪ u 2 ⎪
⎩ ⎭
Nazivnik posljednje podintegralne funkcije, u 3 − 1 2 , ima korijen 1 3

2 , pa je jedan njegov faktor
u −1 3
2 , a drugi nalazimo dijeljenjem:
⎛ 3 1 ⎞⎛ 1 ⎞ 2 u 1
⎜ u − ⎟:⎜⎜ u − 3 ⎟⎟ = u + 3 + 3
⎝ 2 ⎠⎝ 2⎠ 2 4
⎛ u2 ⎞
− ⎜⎜ u 3 − 3 ⎟⎟
⎝ 2⎠
u2 1
−
2 3 2
⎛ u2 u ⎞ ⎛ 1⎞ ⎛ 1 ⎞⎛ u 1 ⎞
−⎜ ⎟ Dakle, ⎜ u3 − ⎟=⎜ u − 3 ⎟⎜ u2 + 3 + 3 ⎟.
⎜3 − 3 ⎟ ⎝ 2⎠ ⎝ 2 ⎠⎝ 2 4⎠
⎝ 2 4⎠
u 1
3
−
4 2
⎛ u 1⎞
− ⎜⎜ 3 − ⎟⎟
⎝ 4 2⎠
0
⎛ u 1 ⎞
Faktor ⎜ u2 + 3 + 3 ⎟ ima kompleksne korijene, pa se ne može dalje faktorizirati. Dakle,
⎝ 2 4⎠
u A Bu + C
3
= 3
+ 2 3 3
.
u −1 2 u −1 2 u +u 2 +1 4
Množenjem sa u 3 − 1 / 2 nalazimo:
⎛ u 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞
u = A⎜ u2 + 3 + 3 ⎟+ ( Bu + C )⎜ u − 3 ⎟.
⎝ 2 4⎠ ⎝ 2⎠
Za u =1 3 2 imamo 1 3 2 = 3 A 3 4 , tj. A= 3 2 3. Za u = 0 imamo 0 =1 6 3 2 −C 3 2 , tj.

C = 1 / 3. Uspoređujući koeficijente uz u 2 imamo A +B = 0, tj. B =−A =−3 2 3 . Dakle,
480
INTEGRALI KOJI SE SVODE NA INTEGRALE RACIONALNIH FUNKCIJA
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
udu 3
2 du 3
2 u −1 3 2
∫ u3 −1 2 3 ∫ u −1 3 2 3 ∫ u 2 + u 3 2 + 1
= − 3
4
du =
3
2 3
2 2u + 1 3
2 −3 3
2
6 ∫ u2 + u
= ln u − 1 3
2 − du =
3 3
2 +1 3
4
3
2 3
2 2u + 1 3 2 1 du
6 ∫ u2 + u 3 2 +1 ∫
= ln u − 1 3
2 − du + 2
=
3 3
4 2 u + u 2 +1
3 3
4
3 3
2 2 1 du
= ln u − 1 2 − ln u 2 + u 2 +1 4 + ∫ =
3 3 3
3 6 2 (u + 1 2 2 ) 2 + 3 4 3 4
3
3 3 3
2 2 2 23 2
= ln u − 1 3
2 − ln u 2 + u 3
2 +1 3
4 + arctg u +C .
3 6 3 3
Uvrstimo li taj rezultat u početnu jednadžbu, konačno nalazimo:
3
x2 + 2x + 1 3 33 2 23 2 3 2
∫ 2x + 1
dx = 3 x 2 + 2 x + 1 +
4 4
arctg
3
x + 2x + 1
3 3 3
2 6 2 4 32 3 2 3
46 2 2
+ ln x + 2 x + 1 − − ln x + 2 x + 1 + x + 2x + 1 + + C.
4 2 8 2 2
PRIMJER 3.
dx
Izračunajmo ∫ 3 ( x − 1)( x + 1) 2 .
Rješenje:
3
Množenjem brojnika i nazivnika sa x +1 integral će se bitno pojednostaviti:
⎧ x +1 2t 3 ⎫
⎪t = 3 x +1 = ⎪
dx 3
x +1 x + 1 dx ⎪ x −1 t −1 ⎪
3
t 6t 2 (t 3 − 1)
∫ 3 ( x − 1)( x + 1) 2 3
x +1 ∫
= 3 =⎨
x −1 x +1 ⎪ 3
t +1 6t 2
⎬
⎪
= − ∫ (t 3 − 1) 2 2t 3 dt =
x= 3 dx = − 3 dt
⎪⎩ t −1 (t − 1) 2 ⎪⎭
dt 1 2t + 1
= −3∫ 3
= (usp. primjer 9. i 10. u 8.5) = − ln t − 1 + ln t 2 + t + 1 + 3 arctg +C =
t −1 2 3
2
x +1 1 ⎛ x + 1⎞ 3 x + 1 23 x + 1 + 3 x − 1
= − ln 3 −1 + ln 3 ⎜ ⎟ + +1 + 3 arctg + C.
x −1 2 ⎝ x −1⎠ x −1 3 3 x −1
481
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Integral oblika
∫ R(sin ϕ ,cosϕ )dϕ ,

gdje je R racionalna funkcija od sin ϕ i cos ϕ, svodi se na integral racionalne funkcije supstitucijom
ϕ
t = tg .
2
Naime (usp. 2.3. primjer 3.), tada je
2t 1− t2 2dt
sin ϕ = cos ϕ = dϕ = ,
1+ t2 1+ t2 1+ t2
pa je
⎛ 2t 1 − t 2 ⎞ 2tdt
∫ R (sin ϕ ,cos ϕ ) d ϕ = ∫ ⎜⎜⎝ 1 + t 2 ,1 + t 2 ⎟⎟⎠ 1 + t 2 ,
R
što je integral racionalne funkcije.
PRIMJER 4.
dϕ
Izračunajmo .
2 + cos ϕ
Rješenje:
ϕ 2t 1− t2 2dt
Koristeći se supstitucijom t = tg , iz koje slijedi sin ϕ = 2
, cos ϕ = 2
i dϕ = ,
2 1+ t 1+ t 1+ t2
nalazimo:
dϕ 2dt 1 2dt
∫ 2 + cos ϕ = ∫ 1 + t 2 2 + (1 − t 2 ) (1 + t ) 2
=∫
2(1 + t ) + (1 − t 2 )
= 2
dt 2 t 2 ⎛ 1 ϕ⎞
= 2∫ 2
= arctg +C = arctg⎜⎜ tg ⎟⎟ + C .
3+t 3 3 3 ⎝ 3 2⎠
PRIMJER 5.
π 3
dϕ
Izračunajmo ∫ cosϕ .
0
Rješenje:
ϕ 2dt 1− t2 π
Iz t = tg slijedi dϕ = i cos ϕ = . Osim toga t = 0 za ϕ = 0 i t = 1 3 za ϕ = .
2 1+ t2 1+ t2 3
Dakle,
482
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
π 3 1 3 1 3 1 3 1 3
dϕ 1 + t 2 2dt 2dt 2dt 1+ t 3 +1
∫ cos ϕ
= ∫ 1− t2 1+ t2
= ∫ 1− t2
= ∫ (1 + t )(1 − t )
= ln
1− t 0
= ln
3 −1
.
0 0 0 0
Integral oblika ∫ R(sin ϕ ,cosϕ )dϕ može se izračunati i slijedećim (jednostavnijim) supstitucijama:
t = cos ϕ ako je R(−sin ϕ,cos ϕ) = − R(sin ϕ,cos ϕ),
t = sin ϕ ako je R(sin ϕ,−cos ϕ) = − R(sin ϕ,cos ϕ),
t = tg ϕ ako je R(−sin ϕ,−cos ϕ) = R(sin ϕ,cos ϕ).
Evo nekoliko primjera koji to ilustriraju.
PRIMJER 6.
sin x + sin 3 x
Izračunajmo ∫ 2 cos 2 x − 1 dx .
Rješenje:
Budući da je
(− sin x) + (− sin x) 3 ⎛ sin x + sin 3 x ⎞
= − ⎜ ⎟
2 cos 2 x − 1 ⎜ 2 cos 2 x − 1 ⎟ ,
⎝ ⎠
tj. R(−sin x,cos x) = − R(sin x,cos x), primijenit ćemo supstituciju t = cos x:
sin x + sin 3 x 1 + sin 2 x 1 + (1 − cos 2 x)

∫ 2 cos 2 x − 1 d x = ∫ 2 cos 2 x − 1 sin xd x = ∫ 2 cos 2 x − 1 sin xdx =
⎧ t = cos x ⎫ 1 + (1 − t 2 ) t2 − 2 1 2t 2 − 4
=⎨ ⎬ ∫
= ( − d t ) = ∫ 2t 2 − 1 2 ∫ 2t 2 − 1 dt
dt =
⎩dt = − sin xdx ⎭ 2t 2 − 1
1 2t 2 − 1 − 3 1 3 dt 1 3 dt
=
2 ∫ 2
2t − 1
dt = ∫ dt − ∫ 2
2
= t− ∫ 2
2 2t − 1 2 4 t −1 2
=
t 3 2t − 1 cos x 3 2 cos x − 1
= − ln +C = − ln + C.
2 4 2 2t + 1 2 4 2 2 cos x + 1
PRIMJER 7.
cos 3 x
Izračunajmo ∫ sin 2 x + sin x dx .
Rješenje:
Budući da je
483
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
(− cos x) 3 ⎛ cos 3 x ⎞
= − ⎜ ⎟
sin 2 x + sin x ⎜ sin 2 x + sin x ⎟ ,
⎝ ⎠
tj. R (sin x,−cos x) = − R(sin x, cos x), primijenit ćemo supstituciju t = sin x:
cos 3 xdx (1 − sin 2 x) cos xdx ⎧ t = sin x ⎫ (1 − t 2 )dt

∫ sin 2 x + sin x ∫ sin 2 x + sin x ⎨⎩dt = cos xdx⎬⎭ ∫ t 2 + t =
= = =
(1 − t )(1 + t ) 1− t ⎛1 ⎞
=∫ dt = ∫ dt = ∫ ⎜ − 1⎟dt = ln t − t + C = ln sin x − sin x + C.
t (1 + t ) t ⎝t ⎠
PRIMJER 8.
dx
Izračunajmo ∫ sin 2 x + 2 sin x cos x − cos 2 x .
Rješenje:
Budući da je R(−sin x, − cos x) = R(sin x, cos x):
1 1
2 2
= ,
(−sin x ) + 2(−sin x )(−cos x ) − (−cos x ) sin x + 2 sin x cos x − cos 2 x
2
dx
primijenit ćemo supstituciju t = tg x, iz koje slijedi dt = :
cos 2 x
dx dx cos 2 x ⎪⎧ t = tg x ⎫⎪
∫ sin 2 x + 2 sin x cos x − cos 2 x ∫ tg 2 x + 2 tg x − 1 = ⎨⎪dt = dx cos 2 x⎬⎪ =
=
⎩ ⎭
dt dt ⎧⎪u = t + 1⎫⎪ du
=∫ 2
= ∫ 2
= ⎨ ⎬=∫ 2 =
t + 2t − 1 (t + 1) − 2 ⎪⎩ du = dt ⎪⎭ u −2
1 u− 2 1 t +1− 2 1 tg x + 1 − 2
= ln +C = ln +C = ln + C.
2 2 u+ 2 2 2 t +1+ 2 2 2 tg x + 1 + 2
PRIMJER 9.
∫ tg
2
Izračunajmo xdx .
Rješenje:
Primijenit ćemo supstituciju u= tg x :
484
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
⎧ u = tg x du ⎫ u2
∫ 1+ u2 ⎭ ∫ 1+ u2
2
tg xd x = ⎨ dx = ⎬ = du =
⎩ x = arctg u
1+ u 2 −1 ⎛ 1 ⎞
=∫ 2
du = ∫ ⎜ 1 − 2 ⎟
du = u − arctg u + C = tg x − x + C.
1+ u ⎝ 1+ u ⎠
485

Tehnike Integracije PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnike Integracije PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

8.

8.1 NAJJEDNOSTAVNIJI INTEGRALI

∫ f ( x ) dx = F ( x ) + C , ako je F ′(x) = f (x),

Najjednostavnije neodređene integrale izračunali smo u prethodnim poglavljima:

INTERGALI NEKIH TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

∫ sin xdx = − cos x + C , ∫ cos xdx = sin x + C ,

INTERGALI NEKIH ALGEBARSKIH FUNKCIJA

INTERGALI EKSPONENCIJALNIH FUNKCIJA

OSNOVNA PRAVILA INTEGRIRANJA

1. ∫ [ f ( x) ± g ( x)]dx = ∫ f ( x)dx ± ∫ g ( x)dx ,

∫ (3x + 2 sin x − e )dx , ∫ (3e

(b) Iz (a) slijedi:

∫ (ln x + 1)dx = x ln x + C , ∫ ln xdx + ∫ dx = x ln x + C, ∫ ln xdx = x ln x − x + C.

INTEGRAL LOGARITAMSKE FUNKCIJE

Izračunajmo ∫ log b xdx .

8.2 INTEGRIRANJE SUPSTITUCIJOM

To znači da je F(g(x)) neodređeni integral funkcije F′(g(x))g′(x), tj.

∫ F ′( g ( x)) g ′( x)dx = F ( g ( x)) + C .

Primjenom formule supstitucije nalazimo:

Uvrštavanjem u = x 2 − 1 dolazimo do konačnog rezultata-

Izračunajmo ∫ sin 2 x cos x dx .

(a) ∫ f ( x + b ) dx , (b) ∫ f (ax)dx , (c) ∫ f (ax + b)dx , ako je ∫ f ( x)dx = F ( x) .

Ako je ∫ f ( x)dx = F ( x) + C onda je

INTEGRALI NEKIH ALGEBARSKIH FUNKCIJA

U svim integralima a > 0.

SVOÐENJE NA PUNI KVADRAT

(b) Svedimo najprije 10+4x − x 2 na puni kvadrat:

Zainteresiranom čitatelju pokazujemo da je naš formalni račun s diferencijalima korektan. Naime, iz

Integral ∫ h( x)dx rješavamo supstitucijom na slijedeći način:

(1) Odaberemo novu varijablu u = g(x).

(4) Dobiveni rezultat izrazimo pomoću x, uvrštavajući u = g(x).

(4) Uvrštavanjem u = x 4+12x dolazimo do konačnog rezultata:

∫ cos ϕdϕ = ∫ cos ϕ cosϕdϕ = ∫ (1 - sin ϕ ) cosϕdϕ .

∫ 4 − x 2 dx = ∫ 4 − 4 sin 2 u 2 cos udu = 4 ∫ 1 − sin 2 u cos udu = 4 ∫ cos 2 udu =

Prema osnovnom teoremu, sada je

SUPSTITUCIJA U ODREÐENI INTEGRAL

Ako integral ∫ h( x)dx supstitucijom u = g(x) prelazi u ∫ f (u)du , onda je

8.3 PARCIJALNA INTEGRACIJA

To znači da je f (x)g(x) neodređeni integral od f ′(x)g(x)+f (x)g ′(x) tj.

Integral ∫ f ( x)g′( x)dx računamo tako da ga prikažemo u obliku:

pa zatim primijenimo formulu parcijalne integracije:

∫ udv = uv − ∫ vdu = f ( x) g ( x) − ∫ g ( x) f ′( x)dx .

Izračunajmo ∫ x cos xdx .

= uv − ∫ vdu = x sin x − ∫ sin xdx = x sin x − cos x + C.

Izračunajmo ∫ x 2 cos xdx .

= uv − ∫ vdu = x 2 sin x − 2∫ x sin xdx.

Još jednom parcijalnom integracijom nalazimo:

= uv − ∫ vdu = − x cos x + ∫ cos xdx = − x cos x + sin x + C.

(a) ∫ ln xdx , (b) ∫ xe dx .

(a) ∫ ( x + 1) cos x dx , (b) ∫ ( x + 2)e 3x dx .

= uv − ∫ vdu = ( x + 1) sin x − ∫ sin xdx = ( x + 1) sin x + cos x + C.

(Naime, primjenom supstitucije y = x 2, nalazimo:

= x 2 sin( x 2 ) − ∫ sin ydy = x 2 sin( x 2 ) + cos y + C = x 2 sin( x 2 ) + cos( x 2 ) + C.

Dvostrukom primjenom parcijalne integracije izračunajmo ∫e sin xdx .

⎧⎪ s = cos x ds = − sin xdx ⎫⎪

∫e sin xdx = e x (sin x − cos x) − ∫ e x sin xdx ,

(a) ∫ arcsin xdx , (b) ∫ x arctg x dx .

INTEGRAL INVERZNE FUNKCIJE

(U rezultat integracije na desnoj strani treba uvrstiti y = f (x).)

Formulu za integral inverzne funkcije možemo zapisati i u jednostavnijem obliku:

(a) ∫ ln xdx , (b) ∫ arccos xdx .

= x arccos x − sin y + C = x arccos x − 1 − x 2 + C.

Da je sin y = 1− x 2 , lako uočavamo na sl.2. Iz x = cos y slijedi 1− x 2 = sin y .