1

Klasiqne nejednakosti

1.1 Nejednakosti izmeu brojnih sredina

Neka su a1 , a2 , . . . , an (n ∈ N) pozitivni brojevi i a = (a1 , a2 , . . . , an ).

Tada je za brojeve a1 , a2 , . . . , an harmonijska sredina Hn (a) definisana
izrazom
n
Hn (a) = 1
a1
+ 1
a2
+ ··· + 1
an

geometrijska sredina Gn (a) definisana izrazom

√
Gn (a) = n
a1 a2 . . . an ,

aritmetiqka sredina An (a) definisana izrazom

a1 + a2 + · · · + an
An (a) = ,
n
kvadratna sredina Kn (a) definisana izrazom
√
a21 + a22 + · · · + a2n
Kn (a) = .
n
Brojne sredine zadovoljavaju nejednakost

min{a1 , a2 , . . . , an } 6 Hn (a) 6 Gn (a) 6

(1.1)
6 An (a) 6 Kn (a) 6 max{a1 , a2 , . . . , an } .

1
2 Marija Stani

Jednakost vai ako i samo ako je a1 = a2 = · · · = an .

Jedna generalizacija nejednakosti izmeu aritmetiqke i geometri-
jske sredine u sluqaju n = 2 data je sledeim rezultatom:
1 1
Ako je x > 0, y > 0 i + = 1 gde je p > 1, tada je
p q
1 1 x y
(1.2) xp y q 6 + .
p q
Jednakost vai ako i samo ako je x = y .
Zamenjujui u nejednakosti (??) x sa xp i y sa y q dobijamo sledeu
nejednakost:
1 1
Ako je x > 0, y > 0 i i + = 1 gde je p > 1, tada je
p q
xp y q
(1.3) xy 6 + .
p q

1.2 Bernulijeva nejednakost

Ako je x > −1 tada je

(1.4) (1 + x)n > 1 + nx

za svako n ∈ N.
Vai i sledea generalizacija:
Ako je svaki od brojeva x1 , x2 , . . . , xn vei od −1 i ako su ili svi
pozitivni ili svi negativni, tada je

(1.5) (1 + x1 )(1 + x2 ) . . . (1 + xn ) > 1 + x1 + x2 + · · · + xn .

1.3 Nejednakost Minkovskog

Za sve realne nenegativne brojeve x1 , x2 , . . . , xn , y1 , y2 , . . . , yn i za sva-

ki realan broj p > 1 vai nejednakost:
( ) p1 ( ) p1 ( ) p1
∑
n ∑
n ∑
n
(1.6) (xi + yi )p 6 xpi + yip .
i=1 i=1 i=1
Nejednakosti 3

Ako je 0 < p < 1 tada vai suprotna nejednakost.

Jednakost vai ako i samo ako je axi = Byi (i = 1, 2, . . . , n), gde su A
i B nenegativni realni brojevi takvi da je A2 + B 2 > 0, tj. ako i samo
ako su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) proporcionalni.
Za kompleksne nizove nejednakost Minkovskog glasi:
Ako su x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) kompleksni nizovi i
p > 1, tada je
( n ) p1 ( n ) p1 ( ) p1
∑ ∑ ∑
n
(1.7) |xi + yi |p 6 |xi |p + |yi |p .
i=1 i=1 i=1

1.4 Helderova nejednakost

Neka su x1 , x2 , . . . , xn , y1 , y2 , . . . , yn nenegativni realni brojevi i p, q

1 1
dva broja razliqita od 0 takva da je + = 1. Tada ako je p > 1 vai
p q
nejednakost:
( ) p1 ( n ) 1q
∑
n ∑
n ∑
(1.8) xi yi 6 xpi yiq .
i=1 i=1 i=1
Ako je p < 1 tada vai suprotna nejednakost.
p q
Jednakost vai ako i samo ako je Axi = Byi (i = 1, 2, . . . , n), gde su
A i B nenegativni realni brojevi takvi da je A2 + B 2 > 0.
Vai i sledea generalizacija Helderove nejednakosti:
Neka su xij (i = 1, 2, . . . , n; j = 1, 2, . . . , m) pozitivni brojevi i neka
su p1 , p2 , . . . , pn pozitivni brojevi takvi da je p−1 −1 −1
1 + p2 + · · · + pn > 1.
Tada vai nejednakost
( n ) p1 ( n ) p1 ( ) p1
∑
n ∑ 1 ∑ 2 ∑
n m

(1.9) xi1 xi2 · · · xim 6 xpi11 xpi22 ··· xpim

m
.
i=1 i=1 i=1 i=1

Za kompleksne brojeve Helderova nejednakost glasi:

Ako su x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) kompleksni vektori i
1 1
1 < p < +∞, + = 1, tada je
p q
  ( ) p1 ( n ) 1q
∑n  ∑
n ∑
 
(1.10)  xi yi  6 |xi |p |yi |q .
 
i=1 i=1 i=1
4 Marija Stani

p p q q
Jednakost vai ako i samo ako su nizovi (x1 , x2 , . . . , xpn ) i (y1 , y2 , . . . , ynq )
proporcionalni i arg xi yi ne zavisi od i.

1.5 Nejednakost Koxi-Xvarc-

Bunjakovskog

Za realne brojeve x1 , x2 , . . . , xn , y1 , y2 , . . . , yn vai nejednakost

( n )2 ( )( )
∑ ∑
n ∑
n
(1.11) xi yi 6 x2i yi2 .
i=1 i=1 i=1

Jednakost vai ako i samo ako su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y =

(y1 , y2 , . . . , yn ) proporcionalni.
Za kompleksne brojeve nejednakost Koxi-Xvarc-Bunjakovskog glasi:
Ako su x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn proizvoljni kompleksni
nizovi tada vai nejednakost

 2 ( )( n )
∑n  ∑
n ∑
 
(1.12)  xi yi  6 |xi |2 |yi |2 .
 
i=1 i=1 i=1

Jednakost vai ako i samo ako su nizovi a i b proporcionalni.

1.6 Nejednakosti preureenja

Suma S = x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn je maksimalna ako su nizovi x =

(x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotoni u istom smislu (oba rastu-
a ili oba opadajua), a minimalna ako su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i
y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotoni u suprotnom smislu (jedan rastui, a drugi
opadajui).
Dakle, ako su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotoni
Nejednakosti 5

u istom smislu tada vai:

x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn = x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn
x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn > x1 y2 + x2 y3 + · · · + xn y1
(1.13) x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn > x1 y3 + x2 y4 + · · · + xn y2
..
.
x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn > x1 yn + x2 y1 + · · · + xn yn−1 .
Radi elegantnijeg zapisivanja uvexemo oznaku
[ ]
a1 a2 · · · an
(1.14) = a1 b1 + a2 b2 + · · · + an bn
b1 b2 · · · bn
za skalarni proizvod nizova a = (a1 , a2 , . . . , an ) i b = (b1 , b2 , . . . , bn ).
Za nizove x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotone u istom
smislu tada vai
[ ] [ ]
x1 x2 · · · xn x1 x2 · · · xn
>
y1 y2 · · · yn y2 y3 · · · y1
[ ] [ ]
x1 x2 · · · xn x1 x2 · · · xn
>
y1 y2 · · · yn y3 y4 · · · y2
..
[ ] . [ ]
x1 x2 · · · xn x1 x2 · · · xn
> .
y1 y2 · · · yn yn y1 · · · yn−1

1.7 Nejednakosti Qebixeva

Neka su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotoni u

istom smislu. Tada vae sledee nejednakosti:
( )( )
1∑ 1∑ 1∑
n n n
(1.15) xi yi 6 xi yi
n i=1 n i=1 n i=1
( )( )
1∑ 1∑ 1∑
n n n
(1.16) xi yi > xi yn−i+1 .
n i=1 n i=1 n i=1

Ako su nizovi x = (x1 , x2 , . . . , xn ) i y = (y1 , y2 , . . . , yn ) monotoni u suprot-

nom smislu tada vae suprotne nejednakosti.
6 Marija Stani

Vai i sledea generalizacija:

Ako je
0 6 a1 6 a2 6 · · · 6 an
0 6 b1 6 b2 6 · · · 6 bn
(1.17) ..
.
0 6 l1 6 l2 6 · · · 6 ln
tada je ∑n ∑n ∑n ∑n
ai i=1 bi i=1 li ai bi · · · li
(1.18) i=1
· ··· 6 i=1
.
n n n n
Napomenimo da je uslov nenegativnosti brojeva u (??) neophodan ako
se posmatraju tri ili vixe nizova.
Kao specijalan sluqaj generalisane nejednakosti Qebixeva (??) imamo
sledei rezultat:
Ako je ai > 0 (i = 1, 2, . . . , n) i ako je m ∈ N tada je
( )m
1∑ 1∑ m
n n
ai 6 a ,
n i=1 n i=1 i

odnosno √
a1 + a2 + · · · + an 1 + a2 + · · · + an
am m m
6
m
(1.19) .
n m
Poslednja nejednakost predstavlja nejednakost izmeu aritmetiqke sre-
dine i sredine reda m.

1.8 Abelova nejednakost

Neka su x1 , x2 , . . . , xn i y1 , y2 , . . . , yn (y1 > y2 > yn > 0) nizovi realnih

brojeva i neka je

sk = x1 + x2 + · · · + xk (k = 1, 2, . . . , n) .

Ako je m = min sk i M = max sk , tada je

16k6n 16k6n

(1.20) my1 6 x1 y1 + x2 y2 + · · · + xn yn 6 M y1 .
Nejednakosti 7

1.9 ordanova nejednakost

π
Za 0 < |x| 6 vai dvostruka nejednakost
2

2 sin x
(1.21) 6 < 1.
π x
π
Jednakost u levoj nejednakosti (??) vai ako i samo ako je |x| = .
2

1.10 Xurova nejednakost

Ako su x, y, z pozitivni i λ realan broj, tada je

(1.22) xλ (x − y)(x − z) + y λ (y − z)(y − x) + z λ (z − x)(z − y) > 0 .

Jednakost vai ako i samo ako je x = y = z .

Postoje i brojne generalizacije Xurove nejednakosti. Meu njima
najxira je sledea:
Ako su a, b, c, u, v, w pozitivni brojevi i

1 1 1
(1.23) ap + cp 6 bp ,

1 1 1
(1.24) u p+1 + w p+1 > v p+1 ,

tada, za p > 0, vai

(1.25) ubc − vca + wab > 0 .

Ako je −1 < p < 0, u (??) i (??) mora da vai suprotna nejednakost; ako
je p < −1, tada u (??) i (??) mora da vai suprotna nejednakost.
U svim ovim sluqajevima jednakost u (??) vai ako i samo ako vae
jednakosti u (??) i (??) i ako je

ap+1 bp+1 cp+1

= = .
up vp wp
8 Marija Stani

1.11 Jensenova nejednakost

Ako je funkcija f u nekom intervalu I konveksna (nadgraf joj je kon-

veksan) i x1 , x2 , . . . , xn ∈ I tada vai
( )
x1 + x2 + · · · + xn 1
(1.26) f 6 (f (x1 ) + f (x2 ) + · · · + f (xn )) .
n n

Ako je funkcija f u intervalu I konkavna onda vai suprotna nejed-

nakost.
Jednakost u oba sluqaja vai ako i samo je x1 = x2 = · · · = xn .

1.12 Stefensonova nejednakost

Stefensonova nejednakost predstavlja uopxtenje Jensenove nejednako-

sti:
Ako je funkcija f konveksna, ako niz xk (k = 1, 2, . . . , n) nije opada-
jui i ako brojevi ck (k = 1, 2, . . . , n) ispunjavaju uslove

∑
n ∑
n ∑
n
06 ck 6 ck (ν = 1, 2, . . . , n), gde je ck > 0 ,
k=ν k=1 k=1

tada je
( )
c1 x1 + c2 x2 + · · · + cn xn c1 f (x1 ) + c2 f (x2 ) + · · · + cn f (xn )
(1.27) f 6 .
c1 + c2 + · · · + cn c1 + c2 + · · · + cn

Napomenimo da u prethodnoj nejednakosti brojevi ck (k = 1, 2, . . . , n)

ne moraju biti pozitivni.
2

Dokazivanje geometrijskih
nejednakosti u trouglu

U ovoj glavi emo izloiti jedan metod za dokazivanje geometrijskih

nejednakosti u trouglu. Cilj nam je da pogodnim smenama geometrijske
nejednakosti svedemo na algebarski nejednakosti na koje se mogu pri-
meniti neke od poznatih klasiqnih nejednakosti datih u glavi ??.
Dokazaemo najpre jednu jednostavnu, ali veoma vanu teoremu:
Teorema: a, b i c su duine stranica jednog trougla ako i samo ako
postoje realni brojevi x, y, z > 0 takvi da je a = y+z , b = z+x, c = x+y .
Dokaz: Neka su a, b i c duine stranica jednog trougla i neka je
2s = a + b + c obim tog trougla. Kako je

a = (s − b) + (s − c), b = (s − c) + (s − a), c = (s − a) + (s − b) ,

to uzimajui da je

x = s − a > 0, y = s − b > 0, z = s − c > 0

dokazali smo prvi deo teoreme.

Obratno, ako je

a = y + z, b = z + x, c = x + y (gde su x, y, z > 0)

nakon sabiranja a + b + c = 2(x + y + z) dobijamo da je

b+c−a c+a−b a+b−c

x= > 0, y = > 0, z = > 0.
2 2 2
9
10 Marija Stani

Odavde je b + c > a, c + a > b i a + b > c, xto znaqi da su a, b i c duine

stranica jednog trougla.
Neka je:
s – poluobim trougla;
P – povrxina trougla;
R – polupreqnik opisanog kruga trougla;
r – polupreqnik kruga upisanog u trougao;
ra – polupreqnik pripisane krunice trougla;
α – unutraxnji ugao trougla.
Koristei smenu
(∗) a = y + z , b = z + x , c = x + y (x, y, z > 0)
moe se pokazati da vae sledee formule:
a+b+c
(2.1) s= =x+y+z
2
√ √
(2.2) P = s(s − a)(s − b)(s − c) = (x + y + z)xyz

abc (y + z)(z + x)(x + y)

(2.3) R= = √
4P 4 (x + y + z)xyz
√
P xyz
(2.4) r= =
s x+y+z
√
P xyz(x + y + z)
(2.5) ra = =
s−a x
√ √
α (s − b)(s − c) yz
(2.6) sin = =
2 bc (x + z)(x + y)
√ √
α s(s − a) xyz(x + y + z)
(2.7) cos = =
2 bc (x + z)(x + y)
β γ β γ
Analogne formule vae i za rb , rc , sin , sin , cos , cos .
2 2 2 2
3

Zadaci

1. Dokazati da za a, b > 0, a + b > 1 vai nejednakost

1
a4 + b4 > .
8
Rexenje: Na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i kvadratne
sredine primenjene na brojeve a2 i b2 je
√ ( )2
a2 + b2 a4 + b4 a2 + b2 a4 + b4
6 , tj. 6 .
2 2 2 2
Takoe, na osnovu iste nejednakosti je i
√ ( )4 ( )2
a+b a2 + b2 a+b a2 + b2
6 , tj. 6 ,
2 2 2 2
pa je
( )4
a+b a 4 + b4 1
6 , tj. a4 + b4 > (a + b)4 ,
2 2 8
odakle zbog a + b > 1 sledi nejednakost

1
a4 + b4 > .
8
1
Jednakost vai ako i samo ako je a = b i a + b = 1, odnosno za a = b = .
2

11
12 Marija Stani

2. Dokazati da za n ∈ N vai nejednakost

√
1 1 1 1 2
+ + + ··· + < .
n+1 n+2 n+3 2n 2
Rexenje: Na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i kvadratne
sredine je
( )2 ( )
1 1 1 1 1 1
+ + ··· + <n 2
+ 2
+ ··· + .
n+1 n+2 2n (n + 1) (n + 2) (2n)2
Oqigledno vae sledee nejednakosti:
1 1 1 1 1 1
< , < ,···, <
(n + 1)2 n(n + 1) (n + 2) 2 (n + 1)(n + 2) (2n)2 (2n − 1) · 2n
iz kojih sabiranjem dobijamo
1 1 1 1 1
2
+ 2
+ ··· + 2
< + + ···+
(n + 1) (n + 2) (2n) n(n + 1) (n + 1)(n + 2)
1
+ =
(2n − 1) · 2n
1 1 1 1
= − + − + ···+
n n+1 n+1 n+2
1 1
+ − =
2n − 1 2n
1 1 1
= − = .
n 2n 2n
Dakle,
( )2
1 1 1 1 1
+ + ··· + <n· = ,
n+1 n+2 2n 2n 2
odakle sledi traena nejednakost.
3. (Savezno takmiqenje 1977, III razred) Neka je k prirodan broj i
a1 , a2 , . . . , a2k pozitivni brojevi manji od 1. Dokazati da vai nejed-
nakost
√ √ √
a1 + (1 − a2 ) + a22 + (1 − a3 )2 + · · · + a22k−1 + (1 − a2k )2 +
2 2

√ √
+ a22k + (1 − a1 )2 > k 2 .
Nejednakosti 13

Rexenje: Koristei nejednakost izmeu kvadratne i aritmetiqke

sredine dobijamo
√ √ √
+ (1 − a2 +
a21 )2 + (1 − a3 + · · · + a22k + (1 − a1 )2 >
a22 )2
( )
√ a1 + 1 − a2 a2 + 1 − a3 a2k + 1 − a1
> 2 + + ··· +
2 2 2
√ 2k √
= 2· = k 2.
2
Jednakost vai ako i samo ako je

a1 = a3 = · · · = a2k−1 = x, a2 = a4 = · · · = a2k = y, x + y = 1 .

4. (Savezno takmiqenje 1979, II razred) Ako je x > y > 0 dokazati da

je
4
x+ > 3.
(x − y)(y + 1)2
Rexenje: Za x > 3 nejednakost je oqigledna, a za 0 < x < 3 ekviva-
lentna je nejednakosti

(x − y)(y + 1)2 (3 − x) 6 4 ,

koja je taqna, jer, na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i ge-

ometrijske sredine, za 0 6 y < x < 3 vai

1
(x − y)(y + 1)2 (3 − x) = (y + 1)(y + 1)(2x − 2y)(6 − 2x) 6
4
[ ]4
1 1
6 (y + 1 + y + 1 + 2x − 2y + 6 − 2x) = 4 .
4 4

5. (Savezno takmiqenje 1986, II razred) Dokazati da za pozitivne

brojeve a, b, c vai nejednakost

a3 b3 c3 a+b+c
2 2
+ 2 2
+ 2 2
> .
a + ab + b b + bc + c c + ca + a 3
14 Marija Stani

Rexenje: Za proizvoljne pozitivne brojeve x i y vai nejednakost

x3 + y 3 x+y
2 2
> ,
x + xy + y 3

jer je ekvivalentna nejednakosti 2(x + y)(x − y)2 > 0. Jednostavno se

proverava da vai

a3 b3 c3
+ + =
a2 + ab + b2 b2 + bc + c2 c2 + ca + a2
b3 c3 c3
= 2 + + .
a + ab + b2 b2 + bc + c2 c2 + ca + a2
Na osnovu ovog identiteta i navedene nejednakosti dobijamo

a3 b3 c3
+ + =
a2 + ab + b2 b2 + bc + c2 c2 + ca + a2
( )
1 a3 + b3 b 3 + c3 c3 + a3
= + + >
2 a2 + ab + b2 b2 + bc + c2 c2 + ca + a2
( )
1 a+b b+c c+a a+b+c
> + + = .
2 3 3 3 3

Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.

6. (Savezno takmiqenje 1987, III i IV razred) Neka su a1 , a2 , . . . , an
pozitivni realni brojevi qiji je proizvod jednak 1. Dokazati da je

(4 + a1 )(4 + a2 ) · · · (4 + an ) > 5n .

Rexenje: Za pozitivan broj x na osnovu nejednakosti izmeu arit-

metiqke i geometrijske sredine vai

1+1+1+1+x √
4+x=5· > 5 5 x.
5
Na osnovu toga je
√
(4 + a1 )(4 + a2 ) · · · (4 + an ) > 5n 5 a1 a2 · · · an = 5n .

Jednakost vai ako i samo ako je a1 = a2 = · · · = an = 1.

Nejednakosti 15

7. Dokazati da za a, b, c > 0 vai nejednakost

a3 + b3 + c3 a+b+c
> .
a2 + b2 + c2 3
Rexenje: Na osnovu nejednakosti Qebixeva (??) je

1 1 1
(a + b + c) · (a2 + b2 + c2 ) 6 (a3 + b3 + c3 )
3 3 3
odakle sledi traena nejednakost.
8. Dokazati da za a, b, c > 0 vai nejednakost
√
a+b+c ab + bc + ca √
> > abc .
3

3 3
Rexenje: Desna nejednakost sledi iz nejednakosti izmeu aritme-
tiqke i geometrijske sredine:
√ √
ab + bc + ca √ √
> ab · bc · ca =
3 3
abc .
3
Leva nejednakost je ekvivalentna nejednakosti

(a + b + c)2 > 3(ab + bc + ca)

koja je taqna jer je

(a + b + c)2 = a2 + b2 + c2 + 2(ab + bc + ca) i a2 + b2 + c2 > ab + bc + ca .

Poslednja nejednakost je taqna jer je na osnovu nejednakosti izmeu ari-

tmetiqke i geometrijske sredine

a2 + b2 > 2ab, b2 + c2 > 2bc, c2 + a2 > 2ca ,

odakle sabiranjem dobijamo 2(a2 + b2 + c2 ) > 2(ab + bc + ca), odnosno

a2 + b2 + c2 > ab + bc + ca.
Jednakosti vae ako i samo ako je a = b = c.
9. Dokazati da za a, b, c, d > 0 vai nejednakost
√ √
a2 + b2 + c2 + d2 3 abc + abd + acd + bcd
> .
4 4
16 Marija Stani

Rexenje: Na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i geometrijske

sredine imamo
( )
abc + abd + acd + bcd 1 c+d a+b
= ab + cd
4 2 2 2
(( )2 ( )2 )
1 a+b c+d c+d a+b
6 +
2 2 2 2 2
a+b c+d a+b+c+d
= · ·
2 2 4
a+b+c+d a+b+c+d a+b+c+d
6 · ·
2 2 2
( )3
a+b+c+d
= .
4
Sada je √
abc + abd + acd + bcd a+b+c+d
6
3
,
4 4
a na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i kvadratne sredine je
√
a+b+c+d a2 + b2 + c2 + d2
6 .
4 4
Iz poslednje dve nejednakosti sledi i traena nejednakost.
Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c = d.
10. Dokazati da za a, b, c > 0 vai nejednakost
a3 + b3 + c3 > a2 b + b2 c + c2 a .
Rexenje: Bez umanjenja opxtosti moemo pretpostaviti da brojevi
a, b, c qine jedan monotoni niz. Tada su nizovi (a, b, c) i (a2 , b2 , c2 ) mono-
toni u istom smislu, pa vai (videti odeljak ??)
[ ] [ ]
a b c a b c
3 3
a +b +c = 3
> = a2 b + b2 c + c2 a .
a2 b2 c2 c2 a 2 b 2
Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.
11. Dokazati da za pozitivne brojeve a, b, c vai nejednakost
a b c 3
+ + > .
b+c c+a a+b 2
Nejednakosti 17

Rexenje: I naqin: Kako je

( )
a b c 1 1 1
+ + = (a + b + c) + + −3
b+c c+a a+b b+c c+a a+b

i kako na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i harmonijske sredine

vai
3 b+c+c+a+a+b
1 1 1 6
b+c
+ c+a
+ a+b
3
odnosno
1 1 1 9
+ + >
b+c c+a a+b 2(a + b + c)
to je

a b c 9 3
+ + > (a + b + c) · −3= .
b+c c+a a+b 2(a + b + c) 2

II naqin: Nizovi (a, b, c) i (1/(b+c), 1/(c+a), 1/(a+b)) su sortirani

na isti naqin, pa vai
[ ] [ ]
a b c a b c
1 1 1 > 1 1 1 ,
b+c c+a a+b c+a a+b b+c
[ ] [ ]
a b c a b c
1 1 1 > 1 1 1 .
b+c c+a a+b a+b b+c c+a
Sabiranjem prethodne dve nejednakosti dobijamo
( )
a b c
2 + + > 3,
b+c c+a a+b

odakle sledi traena nejednakost.

Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.

12. Neka su brojevi ai > 0 (i = 1, 2, . . . , n) i s = a1 + a2 + · · · + an .

Dokazati nejednakost
a1 a2 an n
+ + ··· + > .
s − a1 s − a2 s − an n−1
18 Marija Stani

Rexenje: Nizovi (1/(s − a1 ), 1/(s − a2 ), . . . , 1/(s − an )) su sortirani

na isti naqin, pa vai
   
a1 a2 ··· an a1 a2 ··· an
 1 1 1 > 1 1 1 
··· ···
s − a1 s − a2 s − an s − ak s − ak+1 s − ak−1

za svako k = 2, 3, . . . , n. Sabirajui ovih n − 1 nejednakosti dobijamo

traenu nejednakost.
13. Dokazati da za pozitivne brojeve a, b, c vai nejednakost

a4 + b4 + c4 > a2 bc + b2 ca + c2 ab .

Rexenje: Nizovi (a, b, c) i (a2 , b2 , c2 ) su sortirani na isti naqin.

Iskoristiemo ekstenziju skalarnog proizvoda (??) na tri niza. Tada
traena nejednakost sledi iz
   2 2 2 
a2 b2 c2 a b c
 a b c > b c a .
a b c c a b

Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.

14. Dokazati da za pozitivne brojeve a, b, c vai nejednakost

a+b+c 1 1 1
6 2+ 2+ 2.
abc a b c
Rexenje: Datu nejednakost moemo zapisati u obliku

1 1 1 1 1 1
+ + 6 2+ 2+ 2.
ab bc ca a b c
Prethodna nejednakost sledi iz
   
1 1 1 1 1 1
 a b c   c 
 > a b .
 1 1 1   1 1 1 
a b c b c a
Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.
Nejednakosti 19

15. Neka su x1 , x2 , . . . , xn pozitivni brojevi. Pokazati da vai ne-

jednakost

xn+1
1 + xn+1
2 + · · · + xn+1
n > x1 x2 · · · xn (x1 + x2 + · · · + xn ) .

Rexenje: Dokaz je jednostavan. Data nejednakost sledi iz

   
x1 x2 · · · xn x1 x2 · · · xn
 x1 x2 · · · xn   x2 x3 · · · x1 
   
 .. .. ..  >  .. .. ..  .
 . . .   . . . 
x1 x2 · · · xn x1 x2 · · · xn

Jednakost vai ako i samo ako je x1 = x2 = · · · = xn .

16. Ako su a, b, c prirodni brojevi dokazati nejednakost
( )a+b+c
a+b+c (b + c)a (c + a)b (a + b)c
a bc >
a b c
> .
3 2a+b+c

Rexenje: Na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i geometrijske

sredine je
 a+b+c
a b c
z }| { z }| { z }| { ( )a( )b( )c
1 + 1
+ · · · + a1 + 1b + 1b + · · · + 1b + 1c + 1c + · · · + 1 
a  1 1 1
 a c
 > ,
 a+b+c  a b c

tj.
( )a+b+c
3 1
> ,
a+b+c aa bb cc
odnosno ( )a+b+c
a+b+c
a bc >
a b c
.
3
Opet na osnovu nejednakosti izmeu aritmetiqke i geometrijske sredine
dobijamo
[ ]a+b+c
(b + c)a + (c + a)b + (a + b)c
> (b + c)a (c + a)b (a + b)c ,
a+b+c
20 Marija Stani

tj.
[ ]a+b+c
2(ab + bc + ca)
> (b + c)a (c + a)b (a + b)c ,
a+b+c
odnosno ( )a+b+c
ab + bc + ca (b + c)a (c + a)b (a + b)c
> .
a+b+c 2a+b+c
Kako je (a + b + c)2 > 3(ab + bc + ca) (videti zadatak ??), to je

a+b+c ab + bc + ca
> ,
3 a+b+c
pa dobijamo nejednakost
( )a+b+c
a+b+c (b + c)a (c + a)b (a + b)c
> .
3 2a+b+c
Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.
17. Ako su x1 , x2 , . . . , xn pozitivni brojevi i α1 , α2 , . . . , αn raciona-
x1 x2 xn
lni pozitivni brojevi i ako meu razlomcima , ,···, ima ra-
α1 α2 αn
zliqitih dokazati da vai nejednakost
( )α1 +α2 +···+αn ( )α1 ( )α2 ( )αn
x1 + x2 + · · · + xn x1 x2 xn
> ··· .
α1 + α2 + · · · + αn α1 α2 αn
Rexenje: Kako su α1 , α2 , . . . , αn racionalni brojevi moemo ih pred-
staviti na sledei naqin
p1 p2 pn
α1 = , α2 = , · · · , αn = ,
q q q
gde su p1 , p2 , . . . , pn i q celi brojevi. Tada na osnovu nejednakosti izmeu
aritmetiqke i geometrijske sredine vai
( )p1 +p2 +···+pn ( )p1 ( )p2 ( )pn
p1 αx11 + p2 αx22 + · · · + pn αxnn x1 x2 xn
> ··· .
p1 + p2 + · · · + pn α1 α2 αn
Kako je p1 = qα1 , p2 = qα2 , . . . , pn = qαn to iz prethodne nejednakosti
sledi
( qα1 x1 )q(α1 +α2 +···+αn ) ( )qα1 ( )qα2 ( )qαn
+ qα2 x2
+ ··· + qαn xn
x1 x2 xn
α1 α2 αn
> ··· ,
q(α1 + α2 + · · · + αn ) α1 α2 αn
Nejednakosti 21

odakle sledi traena nejednakost.

18. (Savezno takmiqenje 1976, III razred) Ako je a > 1, b > 1, c > 1
ili 0 < a < 1, 0 < b < 1, 0 < c < 1 dokazati da vai nejednakost

logb a2 logc b2 loga c2 9

+ + > .
a+b b+c c+a a+b+c
Rexenje: Bilo da je a > 1, b > 1, c > 1 ili 0 < a < 1, 0 < b < 1,
0 < c < 1 brojevi logb a, logc b i loga c bie pozitivni. Primenjujui dva
puta nejednakost izmeu aritmetiqke i geometrijske sredine dobijamo
( )
logb a2 logc b2 loga c2 logb a logc b loga c
+ + =2 + +
a+b b+c c+a a+b b+c c+a
√
logb a · logc b · loga c
>6· 3
(a + b)(b + c)(c + a)
6
= √3
(a + b)(b + c)(c + a)
18 9
> = .
(a + b) + (b + c) + (c + a) a+b+c
Jednakost vai ako i samo ako je a = b = c.
19. (JBMO 2002) Neka su a, b, c pozitivni brojevi. Dokazati da je:
1 1 1 27
+ + > .
b(a + b) c(b + c) a(c + a) 2(a + b + c)2
Rexenje: I naqin: Primenom nejednakosti izmeu aritmetiqke i
geometrijske sredine dobijamo
( )3
1 1 1 27
(3.1) + + > .
b(a + b) c(b + c) a(c + a) abc(a + b)(b + c)(c + a)
S’ druge strane, primenom iste nejednakosti dobijamo
( )3
a+b+c
> abc ,
3
i
( )3 ( )3
2(a + b + c) (a + b) + (b + c) + (c + a)
= > (a + b)(b + c)(c + a).
3 3
22 Marija Stani

Mnoenjem poslednje dve nejednakosti dobija se

1 33 · 33
> 3
abc(b + c)(c + a)(a + b) 2 (a + b + c)6
xto sa (??) daje traenu nejednakost.
II naqin: Na osnovu nejednakosti Koxi-Xvarc-Bunjakovskog dobi-
jamo
[ ]
1 1 1
[(a + b) + (b + c) + (c + a)] + +
b(a + b) c(b + c) a(c + a)
( )2
1 1 1
> √ +√ +√ ,
b c a
odakle je
( )2
1 1 1 1 1 1 1
+ + > √ +√ +√ .
b(a + b) c(b + c) a(c + a) b c a 2(a + b + c)
Sada je dovoljno dokazati da vai:
( )2
1 1 1 1 27
√ +√ +√ > ,
b c a 2(a + b + c) 2(a + b + c)2
xto je ekvivalentno sa
( )2
1 1 1
(a + b + c) √ +√ +√ > 27.
b c a
Meutim, poznato je da za sve pozitivne brojeve x, y, z vai (zadatak
??)
x2 + y 2 + z 2 > xy + yz + zx ,
pa je
3(x2 + y 2 + z 2 ) = x2 + y 2 + z 2 + 2(x2 + y 2 + z 2 )
> x2 + y 2 + z 2 + 2(xy + yz + zx)
= (x + y + z)2 .
√ √ √
Za x = a, y = b, z = c imamo
√ √ √
( a + b + c)2
a+b+c> .
3
Nejednakosti 23

Za kraj dokaza potrebno je jox pokazati da vai

( )
√ √ √ 1 1 1
( a + b + c) √ +√ +√ > 9,
a b c
xto je ekvivalentno nejednakosti izmeu harmonijske i aritmetiqke sre-
dine.
20. (Savezno takmiqenje 1971, IV razred) Neka su a1 , a2 , . . . , an re-
alni brojevi vei od 1, a m prirodan broj. Dokazati nejednakost
n (
∑ )−m
loga1 a2 ···aj−1 aj+1 ···an aj > n(n − 1)m .
j=1

Rexenje: Neka je xj = logaj (a1 a2 · · · aj−1 aj+1 · · · an ) (j = 1, 2, . . . , n).

Tada su brojevi x1 , x2 , . . . , xn pozitivni, pa koristei nejednakost izme-
u sredine reda m i aritmetiqke sredine (??), kao i osobine logaritma,
dobijamo
n (
∑ )−m xm + xm 2 + · · · + xn
m
loga1 a2 ···aj−1 aj+1 ···an aj =n· 1
n
j=1 ( )m
x1 + x2 + · · · + xn
>n
n
( n )m
1 ∑∑
=n logaj ai
n j=1 i̸=j
( )
1 ∑( ) m
=n logaj ai + logai aj
n i̸=j
(( ) )m
1 n
> m−1 ·2 = n(n − 1)m
n 2
Napomena: Korixenja je nejednakost
1
logaj ai + logai aj = logaj ai + > 2.
logaj ai
Jednakost vai ako i samo ako je a1 = a2 = · · · = an .
21. Ako su pn i Pn redom obimi upisanog i opisanog pravilnog
n−tougla oko kruga polupreqnika r dokazati da je
pn + Pn > 2r(2 + π) .
24 Marija Stani

) ordanove nejednakosti (??) i qinjenice da je

Rexenje: Na( osnovu
π
tg x > x za x ∈ 0, dobijamo nejednakost
2
x ( π)
(3.2) sin x + tg x > (2 + π) , x ∈ 0, .
π 2
Kako je
π π
pn = 2rn sin i Pn = 2rn tg
n n
to je ( π π)
(3.3) pn + Pn = 2rn sin + tg .
n n
π π π
Kako je n > 3 to je 0 < < pa za x = iz nejednakosti (??) sledi
n 2 n
π π 2+π
sin + tg >
n n n
odakle, zbog jednakosti (??) sledi

pn + Pn > 2r(2 + π) .

22. (IMO 1995) Neka su a, b, c pozitivni realni brojevi takvi da je

abc = 1. Dokazati nejednakost
1 1 1 3
+ 3 + 3 > .
a3 (b + c) b (c + a) c (a + b) 2
1 1 1
Rexenje: Neka je x = , y = , z = . Tada je xyz = 1 i
a b c
1 1 1 x2 y2 z2
+ + = + + .
a3 (b + c) b3 (c + a) c3 (a + b) y+z z+x x+y
Na osnovu nejednakosti Koxi-Xvarc-Bunjakovskog je
( )
x2 y2 z2
[(y + z) + (z + x) + (x + y)] + + > (x + y + z)2 ,
y+z z+x x+y
odakle se uz nejednakost izmeu aritmetiqke i geometrijske sredine
dobija
x2 y2 z2 3 x+y+z 3√ 3
+ + > · > 3 xyz = .
y+z z+x x+y 2 3 2 2
Nejednakosti 25

23. (JBMO 2003) Neka su x, y, z realni brojevi vei od −1. Doka-

zati da je
1 + x2 1 + y2 1 + z2
+ + > 2.
1 + y + z 2 1 + z + x2 1 + x + y 2
1 + y2
Rexenje: Zbog y 6 vai
2
1 + x2 1 + x2
>
1 + y + z2 1 + y2
1 + x2 +
2
i ostale dve analogne nejednakosti.
Uvodei smenu a = 1 + x2 , b = 1 + y 2 , c = 1 + z 2 , dovoljno je pokazati
da vai nejednakost

a b c
(3.4) + + >1
2c + b 2a + c 2b + a
za sve a, b, c > 0.
Oznaqimo A = 2c + b, B = 2a + c, C = 2b + a. Onda je

C + 4B − 2A A + 4C − 2B B + 4A − 2C
a= , b= , c= ,
9 9 9
pa nejednakost (??) moemo napisati u obliku

C + 4B − 2A A + 4C − 2B B + 4A − 2C
+ + > 9,
A B C
odnosno ( )
C A B B C A
+ + +4 + + > 15 .
A B C A B C
Kako je A, B, C > 0 poslednja nejednakost je zadovoljena jer iz nejedna-
kosti izmeu aritmetiqke i geometrijske sredine sledi
√
C A B 3 C A B
+ + >3 · · =3
A B C A B C
i sliqno
B C A
+ + > 3.
A B C
26 Marija Stani

Napomena: Nejednakost (??) se moe dokazati i primenom nejedna-

kosti Koxi-Xvarc-Bunjakovskog

a b c a2 b2 c2
+ + = + + >
2c + b 2a + c 2b + a 2ac + ab 2ab + bc 2bc + ac

(a + b + c)2
> > 1.
3(ab + bc + ca)

Poslednja nejednakost je taqna (videti zadatak ??).

24. (BMO 1984) Neka su a1 , a2 , . . . , an pozitivni realni brojevi (n >
2) takvi da vai a1 + a2 + · · · + an = 1. Dokazati nejednakost
a1 a2
+ + ···+
1 + a2 + a3 + · · · + an 1 + a1 + a3 + · · · + an
an n
+ > .
1 + a1 + a2 + · · · + an−1 2n − 1

Rexenje: I naqin: Data nejednakost moe se, obzirom na uslov

∑
n
ak = 1, napisati u obliku
k=1

∑
n
ak n
(3.5) > .
k=1
2 − ak 2n − 1

Kako je
ak ak − 2 + 2 1
= =2· − 1,
2 − ak 2 − ak 2 − ak
nejednakost (??) je ekvivalentna nejednakosti

∑
n
1 n
2 −n> ,
k=1
2 − ak 2n − 1

tj. nejednakosti
∑
n
1 n2
> .
k=1
2 − ak 2n − 1
Nejednakosti 27

Poslednju nejednakost dobijamo primenom nejednakosti izmeu harmoni-

jske i aritmetiqke sredine na brojeve 2 − ak > 0 (k = 1, 2, . . . , n):
n 1∑ 2n − 1
6 (2 − ak ) = .
∑
n
1 n n

k=1
2 − ak
x
II naqin: Funkcija f (x) = je konveksna na [0, 1], pa se nejedna-
2−x
kost (??) moe dobiti primenom Jensenove nejednakosti (??):
( n ) ( )
1 ∑ ak 1∑ 1∑
n n
1 1
= f (ak ) > f ak = f = .
n k=1 2 − ak n k=1 n k=1 n 2n − 1

25. (Savezno takmiqenje 1989, II razred) Ako je a > 1, b > 1, c > 1

dokazati da je
√ √ √ √
a − 1 + b − 1 + c − 1 6 c(ab + 1) .

Rexenje: Dokazaemo prvo sledeu lemu.

Lema 3.1 Ako je x > 1, y > 1 onda je

√ √ √
x − 1 + y − 1 6 xy .

Pri tom jednakost vai ako i samo ako je xy = x + y .

Dokaz: Iz oqigledne nejednakosti

(√ √ )2
x−1 y−1−1 >0

dobijamo redom
√ √
xy − x − y + 2 √
− 2 x√−1 y−1>0
xy > x − 1 + 2 x − 1 y − 1 + y − 1
(√ √ )2
xy > x−1+ y−1
√ √ √
xy > x − 1 + y − 1 .
√ √
Jednakost vai ako i samo ako je x − 1 y − 1 = 1, xto je za x > 1, y > 1
ekvivalentno sa xy = x + y .
28 Marija Stani

Koristei lemu ?? dobijamo

√ √ √ √ √
a−1+ b − 1 + c − 1 6 √ab + c − 1
√
= √(ab + 1) − 1 + c − 1
6 c(ab + 1) .

26. Neka su a, b, c pozitivni brojevi. Dokazati nejednakost

a b c
+ + 6 1.
2a + b 2b + c 2c + a

Rexenje: Dokazaemo najpre sledeu lemu.

Lema 3.2 Neka je k > 2 ceo broj. Ako je m1 > 0, m2 > 0, . . . , mk > 0 tada
je
y12 y2 y2 (y1 + y2 + · · · + yk )2
+ 2 + ··· + k >
m1 m2 mk m1 + m2 + · · · + mk
za sve realne brojeve y1 , y2 , . . . , yk .

Dokaz: Za k = 2 nejednakost

y12 y2 (y1 + y2 )2
+ 2 >
m1 m2 m1 + m2

je ekvivalentna nejednakosti (m2 y1 − m1 y2 )2 > 0 koja je oqigledno taqna.

Sada je

y12 y2 y2 (y1 + y2 )2 y2 y2
+ 2 + ··· + k > + 3 + ··· + k
m1 m2 mk m1 + m2 m3 mk
2 2
(y1 + y2 + y3 ) y y2
> + 4 + ··· + k
m1 + m2 + m3 m4 mk
..
.
(y1 + y2 + · · · + yk )2
> .
m1 + m2 + · · · + mk
Nejednakosti 29

Neka su sada a, b, c proizvoljni pozitivni brojevi. Tada su sledee

nejednakosti ekvivalentne:

a b c
+ + 61
2a + b 2b + c 2c + a
2a + b − b 2b + c − c 2c + a − a
⇔ + + 62
2a + b 2b + c 2c + a
b c a
⇔ + + >1
2a + b 2b + c 2c + a
a2 b2 c2
⇔ 2 + 2 + 2 > 1.
a + 2ac b + 2ab c + 2bc
Poslednja nejednakost je taqna jer je na osnovu leme ??

a2 b2 c2 (a + b + c)2
+ + >
a2 + 2ac b2 + 2ab c2 + 2bc a2 + b2 + c2 + 2(ab + ac + bc)
(a + b + c)2
= = 1.
(a + b + c)2

27. (Drugi selekcioni test za IMO, Moldavija 2002) Neka je n > 1

prirodan broj i neka su α, β, x1 , x2 , . . . , xn pozitivni brojevi takvi da je
x1 + x2 + · · · + xn = 1. Dokazati nejednakost

x31 x23 x3n−1 x3n 1

+ + ··· + + > .
αx1 + βx2 αx2 + βx3 αxn−1 + βxn αxn + βx1 n(α + β)
Rexenje: Iz
[ ] [ ]
x1 x2 · · · xn−1 xn x1 x2 · · · xn−1 xn
>
x1 x2 · · · xn−1 xn x2 x3 · · · xn x1

dobijamo nejednakost

x21 + x22 + · · · + x2n > x1 x2 + x2 x3 + · · · + xn−1 xn + xn x1 .

Korixenjem dobijene nejednakosti, nejednakosti izmeu aritmetiqke i

kvadratne sredine

(x1 + x2 + · · · + xn )2
x21 + x22 + · · · x2n >
n
30 Marija Stani

i leme ?? imamo

x31 x32 x3n−1 x3n

+ + ··· + +
αx1 + βx2 αx2 + βx3 αxn−1 + βxn αxn + βx1
x1 4
x24 x4n−1 x4n
= + + · · · + +
αx21 + βx1 x2 αx22 + βx2 x3 αx2n−1 + βxn−1 xn αx2n + βxn x1
(x21 + x22 + · · · + x2n )2
>
α(x21 + x22 + · · · + x2n ) + β(x1 x2 + x2 x3 + · · · + xn−1 xn + xn x1 )
x2 + x22 + · · · + x2n (x1 + x2 + · · · + xn )2 1
> 1 > = .
α+β n(α + β) n(α + β)

28. (BMO 1992) Dokazati da za svaki prirodan broj n vai nejedna-

kost ( )n
2n2 + 3n + 1 > 6n (n!)2 .
Rexenje: Primenjujui nejednakost izmeu aritmetiqke i geometri-
jske sredine na brojeve 12 , 22 , . . . , n2 dobijamo
√
12 + 22 + · · · + n2
> (n!)2 .
n
(3.6)
n
Kako je
n(n + 1)(2n + 1)
12 + 22 + · · · + n2 =
6
iz nejednakosti (??) dobijamo
√
(n + 1)(2n + 1)
> (n!)2 ,
n

6
odakle se zbog (n + 1)(2n + 1) = 2n2 + 3n + 1 dobija
( )n
2n2 + 3n + 1 > 6n (n!)2 .

29. (Japanska matematiqka olimpijada 2002) Neka je n > 3 ceo broj.

Dokazati da za bilo koje pozitivne brojeve a1 , a2 , . . . , an , b1 , b2 , . . . , bn , za
koje je a1 + a2 + · · · + an = 1 i b21 + b22 + · · · + b2n = 1, vai nejednakost

a1 (b1 + a2 ) + a2 (b2 + a3 ) + · · · + an (bn + a1 ) < 1 .

Nejednakosti 31

Rexenje: Obeleimo t = a21 + a22 + · · · + a2n . Oqigledno je t > 0. Poxto

je n > 3 imamo

a1 a2 + a2 a3 + · · · + an−1 an + an a1 6
a1 a2 +a1 a3 +a1 a4 + · · · +a1 an
+a2 a3 +a2 a4 + · · · +a2 an
+a3 a4 + · · · +a3 an
+···
+an−1 an
1( ) 1
= (a1 + a2 + · · · + an )2 − (a21 + a22 + · · · + a2n ) = (1 − t)
2 2
Leva strana prethodne nejednakosti je pozitivna, pa je t < 1.
Na osnovu nejednakosti Koxi-Xvarc-Bunjakovskog je

(a1 b1 + a2 b2 + · · · + an bn )2 6 (a21 + a22 + · · · + a2n )(b21 + b22 + · · · + b2n ) = t ,

pa je √
a1 b1 + a2 b2 + · · · + an bn 6 t.
Sada je

a1 (b1 + a2 ) +a2 (b2 + a3 ) + · · · + an (bn + a1 )

= (a1 b1 + a2 b2 + · · · + an bn ) + (a1 a2 + a2 a2 + · · · + an a2 )
√ 1 1 (√ )2
6 t + (1 − t) = − t−1 +1
2 2
<1 ( jer je 0 < t < 1) .