Vježba 1

Određivanje indeksa loma

1 Uvod

Optička prizma prikazana Slikom 1 je tijelo omeđeno dvjema ravninama koje zatvaraju tzv. vršni kut prizme .
Prolaskom kroz optičku prizmu, laserski snop se otklanja od izvornog smjera širenja jer je indeks loma prizme
(n) veći od indeksa loma okoline u kojoj se prizma nalazi. Potrebno je pronaći orijentaciju prizme pri kojoj je
kut otklona (δ) najmanji mogući. Na osnovu mjerenja tog kuta i poznatog vršnog kuta prizme moguće je
odrediti indeks loma sredstva od kojeg je prizma načinjena. Pri tome koristimo izraz (1) uz pretpostavku da se
prizma nalazi u zraku čiji je indeks loma jednak jedan. Kut otklona naziva se kut koji zatvara smjer širenja

1
izlaznog snopa sa smjerom širenja ulaznog snopa lasera. Ako je taj kut manji od arcsin( ) tada će laserska
n
zraka izaći iz prizme, a najmanji je kad je prolaz zrake prizmom simetričan kako je prikazano na slici 1.

α δ
sin( + min )
2 2 (1)
n=
α
sin( )
2

Slika 1: Simetričan prolaz zrake svjetlosti optičkom prizmom daje najmanji kut otklona izlazne u
odnosu na ulaznu zraku. (δ = δmin)
 2 Mjerni uređaj
Mjerni uređaj prikazan na slici 2 sastoji se od He-Ne lasera valne duljine 632.8nm koji je crvene boje
ili poluvodičkog lasera zelene boje, podloge po kojoj se može slobodno pomicati prizma i zaslona.
Laser se postavlja tako da pogađa zaslon pod pravim kutem kad nema prizme, zatim se okretanjem
prizme pronalazi položaj u kojem je udaljenos a najmanja. Nakon što se pronađe najmanji a računamo
kut otklona prema izrazu:
amin
δ min = arctg ( ).
b

a
Slika 2: Mjerni uređaj (pogled odozgo): Kut otklona δ = arctg ( ).
b

3 Zadatak
Potrebno je izmjeriti kut najmanjeg otklona za niz prizmi načinjenih od različitih materijala najprije
za crvenu svjetlost He-Ne lasera, a zatim i za zelenu svjetlost poluvodičkog lasera. Prizme koje se
koriste su od flinta, običnog stakla i krunskog stakla.

4 Obrada mjerenja

crveni laser zeleni laser

α [º] amin [cm] b [cm] amin [cm] b [cm]
Krunsk
60 º 37 46 33 43,7
o staklo
Flint 60 º 50 44 49,5 44,8
Obično
45 º 24,1 44 27,5 52,7
staklo

Tablica 1: Rezultati mjerenja dobiveni eksperimentalnim putem na laboratorijskoj vježbi

Indeks loma n određuje se pomoću mjerenja udaljenosti amin i b pomoću izraza (1) i izraza za
δ min. Izmjerene vrijednosti a i b uzimamo kao očekivane vrijednosti â i b^ , a maksimalne
apsolutne pogreške ∆a i ∆b procijenjene su na vrijednost 0,5cm. Očekivana vrijednost kuta
najmanjeg otklona je prikazana jednadžbom (2) u nastavku:

(2)
 a^
δ^ =arctg ( )
b^

dok je maksimalna apsolutna pogreška kuta najmanjeg otklona jednaka (3):

(3)

Očekivana vrijednost indeksa loma n jednaka je(4)

α δ^
sin( + )
2 2 (4)
n^ =
α
sin( )
2

a maksimalna apsolutna pogreška:

(5)

Konačni rezultat piše se u obliku n = n^ ± ∆n

crveni laser zeleni laser

δ^ [º] ∆δ n^ ∆n δ^ [º] ∆δ n^ ∆n
Krunsko
38,81 0,0120 1,52 0,008 37,06 0,0128 1,50 0,008
staklo
Flint 48,65 0,0106 1,62 0,006 47,85 0,0106 1,62
0,006
Obično
28,71 0,0135 1,57 0,014 27,56 0,0113 1,55 0,012
staklo

Tablica 2: Proračun maksimalnih apsolutnih pogrešaka

Na sljedećoj stranici u Tablici (3) prikazani su konačni rezultati, odnosno indeksi loma
stakala od kojih su napravljene prizme kako za crvenu tako i za zelenu svjetlost.

n = n^ ± ∆n
crveni laser zeleni laser
Krunsko staklo 1,52±0,01 1,50±0,01
Flint 1,62±0,01 1,62±0,01
Obično staklo 1,57±0,01 1,55±0,01

Tablica 3: Indeksi loma stakala od kojih su napravljene prizme