Srednja tehnička mašinska škola

Stručno zvanje: MAŠINSKI TEHNIČAR - operator za CNC mašine

Šk.god.: 2019./2020.

MATURSKI RAD
Tema:
GREŠKE OBRADE

Predmet: PROGRAMIRANJE CNC MAŠINA

Mentor:

maj 2020. Prezime i ime učenika:

UVOD

U ovom maturskom radu obradit ćemo temu „Greške obrade pri projektovanju
tehnološkog procesa obrade“. Ovaj rad je koncepciran na način da se obrade osnovni
projmovi, klasifikacija grešaka. Takodjer, detaljno je opisana svaka greška obrade.
Tačnost izrađenog proizvoda predstavlja odstupanje realnog predmeta od
geometrijski, idealnog prototipa. Konstruktor radioničkim crtežom definiše oblik, dimenzije
kvalitetu obrađene površine, mehaničke i druge osobine. Prema radioničkom crtežu razrađuje
se tehnološki postupak nastojeći da se ostvare sve zamisli konstruktora. Razrađeni tehnološki
postupci služe, da se u radionicama, na pojedinim radnim mjestima, izrade radni predmeti.
Proces proizvodnje je realan proces u kome se javlja niz grešaka koje dovode do
odstupanja kod izrađenih proizvoda. Nijedan izrađeni dio neće biti potpuno isti niti će imati
idealne dimenzije, oblik i kvalitetu obrađene površine. Postoji niz faktora koji uslovljavaju
odstupanja u procesu obrade, a to su: greške mašine, greške alata, geometrija alata,
netačnosti mjernih alata, greške materijala, greške radnika i dr.
Odstupanje izrađenog proizvoda od zadanih vrijednosti određeno je sljedećim
elementima:
- odstupanjem dimenzija,
- odstupanjem geometrijskog oblika,
- odstupanjem međusobnog položaja površina i osa,
- odstupanjem kvaliteta obrađene površine.
Kako ne postoji mogućnost postizanja idealnih proizvoda, moraju se propisivati
dozvoljena odstupanja.
Izrađeni proizvodi odstupaju od idealnih veličina u većoj ili manjoj mjeri, što zavisi od
postavljenih zahtjeva u pogledu tačnosti. Konstruktor radioničkim crtežom mora predvidjeti
veličine dozvoljenih odstupanja. Dozvoljena odstupanja predstavljaju granice u kojima se neka
veličina mora kretati da bi proizvod mogao biti upotrebljiv. Ako se gotove veličine nalaze van
granica dozvoljenih odstupanja, proizvodi postaju neupotrebljivi i proglašavaju se škartom.
Greške obrade su stalna pojava u svakom procesu obrade gdje se mijenja geometrijski
oblik, dimenzije ili struktura materijala. Osnovni kriterij tačnosti izrade je da nastala greška
obrade mora biti manja od dozvoljene tolerancije tj., < T.
Ukoliko proizvedeni izradak ima grešku <<T, on tehnološki i tehnički zadovoljava dok
bi, ekonomski trebao imati veće troškove izrade, te ne bi mogao ispuniti tržišne kriterije. Za
izradak čija je greška obrade >T ne ispunjava ni tehnološke niti ekonomske kriterije
KLASIFIKACIJA GREŠAKA OBRADE

Postoje dvije osnovne grupe grešaka, i to:

- greške prije obrade i
- greške u toku procesa obrade.
Nadalje greške prije obrade i greške u toku procesa obrade se također mogu klasificirati u više grupa.
Greške prije obrade su:

 Geometrijska greška
 Metodska greška
 Greška baziranja
 Greška stezanja
 Greška regulisanja

Greške u toku procesa obrade:

 Greške elastičnih deformacija

 Greške toplotnih deformacija
 Greške dodataka za obradu
 Greške istrošenosti
 Greške unutrašnjih naprezanja
 Greške dinamike obradnog sistema

Geometrijska greška

Geometrijske greške obuhvaćaju odstupanje dimenzija i oblika zavarenog pojava od zahtjevanih

vrijednosti, napr. premala debljina kutnog zavarenog spoja, prevelike kutne deformacije,
odbacivanje ravnina kod sučeljenog spoja, oštri prijelazi na mjesto spoja kod dinamičkog
opterećenja, preveliko nadvladavanje zavara, ekscentričnost i odstupanje od teorijskog oblika
kružnice, ravne plohe i druge. Ove greške su dozorile lošom pripremljene i / ili lošim izvođenjem
zavarivanja i zaostalim deformacijama. Geometrijske greške povećavaju koncentraciju
naprezanja, što smanjuje nosivost zavarenog spoja.
Metodska greška
Metodska greška postaje kada se primjenjuje približna metoda obrade umjesto stvarne metode.
Približna rješenja se mogu primijeniti kada je veličina metodske greške manja od dozvoljenog
odstupanja, tj. kada je ukupna greška obrade manja od propisane tolerancije. Na slici 3.16, je
prikazan približni (teoretski) oblik ozubljenja (2) i stvarni (1).

Greška baziranja
Greška baziranja nastaje pri postavljanju obratka u steznu napravu. Baziranje obratka znači
jednoznačno određivanje položaja obratka u odnosu na rezni alat. Bazne površine mogu biti:
površine, linije ili skup tačaka pomoću kojih se obradak orijentira u odnosu na alat.
Određivanjem bazne površine obratka postiže se unifikacija steznih mjesta svih obradaka date
serije. Obradak može biti postavljen u steznu napravu tako daje polubaziran (slika 3.17 a),
baziran (slika 3.17 b) i totalno baziran (slika 3.17 c).
U tehnološkom postupku izrade označavaju se bazne površine i stezanje obratka pomoću
određenih simbola, kako je prikazano na slici 3.18.

Greška stezanja
Greška stezanja javlja se uslijed elastičnih deformacija obratka, reznog i steznog alata. Prilikom
stezanja dolazi do slijeganja konstruktivne baze 1-1 uslijed dejstva sila stezanja (slika 3.25 a).

Ako prilikom stezanja konstruktivna baza zadrži položaj 1-1, tada će se pri obradi dobiti
dimenzija , pa je greška stezanja: sA=0.
Pri obradi serije elemenata, ukoliko je slijeganje baze konstantno, moglo bi se kazati daje za
tu grupu elemenata greška stezanja: s =0.
Ukoliko se proces obrade izvodi sa alatima veće krutosti, greška stezanja će biti manja pa se
može zanemariti. Ipak, i tada je dobro usporediti grešku sa dozvoljenim odstupanjem na crtežu
izratka.
Greške elastičnih deformacija
Tehnološki sistem: mašina - rezni alat - stezni alat - obradak nije idealno krut, već ima
određenu elastičnost koja omogućuje pomake površina obratka pri prelasku iz statičkog u
dinamičko stanje procesa obrade.
Pri uzdužnom struganju veličina elastične deformacije ovisi o intezitetu komponenti sile
rezanja (F1, F2, F3) i karakteristika materijala, odnosno geometriji i dimenzijama obratka (slika
3.26). Veličina sile ovisi o režimu obrade i vrste materijala obratka. Tako režim obrade (dubina,
posmak i brzina rezanja) preko intenziteta sile utiče na tačnost obrade.
Dijagram pokazuje da se uticaj sila F1 i F3 može u praktičnim računima zanemariti. Odnos L/D
također utječe na veličinu greške, jer ako L/D  max, tada je krutost manja, a greška obrade
veća ili ako L/D  min, tada je krutost veća, a greška obrade manja.

Slika 3.27. Utjecaj krutosti obratka, odnosa L/D na veličinu greške 

Greške toplinskih deformacija
Toplinske deformacije utječu na pojavu greške obrade. Pri zagrijavanju dolazi do promjene
dimenzija alata, obratka, te nekih elemenata mašine (slika 3.28).
Greške dodatka za obradu
Greške dodatka za obradu su rezultat nejednakih dodataka za obradu, a nastaju kao posljedica
netačnosti već izvedenih zahvata i operacija procesa obrade.

Greške istrošenosti alata i podešavanje

Greške istrošenosti su posljedica trošenja alata i drugih elemenata tehnološkog sistema. Kolika
će biti istrošenost zavisi o: vrsti materijala koji se obrađuje, vrsti materijala alata, konstrukciji
i geometrijskom obliku alata, metodi obrade, brzini rezanja, posmaku, dubini rezanja, sredstvu
za hlađenje, vremenu neprekidnog rada i slično.
Veličina habanja može se odrediti i eksperimentalnim putem pomoću krivih habanja (slika 3.30
b).
Podešavanje alata utječe na ostvarenu grešku u toku obrade. Kolika će biti greška obrade kao
posljedica podešenosti alata zavisi u koji je položaj postavljen alat.
Osnovno pravilo je da alat treba biti tako postavljen da se u tok obrade postignu mjere u okviru
zadanih tolerancija. Dakle, alat treba podesiti unutar polja tolerancije T gdje se može očekivati
polje rasipanja mjera (R).

Slika 3.31. Položaj radne mjere Dr i odstupanja

Za tehnologa je važno da zna koje se stvarne mjere mogu postići u svakom konkretnom
procesu obrade imajući u vidu mogući intenzitet i vrstu greške koja se može pojaviti. Pri
normalnoj proizvodnji serije elemenata može se očekivati da će se dobiti najveći broj komada
sa srednjim vrijednostima propisanih odstupanja.
U slučaju da neka od navedenih grešaka poraste toliko da po intenzitetu nadmaši ostale
greške, postoji opasnost da se proizvede veći broj neispravnih dijelova zašto treba osigurati
nadzor procesa kako bi se otklonio uzrok greške.
Ukoliko se dobije veliki broj komada koji ne zadovoljavaju propisane dimenzije i oblik,
potrebno je pronaći uzrok nastanka greške i otkloniti ga.

Greške unutrašnjih naprezanja

Greške unutrašnjih naprezanja su rezultat procesa obrade. Zaostala naprezanja pored
utjecaja na dimenzije i geometriju obratka utiču i na pojavu mikro pukotina i postojanost
obratka. Utjecaj unutrašnjih naprezanja na tačnost obrade se smanjuje primjenom
odgovarajućih postupaka termičke obrade ili drugih postupaka, što ovisi o karakteristikama
obratka.

Greške dinamike obradnog sistema

Greške dinamike obradnog sistema nastaju uslijed razlike položaja obratka u odnosu na alat
u statičkom i dinamičkom stanju (vibracije, centrifugalne sile, zazori).