Vanjska simetrija kristâla

Franka Miriam Brückler

PMF-MO, Zagreb

Listopad 2008.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 1 / 16
 Što je simetrija?

Vizualna simetrija

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 2 / 16
 Što je simetrija?

Vizualna simetrija

U svakodnevici pod simetrijom prije svega doživljavamo geometrijsku

zrcalnu simetriju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 2 / 16
 Što je simetrija?

Vizualna simetrija

U svakodnevici pod simetrijom prije svega doživljavamo geometrijsku

zrcalnu simetriju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 2 / 16
 Što je simetrija?

Vizualna simetrija

U svakodnevici pod simetrijom prije svega doživljavamo geometrijsku

zrcalnu simetriju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 2 / 16
 Što je simetrija?

Može li malo preciznije?

Geometrijski objekt X (zanimaju nas isključivo slučajevi kad je X ⊆ Rn ,

n = 1, 2, 3) je simetričan ako posjeduje bar jedan element simetrije.
Element simetrije je točka, pravac ili ravnina obzirom na koji se može
zrcaliti ili za neki nenul kut rotirati promatrani objekt tako da se poklopi
sam sa sobom.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 3 / 16
 Što je simetrija?

Može li malo preciznije?

Geometrijski objekt X (zanimaju nas isključivo slučajevi kad je X ⊆ Rn ,

n = 1, 2, 3) je simetričan ako posjeduje bar jedan element simetrije.
Element simetrije je točka, pravac ili ravnina obzirom na koji se može
zrcaliti ili za neki nenul kut rotirati promatrani objekt tako da se poklopi
sam sa sobom.
Razlikujemo centre simetrija, ravnine simetrija i osi simetrija (gire) te
složene elemente simetrije.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 3 / 16
 Što je simetrija?

Centri simetrije
Centralna simetrija ili inverzija obzirom na centar C ∈ Rn je izometrija
1 : Rn → Rn sa svojstvom da za sve T ∈ Rn vrijedi da je C polovište
dužine polovište dužine T 1(T ). Ako za neki centar C vrijedi 1(X ) = X
kažemo da X posjeduje centralnu simetriju. Inverzija se često označava i s
i.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 4 / 16
 Što je simetrija?

Centri simetrije
Centralna simetrija ili inverzija obzirom na centar C ∈ Rn je izometrija
1 : Rn → Rn sa svojstvom da za sve T ∈ Rn vrijedi da je C polovište
dužine polovište dužine T 1(T ). Ako za neki centar C vrijedi 1(X ) = X
kažemo da X posjeduje centralnu simetriju. Inverzija se često označava i s
i.

Slika: C2 H2 F2 Cl2
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 4 / 16
 Što je simetrija?

Ravnine simetrije

Ravninska simetrija ili zrcaljenje obzirom na ravninu Π je izometrija

m : R3 → R3 sa svojstvom da za sve točke T ∈ R3 vrijedi da se polovište
dužine Tm(T ) podudara sa sjecištem okomice iz T na Π s Π. Ako za neku
ravninu Π vrijedi m(X ) = X kažemo da X posjeduje zrcalnu simetriju.
Zrcaljenje se takoder često označava sa σ, a ravnina simetrije s P.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 5 / 16
 Što je simetrija?

Ravnine simetrije

Ravninska simetrija ili zrcaljenje obzirom na ravninu Π je izometrija

m : R3 → R3 sa svojstvom da za sve točke T ∈ R3 vrijedi da se polovište
dužine Tm(T ) podudara sa sjecištem okomice iz T na Π s Π. Ako za neku
ravninu Π vrijedi m(X ) = X kažemo da X posjeduje zrcalnu simetriju.
Zrcaljenje se takoder često označava sa σ, a ravnina simetrije s P.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 5 / 16
 Što je simetrija?

Osi simetrije

Rotacijska simetrija ili rotacija oko osi (pravca) o za kut α je izometrija

r : R3 → R3 sa svojstvom da za sve točke T ∈ R3 vrijedi da je
|OT | = |Or (T )| i da je kut izmedu OT i Or (T ) jednak α, gdje je O
probodište pravca o s ravninom kroz T koja je okomita na o. Ako za neku
os o i kut α 6= 0 vrijedi r (X ) = X kažemo da X posjeduje rotacijsku
simetriju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 6 / 16
 Što je simetrija?

Osi simetrije

Rotacijska simetrija ili rotacija oko osi (pravca) o za kut α je izometrija

r : R3 → R3 sa svojstvom da za sve točke T ∈ R3 vrijedi da je
|OT | = |Or (T )| i da je kut izmedu OT i Or (T ) jednak α, gdje je O
probodište pravca o s ravninom kroz T koja je okomita na o. Ako za neku
os o i kut α 6= 0 vrijedi r (X ) = X kažemo da X posjeduje rotacijsku
simetriju.
Dogovorno se bira najmanji kut rotacije α > 0 jer očito vrijedi da ako je
rotacija za α rotacijska simetrija, onda je i rotacija za svaki njegov
cjelobrojni višekratnik takoder rotacijska simetrija. Ako je α = 2πn
odgovarajuću rotaciju označavamo s Cn ili jednostavno s n, dok os tada
označavamo s Ln . Za n = 2, 3, 4, 6 odgovarajući elementi simetrije (osi)
zovu se digira, trigira, tetragira, heksagira.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 6 / 16
 Što je simetrija?

Osi simetrije

Rotacijska simetrija ili rotacija oko osi (pravca) o za kut α je izometrija

r : R3 → R3 sa svojstvom da za sve točke T ∈ R3 vrijedi da je
|OT | = |Or (T )| i da je kut izmedu OT i Or (T ) jednak α, gdje je O
probodište pravca o s ravninom kroz T koja je okomita na o. Ako za neku
os o i kut α 6= 0 vrijedi r (X ) = X kažemo da X posjeduje rotacijsku
simetriju.
Dogovorno se bira najmanji kut rotacije α > 0 jer očito vrijedi da ako je
rotacija za α rotacijska simetrija, onda je i rotacija za svaki njegov
cjelobrojni višekratnik takoder rotacijska simetrija. Ako je α = 2πn
odgovarajuću rotaciju označavamo s Cn ili jednostavno s n, dok os tada
označavamo s Ln . Za n = 2, 3, 4, 6 odgovarajući elementi simetrije (osi)
zovu se digira, trigira, tetragira, heksagira.
Napomenimo da se centralna simetrija može promatrati kao kompozicija
rotacije za kut π i zrcaljenja obzirom na ravninu okomitu na os rotacije.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 6 / 16
 Što je simetrija?

(a) (b)

(c) (d)

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 7 / 16
 Što je simetrija?

Što je dakle simetrija?

Simetrija objekta X ⊆ R3 je svaka izometrija f prostora R3 takva da je

f (X ) = X .

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 8 / 16
 Što je simetrija?

Što je dakle simetrija?

Simetrija objekta X ⊆ R3 je svaka izometrija f prostora R3 takva da je

f (X ) = X .
Trivijalna simetrija je identiteta I : R3 → R3 ; ona je simetrija svakog
objekta. Objekt smatramo simetričnim ako posjeduje bar jednu netrivijalnu
simetriju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 8 / 16
 Što je simetrija?

Što je dakle simetrija?

Simetrija objekta X ⊆ R3 je svaka izometrija f prostora R3 takva da je

f (X ) = X .
Trivijalna simetrija je identiteta I : R3 → R3 ; ona je simetrija svakog
objekta. Objekt smatramo simetričnim ako posjeduje bar jednu netrivijalnu
simetriju.
Sve izometrije prostora mogu se realizirati kao kompozicije zrcaljenja, no iz
praktičnih razloga se razlikuju razne vrste izometrija. Uz već navedene
izometrije (inverzije, zrcaljenja, rotacije) još se kao simetrije objekata
pojavljuju i:

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 8 / 16
 Što je simetrija?

Što je dakle simetrija?

Simetrija objekta X ⊆ R3 je svaka izometrija f prostora R3 takva da je

f (X ) = X .
Trivijalna simetrija je identiteta I : R3 → R3 ; ona je simetrija svakog
objekta. Objekt smatramo simetričnim ako posjeduje bar jednu netrivijalnu
simetriju.
Sve izometrije prostora mogu se realizirati kao kompozicije zrcaljenja, no iz
praktičnih razloga se razlikuju razne vrste izometrija. Uz već navedene
izometrije (inverzije, zrcaljenja, rotacije) još se kao simetrije objekata
pojavljuju i:
Translacija za neki vektor a: izometrija ta : R3 → R3 sa svojstvom da
−−−−→
za sve točke T ∈ R3 vrijedi da je orijentirana dužina Tta (T )
predstavnik vektora a.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 8 / 16
 Što je simetrija?

Rotoinverzija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je

α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s n;

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 9 / 16
 Što je simetrija?

Rotoinverzija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je

α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s n;
Rotorefleksija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je
α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s ñ;

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 9 / 16
 Što je simetrija?

Rotoinverzija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je

α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s n;
Rotorefleksija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je
α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s ñ;
Simetrija klizne ravnine: kompozicija zrcaljenja obzirom na neku
ravninu s translacijom u smjeru paralelnom toj ravnini;

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 9 / 16
 Što je simetrija?

Rotoinverzija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je

α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s n;
Rotorefleksija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je
α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s ñ;
Simetrija klizne ravnine: kompozicija zrcaljenja obzirom na neku
ravninu s translacijom u smjeru paralelnom toj ravnini;
Vijčana simetrija: kompozicija rotacije oko neke osi s translacijom u
smjeru te osi.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 9 / 16
 Što je simetrija?

Rotoinverzija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je

α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s n;
Rotorefleksija: kompozicija rotacije za kut α s inverzijom; ako je
α = 2π
n , onda se pripadna rotoinverzija označava s ñ;
Simetrija klizne ravnine: kompozicija zrcaljenja obzirom na neku
ravninu s translacijom u smjeru paralelnom toj ravnini;
Vijčana simetrija: kompozicija rotacije oko neke osi s translacijom u
smjeru te osi.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 9 / 16
 Što je simetrija?

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 10 / 16
 Što je simetrija?

Kod kristala su, kako ćemo

kasnije dokazati, moguće
samo osi simetrije (bilo
rotacije bilo rotoinverzije ili
rotorefleksije) reda 2, 3, 4
ili 6. Sve rotorefleksne osi
tih redova mogu se shvatiti
kao rotoinverzne: 1̃ = 2,
2̃ = 1, 3̃ = 6, 4̃ = 4, 6̃ = 3.
Mi stoga u daljnjem nećemo
spominjati rotorefleksiju.
Napomenimo ovdje da je en-
gleski izraz za rotorefleksiju
improper rotation te se u
prikazima simetrija kristala
i molekula one preferiraju u Slika: Ekvivalencije rotoinverzija i rotorefleksija
odnosu na rotoinverziju.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 11 / 16
 Zone, forme

Forme

Svaki kristal/mineral možemo u geometrijskom smislu shvatiti kao

poliedar. Njegove strane zovemo plohama; one su konveksni poligoni.

1
Za danu ravninu u R3 pripadni (zatvoreni) poluprostor je skup svih točaka koje su s
jedne od dviju mogućih strana te ravnine, uključivši samu ravninu.
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 12 / 16
 Zone, forme

Forme

Svaki kristal/mineral možemo u geometrijskom smislu shvatiti kao

poliedar. Njegove strane zovemo plohama; one su konveksni poligoni.
Forma je skup svih sukladnih ploha kristala. Plohe jedne forme su nužno
povezane elementima simetrije tj. iz bilo koje od njih se primjenom neke
od simetrija mogu generirati sve ostale plohe iz iste forme.

1
Za danu ravninu u R3 pripadni (zatvoreni) poluprostor je skup svih točaka koje su s
jedne od dviju mogućih strana te ravnine, uključivši samu ravninu.
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 12 / 16
 Zone, forme

Forme

Svaki kristal/mineral možemo u geometrijskom smislu shvatiti kao

poliedar. Njegove strane zovemo plohama; one su konveksni poligoni.
Forma je skup svih sukladnih ploha kristala. Plohe jedne forme su nužno
povezane elementima simetrije tj. iz bilo koje od njih se primjenom neke
od simetrija mogu generirati sve ostale plohe iz iste forme.
Za svaku formu promotrimo presjek poluprostora1 odredenih ravninama u
kojima leže plohe forme. Otvorena forma je ona za koju je taj presjek
neomeden skup, a zatvorena forma je ona za koju je taj presjek omeden.

1
Za danu ravninu u R3 pripadni (zatvoreni) poluprostor je skup svih točaka koje su s
jedne od dviju mogućih strana te ravnine, uključivši samu ravninu.
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 12 / 16
 Zone, forme

Forme

Svaki kristal/mineral možemo u geometrijskom smislu shvatiti kao

poliedar. Njegove strane zovemo plohama; one su konveksni poligoni.
Forma je skup svih sukladnih ploha kristala. Plohe jedne forme su nužno
povezane elementima simetrije tj. iz bilo koje od njih se primjenom neke
od simetrija mogu generirati sve ostale plohe iz iste forme.
Za svaku formu promotrimo presjek poluprostora1 odredenih ravninama u
kojima leže plohe forme. Otvorena forma je ona za koju je taj presjek
neomeden skup, a zatvorena forma je ona za koju je taj presjek omeden.

1
Za danu ravninu u R3 pripadni (zatvoreni) poluprostor je skup svih točaka koje su s
jedne od dviju mogućih strana te ravnine, uključivši samu ravninu.
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 12 / 16
 Zone, forme

Glavne otvorene forme su pinakoid (u formi su samo dvije paralelne plohe),

prizma (plohe forme su četverokuti koji čine plašt prizme) i piramida
(plohe forme su trokuti koji čine plašt piramide). Prema poligonu kojeg
dobijemo ako prizmu/piramidu siječemo okomito na njenu os razlikujemo
rompske, trigonske, tetragonske, heksagonske, ditrigonske, ditetragonske i
diheksagonske prizme i piramide.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 13 / 16
 Zone, forme

Glavne otvorene forme su pinakoid (u formi su samo dvije paralelne plohe),

prizma (plohe forme su četverokuti koji čine plašt prizme) i piramida
(plohe forme su trokuti koji čine plašt piramide). Prema poligonu kojeg
dobijemo ako prizmu/piramidu siječemo okomito na njenu os razlikujemo
rompske, trigonske, tetragonske, heksagonske, ditrigonske, ditetragonske i
diheksagonske prizme i piramide.
Glavne zatvorene forme su dipiramida (forma je unija dviju
zrcalnosimetričnih piramida), trapezoedar (formu čine deltoidi), romboedar
(formu čini šest sukladnih paralelograma) i skalenoedar (formu čine trokuti
kojima su sve tri stranice različite duljine).

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 13 / 16
 Zone, forme

Glavne otvorene forme su pinakoid (u formi su samo dvije paralelne plohe),

prizma (plohe forme su četverokuti koji čine plašt prizme) i piramida
(plohe forme su trokuti koji čine plašt piramide). Prema poligonu kojeg
dobijemo ako prizmu/piramidu siječemo okomito na njenu os razlikujemo
rompske, trigonske, tetragonske, heksagonske, ditrigonske, ditetragonske i
diheksagonske prizme i piramide.
Glavne zatvorene forme su dipiramida (forma je unija dviju
zrcalnosimetričnih piramida), trapezoedar (formu čine deltoidi), romboedar
(formu čini šest sukladnih paralelograma) i skalenoedar (formu čine trokuti
kojima su sve tri stranice različite duljine).
Plohe svakog kristala mogu se rasporediti u forme tj. pripadni poliedar je
presjek jedne ili više formi.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 13 / 16
 Zone, forme

A što su zone?
Zona je skup ploha kristala koje su paralelne istom smjeru pravaca; svaki
pravac tog smjera zove se os zone. Očigledno svake dvije neparalelne plohe
odreduju jednu zonu. Ravnine ploha iste zone sijeku se u paralelnim
pravcima (ti svi pravci naravno imaju smjer osi zone). Zonska ravnina je
bilo koja ravnina koja je okomita na os zone; normale na plohe zone su
paralelne zonskoj ravnini. Treći kristalografski zakon glasi: Svaka ploha
kristala pripada bar dvjema zonama.

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 14 / 16
 Zone, forme

Prvi kristalografski zakon

Prvi kristalografski zakon poznat je i kao zakon o stalnosti kuteva. Izrekao

ga je 1669. Niels Stensen (Nicolaus Steno). Zakon glasi:
Kutevi izmedu odgovarajućih ploha na svim kristalima neke mineralne
vrste jednaki su, bez obzira nalazište kristala, uz uvjet da se mjere uz isti
tlak i temperaturu.
Dakle, svaka mineralna vrsta ima odredene tipične kuteve koji se mogu
pojaviti medu plohama kristala te vrste te se temeljem uočenih kuteva2
može utvrditi može li dani uzorak kristala pripadati nekoj mineralnoj vrsti
ili ne.

2
Naprave za mjerenje kuteva medu plohama kristalâ zovu se goniometri.
Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 15 / 16
 Zone, forme

Vježbe

Na modelima naći i po mogućnosti imenovati:

Elemente simetrije (C , m, 2, 3, 4, 6, 4);
Forme (obavezno razlikovati otvorene i zatvorene!);
Zone

Franka Miriam Brückler (PMF-MO, Zagreb) Vanjska simetrija kristâla Listopad 2008. 16 / 16