SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN

PITUP – ZABOK

BAZA PODATAKA
Seminar

Mia Peharec

Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju

Stručni studij

Zabok, 2019
 Sadržaj
1.UVOD...................................................................................................................................................1
2. OPIS PROBLEMA.................................................................................................................................2
3. MODEL BAZE PODATAKA....................................................................................................................3
4. TABLICE..............................................................................................................................................4
4.1.Inventar........................................................................................................................................5
4.2.Posudba........................................................................................................................................6
4.3.Korisnici........................................................................................................................................7
4.4.Prodavač.......................................................................................................................................8
4.5.Model baze podataka-veze..........................................................................................................9
5.UPITI..................................................................................................................................................10
5.1.Upit 1..........................................................................................................................................11
5.2.Upit 2..........................................................................................................................................12
5.3.Upit 3..........................................................................................................................................13
6.OBRASCI............................................................................................................................................14
7.IZVJEŠĆA............................................................................................................................................15
8.ZAKLJUČAK........................................................................................................................................16
Literatura..............................................................................................................................................17
Popis tablica.........................................................................................................................................18
1.UVOD
Za početak treba definirati bazu podataka, pa prema tome baza podataka je organizirani
skup podataka smještenih na nekom nosiocu koji se lako mogu dohvaćati, obrađivati,
izmjenjivati i ispisivati pomoću programskih alata koji se nazivaju sustavi za upravljanje
bazama podataka (engl. DBMS). Možemo reći da je baza podataka nije ništa drugo nego skup
povezanih, organiziranih podatak. U današnjem poslovanju sve se više susrećemo sa bazama
podataka te su postale dio naše svakodnevnice. Važnost baza podataka je u tome što nam
olakšavaju organiziranje podataka potrebnih za svakodnevno poslovanje. Baze podataka
možemo susresti i u raznim aplikacijama. SUBP su programski proizvodi koji omogućuju
definiranje, tj. Kreiranje, procesuiranje, i manipuliranje samom bazom podataka. Postoje
raznovrsni sustavi za baze podataka, a neki od njih su: MS Access, Microsoft SQL server,
Oracle, MySql, PostgreSQL, SQLite i ostali. Ti sustavi nude dovoljno mjesta za pohranu
podataka, te su jednostavni za korištenje. Korištenjem jednog sustava od navedenih, moguće
je kreirati veći broj baza podataka. SQL je najčešće korišteni jezik za rad s bazama podataka
ali nije ni jedini. SQL se sastoji od određenog broja naredbi, svaka naredba se sastoji od
određenih dijelova te se kasnije klasificiraju u grupe.

U ovom seminarskom radu prikazat ću bazu podataka koju sam kreirala u MS Access-u.
Podaci su prikazani u obliku relacija (tablica) što znači da se radi o relacijskoj bazi podataka.
Svaka relacija se sastoji od slogova i atributa, odnosno redove i stupce te isto tako svaka
relacija sadrži primarni ključ pomoću kojeg identificiramo svaki redak u tablici. S ovom
bazom ću prikazat tablice, obrasce, upite, izvještaje i makronaredbe.
2. OPIS PROBLEMA
Svaka baza podataka ima cilj poboljšanja povezanosti zbog toga što je vođenje podataka u
Accessu koji mnogo sigurnije i lakše budući da sve potrebne podatke nalazimo na jednom
mjestu. Ova baza podataka namijenjena za poboljšanje rada adresara.

Slika 1 Access korisničko sučelje

3. MODEL BAZE PODATAKA
Svaka baza podataka temelji se na odgovarajućem modelu podataka, razlikujemo:

 hijerarhijske baze podataka (temeljene na hijerarhijskom modelu podataka)

 mrežne baze podataka (temeljene na mrežnom modelu podataka)

 relacijske baze podataka (temeljene na relacijskom modelu podataka)

 deduktivne baze podataka (temeljene na deduktivnom modelu podataka)

 temporalne baze podataka (temeljene na temporalnom modelu podataka)

 objektno/relacijske baze podataka (temeljene na poopćenom relacijskom modelu

podataka)

 objektnoorijentirane baze podataka (temeljene na objektnom modelu podataka)

4. TABLICE
Tablica definiramo kao osnovni element izgradnje svake baze podataka. Svaka tablica
opisuje neki entitet i sastoji se od redova i stupaca. Tablica je temeljni objekt baze podataka.
Tablicu kreiramo pomoću funkcije „Create table“ u Accessu. Uređivanje tablice svodi na
popunjavanje redova i stupaca, gdje nam prvi redak predstavlja atribute, a u stupcima se
nalaze njihove vrijednosti. Kod kreiranje tablice moramo odrediti i primarni ključ. Primarni
ključ mora biti neki jedinstveni atribut.

Tablice u mojoj bazi podataka:

Inventar

Posudba

Korisnici

Prodavač

Slika 2 tablice
4.1.Inventar
U tablici inventar se sastoje sve knjige koje se nalaze u knjižnici. Prvi atribut je ID
inventar koji je i primarni ključ. ID nam predstavlja broj pomoću kojeg možemo pronaći
naziv baze u kojoj firma posluje. Tablica se sastoji od 10 atributa: inventar, primjerak,
prezime, ime, naslov, godine, izvođač, udk ( univerzalna decimalna identifikacija), cijena,
sadržaj. ID je postavljen na „kratki tekst“ i ograničen na 5 znakova. Pod inventar smo stavili
broj pod kojim je knjiga upisana. Prezime, ime, naslov, godine, izdavač, udk su također
postavljeni na „kratki tekst“, a sadržaj na „dugi tekst“. Primjerak smo postavili na „broj“, a
cijenu smo postavili na „valuta“ koja se izražava u kunama.

Slika 3 inventar

Slika 4 dizajn inventar

4.2.Posudba
Ova tablica se sastoji od 5 atributa: ID posudba, inventar, datum, vratio, ID korisnik.
U ovoj tablici je ID posudba primarni ključ, koji je postavljen na „kratki tekst“ te ograničen
na 30 znakova. Osim njega, još smo postavili inventar i ID korisnika na „kratki tekst“. Datum
smo postavili na „datum/vrijeme“, te vratio na „da/ne“. Time točno znamo tko je vratio
posuđenu knjigu a tko nije.

Slika 5 posudba

Slika 6 dizajn posudbe

4.3.Korisnici
Tablica sadrži 5 atributa: ID korisnik, prezime, ime, mjesto, telefon. Primarni ključ je ID
korisnik, postavljen na „kratki tekst“ te ograničen na 30 znakova.
Slika 7 korisnici

Slika 8 dizajn korisnika

4.4.Prodavač
Tablica prodavač sadrži 5 atributa: ID posudba, ime, prezime, grad i godina rođenja. Svi
atributi su postavljeni na „kratki tekst“. Primarni ključ nam je ID posudba.
Slika 9 prodavač

Slika 10 dizajn prodavač

4.5.Model baze podataka-veze

Na slici su prikazane veze između tablica. Najvažnije je dobro povezati tablice da bi čim
lakše mogli koristiti podatke. Kod loše povezanih tablica ne možemo povezivati podatke.
Slika 11 odnosi

5.UPITI
Upit je objekt baze koji korisniku omogućava pregled jedne ili više tablica (ili drugih
upita), a omogućava i umetanje, ažuriranje ili brisanje podataka. U ovoj tablici imamo 3 upita
pomoću „Query Design“. U nastavku ću prikazati upite koje sadrži tablica.
Slika 12 upiti

5.1.Upit 1
U ovom upitu smo pretraživali sve knjige koje se nalaze u našoj bazi podataka. U našem
slučaju smo pretraživali knjigu „Med i mlijeko“. Ispod naslova, pod kriterij smo stavili Like
[upiši naslov knjige].
Slika 13 dizajn upita pretraživanje knjige

5.2.Upit 2
Pošto se u tablici korisnici nalaze korisnici sa istim prezimenima, zbog toga smo u ovom
upitu tražili samo prezime „Biškup“ i da je iz Zagreba.
Slika 14 upit prezime

Slika 15 upit dizajn prezime

5.3.Upit 3
U ovom upitu smo tražili sve uspješne posudbe. Spajali smo dvije tablice,
tablicu „korisnici“ i „posudbe“.
Slika 16 upit uspješna posudba

Slika 17dizajn uspješna posudba

6.OBRASCI
Obrasci ili Forme su objekti namijenjeni za unos, prikaz ili upravljanje izvođenjem
aplikacije. One su osnova sučelja između korisnika i aplikacije.
Slika 18 obrazac traži knjigu

7.IZVJEŠĆA
Izvještaji su posebni objekti za formatiranje, izračun i ispis (prikaz) izabranih podataka.
Moguće ih je izraditi pomoću Report Design ili Report Wizard. U izvještaju je moguće staviti
podatke iz jedne ili više povezanih tablica ili upita. Isto tako nije moguće dodavati, brisati ili
unositi nove podatke.
Slika 19 izvješće korisnici

Slika 20izvješće korisnici i knjige

8.ZAKLJUČAK
Izrada baze podataka nam omogućuje jednostavniji pristup i organiziranje podataka.
Korisnicima baze podataka omogućuje brz pristup traženom sadržaju jer se svi uneseni podaci
nalaze na jednom mjestu. Za izradu baze potrebno je prikupiti sve podatke te ih logički
rasporediti po tablicama o bilo kojoj djelatnosti da se radi.
Literatura
Popis tablica