Professional Documents
Culture Documents
tc2 Stranice PDF
tc2 Stranice PDF
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 19
I
4.1.4. Konstrukcija valjka i polukugle pomoću šestara u izometriji 27
4.2. Konstrukcija parabole 27
4.3. Konstrukcija hiperbole 28
4.4. Konstrukcija Arhimedove spirale 29
4.5. Konstrukcija evolvente kružnice 29
4.6. Konstrukcija cikloide 30
4.7. Konstrukcija zavojnice 31
4.8. Konstrukcija sinusoide 31
Zadaci i pitanja 32
Drugi samostalni program (poligoni i tehničke krivulje) 36
5. KOTIRANJE 37
II
7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREŽE TIJELA 63
8.1. Uvod 75
8.2. Metode prostornog predočavanja 75
8.3. Perspektiva 75
8.4. Dimetrija 77
8.5. Kosa projekcija 77
8.6. Izometrijska projekcija (izometrija) 78
Zadaci za vježbu 79
Primjeri za vježbu crtanja u izometriji 80
Pitanja za ponavljanje i zadaci 81
Zadaci za 6. samostalni program 82
9.1. Uvod 83
9.2. Prikaz i šrafiranje presjeka 83
9.3. Trag ravnine presjeka 84
9.4. Vrste presjeka 84
9.5. Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku 86
9.6. Prijelomi i skraćivanja 87
Pitanja za ponavljanje 87
Sedmi samostalni rad 88
11. SKICIRANJE 91
11.1. Uvod 91
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodžbi 91
III
11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodžbi 92
Pitanja za ponavljanje i zadaci 92
IV
16.4. Predočavanje opruga 135
16.5. Predočavanje zupčanika 135
16.6. Predočavanje valjnih ležaja 136
V
18.2.8. Postavljanje i namještanje pomoćne mreže (Grid) 167
18.2.9. Postavljanje slojeva (Layers) 167
18.2.10. Izbor boje sloja 168
18.2.11. Izbor vrste i širina crte sloja 168
18.2.12. Priprema crteža: vođenje slojeva 168
18.2.13. Odabir mjernih jedinica za crtanje 169
18.2.14. Predlošci crteža 169
18.2.15. Koordinatni sustavi – World Coordinate System (WCS) 170
18.2.16. Korisnički koordinatni sustav (UCS) 170
18.2.17. 2D koordinate – apsolutni koordinatni sustav 171
18.2.18. Relativni koordinatni sustav 171
18.2.19. Unos polarnih koordinata 172
18.2.20. Crtanje pojedinačnih crta (Line) 172
18.2.21. Crtanje segmentnih crta (Polyline) 173
18.2.22. Crtanje pravilnih višekutnika (Polygon) 173
18.2.23. Računanje razmaka (Distance) 174
18.2.24. Dijeljenje dužine na jednake dijelove (Divide) 175
18.2.25. Vođenje prikazivanja crteža (Zoom naredbe) 175
18.2.26. Naredba Pan Realtime 176
18.2.27. Postavljanje kriterija za ciljanje točaka objekata (Osnap) 176
18.2.28. Crtanje kružnica (Circle) 178
18.2.29. Crtanje kružnih lukova (Arc) 179
18.2.30. Crtanje elipse (Elipse) 181
18.2.31. Crtanje pravokutnika (Rectangle) 182
18.2.32. Crtanje glatkih krivulja (Spline) 183
18.2.33. Crtanje oblačića (Revision Cloud) 183
18.2.34. Crtanje zraka (Ray) 183
18.2.35. Crtanje pomoćnih linija konstrukcija (Construction Line) 183
18.2.36. Dijeljenje objekta na jednake dijelove 184
18.2.37. Uređivanje objekata na crtežu 185
18.2.38. Preinake objekata (Modify) 186
18.2.39. Brisanje objekata (Erase) 186
18.2.40. Preslikavanje objekata (Copy Object) 186
18.2.41. Zrcaljenje objekata (Mirror) 188
18.2.42. Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) 189
18.2.43. Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) 189
18.2.44. Rastavljanje složenih objekata (Explode) 190
18.2.45. Kraćenje objekata (Trim) 190
18.2.46. Produljenje objekata (Extend) 190
18.2.47. Usporedne preslike skupa objekata (Offset) 191
18.2.48. Premještanje objekata (Move) 193
18.2.49. Zakretanje objekata (Rotate) 193
VI
18.2.50. Višestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) 194
18.2.51. Višestruko preslikavanje objekata u kružnom rasporedu (Polar Array) 194
18.2.52. Istezanje objekata (Stretch) 197
18.2.53. Promjena veličine objekata i crteža (Scale) 198
18.2.54. Produljivanje i skraćivanje objekata (Lengthen) 199
18.2.55. Prekidanje objekata (Break)i pridruživanje dijelova objekta (Join) 199
18.2.56. Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) 200
18.2.57. Mijenjanje svojstava objekata (Properties) 201
18.2.58. Ispisivanje teksta na crtežu(Text) 202
18.2.59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St) 203
18.2.60. Pisanje teksta u jednom retku 204
18.2.61. Uređivanje teksta pisanog u više redaka (Text Formatting) 204
18.2.62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) 205
18.2.63. Oblikovanje zatvorenih područja (Region) 206
18.2.64. Rad s područjima 207
18.2.65. Šrafiranje površina 209
18.2.66. Naredba za šrafiranje (Hatch) i sjenčanje (Gradient) 209
18.2.67. Prilagođavanje svojstava šrafure 211
18.2.68. Uređivanje šrafura (Edit Hatch) 212
18.2.69. Sjenčanje površina (Gradient) 212
18.2.70. Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) 214
18.2.71. Unošenje kota na crtež (Dimensions) 215
18.2.72. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) 216
18.2.73. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) 217
18.2.74. Alati za kotiranje 219
18.2.75. Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje 219
18.2.76. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu) 223
18.2.77. Postavke Layout-a 223
18.2.78. Odabir postavki za ispis i ispis crteža (1) 224
18.2.79. Odabir postavki za ispis i ispis crteža (2) 225
18.2.80. Blokovi (Block) 226
18.2.81. Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) 226
18.2.82. Umetanje blokova u tekući crtež (Insert Block) 227
18.2.83. Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) 228
18.2.84. Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) 229
18.2.85. Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu 230
18.2.86. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box) 230
18.2.87. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Polysolid) 232
18.2.88. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) 232
18.2.89. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) 234
18.2.90. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix 235
18.2.91. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix) 236
VII
18.2.92. Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) 236
18.2.93. Stvaranje složenih 3D objekata 239
18.2.94. Pravokutne projekcije 3D modela 242
18.2.95. Navigacija u 3D načinu crtanja 242
18.2.96. Uporaba drugih alata za 3D modeliranje 245
LITERATURA 277
VIII
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om
1. 1. Tehnički crtež
Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. U različite svrhe njima
se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe. Crteži služe kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i ra-
zumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehnički je crtež sredstvo sporazumijevanja i veza između različitih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretaču u konkre-
tan proizvod, djelatnici koji izrađuju proizvod i kupci. Crteži moraju potpuno jasno predoča-
vati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crtež (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naz-
načeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crtežima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehničkom crtežu moraju biti jednoznačni, potpuni i razumljivi
svakoj tehnički obrazovanoj osobi.
Zajednički jezik tehničkog crtanja temelji se na pravilima tehničkog crtanja, koja su određena
i propisana normama (standardima) u tehničkom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO – International Organization for Standardization (međunarodne norme)
HRN – hrvatske norme
DIN – Deutsches Institut für Normung e. V. (njemačke norme)
CEN – Comité Européen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO – međunarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO – međunarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ćete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehničkom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehničkog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehničkom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.
2
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Danas se za izradu crteža koriste računala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crteži izrađuju puno brže i lakše. Samo iscrtavanje crteža izvodi
se na pisačima (za manje formate) ili na ploterima – crtalima (za velike formate papira).
Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom Slika 14. Načelo rada plotera (crtala) s valjkom
3
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Prije započinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeđujemo površinu za crtanje.
Okvir se crta punom širokom crtom najmanje 0,5 mm širine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veličine papira (formati tipa A)
MJERE
OZNAKA MJERE FORMATA U POVRŠINA u
2 NEOBREZANOG
FORMATA mm m FORMATA u mm
A0 841 x 1189 1 -
11
Tehničko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
Svaki tehnički crtež treba imati zaglavlje, a sastavni crtež (crtež sklopa) i sastavnicu. Zag-
lavlje je omeđeno mjesto na crtežu koje sadrži podatke potrebne za označavanje, razvrsta-
vanje i uporabu crteža. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili škole, broj crteža, naziv dijela koji se crta itd. Smješta se u donj-
em desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvažnijim podacima za
crtež. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radionički crtež.
Sastavnicu mora imati sastavni crtež, crtež sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa poseb-
no sadrži podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crteža kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izrađen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.
8 8
32 98
Slika 28. Osnovno zaglavlje
20 15 35 20 45
44 444 4
R. N. broj:
Napomena: Kopija
8 8 8
16
Materijal: Masa:
Naziv: Pozicija:
8 8 8
Format: A4
Mjerilo:
Listova:
16
25 25 15 20
135
12
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
Postupak:
Iz točke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite šest
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju točku 6 spojite s točkom B i povucite
paralele s njom iz svih točaka pravca do dužine AB.
19
Tehničko crtanje s AutoCAD-om GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod točkom 3.1. (simetrala dužine), nađite simetralu dužine
AB. Ubodite šestar u točku 2, otvorite do A i opišite kružni luk. Sjecište ovog luka i
simetrale označite s 3. U sjecištima tih triju lukova označite točke 4 i 5. Iz točka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz točku 3. Iz točaka A i B opišite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste točke E i C. Na koncu, iz točaka E i C opišite lukove
polumjera R da dobijete posljednju točku D peterokuta.
Postupak:
Iz točaka A i B opišite lukove polumjera a. Njihovo sjecište bit će središte opisane kružnice
O. Ubodite šestar u O, otvorite do A i opišite kružnicu. Na kružnicu nanesite još pet puta
stranicu a.
22
KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite točke A i 1, potom A i 2.
4. Iz točke B povucite zraku tako da siječe dužinu A1, a potom iz točke B da siječe A2.
5. Isti postupak ponovite za sva četiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri točke elipse.
25
Tehničko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
30
Tehničko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
34
Tehničko crtanje s AutoCAD-om KOTIRANJE CRTEŽA
Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrični oblici () moraju sadržavati središnje osi (središnjice), odnos-
no u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predočen. Ravne plohe trebaju biti označene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).
Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suviše mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije moguće kotni broj
se može izvući s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba za-
mijeniti točkama.
38
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Slika 16. Probodište stošca i piramide s pravcem Slika 17. Probodište kugle s pravcem
49
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima najčešće predočavamo tijela u pravokutnom načinu projici-
ranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema američkom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
61
Tehničko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
50
Tehničko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u američkom načinu projiciranja
56
PRESJECI I MREŽE TIJELA Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Na slikama koje slijede predočen je kosi prodor dva valjka s razvijenim plaštevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte kružnicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukružnicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovarajućih točaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.
Slika 1. Slika 2.
71
PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om
8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predočava najvažniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu x-
osi prikraćene su na polovicu stvarne veličine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42°, a za os y on iznosi 7°.
9.1. Uvod
Pri izradi tehničkih crteža često ćete se susresti s dijelovima koji ima-
ju provrte, utore i slične šupljine pri čemu nije dovoljno predočiti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crtež mogao biti prilično složen.
U tom slučaju za preglednije predočavanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomoću presjeka možemo unutarnje nevidljive bridove pre-
dmeta crtanja učiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno načelo za predočava-
nje šupljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive površine presjeka trebaju zasjeniti (šrafirati).
83
Tehničko crtanje s AutoCAD-om POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE
90
SKICIRANJE Tehničko crtanje s AutoCAD-om
1. korak 2. korak
3. korak 4. korak
5. korak 6. korak
93
Tehničko crtanje s AutoCAD-om TOLERANCIJE I HRPAVOST
Slika 6. Načini nanošenja tolerancija na Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO
crtež
Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor određuje kakav će
odnos imati primjerice čep i provrt, tj. kakve će mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema međusobnom odnosu veličina unutrašnjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) – pri kojem nakon spajanja dijelova može nastati samo zrač-
nost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granična mjera provrta ve-
ća od gornje granične mjere čepa (osovine),
b) čvrsti dosjed (slika 10.) – pri kojemu nakon spajanja dijelova može nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izrađeni (u granicama tolerancije) da je uvijek do-
nja granična mjera osovine (čepa) veća od gornje granične mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) – pri kojem su odstupanja tako propisana da može nas-
tati ili prisnost ili zračnost što ovisi o veličini stvarne mjere.
98
SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU Tehničko crtanje s AutoCAD-om
zavojnica dioda
antena zvučnik
hladnjak zamrzivač
Pitanja za ponavljanje:
1. Što je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crteži?
2. Što su simboli?
3. U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
4. Kako se dijele grafički simboli prema njihovoj namjeni?
5. U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?
6. Objasni značenje simbola .
127
DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEŽA Tehničko crtanje s AutoCAD-om
TEHNOLOŠKI LIST
REDNI BROJ FAZE
BROJ OPERACIJE
Materijal: KONTROL
131
Tehničko crtanje s AutoCAD-om PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA
R1=40
m=0,8d
R10
R10
R1
r1 0 r10
30°
e=53,1
R1 R39,8
d1=25,7
M 30
e=53,1 R1=40
r10 r10
30°
s=0,866e
M30 m=0,8d
3/45° x=3 s=0,866e
d1 =
25
b=50
,7
l=70
Uzdužni klin s nagibom Uzdužni kukasti klin Uzdužni klin bez nagiba Segmentni klin
uzdužni klinovi
134
GRAĐEVINSKI NACRTI Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u građevinskim nacrtima najčešće se označavaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45° (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da
idu kroz cijelu građevinu. Dužinske mjere u građevinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Površine prostorija izražene
se u četvornim metrima (m2). Dužinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veličine, osim u detaljnim nacrtima, koti-
raju se u zidarskim mjerama tj. bez završne obrade (žbuka, obloge i sl). Veličine pravokutnih
presjeka (drvena građa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označa-
vaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a nazivnik visina elementa.
141
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
Ovdje će biti objašnjeni dijelovi radne površine programa. Osnovna obilježja radne površi-
ne i sučelja vidite na sl. 8.
152
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crteža
Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crteža u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crteže nalazi se mala traka s četiri gumba .
Ovdje je moguće klikom na prvi gumb na zaslonu zadržati pregled crteža, klikom na
gumb započeti crtanje još jednog novog crteža, klikom na gumb otvoriti neki već na-
crtani crtež i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crteže. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crteža male sličice prikazuju sve kreirane postave crteža koji se trenut-
ačno nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivačem prijeđete s pogleda na crtež na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako što se pregled svih crteža smanjuje, a pregled svih
Layouta povećava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zas-
lonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crta-
lu ili pisaču) postava i gumb za publiciranje crteža na internetu i sl.
Slika 36. Pregled svih otvorenih crteža s pogledom na kreirane postave crteža koji je trenutačno na
zaslonu računala
159
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
Vježba
Slika lijevo prikazuje prečace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circ-
le). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte kružnice kao na slikama dolje.
178
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
više kopija ovih objekata, kod starijih inačica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite miš udesno i upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve ko-
pije (60). Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto gdje že-
lite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je nešto drukčiji jer je već u
startu naredbe uključena mogućnost Multiple, kojom se omogućava kopiranje više primje-
raka samo klikom miša na željeno mjesto kopiranja.
Vježba
1. primjer: nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).
2. primjer: uporabom već spomenutih naredaba nacrtajte crtež kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po želji.
187
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Vježba
1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomoću
naredbe Rectangular Array u tri retka i četiri stupca (slika u sredini). Gotov crtež vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogućnosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upišete 45 (stupnjeva) dobit ćete zanimljivu sliku (sasvim desno).
2. primjer: koristeći naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu ploču (sl. dolje lijevo) i
lančanik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste već ranije upoznali.
3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predočava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circ-
le, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.
195
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Vježba
2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i šrafirajte površine ka-
ko je prikazano na sl. 2c.
3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenčajte i šrafirajte ih na sličan način
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite različite kombinacije dviju različitih boja
te sjenčanje i šrafiranje pod različitim kutovima.
213
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je uključivanje alata Osnap kojim ćete toč-
no pričvrstiti početnu i krajnju točku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogućnosti određivanja prave veličine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Ne-
dostatak ovakvog unošenja kota je što ih ne možete vidjeti i uređivati u prostoru modela.
Na već spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploči glavnog izbornika Annotate
Dimensions nalaze se sljedeći alati za kotiranje:
219
Crtanje u AutoCAD-u Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično upotrijebiti na mjestu na ko-
jem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete uraditi tako da podatke s vašeg računala
pošaljete na jedan od uređaja za ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim
drugim programima korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje
najveći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethod-
no izvršiti odgovarajuće pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutačno nalazimo u tzv. Mo-
delspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete pre-
zentirati svoj crtež. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokut-
nog trokuta.
Crtež ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktičniji način
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crtež STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu površine za crtanje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unu-
tar jednog pravokutnika u bijeloj površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 polo-
ženi. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati šire. Tada u njemu možete pomicati
crtež, zumirati i uređivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.
Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam baš dobro postavljen crtež stana u
prostoru papira za ispis. Sada to možete promijeniti. Program dopušta umetanje novih La-
yout-a (postava) i izmjene postojećeg. Desnim klikom miša kliknite na postojeći . Ot-
vara se padajući izbornik (slika na sljedećoj str. desno). Ovdje vidite više mogućnosti.
223
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i četiri pogleda (tabli-
ca dolje).
IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA
Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih čvrstih objekata. Novije
inačice imaju vrpcu s nekoliko ploča s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).
230
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
238
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
b) ( ) revolve
Na primjeru modeliranja jedne čaše isprobat ćete alat Revolve. Nacrtajte 2D crtež prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite kružne prijelaze (sl. 2.). Klikom na prečac zadajte naredbu re-
volve. Na zahtjev Select objects to revolve: označite sve crte koje čine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
točku 1 i točku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeđite na izo-
3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenčajte kreirani model (sl. 6.).
Vježba
1. primjer: na osnovi 2D crteža (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D mo-
del. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upišite 180 (stup-
njeva). Slika desno prikazuje rješenje.
246
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u
Vježba
1. primjer: otvorite ranije izrađeni crtež stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ćete sada načiniti uz pomoć alata presspull. Pomo-
ću naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na prečac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokazivač u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
još jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izrežite. Osjenčajte zidove i dobit ćete sliku dolje desno.
2. primjer: na struku vijka (crtež na str. 236.) izradite navoj. Otvorite već izdrađeni crtež vij-
ka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomoću naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedećim podacima: Com-
mand: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metričke navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).
248
271
273
274
275