SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ZAVOD ZA PRIMJENJENU MATEMATIKU
ODJEL ZA RAUNARSTVO

DIPLOMSKI RAD

Baza znanja
Samir au

Zagreb, studeni 2005.

Mentor: Doc. dr. sc. Kreimir Fertalj

Sadraj:
1.

2.

3.

4.

5.

Uvod ................................................................................................................................... 5
1.1.

to je baza znanja ? .................................................................................................... 5

1.2.

Svrha baze znanja....................................................................................................... 6

1.3.

Svrha i ciljevi projekta ............................................................................................... 6

Neke postojee baze znanja................................................................................................ 7

2.1.

Microsoft Knowledge Base........................................................................................ 7

2.2.

Talisma Knowledge Base......................................................................................... 11

2.3.

MyBase Desktop Edition ......................................................................................... 15

2.4.

Presjek dostupne programske podrke ..................................................................... 18

Baza podataka .................................................................................................................. 21

3.1.

Model baze podataka................................................................................................ 21

3.2.

Opis baze podataka................................................................................................... 22

Korisniko Suelje ........................................................................................................... 23

4.1.

Glavni Ekran ............................................................................................................ 23

4.2.

Kategorije znanja...................................................................................................... 25

4.3.

Vrste znanja.............................................................................................................. 27

4.4.

Pretraivanje............................................................................................................. 30

4.5.

Znanje....................................................................................................................... 32

4.6.

Dodatni podaci o znanju........................................................................................... 33

4.7.

Izvjetaji ................................................................................................................... 38

4.8.

Glavni izbornik......................................................................................................... 40

Aplikacija ......................................................................................................................... 41
5.1.

Princip rada aplikacije.............................................................................................. 43

5.1.1.

Arhitektura aplikacije....................................................................................... 46

6.

Klasifikacija znanja i inicijalni sadraj osnovnih tablica s podacima.............................. 47

6.1.

Vrste znanja.............................................................................................................. 47

6.2.

Kategorije znanja...................................................................................................... 50

6.3.

Funkcije osoba.......................................................................................................... 53

6.4.

Vrste linkova ............................................................................................................ 53

6.5.

Znanje....................................................................................................................... 54

7.

Proirenje projekta baze znanja........................................................................................ 55

8.

Zakljuak.......................................................................................................................... 56

Dodatak .................................................................................................................................... 57

1. Uvod
1.1. to je baza znanja ?
Baza znanje je kolekcija injenica i pravila koja slui rijeavanju problema.
Baza znanja je posebna vrsta baze podataka, koja slui za upravljanje znanjem.Ona je
centralizirani repozitorij za informacije, odnosno kolekcija meusobno povezanog znanja.
Uloga baze znanje je da pomogne korisnicima da nau znanje koje trae to bre i
jednostavnije iz vie izvora i da znanje dijele s drugim korisnicima.
Baza znanja moe biti dio ekspertnih sustava, koji sadri injenice i pravila za rijeavanje
problema.
Baza znanja kao raunalna aplikacija slui za prikupljanje, unos, organiziranje, i
pregledavanje znanja.Ona treba optimizirati svaki od tih koraka.
Baza znanja obino nije statika kolekcija informacija, nego se znanje dinamiki mora
mijenjati, stvarati i brisati po potrebi.
Neke osnovne stvari koje bi svaka baza znanja trebala imati su mogunost klasificiranja
odnosno kategorizacije, pretraivanje, te unos i upravljanje znanjem.
Baza znanja se najee sastoji od znanja neke organizacije koje eli pruiti korisnicima, to
ukljuuje lanke, pomo, korisnike upute i ostale oblike znanja.
Ipak najvanija stvar svake baze znanja su informacije koje baza znanja posjeduje.Baza
znanja koja sadri neke irelevantne ili zastarjele informacije koje nikom ne slue nije od
velike koristi.Zato je kljuno za svaku bazu znanja da se pazi da informacije stalno budu
nove i relevantne, kao i da budu dohvatljive, odnosno da putem pretraivanja znanja ili
pregledom kroz kategorije korisnik uvijek nae informacije koje je traio, jer je inae to
znanje neupotrebljivo.

Baza znanja ovog projekta sadri i namijenjena je sadravanju relativno manjeg broja
podataka.Baze znanja koje sadre jako velik broj podataka trebaju podravati napredne
tehnologije za minimalizaciju broja pristupa disku gdje su pohranjeni podatci, optimizaciji
upita koja bi radila ekvivalentni upit ali s jednostavnijim izrazima i openito bolju
iskoristivost raunalnih sustava.

1.2. Svrha baze znanja

U modernom svijetu informacije su postale iroko dostupne.Uz pomo razvoja internet
infrastrukture i informacijskih tehnologija do znanja je danas lake doi nego ikad prije.Za
razliku od prije informacije su dostupne svima i nitko nema monopol na informacijama nego
se one ire jako brzo.
No ipak u tom moru informacija tee je doi do znanja koje nam je u nekom trenutku
potrebno.Od silnih podataka tee je pronai eljeno znanje, odnosno filtrirati nepotrebne
informacije.
Zato je upravljanje znanjem postalo jedna od vanijih interdisciplinarnih znanosti i baza
znanja ima tu veliku ulogu u pohrani, tienju, pretraivanju i razmjeni znanja.Baza znanja je
tehnologija i jedan od dijelova cijelog procesa upravljanja znanjem.

1.3. Svrha i ciljevi projekta

Cilj ovog projekta je napraviti radnu verziju aplikacije baza znanja.Aplikacija radi nad bazom
podataka i omoguava stvaranje znanja upisivanjem podataka, razvrstavanje i kategorizaciju
znanja, korisniko definiranje atributa znanja, upravljanje dijelovima znanja i pregled i
pretraivanje znanja.Na primjeru unijetih dijelova i atributa znanja pokazati koncept znanja,
svrhu i funkcionalnosti aplikacije.

2. Neke postojee baze znanja

2.1. Microsoft Knowledge Base
Microsoftova baza znanja je jedna od najpopularnijih bazi znanja na internetu.Sadri znanje o
problemima vezanim za sve Microsoftove proizvode, i openito o raunalnoj tehnologiji.
lanke u bazi su pisali profesionalci pa taj dio kreiranja znanja je skriven od krajnjih
korisnika.No kako baza sadri jako puno informacija teite ove baze znanja je stavljeno na
brzo i relevantno pretraivanje i pronalaenje specifinog znanja.
Izgled aplikacije je slian drugim internet bazama znanja.Na poetnoj stranici baze znanja
bira se jedan od naina pronalaenja odgovarajueg znanja.Ti naini su jednostavno
pretraivanje, napredno pretraivanje ili biranje nekog linka na lijevoj strani koji predstavlja
jedan od proizvoda ili kategorija za koje se pomo trai.

Slika 2.1 Poetni ekran Microsoft Support Center-a

Pregledavanje (browsing) je napravljeno tako da na vie naina moemo pronai ono to

traimo.Moe se krenuti od osnovnih centara za korisniku podrku, od kojih je svaki vezan
za neki Microsoftov proizvod.Dalje se na lijevoj strani otvaraju osnovne kategorije dok su na
desnoj strani lanci razvrstani po vrstama (How-to lanci,Troubleshooting Fix,Bug,
instrukcije, info, Download i razni drugi lanci).

Slika 2.2 Primjer lanka u Microsoft Knowledge Base-u

Kod otvaranja pojedinog lanka uoavamo da svaki lanak ima svoj identifikacijski broj
(Article ID), datum zadnje izmjene i broj revizije.Svaki lanak je podijeljen na odlomke, pa
tako imamo ovisno o pojedinom lanku i vrsti lanka podijele na saetak, pitanje, odgovor,
simptome i ostale dijelove lanka.Do drugih povezanih lanaka se moe doi otvaranjem
drugog identifikacijskog broja lanka.lanak moe imati i vanjske linkove.Na dnu lanka
nalazi se dio u kojem pie na koje proizvode se lanak odnosi.lanak moe imati i kljune
rijei i dodatne rijei za upite koji e olakati pretraivanje lanaka.Korisnik moe komentirati
svaki lanak ili dati svoju ocjenu.lanci se mogu prevesti na veliki broj stranih jezika,
ukljuujui i hrvatski.

Na desnoj stranici se nalaze linkovi na povezane lanke, podijeljene po vrstama, kao i

povezane stranice, izvori podataka itd.Alati za stranicu se nalaze na desnoj strani i s njim a se
moe ispisati lanak, poslati elektronikom potom ili spremiti u posebne favorite podrke.

Slika 2.3 Napredno pretraivanje

Unoenjem kljunih rijei u pretraivanju dajemo da znanja da lanci koje traimo spadaju u
neko od pitanja koje traimo.Tipine kljune rijei su (kbBackup, kbEventLog, kbformat,
kbWinsock, kbDataBase) i svaka logikim opisom odgovara nekom podruju i
tematici.Kljune rijei moemo podijeliti na proizvode ili podruje na koje se odnose i tipove
lanaka.

Microsoftova baza znanja sadri vie od 150000 lanaka, te je zbog toga dohvat pravog
lanka pretraivanjem od izuzetne vanosti. Napredno pretraivanje Microsoft Support
Center-a napravljeno je tako da korisnik moe birati veliki broj postavki prilikom stvaranja
upita za pretraivanje kako bi to vie specificirao svoj upit.Korisnik prvo moe izabrati
proizvod za koji eli pronai lanke.Dalje se upisuju rijei za pretraivanje, te se mogu unijeti
WildChar znakovi to moe dosta pomoi jer se pomou njih eliminiraju razliiti sufiksi i
prefiksi nekih rijei.Vrste pretraivanja mogu biti po svim dijelovima teksta lanka, zatim
pretraivanje samo naslova lanaka, identifikacijskih brojeva lanka ili greaka.Korisnik bira
da li eli pretraivanje koristei sve upisane rijei, bilo koju upisanu rije, tonu frazu ili frazu
koja sadrava boolean izraze.Vremensko pretraivanje ukljuuje biranje zadnje izmjene
lanka, te e rezultat vratiti samo lanke ija je zadnja izmjena bila poslije odabrane.Mogu se
izabrati i pojedine vrste lanaka koje e se pretraivat.Rezultat upita se moe prikazati
podijeljen po kategorijama.

10

2.2. Talisma Knowledge Base

Talisma Knowledge Base je multi korisniki sustav koji organizacijama koje ga

upotrebljavaju prua help desk, korisniku podrku, kao i upravljanje dokumentima.
Talisma je sofisticirana baza znanja za velike organizacije, iako je suelje napravljeno vrlo
jednostavno, no postoje funkcionalnosti poput raznih statistikih izvjetaja koje su od vanosti
samo veim organizacijama, prvenstveno poslovnim.
Talisma Knowledge Base je napravljena potpuno kao internet baza znanja.
Baza znanja se moe podijeliti u etiri osnovna modula.To su kreiranje znanja, upravljanje
(Managment) znanjem, isporuka znanja i izvjetaji(Reporting).
Na osnovu tih modula razlikujemo i razliite uloge korisnika koje koriste te module:Autori
kreiraju znanje, zatim tu su korisnici za odobravanje i upravljanje znanjem, korisnici koji e
to znanje traiti i pregledavati, i na kraju menaderi za gledanje raznih izvjetaja o koritenju
baze znanja.
Kreiranje znanja napravljeno je pomou intuitivnog suelja.lanak je glavna jedinica baze
znanja.lanci se piu uz pomo WYSIWYG(What You See Is What You Get) editora za
pisanje lanaka.lanci se mogu stvarati, brisati i editirati.Postoji i mogunost jednostavnog
unosa vanjskih dokumenata(datoteka).Baza znanja podrava veinu najee koritenih
formata poput MS Worda i Excela, Pdf dokumenata, html, RichTekstFormata, kao i unos
slika, zvuka, videa, i drugih formata.Odmah se radi i formatiranje lanaka za printanje.Uz
dokumente, uz lanke se mogu povezati i linkovi na druge lanke, kao i vanjski
linkovi.Postoje i predloci(template) za stvaranje lanaka.
Upravljanje znanjem napravljeno je tako da postoje razne korisnike uloge (User Roles) sa
veim ili manjim ovlastima, pa korisnici na osnovu njih imaju ovlasti stvaranja, odobravanja,
i upravljanja lanaka.Zbog toga postoji i povijest za svaki lanak, gdje se moe vidjeti to je
tko i kada promijenio na lanku.Postoji mogunost praenja cijelog procesa stvaranja i
validacije lanka. Napredne mogunosti upravljanja podravaju obavijest putem elektronike
pote o promjenama statusa lanaka, kao i praenje promjena sadraja specifinih lanaka na
koje se korisnici pretplate.Automatizirano je i upravljanje vremena lanka, gdje se moe
unaprijed postaviti datum izdavanja lanka, gledati cijela povijest rada na lanku i slino.
11

Slika 2.4 Formatiranje teksta lanka

Nakon kreiranja i odobravanja lanaka, lanci se mogu gledati na portalu.Tu isto postoje
razne korisnike uloge za registrirane i neregistrirane korisnike, te se svakoj grupi moe
pridijeliti pristup odreenom znanju.
Napredno pretraivanje ukljuuje pretraivanje pomou svih rijei, tone fraze, boolean izraza
i prirodnog jezika, te ukljuivanja sinonima u pretragu, sve to uz koritenje WildChar
znakova.Pretraivanje prua i mogunost pretrage na stranim jezicima, kao i pretraivanje
samo odreenih kategorija i potkategorija.
Postoji i pretraivanje slino kao u ekspertnim sustavima u kojima korisnik daje odgovore na
postavljena pitanja pa se na temelju njih daje rezultat pretrage.

12

Raznim izvjetajima se moe vidjeti popularnost lanaka, koliko i to su korisnici najee

traili i gledali, popularnost lanaka, rad pojedinih zaposlenika i slino.

Slika 2.5 Primjer statistikog izvjetaja

Od ostalih mogunosti postoji i rjenik podataka, pomou kojeg se definiraju pojmovi za
rijei i izraze i prilikom pregledavanja lanaka korisnik ima direktni link na objanjenje ako
se unutar lanaka pojavi ta rije ili pojam.
Iako je ova baza znanja dosta drukijeg tipa nego baza znanja za ovaj diplomski zadatak, jer
je prvenstveno namijenjena velikim, prvenstveno poslovnim, organizacijama koje e pruati
podrku svojim korisnicima ili zaposlenicima, postoje neke slinosti koje su opisane kasnije.
Izgled lanka je slian kao i u Microsoft knowledge base-u.Na sredini se nalazi tekst lanka, u
kojem se ne razlikuju polja za razne dijelove znanja (npr. naslov, saetak i slino) nego je
korisniku dano da kod pisanja teksta razliitim formatom teksta razdvoji tekst u logike
cijeline.

13

I u ovoj bazi znanja dodatni podaci o lancima i naredbe za rad sa lankom smjetene su na
desnoj strani.To su identifikacijski broj lanka, datum zadnje izmjene, printanje lanka ili
slanje elektronikom potom, povezani dokumenti i korisniko ocjenjivanje i komentar
lanka.

Slika 2.6 Izgled lanka i suelja Talisma Knowledge Base-a

14

2.3. MyBase Desktop Edition

Ova baza znanja ima najvie slinosti s bazom znanja za diplomski rad.Prvenstvena joj je
namjena da kao desktop aplikacija slui korisnicima prvenstveno za pohranu svojih osobnih
podataka.
Baza znanja slui za stvaranje, spremanje i organiziranje znanja u rich text i html formatu.
Svakom lanku se mogu dodati bilo koji oblik dokumenta ili slike, ukljuujui i binarne
datoteke, slino dodavanju privitka na elektroniku potu.Datoteke se mogu naknadno gledati,
mijenjati, brisati i komentirati.
Ispis lanaka ili kategorija podrava mnoge mogunosti, kao to su doseg i sadraj ispisa,
definiranje margina, slova, zaglavlja i slino.
OLE Drag & Drop funkcionalnosti mogue je dodavati, kopirati i micati lanke i dokumente
izmeu lanaka ili lanaka i Windows operacijskog sustava suelja.
Za zatitu upisanih podataka postoje etiri naina zatite podataka sa ifrom (password
protection) od pristupa samoj bazi, pristupa pojedinim granama do definiranju read-only
mogunosti za pojedine lanke ili kategorije.
Uvoz i izvoz (import/export) radi sa raznim formatima teksta, datoteka, linkova, struktura
direktorija i CD-ROM indeksa.
Od naprednih dodatak tu su prebacivanje u html, capture web stranica, napredna saimanja
podataka, ukljueni web browser unutar aplikacije, optimizaciju brzine i napredno
formatiranje teksta i postavke programa.

15

Slika 2.7 Izgled suelja MyBase Desktop Edition

Na lijevoj strani aplikacije nalazi se stablo struktura s vorovima koji predstavljaju kategorije,
potkategorije ili same lanke.lanci se sastoje od formatiranog teksta sa slikama, i svaki
moe imati vie povezanih dokumenata ili linkova.
Ispod lanka nalaze se dodane datoteke i linkovi.
Za ljepi izgled suelja u aplikaciju se mogu dodavati ikone po elji te se one mogu
pridjeljivati kategorijama i lancima.

16

Slika 2.8 Pretraivanje u MyBase Desktop Edition

Nain pretraivanja se moe vidjeti na prethodnoj slici.Bira se da li se eli traiti po tonoj

frazi, po svim unijetim rijeima, sa jednom od unijetih rijei ili se ele iskljuiti lanci koji ne
sadre neke rijei.Bira se i doseg pretraivanja, odnosno da li e se pretraiti naslovi, tekst
lanka ili imena dodanih datoteka.Pretraivanje se moe postaviti da bude osjetljivo na velika
i mala slova.
Ova baza znanja najslinija je diplomskom radu zato to joj je namjena da kao desktop
aplikacija slui korisniku kao baza znanja te nema mogunosti razmjene znanja putem
interneta direktno u bazi znanja nego jedan korisnik (ili vie korisnika na istom raunalu)
stvara i razmjeta znanje, te poslije trai i pregledava to to je pohranio.
Razlike izmeu ove baze znanja i projekta su neke dodatne napredne funkcije i naredbe
MyBase Desktop baze znanja koje toliko ne mijenjaju koncepciju baze znanja no olakavaju
rad aplikacije.
Takoer, u MyBase Desktopu lanci nisu nikako struktuirani i ne mogu se podijeliti u logike
cijeline.lanak nema definiranu oznaku, datum stvaranja niti kljune rijei .

17

2.4. Presjek dostupne programske podrke

Vidimo da postoje razne vrste programske podrke baza znanja, koje se razlikuju po njihovim
osnovnim namjenama, kome su te baze znanja namijenjene, i o tome ovisi i sama arhitektura i
tehnologije baze znanja kao i njena filozofija i nain organiziranja kreiranja, upravljanja i
gledanja znanja.
Microsoft Knowledge Base prvenstveno slui pruanju pomoi svojim korisnicima, odnosno
da olaka pronalaenja rjeenja korisnicima njihovog softvera.Krajnji korisnici nemaju
mogunost stvaranja i organiziranja znanja, nego to rade profesionalci dok oni mogu samo
znanje gledati i pretraivati.Kako se u bazi znanja nalazi jako puno lanaka teite je stavljeno
na pretraivanje lanaka i brzo i tono pronalaenje onog to korisniku treba.
Talisma Knowledge Base je namijenjena vie pruanju pomoi i meusobnoj komunikaciji
zaposlenika i korisnika veih organizacija.U njoj se dijele korisnike uloge na temelju onog
to korisnik smije raditi na samoj bazi znanja.Sam proces stvaranja znanja je sloeniji jel
proces se sastoji od vie koraka te se svako znanje mora odobriti.
MyBase Desktop Edition nije viekorisnika baza znanja, a time nije ni mreni orijentirana
nego je namijenjena pohrani i organiziranju osobnih podataka na disku.
Ova baza znanja za diplomski zadataka po koncepciji i mogunostim najslinija je MyBase
Desktop Edition bazi znanja jel je isto namijenjena za rad sa osobnim podacima poput
korisnikih rauna, podataka o karticama i slino.No definiranje znanja slinije je drugim
bazama znanja zato to u projektu za svako znanje postoje zapisi poput identifikacijskog broja
i datuma zadnje izmjene kao i u Microsoft Knowledge Base-u i Talisma Knowledge Base-u.
Sama arhitektura projekta je dakle ista kao u MyBaseu, dakle jednokorisnika Windows Form
aplikacija.
Pretraivanje je napravljeno po uzoru na Microsoftovu bazu znanja, iako sve baze znanja
koriste sline napredne funkcije kod stvaranja upita pretraivanja.I u ovoj bazi znanja postoje
kljune rijei za definiranje logike cijeline pretrage.
Svaka od ovih znanja ima neki oblik pretraivanja (browse) kreui se po kategorijama i
podkategorijama.Kod ovih baza znanja kod kojih je omogueno kreiranje kategorija, moe se
praktiki stvoriti beskonano podkategorija pa je tako napravljeno i u ovom radu.

18

Sve tri opisane baze znanja imaju slian izgled suelja.Na lijevoj strani se nalaze kategorije i
potkategorije u obliku stabla koje se pregledavaju (browse).Na desnoj strani je lanak, dok u
Microsoft i Talisma bazi znanja na desnoj strani imamo dodatne podatke o lanku.Slino
suelje se napravljeno i u ovoj bazi znanja.
Koncepcija koju nemaju ove tri opisane baze znanja je korisniko definiranje atributa, dok je
ovaj rad podrava.Za neku odreenu vrstu znanja poput znanja o korisnikim raunima,
serijskim brojevima, knjigama itd. korisnik moe definirati koje stvari su zajednike za tu
vrstu znanja (npr. za vrstu znanja korisniki rauni definirani atributi su korisniko ime
(login) i ifra(password).Korisniku je omogueno proizvoljno stvaranje vrsta znanja i za
svaku vrstu znanje definiranje atributa.
Kod svih opisanih baza znanja glavni dio baze je lanak, odnosno znanje.U posljednje dvije
opisane baze znanja taj lanak je formatirani tekst, nestrukturiran, koji nema definiranih
atributa.U Microsoft Support Center bazi znanja postoje neke definirane strukture lanka
(saetak, simptomi i slino) no kako ta baza nije namijenjena punjenju od strane korisnika ne
postoji mogunost korisnikog definiranja atributa lanka.
Isto tako ovdje imamo mogunost dodavanja linkova i linkova na povezano znanje, no
nemamo mogunost stavljanja dokumenata na server, nego stavljamo samo link na odreenu
datoteku koja se moe nalaziti negdje na mrei ili lokalno na disku.
U vlastitoj bazi znanja koriteno je samo izvjetaj koji e prikazati strukturirano sve elemente
odreenog znanja(lanka) ili vie lanaka, no zbog razliite filozofije aplikacija nema potrebe
za raznim statistikim izvjetajima.
Ovaj diplomski rad je napravljen tako da bude baza znanja prvenstveno za jednog korisnika,
koji e pohranjivati podatke o svom znanju, te nije napravljen kao internet aplikacija.Zato i
nema korisnikih uloga, nego jedan korisnik ima ulogu i administratora i korisnika koji e
gledati uneseno znanje.Projekt ne podrava zatitu pristupa podacima ili kategorijama.

19

Kreiranje lanka odnosno teksta znanja je raeno na slian nain kao i u MyBase i Talisma
bazi znanja.Koristi se WYSIWYG Editor, koji je u projektu napravljen kao Rich Text Format
Editor, no nema mogunost podrke za html kao ove dvije baze znanja.Editor ima osnovne
mogunostima poput izmjene veliine, vrste, boje i stila slova, bulleta, align-a(lijevo, desno,
sredina)i indent-a(uvuenost teksta).
Hijerarhija kategorija je napravljena slino kao i u MyBase i Talisma bazi znanja, dakle
postoji mogunost stavljanja praktiki beskonano kategorija i potkategorija, i pretraivanja i
browsanje po njima.

20

3. Baza podataka
3.1. Model baze podataka

Sl. 3.1 Model Baze Podataka

21

3.2. Opis baze podataka

Kao to vidimo na prethodnoj slici modela baze podataka, baza se sastoji od sedamnaest
tablica.
Osnovna tablica je tablica _Znanje koja predstavlja odreeno znanje, odnosno lanak.Svaki
taj lanak ima svoj naslov, tekst znanja, datum kreiranja i datum auriranja znanja, ifru, kao i
vezu na vrstu znanja.O vrsti znanja pak ovisi koje e atribute imati znanje, dok se u tablici
VrijednostAtributa upisuju vrijednosti atributa za svako znanje.
Tablica Kategorija predstavlja kategorije, koja je povezana s tablicom KategorijaRoditelj u
kojoj su opisane hijerarhija kategorija, odnosno koja potkategorija pripada kojoj
kategoriji.Svaka kategorija moe imati od nula do praktiki beskonano znanja i
potkategorija.Tablica KategorijaZnanje je veza odnosno pripadnost znanja pojedinoj
kategoriji.
Linkovi (veze) su smjeteni u tablici Linkovi koja je povezana sa tablicom VrstaLinka gdje se
nalazi opis raznih vrsta linkova.Vrste linka su http, ftp, datoteka, direktorij, e-mail i
slino.Linkovi su povezani sa znanjem tablicom LinkoviZnanje.Jedno znanje moe imati vie
veza (linkova)
Slino su rijeene osobe.Osobe su smjetene u tablici Osobe.U tablici FunkcijaOsobe nalaze
se funkcije osobe vezane uz tablicu Osobe koje mogu biti autor, suradnik, administrator
itd.Funkcije se mogu proizvoljno dodavati iz aplikacije u tablicu.Osobe su vezane sa znanjem
tablicom OsobaZnanje.
Tablica PovezanoZnanje slui za zapisivanje veza na povezano znanje.Tablica je dvostruko
vezana na tablicu Znanje.U tablici se nalaze klju znanja i povezanog znanja.
Kljune rijei su pohranjene u tablici KljucneRijeci koja je povezana sa znanjem tablicom
KljucnaRijecZnanje.

22

4. Korisniko Suelje
4.1. Glavni Ekran

Slika 4.1 Izgled glavnog ekrana

Na prethodnoj slici vidimo izgled aplikacije, odnosno glavni ekran koji slui za pregled
znanja, pretraivanje i pregled po kategorijama, mijenjanje teksta i otvaranje vanjskih linkova
i linkova na povezano znanje.Do ostalih prozora dolazi se vrlo jednostavno, obino
dvostrukim klikom ili iskonim izbornikom(context menu).
Na lijevoj strani nalazi se kontrola TreeView, odnosno pogled po vorovima.Svaki vor moe
predstavljati ovisno o pogledu kategoriju, vrstu znanja ili samo znanje.Iznad njega nalazi se
traka sa alatima koja sadri osnovne operacije vezane uz vorove stabla.
Ispod nje takoer na lijevoj strani nalaze se kontrole pomou kojih moemo pretraivati
znanje i gledati dobivene rezultate.
23

Desno od svega toga nalaze se podaci o znanju.Taj dio se isto dijeli na vie dijelova a svaki
predstavlja neki dio znanja.Na sredini gore vidi se naslov znanja, ispod se nalaze atributi koji
ovise o vrsti znanja.Ispod toga nalazi se tekst editor koji slui za unos i gledanje teksta
znanja.Na traci s alatima iznad toga su kontrole za formatiranje teksta.
Na desnoj strani znanja gore nalaze se ikone s linkovima na povezano znanje i vanjskim
linkovima.Traka sa alatima ispod slui za rad s tim linkovima i mijenjanje pogleda.Ispod toga
nalaze se redom:ifra znanja, vrsta znanja, popis kategorija kojima pripada znanje, popis
kljunih rijei, datum kreiranja znanja i datum auriranja, te na kraju popis osoba vezanih uz
to znanje.
Iznad cijelog tog djela koji predstavlja informacije o znanju nalazi se traka s alatima na kojoj
su alati koji slue za rad s znanjem.U isto vrijeme moe biti otvoreno vie razliitih znanja, i
svako se otvara u zasebnoj stranici.

24

4.2. Kategorije znanja

Slika 4.2 Izgled TreeView kontrole po kategorijama

Kao to je prethodno vieno na lijevoj strani ekrana nalazi se pogled po vorovima.Postoji

vie naina prikaza, a na Slici 4.2 to je pogled po kategorijama, sa ukljuenim prikazom
znanja.Ikona crvene knjige predstavlja kategorije i potkategorije dok ikona papira predstavlja
znanje.
Klikom mia na kategoriju u donjem dijelu ekrana gdje se prikazuju rezultati pretraivanja se
ispisuje sve znanje sadrano u toj kategoriji.Klikom mia na odreeno znanje to znanje se
otvara na desnom dijelu ekrana.vorovi se otvaraju i zatvaraju dvostrukim klikom mia na
odreeni vor ili na znak plus i minus.Kategorije i znanje se mogu kopirati i premjetati
jednostavnim koritenjem Drag and Drop funkcionalnosti.Znanje je jednostavno premjestiti
pomou Drag&Drop-a iz jedne kategoriju u drugu ili pak jednu potkategoriju u
drugu.Dranjem tipke Control(ctrl), radi se kopiranje znanja ili potkategorija.

25

Tipkom delete dok je oznaeno znanje brie se pripadnost znanja odreenoj kategoriji,
odnosno poziva se funkcija za potpuno brisanje znanja ukoliko znanje pripada samo jednoj
kategoriji.Ukoliko je oznaena kategorija brie se kategorija, no samo ako ne sadri niti jedno
znanje ni potkategoriju.
Iznad TreeView kontrole nalazi se traka sa alatima za rad s TreeView kontrolom.
Klikom na prvi gumb na traci stvara se nova kategorija.Mora biti oznaena kategorija kojoj e
nova kategorija pripadati.Poziva se prozor za unos naziva kategorije, i kada se unese naziv i
stisne na gumb ok , u bazi se stvara zapis nove kategorije, kao i njena pripadnost.TreeView
kontrola se osvjei i pojavljuje se novo stvorena kategorija.
Klikom na drugi gumb trake s alatima radi se izmjena naziva kategorije.Procedura je
istovjetna onoj za stvaranje nove kategorije, samo to se u prozoru upisuje novi naziv
kategorije i na osvjeenoj TreeView kontroli pojavljuje se izmijenjeni naziv.
Klikom na trei gumb trake radi se brisanje kategorije.Kategorija koja se brie ne smije
sadravati niti znanje niti druge potkategorije.Nakon to korisnik odobri brisanje kategorije
kategorija se brie iz baze i mie iz TreeView kontrole.
Sljedea dva gumba slue za proirivanje svih vorova TreeView-a, odnosno skupljanje svih
vorova osim prvog vora korijena.
Sljedeim gumbom mijenja se da li se eli da se u TreeView kontroli prikau lanci ili da se
iskljui prikaz lanaka radi bolje preglednosti. Tada se lanci odreene kategorije jedino
mogu vidjeti klikom na tu kategoriju u donjem dijelu ekrana.
Klikom na zadnja tri gumba trake s alatima mijenja se pogled TreeView kontrole.Prvim se
dolazi do sad opisanog suelja i pogleda po kategorijama.Drugim se prelazi u pogled po
vrstama znanja i mijenjaju se ikone i znaenja prva tri gumba trake.I konano zadnjim se
prelazi u model za Browsanje odnosno samo pregledavanje podataka.Taj pogled je istovjetan
onom sa kategorijama samo to se ne prikazuju kategorije koje ne sadre niti jedno znanje, i
pored svakog naziva kategorije pie broj koji pokazuje koliko koja kategorija sadri
znanja.Tada se i miu gumbi koji slue za rad s kategorijama s trake s alatima.

26

Slika 4.3 Pogled za pregledavanje(browse)

4.3. Vrste znanja

Kao to je prethodno reeno prelaskom u pogled s vrstama znanja u vorovima se prikazuju
vrste znanja i pripadajue znanje.Takvim pogledom u hijerarhiji moemo maksimalno imati
tri razine vorova.Ikona zelene knjige predstavlja vrstu znanja.
Na traci s alatima u pogledu po vrstama znanja mijenja se izgled i funkcionalnost prva tri
gumba dok ostali ostaju nepromijenjeni.

27

Slika 4.4 Pogled po vrstama znanja

Kao to je prethodno pokazano prelaskom u pogled s vrstama znanja u vorovima se

prikazuju vrste znanja i pripadajue znanje.Takvim pogledom u hijerarhiji moemo
maksimalno imati tri razine vorova.Ikona zelene knjige predstavlja vrstu znanja.
Na traci s alatima u pogledu po vrstama znanja mijenja se izgled i funkcionalnost prva tri
gumba dok ostali ostaju nepromijenjeni.
Klikom na prvi gumb stvara se nova vrsta znanja.Tada se otvara prozor sa slike 4.5
U ovom prozoru se opisuje vrsta znanja.Unosom teksta atributa i biranjem njegovog tipa i
klikom na gumb Dodaj Atribut taj atribut se pojavljuje u gornjoj listi atributa.Biranjem
atributa iz te liste moe se taj atribut izmijeniti ili izbrisati iz liste atributa.U donje tekst polje
upisuje se i sam naziv vrste znanja.Na kraju klikom na tipkuOK, u bazi se stvara znanje sa
pripadajuim atributima iz liste.Vraanjem u TreeView vor s tim imenom vrste znanja se
pojavljuje.

28

Slika 4.5 Dodavanje nove vrste znanja

Izmjena vrste znanja se odvija na slian nain.Odabere se vor koji predstavlja vrstu znanja
kojoj elimo promijeniti atribute i kliknemo na drugi gumb s trake alata.Otvara se isti prozor
kao i kod dodavanja nove vrste znanja samo to je popunjena lista s ve postojeim
atributima.Na isti nain se dodaju, briu i izmjenjuju atributi kao i kod stvaranja nove vrste
znanja, a ime se isto moe promijeniti na donjem tekst polju.
Brisanje vrste znanja se radi klikom na trei gumb s trake alata.Brisanje odreene vrste znanja
jedino je mogue ako ne postoji niti jedno znanje te vrste.

29

4.4. Pretraivanje

Slika 4.6 Stvaranje upita pretraivanja

U donjem lijevom kutu glavnog ekrana nalazi se prostor za upisivanje pojmova
pretraivanja.Unutar kontrole tabControl postoje dvije stranice, jedna za upis pojmova za
pretraivanje, a druga za prikaz dobivenih podataka.
Kod upisa pojmova za pretraivanje, inicijalno postoji samo jedno tekst polje za upis pojmova
i gumb Trai.To je jednostavno pretraivanje i ono e pretraiti da li se svaka upisana rije
nalazi unutar nekog znanja, bilo da se radi o naslovima znanja, atributima, tekstu linkovima,
osobama, kljunim rijeima ili iframa znanja i vratiti dobivene rezultate na drugoj stranici
tabControl-e.Klikom na link Napredno Pretraivanje, otvaraju se nove mogunosti koje
moemo ukljuiti kod stvaranja upita pretrage.Rijei ili fraza se upisuju u isto tekstualno polje
kao i kod jednostavnog pretraivanja.U prvoj kontroli comboBox ispod bira se koji dijelovi
znanja e se pretraivati.Ponuene mogunosti izbora su pretrai: Samo Naslove gdje e se
pretraiti samo naslovi znanja, Naslove i Atribute gdje e u pretragu biti ukljueni i atributi
znanja, Naslove,Tekst i Atribute gdje e dodati i tekst znanja u pretraivanje, Sve gdje e
uz navedene biti pretraeni i linkovi, osobe i kljune rijei.

30

Zatim se bira da li e se pretraivati po svim upisanim rijeima ili po tonoj frazi.Upit po

tonoj frazi nee razdvajati rijei i traiti ih odvojeno nego e gledati da li se unutar znanja
nalazi tono upisana fraza.
Kod biranja zadnje izmjene kao rezultat pretraivanja bit e prikazano samo ono znanje iji je
datum auriranja poslije odabrane zadnje izmjene.Ponuene mogunosti biranja zadnje
izmjene su prije: sedam dana, trideset dana, devedeset dana, est mjeseci ,jedna
godina.
Sljedee se biraju osobe vezane za znanje koje se pretrauje.Rezultat pretrage e biti samo
ono znanje koje ima vezane odabrane osobe.Osobe se mogu upisati u tekstualno polje ili se
mogu odabrati klikom na gumb pored koji otvara prozor s popisom svih osoba u bazi znanja,
te se iz tog popisa miem mogu selektirati osobe koje se ele pretraivati.
Onda se mogu birati kljune rijei po kojima e se vriti pretraga.Kljune rijei moemo
unijeti na isti nain kao i kod unosa osoba.
Ako elimo pretraiti samo pojedine kategorije, u sljedee tekstualno polje upisujemo imena
kategorija koje e se jedino pretraivati.Kategorije moemo izabrati i iz popisa kategorija
klikom na gumb pored tekstualnog polja.Tada se otvara forma u kojoj se kategorije izabiru
odabirom jedne ili vie kategorija iz liste

Slika 4.7 Odabir vrsta koje e biti ukljuene u pretraivanje

31

Na isti nain moemo pretraivati i sam odreene vrste znanja unosom u tekstualno polje ili
izborom iz liste svih vrsta znanja.Kao rezultat pretrage e biti samo oni lanci ija vrsta
znanja odgovara odabranim vrstama znanja.
Na kraju jo moemo pretraivati i po iframa znanja.ifra je identifikacijska svakog lanka i
ako znamo odreenu ifru znanja moemo je upisati u tekstualno polje za unos ifri ili
odabrati iz liste.

4.5. Znanje
Otvaranjem znanja nekim od prije navedenih naina na lijevoj strani ekrana na centralnoj i
desnoj strani glavnog prozora se otvara novi UserControl nazvan znanje.Pregled svakog
znanja se isto pak moe podijeliti na vie dijelova.

Slika 4.8 Osnovni podaci o znanju (naslov, atributi, tekst)

32

Na sredinjem djelu ekrana gore nalazi se naslov znanja, ispod kojih se nalaze atributi i
njihove vrijednosti.Znanje ne mora sadravati vrijednosti za svaki atribut pa e onda taj dio
liste atributa biti prazan.Takoer neke vrste znanja ne moraju sadravati atribute pa e cijela
lista biti prazna.Naziv znanja se moe promijeniti dvostrukim klikom na polje gdje se nalazi
naziv.Tada se otvara forma za promjenu naziva.Vrijednost atributa se mijenja na isti nain,
dakle dvostrukim klikom mia na atribut iz liste koji se eli promijenit, te se takoer otvara
forma za promjenu vrijednosti.Ukoliko uneeni atribut ne odgovara tipu atributa program e
dojaviti pogreku te vrijednost atributa se nee zapisati, pa korisnik mora ponoviti postupak
dodavanja atributa.
Na sredinjem donjem dijelu, ispod liste atributa nalazi se polje za unos, izmjenu i itanje
teksta znanja.Iznad njega je traka sa alatima koja slui za formatiranje teksta.To su klasine
naredbe i ikone za formatiranje teksta:Bold za masna slova, Italic za ukoena slova,
Underline za podcrtana slova.Zatim su tu naredbe Left Align za poravnavanje teksta sa
lijevim rubom, Center Align za centriranje teksta i Right Align za poravnavanje teksta sa
desnim rubom.Bullets tekst pretvara u nabrajanje uz stavljanje toki na lijevoj
strani.Gumbom na traci alata Font otvaramo formu za biranje vrste slova, njegove veliine i
stila.Sljedeim gumbom moemo promijeniti boju slova.Uvlaenje i izvlaenje reda teksta
radi se sa sljedea dva gumba.Klikom na zadnji gumb se sauvaju promijene nainjene u
tekstu znanja.Tekst je u Rich Text Formatu i podrava ubacivanje slika.

4.6. Dodatni podaci o znanju

Slika 4.9 Linkovi i povezano znanje

33

Na desnoj strani ekrana gore nalazi se popis veza i veza na povezano znanje.Postoji pet vrsta
linkova koje moemo birati:Http, Folder, File, Ftp i E-mail.Svaka vrsta linka je
prikazana drugom ikonom na listi.U istoj listi linkova se nalaze i veze na povezano
znanje.Oni imaju svoju posebnu ikonu.
Na traci a alatima ispod liste linkova i veza na povezano znanje, nalaze se naredbe za rad s
tim vezama.Prvim gumbom dodaje se nova veza na povezano znanje.Klikom na gumb otvara
se forma za biranje povezanog znanja.Forma se sastoji od popisa svih znanja, odabere se
jedno koje se eli dodati u popis povezanih i stisne gumb ok.Povezano znanje se pojavljuje
u listi veza i veza na povezano znanje. Drugim gumbom sa trake alata dodajemo vanjske veze
znanju.Otvara se forma za unos nove veze kao na slici.Prvo se iz padajueg izbornika bira
koja e vrsta veze biti.Zatim se upisuje opis veze, odnosno naslov koji e se prikazati u listi
veza.Na kraju se upisuje URN(Uniform Resource Name) veze i klikne na gumb OK.Veza
se pojavljuje u listi.

Slika 4.10 Unos podataka o linku

Izmjena veze obavlja s klikom na trei gumb trake s alatima, i tada se otvara ista forma kao za
unos nove veze, samo sa popunjenim podacima.Korisnik moe promijeniti te podatke te ih
gumbom OK potvrditi i promijeniti u bazi i listi.etvrtim gumbom s trake se brie veza ili
povezano znanje iz liste i baze.Prije toga se mora oznaiti element iz liste koji se eli
izbrisati.Sljedea etiri gumba slue za mijenjanje pogleda liste veza i povezanih
znanja.Postoje etiri pogleda:List(Lista), Detail(Detaljni Pogled), Large Icons(Velike ikone) i
Small Icons (Male ikone).
Ispod liste s vanjskim vezama i povezanim znanjem na desnom djelu ekrana nalaze se ostali
podaci o znanju.

34

Slika 4.11 Ostali podaci o znanju

Dodatni podaci o znanju su ifra znanja, koja identificira pojedino znanje, i daje mu
identifikaciju.ifra znanja je niz slova i brojeva.Mijenjanje ifre znanja radi se dvostrukim
klikom na ifru znanja kojim otvaramo formu, te upisom nove ifre u tekstualno polje
mijenjamo ifru znanja.
Ispod ifre znanja nalazi se samo natpis (label) na kojem pie vrsta znanja.Nju ne moemo
mijenjati nego je biramo kod kreiranja novog znanja.
Zatim slijedi popis kategorija kojim znanje pripada.Klikom na desni gumb mia na popisu
kategorija otvara se izbornik sa dvije naredbe:Pridijeli Drugoj Kategoriji gdje znanje
moemo staviti da pripada pod jo neku kategoriju.Naredbom se otvara forma sa listom svih
kategorija te se bira ona kojoj se eli pridijeliti znanje.Naredba Izbrii pripadnost Kategoriji
slui za brisanje znanja iz neke kategorije, no samo ukoliko ono pripada vie od jednoj
kategoriji.Takoer se kategorija izabire iz forme koja sadri listu kategorija.No sve te naredbe
mogu se napraviti na lijevom dijelu ekrana na TreeView kontroli uz pomo Drag And Drop i
delete naredbi opisanih ranije.
Ispod se nalazi popis kljunih rijei.Kljune rijei dodajemo i briemo pomou iskonog
izbornika (context menu), odnosno desnim klikom mia kod kljunih rijei otvaramo izbornik
za rad s kljunim rijeima.Postoje tri naredbe za rad s kljunim rijeima :Dodaj novu kljunu
rije za dodavanje kljune rijei koje nema niti u jednom znanju, dakle ne postoji u bazi.Za

35

dodavanje otvara se nova forma sa tekstualnim poljem gdje se unese kljuna rije.Naredbom
Dodaj ve postojeu kljunu rije dodaje se kljuna rije znanju koja je ve pridijeljena
nekom drugom znanju i postoji zapisana u bazi.Otvara se forma sa listom svih kljunih rijei
iz koje ona koja se eli pridijeliti znanju..Naredba Izbrii kljunu rije slui za brisanje
pripadnosti kljune rijei znanju, odnosno potpunom uklanjanju kljune rijei iz baze ako ta
kljuna rije ne pripada niti jednom drugom znanju.Odabirom naredbe za brisanje otvara se
lista svih kljunih rijei koje pripadaju tom znanju i iz liste se odabire kljuna rije koja se
eli izbrisati.
Datum Kreiranja znanja i Datum Auriranja nalaze sa isto u ovom dijelu ekrana.Datum
kreiranja se moe samo gledati, no ne i mijenjati jer je to datum koji se generira prilikom
stvaranja znanja.Datum Auriranja pokazuje zadnju izmjenu znanja, i on se moe mijenjati
ovisno o mijenjaju elemenata znanja, ili jednostavno izborom novog datuma iz
DateTimePicker kontrole.
U donjem desnom kutu ekrana nalazi se popis osoba vezanih uz znanje.To je lista osoba koja
ima tri stupca:Ime i Prezime osobe, Funkciju osobe i Dodatne Podatke.Desnim klikom mia
na popis osoba otvara se izbornik sa tri naredbe.Prvom dodajemo podatke o novoj osobi u
listu.Podatke upisujemo i biramo u formi koja se otvara.Drugom naredbom iz izbornika ili
dvostrukim klikom mia na pojedinu osobu radi se izmjena podataka o osobama iz popisa,
kada se otvara forma iz koje se bira funkcija osobe iz padajueg izbornika, i upisuju podaci
kao to su ime, prezime i dodatni podaci.Posljednjom naredbom iz izbornika briemo podatke
o osobi i vezu sa znanjem.Za posljednje dvije naredbe mora se prvo selektirati osoba iz liste.
Znanje koje se pregledava, otvori se u jednoj stranici TabControle.U isto vrijeme moe biti
otvoreno vie znanja, pa se moe ve otvoreno znanje gledati odabirom druge stranice
kontrole.Iznad TabControla nalazi se traka sa alatima za neke naredbe za rad sa znanjem.
Prvim gumbom stvaramo novo znanje.Tada se otvara forma gdje se iz padajueg izbornika
bira vrsta znanja, upisuje se naziv i ifra znanja.Prethodno trebamo na lijevoj TreeView
kontroli odabrati

kategoriju kojoj e znanje pripadati.Kada potvrdimo znanje, ono se

pojavljuje u novoj stranici tabControle.Sada se svi parametri znanja, osim vrste, mogu
naknadno dodavati, mijenjati i brisati.
Sljedeim gumbom sa trake s alata znanje potpuno uklanjamo iz baze, kao i sve podatke
povezane u bazi s tim znanjem.Korisnika se prvo pita da potvrdi brisanje znanja te se onda
znanje brie.

36

Sljedea etiri gumba sa ikonama strelica slue za kretanje po stranicama tabControle,

odnosno kretanje po otvorenom znanju.Prvom strelicom idemo na prvu stranicu odnosno
otvoreno znanje, sljedeom se fokusiramo za jednu stranicu lijevo, onda sljedeom za jednu
stranicu desno i na kraju posljednjim gumbom fokusiramo posljednju otvorenu stranicu.
Sljedeim gumbom s trake s alatima otvara se i fokusira prethodno opisan stranica gdje se
radi upit pretraivanja.
Posljednjim gumbom zatvaramo stranicu tabControle sa otvorenim znanjem.

37

4.7. Izvjetaji
Predzadnji gumb s trake slui za izradu izvjetaja.Izvjea su raena koritenjem Crystal
Reports tehnologije.Pritiskom na taj gumb otvara se prvo forma u kojoj se biraju postavke
izvjetaja.Bira se koji dio znanja e se pojaviti u izvjeu te za koje znanje ili znanja se
izvjetaj radi
.Za svako znanje uvijek se ispisuju osnovni podaci kao to su naslov znanja, vrsta znanja,
datum kreiranja znanja, datum zadnje izmjene znanja, ifra znanja te popis atributa i
pripadajuih vrijednosti atributa.

Slika 4.12 Odabir postavki izvjetaja

Dodatne podatke o znanju koje moemo ukljuiti ili iskljuiti u postavkama su kategorije
kojima pripada znanje, osobe vezane uz pojedinno znanje, kljune rijei, povezano znanje,
popis linkova i tekst znanja.
Takoer u postavkama izvjetaja moemo birati i odabit zapisa koji idu u izvjetaj.To moe
biti pojedinano znanje, rezultat upita pretraivanja ili odabira neke kategorije ili sve znanje iz
cijele baze znanje.

38

Slika 4.13 Primjer izvjetaja

Na prethodnoj slici vidimo izgled izvjetaja.Tekst znanja nalazi se uvijek na sljedeoj stranici
(ili vie stranica) zbog svoje veliine.
Nakon to dobijemo izvjetaj, njega moemo pomou Crystal Reportsa ispisati na papiru, ili
izvesti (export) u neki od formata kao to su .pdf, Microsoft Excel SpreadSheet(.xls), Rich
Text Format(.rtf) ili Microsoft Word (.doc).
Crystal Report ima mogunost brzog pretraivanja teksta.

39

4.8. Glavni izbornik

Veina naredbi koje se nalaze na glavnom izborniku opisana je do sada i nalazi se na drugim
mjestima na ekranu.
Glavni izbornik nudi sljedee opcije.U zagradama se nalaze podopcije :
Znanje

Novo znanje

Izbrii znanje

Link (novi, novo povezano znanje, izmjeni, izbrii)

Kljucne rijei (nova, dodaj vec postojeu, izbrii)

Osobe (nova, izmjeni)

Promijeni naziv znanja

Promijeni ifru znanja

Kategorije

Dodaj podkategoriju

Izmjeni naziv kategorije

Izbrii kategoriju

Pogled

Pretraivanje

Prikazi lanke (Checked)

Pogled po (kategorijama, vrstama, browse)

Administriranje

Nova vrsta znanja

Izmjeni podatke o vrsti znanja

Izbrii vrstu znanja

Nova funkcija osobe

Izvjetaj

Novi izvjetaj

40

5. Aplikacija
Aplikacija je raena u Visual Studio .NET programskom okruenju koristei C# (C Sharp)
programski jezik.Baza podataka je raena u Microsoft Acces-u.
Spajanje i rad sa bazom je raen pomou ADO.NET tehnologije i OleDb konekcije sa bazom
podataka.
Aplikacija se sastoji od est formi, dvije korisnike kontrole i jednog CrystalReport
dokumenta.
Glavna forma je poetna forma aplikacije i u njoj se nalaze ili se iz nje zovu pstale
forme.Sastoji se od TreeView kontrole za prikaz kateogija i vrsta, i dvije TabControl kontrole,
jednu za prikaz znanja a u drugoj se nalaze kontrole za stvaranje upita pretraivanje kao i
prikaz rezultata upita.U formi se nalaze jo i dvije trake sa alatima (toolBar).
Znanje je korisnika kontrola u kojoj se prikazuje znanje.Tijekom rada programa moe biti
stvoreno vie korisnikih kontrola i svaka se nalazi na jednoj stranici (TabPage)
TabControle.Korisnika kontrola Znanje sadri osnovne kontrole za prikaz i manipulaciju
podataka znanja, kao i korisniku kontrolu RtfEditor.
RtfEditor korisnika kontrola slui za unos, pregled i izmjenu teksta u rich text
formatu.RtfEditor se sastoji od jedne RichTextBox kontrole i trake sa alatima na kojoj se
nalaze naredbe za formatiranje teksta.
InputBox je forma kojom se unose ili izmjenjuju podaci.U biti to je samo tekstualno polje u
koje se upie vrijednost i potvrdi gumbom OK (ili ne potvrdi gumbom Odustani).Formu
pozivamo kod unosa i izmjene atributa, unosa i izmjene kateogorija, naslova, ifre znanja itd.
Pomocna forma slino kao i InputBox se upotrebljava za vie razliitih radnji.Njom se
mijenjaju ili kreiraju podaci o linkovima, osobama ili pak stvara novo znanje.Forma se sastoji
od jednog padajueg izbornika(ComboBox) i dva tekstualna polja i pripadajuih oznaka
(label) koje se mijenjaju ovisno o funkciji ove forme.U padajuem izborniku izvor podataka
je jedna od tablica iz baze podataka kojim se bira vrsta znanja, vrta linka ili funkcija osobe
ovisno o kontekstu u kojem upotrebljavamo formu.

41

VrstaZnanja je forma koja slui kod kreiranja nove vrste znanja ili izmjene atributa neke
vrste.Ona se sastoji od listView kontrole u kojoj se nalazi lista atributa s tipovima
atributa.Ispod se nalazi padajui izbornik iz kojeg se bira tip atributa i tekstualno polje gdje se
upisuje naziv atributa.Tri gumba slue za dodavanje, izmjenu i brisanje atributa iz liste.Na
kraju se jo tekstualno polje za naziv vrste znanja.
Odabir je forma koju upotrebljavamo za vie razliitih namjena.Forma se sastoji od liste
(listView kontrole) i dva gumba za potvrdu odnosno odustajanje.Forma slui za odabir jednog
ili vie podataka iz liste.Neki primjeri upotrebe su kod stvaranja upita pretraivanja pomou
forme se dodaju kategorije, vrste znanja, osobe, kljune rijei ili ifre.Takoer forma se
upotrebljava za pridruivanje ili brisanje znanja iz kategorije, brisanje kljunih rijei i slino.
Report je forma koja se pojavljuje prije stvaranja izvjetaja( report) i u njoj biramo djelove
znanja i skup znanja koji ide u izvjetaj.Forma se sastoji od radiobutton kontrola za biranje
skupa znanja i checkbox kontrola za biranje dijelova znanja koji e se ispisati u izvjetaju.
Crystal je forma u kojoj se sastoji od samo jedne kontrole a to je CrystalReportViewer
kojim se gledaju CrystalReportdokumenti i kojim se moe ispisati izvjetaj na papiru ili ga
pretvoriti u neki od poznatih formata zapisa datoteka.

42

5.1. Princip rada aplikacije

Na poetku uitavanja programa uz prikazivanje poetne glavne forme uitaju i napune se
sve tablice iz baze podataka u DataSet i stvore se veze izmeu tablica.Aplikacija radi u
nepovezanom nainu rada, to jest kad se DataSet napuni iz izvora(source) sve promjene
dodavanja, brisanja i izmjene redaka tablice se rade na DataSet objektu, te se naknadno
pomou DataAdaptera te promijene naprave i u samoj bazi podataka.
Nakon to su podaci uitani u dataset, iz njega se uitaju podaci o kategorijama, hijerarhiji
kategorija i znanju rekurzivnim postupkom se napuni kontrola TreeView dodavanjem
vorova(TreeNode) od kojih svaki predstavlja neku kategoriju.Proe se kroz tablice DataSeta
i dodaju se vorovi znanja ako kategorija sadri znanje.

43

private void UcitajTreeView()

{
TreeNode node ;
treeView1.Nodes.Clear();//izbrisi TreeView
if(dataSet1.Tables[4].Rows.Count > 0)
{
DataRow dr = dataSet1.Tables[4].Rows[0];
doPopulate(dr, out node, dataSet1.Relations["veza1"]);
treeView1.Nodes.Add(node);
}
}
private void doPopulate(DataRow dRow, out TreeNode node, DataRelation rel)
{
node = new TreeNode();
node.Text=dRow.GetChildRows("veza2")[0][1].ToString();
node.ImageIndex=23;
node.Tag=dRow[0];
int i=0;
if((menuItem14.Checked==true)||Browse==true)
foreach(DataRow dr2 in dataSet1.Tables[3].Rows)
if (dr2[0].ToString() ==dr[0].ToString() )
foreach(DataRow dr3 in dr2.GetChildRows("katzn_zn"))
node.Nodes.Add(dr3[3].ToString()
node.Nodes[i].ImageIndex=27;
node.Nodes[i].SelectedImageIndex=28;
node.Nodes[i].Tag =dr3[2].ToString();
i++;
}
foreach(DataRow row in dr.GetChildRows(rel))
{
TreeNode newNode = new TreeNode();
doPopulate(row, out newNode, rel);
node.Nodes.Add(newNode);
}
}

44

Ukoliko se izabere znanje iz TreeView kontrole ili iz liste znanja dobivenim upitom u
TabControl kontroli stvara se nova stranica(TabPage) koja sadri Znanje korisniku kontrolu
(UserControl).Korisnika kontrola Znanje sadri u sebi drugu korisniku kontrolu
RtfEditor u kojoj se nalazi tekst znanja i u kojoj se tekst moe mijenjati i formatirati u
RichTextFormatu.Korisnika kontrola se puni sa podacima iz DataSet-a funkcijom
PrikaziZnanje(int idznanja) koja kao ulazni argument prihvaa Identifikacijski broj znanja
(primarni klju tablice znanje).Iz dataset-a se itaju podaci iz znanja i povezanih tablica
koritenjem veza izmeu tablica i prolaskom kroz retke tablica.Podaci se proslijede
standardnim kontrolama iz .NET okruenja poput label, listView, textBox, richTextBox,
dateTimePicker kontrola.
Ukoliko se rade neke izmjene na znanju ili povezanim tablicama vrijednosti podataka se
izmjene i na kontrolama za prikaz podataka i u samoj bazi podataka.Standardni nain izmjene
je brisanje ili dodavanje nekog retka u tablicu (ili vie tablica ako trebamo mijenjati i
povezane podatke) te pozivanje update funkcije pripadajuih oleDbDataAdaptera.
Pretraivanje se radi tako da se na osnovu upisanih podataka o nainu pretraivanja i rijeima
za upit puni string koji predstavlja RowFilter atribut DataView klase.DataView je povezan sa
tablicom u kojoj se nalaze podaci o znanju, dok je kontrola ListBox u kojoj je rezultat pretrage
povezana sa DataView-om.Stvaranjem RowFilter-a na temelju upita filtriramo samo ono
znanje koje odgovara kriterijama pretrage.Rowfilter string je u boolan izraz dobiven
spajanjem vie stringova od kojih svaki predstavlja pretragu nekih dijelova znanja.Ako se
pretrauju dodatni elementi znanja (npr. linkovi) prolazi se kroz retke tablica Dataset-a u
kojima se nalaze podatci o elementima znanja i korirenjem naredbi za rad sa string-ovima
gleda se da li je traeni pojam sadran u retcima te se na temelju toga dodaje ta oznaka znanja
u rowfiler.
itanje teksta iz baze podataka i spremanje u RichTextBox kontrolu i spremanje teksta natrag
u bazu je napravljeno na malo drugaiji nain nego rad s ostalim kontrolama.Kako u bazi
podataka mora postojati zapis u rich text formatu itanje tog teksta i klasino prosljeivanje
RichTextBox kontroli dobivamo samo ASCII zapis formata ali ne i sam tekst u rich text
formatu.Jedino kako RichTextBox kontrola moe uitati formatirani tekst jedino uitavanjem
datoteke sa diska u .rtf zapisu.koritenjem LoadFile metode.Prethodno iz dataseta zapiemo
tekst znanja u tom obliku u datoteku.Na slian nain radi se i suprotan proces, dakle
spremanje rtf teksta u bazu.

45

5.1.1.

Arhitektura aplikacije

Dijagram komponeneti

Crystal
Report

Crystal

Vrsta
Znanja

Report

Glavna
Forma

Rtf
Editor

Znanje

Baza
Podataka

Input
Box

Pomocna

Odabir

Slika 5.1 Dijagram komponeneti

46

6. Klasifikacija znanja i inicijalni sadraj osnovnih

tablica s podacima
Osnovna podjela znanja je po vrstama.Definiranjem vrste znanja definiraju se i atributi
znanja.No kako kod podjele po vrstama znanje moe pripadati samo jednoj vrsti, a ne postoje
podjele na podvrste, tu je i klasifikacija znanja po kategorijama.Po kategorijama je lake
klasificirati znanje jer se vrlo esto dogaa da jedno znanje pripada vie od jednoj
temi.Kategorizacijom znanja dobivamo i mogunost stvaranja hijerarhije kategorija i
potkategorija.

6.1. Vrste znanja

Kao to je prethodno pokazano, kod kreiranja novog znanja prvo to se bira je vrsta znanja.O
vrsti znanja ovise atributi znanja, i vrste znanja isto mogu posluiti kao neki oblik podjele
znanja(no ne toliko dubok hijerarhijski kao kategorije znanja) i za pretraivanje.Neke vrste
znanja nemaju definiran niti jedan atribut.
Kako je ovaj projekt namijenjen prvenstveno pohrani vlastitih podataka, unutar tablice
Vrstaznanja razlikujemo sljedee vrste znanja:
Korisniki rauni
U vrsti znanja korisniki rauni korisnik sprema svoje znanje o korisnikim raunima
(accounts) za razne aplikacije ili internet stranice.Atributi znanja su korisniko ime (login) i
lozinka(password).Oba atributa su tipa AlphaNumeric dakle znakovni niz od slova i
brojeva.Tipino se u linkove znanja stavi link na stranicu za koju je pohranjen taj korisniki
atribut.
Softver
U vrsti znanja softver upisuju se podaci o softveru.Atributi znanja su Serijski Broj, Klju (key,
dodatni broj), Datum do kada vrijedi softver(za trial verzije ili vremenski ograniene
licence).Tipovi atributa su znakovni niz za serijski broj i klju(iako moda moe biti i
cjelobrojni tip) i Datum za datum isteka.

47

Knjiga
U ovoj vrsti znanja se upisuju podaci o knjigama.Definirani atributi su Naslov Originala
(naslov same knjige se zapisuje u naslov znanja) koji je tipa alphanumeric, Izdava, dakle
naziv izdavaa koji je isto tipa alphanumeric i godina izdavanja tipa cijeli broj.Autor ili autori
ne spadaju pod atribute zato to se oni upisuju pod osobe i odabere im se funkcija osobe
Autor.U polje za tekst znanja moe se napisati sadraj knjige po poglavljima to e pomoi
kod pretraivanja nekog pojma koji se nalazi u nekoj knjigi.
Kartice
U vrstu znanja kartice spada zapisivanje podataka o karticama, prvenstveno bankovnim i
kreditnim karticama.Atributi znanja su Broj Kartice tipa cijeli broj, Broj Rauna tipa cijeli
broj, PIN(personal information number) koji je isto tipa cijeli broj i Datum isteka kartice tipa
Datum.Osobne i sline kartice se mogu zapisivati u ovu vrstu znanja izostavljajui pin i broj
rauna (ili ga zamijeniti nekim drugim brojem).
Film
U film vrstu znanja se piu podaci o filmovima.Atributi vrste znanja su Naslov
Originala(naslov filma se pie pod naslov znanja), Redatelj, Glavni Glumci.Svi ti atributi su
tipa znakovni niz (alphanumeric).Na kraju je i atribut godina (filma) koji je tipa cijeli broj.
Glazba
U ovu vrstu znanja se piu podaci o glazbi.Atributi su Izvoa koji je tipa alphanumeric,
Naziv albuma i anr koji su isto tipa alphanumeric i Godina cjelobrojnog tipa.Sam popis
pjesama obino se stavlja u tekst znanja, a moe se i dodati rijei pjesama..Pod osobe se mogu
staviti lanovi grupe.
How-to lanci
Ova vrsta znanja nema definiranih atributa.U njoj se nalaze kako lanci, tj. lanci u obliku
tipa i odgovora.How-to lanci se zapisuju unutar teksta
CD/DVD
Ova vrsta znanja slui za pohranu znanja o pohrani na optikim medijima.Vrsta nema nikakve
atribute znanja, no obino se pod povezane lanke stavljaju znanja vrste glazba, film ili
softvere, ovisno o tome koji podaci su pohranjeni na cd-u ili dvd-u.Ako neka CD/DVD
sadrava samo jedan album , jedan film, ili jedan softver onda se ne radi posebna vrsta znanja
CD/DVD nego se podaci zapisuju direktno u te kategorije.

48

lanci
lanak je najei oblik pohrane znanja jer je to najloginija pohrana openitog znanja.No
zbog svoje openitosti ova vrsta znanja nema nikakve atribute.Svi podaci vezani uz lanak se
zapisuju unutar teksta znanja, a korisnik moe formatiranjem teksta lanak podijeliti u logike
cjeline i poboljati izgled lanka.
Upute
U ovoj vrsti znanja spremljeni su lanci koji se sastoje od niza instrukcija po koracima koje
korisniku pokazuju kako rijeiti neki problem.Vrsta nema dodatne atribute nego se upute piu
u tekstu znanja.
Pogreke
Kako kod upotrebe raunalnog softvera svaka greka koja nastane je definirana ili svojom
oznakom ili tekstom i taj dio se pie u naslov znanja ove vrste, dok se u tekstu znanja pie
opis pogreke i pomo za njeno rjeavanje (ili se daje link na znanje koje je vrste
upute).Vrsta znanja nema nikakve dodatne atribute.
Code Snippet
U ovu vrstu znanja spadaju dijelovi koda.U atribute se zapisuje programski jezik u kojem je
programski kod napisan (ili vie programskih jezika).U polje tekst znanja stavlja se sam kod
(sa komentarima).

49

6.2. Kategorije znanja

Kako kod podjele po vrstama znanja ne moemo dobiti potrebnu hijerarhiju znanja i
pripadnost znanja vie kategorija, znanje se klasificira i po kategorijama.Neke kategorije
mogu nazivom i sadrajem znanja potpuno odgovarati vrstama znanja, neke kategorije sve
znanje neke vrste podijele u potkategorije, dok neke kategorije znanja mogu imati razliite
vrste znanja.Neki od sadraja tablica Kategorije i tablice KategorijeRoditelji gdje je
definirana hijerarhija je:
Knjige
Iako ova kategorija odgovara nazivom istoimenoj vrsti znanja, a i sadraj znanja koji sadri
ova kategorija i njene potkategorije je veinom vrste znanja knjige, ovdje postoji
specijalizacija podjele znanja po potkategorijama.Potkategorije ove kategorije su:

Moje knjige u potkategoriji se nalazi popis vlastitih knjiga.Sve ove knjige se nalaze i
u nekoj od sljedeih potkategorija.

Knjige za nabaviti u potkategoriju spadaju podaci o knjigama koje se namjeravaju

nekad kupiti odnosno posuditi u knjinici.Tu sam zapisao sve knjige o kojima sam
proitao kritiku ili uo i namjeravam nabaviti.

Strune knjige - tu spadaju strune knjige, ova kategorija sadri potkategorije ovisno
o djelatnosti knjiga

Raunarstvo-Strune knjige o raunarstvu, tu jo postoji podjela po

potkategorijama(Programski jezici, Baze podataka, itd.)

Ekonomija knjige o ekonomiji

Grafika knjige o podruju grafike i grafike obrade.Neke knjige spadaju i

pod potkategoriju raunarstvo i pod grafiku (programiranje u Direct X-u)

Ostale knjige- sve ostale knjige za koje se ne moe specificirati tonija

kategorija.Kada se baza proiri mogli bi se staviti jo dosta uih potkategorija.

50

CD/DVD Mediji
Ova kategorija slui kao svojevrsni popis backup programa.U njoj se nalazi znanje o svim
optikim medijima, gdje se nalaze i to sadre.U kategoriji se veinom nalazi znanje vrste
CD/DVD i znanje vrste glazba, film, softver.Znanje vrste CD/DVD se upotrebljava ako je na
nekom CD ili DVD-u pohranjeno znanje koje se ne moe opisati jednim znanjem vrste
glazba, film ili softver, nego skupom znanja te vrste.
Podjela po potkategorijama se radi na osnovu to neki CD/DVD sadri i na osnovu gdje se
nalazi, pa tako razlikujemo potkategorije:

Softver nalaze se podaci o softveru, veinom vrste znanja softver

Glazba nalaze se podaci o glazbenim cd-ima.Veinom su vrste znanja CD/DVD jer

se radi o mp3 cd-ima koji sadre podatke o vie znanja vrste glazba, pa su na tim cdima dati linkovi na pojedina znanja tipa glazba.Ako je rije o audio cd-u , stavlja se
direktno znanje vrst glazba

Film podaci o filmovima, veinom vrste znanja film jer veinom nema nita drugo
na CD-u ili DVD-u

Razno znanje o CD-ima i DVD-ima koji sadre veinom razne podatke raznih
formata, od manjeg softvera, slika, glazbe, kraih filmova, dokumenata itd.Obino se
pod tekst znanja zapisuje popis to sve na CD-u ima, ili se daju linkovi na foldere

Moji CD/DVD popis vlastitih CD-a ili DVD-a.koji se nalaze kod mene.

Posueno od popis CD-DVD koje sam posudio od nekog

Posueno popis CD ili DVD-a koje sam posudio nekom.

51

.NET Pomo
U ovu kategoriju se sprema znanje o pomoi za razvoj apliakcija u .net okruenju.U kategoriji
se zapisuju lanci koji opisuju neko rijeenje, programski kod (code snippet), how-to lanci o
raznim problemima razvoja aplikacija i grekama koje se pri tom pojavljuju.U kategoriju
ulaze razne vrste znanja, a podjela po potkategorijama je raena po tehnologiji i programskim
jezicima.

ASP.NET - lanci, dijelovi koda i upute vezano za asp.net tehnologiju

ADO.NET - znanje o ado.net tehnologiji

C# - znanje (veinom programski kod ili rijeenje problema) o C# programskom

jeziku.Ovo znanje se veinom nalazi i u drugim potkategorijama.

Direct X znanje vezano za razvoj programa koritenjem direct X tehnologije

Kartice
Ova kategorija odgovara po znanju vrsti znanja kartice
Korisniki rauni
U ovoj kategoriji se nalazi znanje vrste korisniki rauni.

52

6.3. Funkcije osoba

U Osobe znanja piu se sve osobe koje su na neki nain vezane za neko znanje.Za zapis osobe
se upisuje Ime i Prezime osobe, Dodatni podaci (obino se upie broj telefona, elektronika
pota, adresa ili bilo to vezano za osobu to moe biti od neke vanosti) i veza na tablicu
funkcija osobe.
Funkcije osoba se za razliku od vrsta linkova mogu dodavati proizvoljno.Funkcija osobe je
tablica u bazi znanja koja je spojena s tablicom osoba te svaka osoba mora imati definiranu
neku funkciju.Tipine funkcije osoba su
Autor
Autor je najee koritena funkcija osobe.Obino predstavlja autora nekog lanka ako se radi
o vrsti lanak ili how-to lanku.Kod vrste znanja Knjiga autor je autor knjige.
Administrator
Kod rada u velikim sustavima, dobro doe da se sa nekim znanjem vrste how to lanak ili
upute za instaliranje ili ispravak greki stavi osoba funkcije administrator a koja je potrebna u
toj proceduri.
Kontakt osoba
Osoba koju moemo kontaktirati vezano za neki problem ili dodatne informacije o znanju s
kojim je ta osoba vezana.

6.4. Vrste linkova

Razlikujemo est vrsta linkova.Svaki je prikazan razliitom ikonom u listi.
Http link
Http link
Ftp link
File transfer protocol
File
Datoteka na disku

53

Folder
Direktorij na disku
E-mail
elektronika pota

6.5. Znanje
Do sada je pokazano kako i gdje se moe zapisati znanje, i koje kategorije i vrste znanja
koristiti pri tome.Ovo su neki primjeri zapisa iz Baze znanja:
Fer web
U ovom znanju se nalaze svi direktni linkovi na dijelove stranice fakulteta elektrotehnike i
raunarstva.Vrsta znanja je korisniki raun jer su u atribute zapisani login i lozinka za
stranicu fer-a.
C#
Vrsta ovog znanja je knjiga.Linkovi su dani prema internet stranicama na kojima se nalaze
dodatne upute za dijelove knjige i programskikod.Postoje i folder linkovi za veze na datoteke
programskog koda i baze podataka koji se opisuju u knjigi.U tekstu znanja unijet je sadraj po
poglavljima.
Tile Studio
Tile Studio je znanje vrste softver i atribut znanja je serijski broj ovog softvera.Znanje je
povezano za drugim znanjem koje je vrste upute i lanak i u kojem je opisana upotreba
softvera i razni lanci o tehnici pixel crtanja le-ova.Link postoji na aplikaciju koja se nalazi
na disku, kao i na

54

7. Proirenje projekta baze znanja

Ako bi se radio daljnji razvoj aplikacije trebalo bi se omoguiti definiranje zatite pristupa
pojedinim kategorijama, vrstama znanja, ili znanju.Sukladno tome treba definirati korisnike
uloge (user roles) i ulogiravanje unutar same aplikacije.
Za lake koritenje suelja dodati Drag and Drop vezu sa Windows okruenjem, dakle
omoguiti da se kod dodavanja datoteka i direktorija ne mora pisati stalno urn, nego da se isto
moe napraviti jednostavnim drag and drop-om iz windows explorera.
Tipova atributa su definirani i provjeravaju se za pojedine atribute unutar vrste znanja.Od
dodatnih mogunosti trebalo bi dodati ue specificiranje tipa atributa i definiranje maski
unosa i zadavanje uvjeta(na primjer maksimalna veliina polja, tona veliina polja, brojevi u
prvih pet znakova, onda crtica pa pet slova ili brojeva, datum vei ili manji od dananjeg
datuma i sl.) dakle omoguiti interaktivno definiranje tipa atributa.
Stavljanje na Internet nekih funkcija znanja, omoguila bi se razmjena podataka koje korisnici
ele mijenjati.Aplikacija bi se periodiki spajala na bazu na internetu te poslala nove unijete
podatke i skinula izmjene i novo znanje drugih korisnika.Onda bi trebalo definirati ovlasti i i
zatite za svako pojedino znanje ili kategoriju.Trebalo bi se omoguiti da vie korisnika ima
pristup modificiranja nekog znanja, te s time i mogunost vremenskog praenja izmjena.

55

8. Zakljuak
Razvojem moderne tehnologije i informacijske infraastukture ljudi su svakim danom izloeni
sve veem i veem broju informacija.Informacije su dostupne svima, no pravi problem je od
tih informacija napraviti znanje, odnosno organizirati znanje tako da bude lako dohvatljivo,
dobro organizirano i kategorizirano i da postoje potrebni mehanizmi upravljanja znanjem.
Danas je upravljanje znanjem jako razvijena znanost, koja samo jednim dijelom dira u
podruje raunarstva, dok cijeli taj proces skupljanja i upravljanja znanja obuhvaa jako puno
podruja ljudskog djelovanja.
Pokazalo se da organizacije i tvrtke koje ulau u baze znanja smanjuju trokove obrazovanja
zaposlenika i informiranja korisnika, dok u isto vrijeme potiu razmjenu i protonost znanja.
Dolaskom informacijskog doba i kretanju prema ekonomiji vezanoj uz znanje postala je jasna
vanost upravljanja znanjem.
Za razliku od upravljanja informacija gdje je fokus na eksplicitnom znanju, upravljanje i baze
znanja se vie fokusiraju na ljudski faktor, poboljavanju meusobne komunikacije i suradnje.
Znanje stvara novo znanje, pa e upravljanje i baze znanja biti jedan od vanijih tehnologija
sljedeih godina.

56

Dodatak
Tablini prikaz tablica baze podataka

Naziv Stupca
IDznanja
Naslovznanja
Vrstaznanja
Datumznanja
DatumAzuriranja
Sifraznanja
Tekstznanja

Tablica 0.1 Tablica znanja

Opis Stupca
Oznaka i primarni klju znanja
Naslov znanja
Veza na tablicu Vrstaznanja, u kojoj su opisane vrste znanja
Datum kreiranja znanja
Datum zadnje izmjene znanja
Za svako znanje moe se upisati odreena ifra, koja opisuje znanje
Tekst u Rich TextFormat obliku

Naziv Stupca
IDVrstaznanja
Vrstaznanja

Tablica 0.2 Tablica Vrstaznanja

Opis Stupca
Oznaka i primarni klju vrste znanja
Naziv Vrste znanja

Tablica 0.3 Tablica Atributznanja

Naziv Stupca
IDAtributznanja
IDVrstaznanja
NazivAtributa
IDTipAtributa

Opis Stupca
Oznaka i primarni klju tablice atributa znanja
Veza sa tablicom vrsta znanja, jedna vrsta moe imati vie atributa
Naziv Atributa
Veza na tablicu TipAtributa, gdje je popis tipova atributa

Tablica 0.4 Tablica TipAtributa

Naziv Stupca
IDTipAtributa
TipAtributa

Opis Stupca
Oznaka i primarni klju tipa atributa
Tip atributa koji moe biti Datum, Alphanumeric, Cijeli broj, Float,

57

Tablica 0.5 Tablica VrijednostAtributa

Naziv Stupca
IDAtributznanja
IDznanja
VrijednostAtributa

Opis Stupca
Veza na tablicu Atributznanja
Veza sa tablicom Znanje, primarni klju zajedno sa IDAtributznanja
Vrijednost atributa

Tablica 0.6 Tablica KategorijaZnanje

Naziv Stupca
IDKategorije
IDznanja

Opis Stupca
Veza na tablicu Kategorija
Veza na tablicu Znanje, klju zajedno sa stupcem IDKategorije

Tablica 0.7 Tablica Kategorija

Naziv Stupca
IDKategorije
NazivKategorije

Opis Stupca
Primarni klju i oznaka kategorije
Naziv Kategorije

Tablica 0.8 Tablica KategorijaRoditelj

Naziv Stupca
Opis Stupca
IDKategorije
Oznaka Kategorije
IDKategorijeRoditelja Oznaka Nadkategorije(kategorije roditelja)

Tablica 0.9 Tablica LinkoviZnanje

Naziv Stupca
IDLinka
IDznanja

Opis Stupca
Veza na tablicu Linkovi
Veza na tablicu Znanje, klju zajedno sa stupcem IDLinka

Tablica 0.10 Tablica Linkovi

Naziv Stupca
IDLinka
OpisLinka
URN
IDVrstaLinka

Opis Stupca
Oznaka linka i primarni klju tablice Linkovi
Opis linka
Link (uniform resource name)
Veza na tablicu LinkoviVrste, gdje se nalazi opis vrsti linkova

58

Tablica 0.11 Tablica VrstaLinka

Naziv Stupca
IDVrstaLinka
VrstaLinka

Opis Stupca
Oznaka vrste linka i primarni klju tablice VrstaLinka
Naziv Vrste Linka

Tablica 0.12 Tablica OsobeZnanje

Naziv Stupca
IDOsobe
IDznanja

Opis Stupca
Veza na tablicu Osobe
Veza na tablicu Znanje, klju zajedno sa stupcem IDOsobe

Tablica 0.13 Tablica Osobe

Naziv Stupca
IDOsobe
ImePrezime
DodatniPodaci
IDFunkcijaOsobe

Opis Stupca
Oznaka osobe i primarni klju tablice Osobe
Ime i prezime osobe
Dodatni podaci o osobi
Veza na tablicu FunkcijaOsobe, gdje se nalazi popis funkcija osobe

Tablica 0.14 Tablica FunkcijaOsobe

Naziv Stupca
IDFunkcijaOsobe
FunkcijaOsobe

Opis Stupca
Oznaka funkcije osobe i primarni klju tablice FunkcijaOsobe
Naziv funkcije osobe

Tablica 0.15 Tablica PovezanoZnanje

Naziv Stupca
IDznanja
IDPovezanoZnanje

Opis Stupca
Oznaka znanja
Oznaka povezanog znanja

Tablica 0.16 TablicaKljucneRijeciZnanje

Naziv Stupca
IDKljucneRijeci
IDznanja

Opis Stupca
Veza na tablicu KljucneRijeci
Veza na tablicu Znanje, klju zajedno sa stupcem IDKljucneRijeci

59

Tablica 0.17 Tablica KljucneRijeci

Naziv Stupca
IDKljucneRijeci
KljucnaRijec

Opis Stupca
Oznaka i primarni klju tablice KljucneRijeci
Kljuna rije

60