Dr. Senaid Hadi ~ Dr. Sead Selimovié
KULTURNA HISTORIJA
BOSNE | HERCEGOVINE
Tuzla, 2009, Dr. Senaid Hadzié ~ Dr, Sead Selimovié
KULTURNA HISTORIJA BOSNE | HERCEGOVINE
Jzddavai
OFFSET" Tuzla
Za izdavata:
Sadik Murié:
Recenzenti:
Dr.se. Pavo Zivkovié, redovni profesor, Filozofski fakultet Zadar
Dr se. Galib Stivo, redovni profesor, Filozofski fakultet Tuzla
Dr.se. Ivan Balla, redovni profesor, Filozofski fakultet Osijek
Dr.se. Azem Ko2ar, redovni profesor, Filozofski fakultet Tuzla
Or-se. Adnan Velagié, docent, Fakultet humanisti¢kih nauka Mostar
Uredinik:
Dr.se. Izet Sabotié, docent, Filozofski fakultet Tuzia
Lektura;
Melina Hamazic, prot
Korektura
‘Autori
Tehnitka priprema:
OFF-SET" Tuzla
Stampa:
OFF-SET* Tuzla
Za Stampariju:
Sadika Muri, direktor
Tiree
1000
Predgovor
Zbog sazetosti izlaganja obiéno su svi uvouli i prerdgovori uopsteni take
da ponekad zezalimo $10 nismo uw moguénasli Izlo2ii neke izhiansizane
elemente ‘koji govore © vnjednostina kakve ima knjiga, ochosna udzbeni®
‘Kutturna histonja Bosno i Hercegovina. Naime, ginjenica je da bina priiean bo
ausnih radova i publikacija w kojima se obradi pojedini aspeki it pajedin
azdobijalperiodi kultumog razvoja Bosne | Hercegovina je. ito. ako.
polebno ‘naglasiti da su one izdavane prije vise deena, ‘desi u
Moduviementi vesena novija istrazivanja | ‘dolaziio se co novi saznania.
Cinjenica je, takoder, da do danas nije napisana cjeloviterjedinstvena kurta
Fistorja Bosne | Hercegovine od najstariih vremena do savremenog taba, koja
i upoznala brojne znatizejnike 0 osnovnim znanjima Ul vezi se kullumor,
baBtinom ovin prostora
U_ovo knjizi obraden je vremenski period historije judskog drustva na
prostoru Bosne | Hercegovino od prvin naseliavanja | prvih tragova prisutnost
Covjoka pa sve» do najnovijeg vremena. Ovdjo se misit na prvabitna
predhistorijske udske zajednice, zalin doba rimske viadewine, period
Srednjovjekovne Bosne, vijeme osmanske | austrougarske viadavine.ovim
rostorima, jugoslavenski drzavni okwir, te Bosnu | Hercegovinu kao samostallu
drzavy. S ‘obzirom da je proces kulturnog razvitka u svakom od navedenih,
azdoblja velo slogen i obuhvata razli¢it mater, pojmu kulture je dato relating
Siroko znagenje. Autori su nastojali da u optimaino| mjeri abuhvate sve vidove
materjaine Kulture koji v Sebi nose obijezje ljudske umjetnicke djelatnosti kao
Sto su: kamena oruda i orugja, nakil, novac, stanista, razni keramicki | dragi
nnalazi, odjeéa, zatim ostetke ‘stambene | komunaine djeletnosti(profani
Sakralni objekti). Osim toga, obuhvaéeni su svi vidovi duhovnog stvaralasiva
stanovnika ovih prostora: pismenost, umjetnost (slikarsivo, vajarstvo 1 sino).
knjitevnost, biblioteke, Stampa, pozorisle, flmska umjetnost itd. U konteksti
kultumog sivaralaSiva dat je kratak osvit na politi | ekonomsks histor po
periadima, w ono} mjeni u koje) je to bi prolreba eu bole razuinllevanje
kutumog obvira
Ponudena knjiga polazi od dosadaénjeg nauénog dometa, ali elaborra i
najnovija saznanja i poglede o kullurnim domelima sianovnisiva ovih prostora
prosiosti Dakle, knjiga Kulturna histonja Bosne i Herceyovine cin skromen,
okuSaj autora da se sublimirano i na jedhom mjastu prazentira naueno zane
do kaga su dodli brojni domaéi i strani historigari, te dase ucini dostupnim
prvom redu studentima ~ buduéim nastavnicima razlite proveniencije. ali sia)
Javnosti, Osnovna namjera ove kniige je da se sludentima i Si) javnosti uonee
Uucine dostupnim naueni dometi bosanskohercegovacke historiografiie ©
kuturno) prosiosti Bosne i Hercagovine.
Aulori smatraju da nist: uspjeli napisati cjelovitu kuturnu histori Bosne
i Hercegovine, i da €e oni, Koji se odvage da nastave ispisivatl kulturnu histori
‘mati _solidnu'osnowy da ta) posao nastave | dovedu do kraja Uizratl
knjige/udzbenika pomot su, svoj prinjedbamna i sugestiama prc
recenzenti, uvazeni univerziteiski profesor, urednicl, Iektor. korektor. Ize
kolege sa Odsjeka za historiu Filozofskog fakultela U Tuzli 1 drugi. Autott
‘vor priikom duguju najvecu zahvainost
U Tua, decembra 2009. Autor RERRNNENNERNRNS
SOARAMaahENa
SADRZAJ
uvop
Pojam, predmet | zadatak historje
Podjeta histori
PREDHISTORIJSKO DOBA
PROSTOR BOSNE I HERCEGOVINE
U PREDHISTORIJSKOM DOBU
Pojam i podjela predhistoriskog doba
Kultura starjeg kamenog doba (paleoli)
Kullura srednjeg kamenog doba (mezolit)
ullura mladag kamenog doba (neolit)
Kultura metalnog daba (bakar, bronca, 2eljez0)
Bakara doba
Bronzano doba
Zeljezno doba
Drustveni odnasi u predhistoriskom dobu
HISTORIJSKO DOBA
PROSTOR BOSNE I HERCEGOVINE
UDOBA ANTIKE
Hi. Ujecay Ketta 1 Grka
Doba rimske vladavine
Runsko osvajanye lirske zemlje
Hiska plemenes
Provincye Daimacya | Panonja
Putovi coote
Nasella
Rimska uprava
Zanatstvo
Odijevanje inakit
Vajarsive i sikarstvo
Religija
Baziike
Romanizaciia
Kriza i propast Rmskog Carstva
SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRZAVA
Nageljavanje Slavena na Balkanski poluotok
Drustvena organizacia
Pokrstavanje Juzni Slavens
ivi podaci 0 srednjovjekovno} Bosmi
Oimenu Bosna f
Politik razvoj srednjovjekone Bosne
Bosanska banovina
Doba Kulina bana
Dvovlasce
Stiepan Il Kotromanié (1322-1353)
Bosansko kraljevsivo
Turtko I. Kotromanié (1353-1391)
Turtkavi nasjednicl i pad srednjovjekoune Bosne
Ekonomika zivota
KULTURA U SREDNJOVJEKOVNGJ BOSNI
Arhitektura
Crivens ahitektura
Graditeli
Stetci
Stiska plastika
oraleika
Pismenost | knjizevnost
Umyetnost
Vajarsivo
Keramika
Odijevanje | nakit
\Vjerska sika srednjovjekovne Bosne
BOSNA | HERCEGOVINA U OKVIRIMA OSMANSKOG
CARSTVA
Politeke pritke
Timarski sister
Drustveni odniost
Reforme u bosenskam ejaletu
Privreda
Nacionalni pokreti
Bosna i Hercegovina u medunarodno} politic | Berlinshi
kongres
KULTURNE PRILIKE
achitektors
Kultura stanovanja, Gradovi
Sakrelne gradevine
D2amie
Pravostavne crkve
Katoligke erkve
Medrase
Tokio
Hanikai
‘Spomenici nadgrodnog graditelsiva
Profane gradevine:
Mostovi
Graditeli
Sahal-kule
Javne éesme | Sadrvani (yodoskoc!)
Homan
Karavan-sara)
Beristani
Umjetnost
Vajarstvo
Slikarsivo
Kulturno-prosyjotni razvo)
405
110
4
113
ua
114
at
rat
124
426
427
128
129
129
130
430
433
134
135
136
136
137
138
139
139
143 MI.
vu.
6
6
6
6
6
8
62.
63
6a
65
654
652
65.3.
554
655.
656.
657
6574
6572
8873.
6574
1
2
3
4
Knilzevnost
Skoistvo, Pismanost
Muslimansko Skoistvo
Skoistvo pravosiavnog sianovnisiva,
Katolicko Skolsive
Jevrejske Skole
Zakon 0 &kolana
Pojava listova
Bibliotexe
BOSNA | HERCEGOVINA U DOBA
AUSTRO-UGARSKE UPRAVE
Bosna i Hercegovina od okupaciie do aneksie.
Aneksiia Bosne i Hercegovine,
Bosanskohiercegovack! ustay | Sabor
Bosna i Hercegovina u Prvom syjetskom rai,
KULTURNE PRILIKE U BOSNI I HERCEGOVINI
Stampa fizdavatka djelatnost
Biblioteke i Gitaonice
Kullurmo-zabavni Zivot
Umjetnicko sivaralagiva
Naugna djetatnost
Kulturno-prosyjetna drustva
Skolstvo u Bosni i Hercegovin,
Dizavne osnovne Skole
Konfesionaino osnovne skole
Drdavne sredinje skola,
Konfesionaine srednja Skole
BOSNA | HERCEGOVINA U PERIODU
1918-1945. GODINE
Privremeno d:avno uredenje.
Vidovdanski sistem,
Sestojanuarska diktatira
Bosna i Horcogovina od 1935. da 1941. godine.
Petomajskiizbor i formiranje viade
Slojadinavié-Spaho-Korosec.
Sporazum Cvetkovit: Magek
Vierske zajednice
Privreda Bosne | Hercegovine
Drugi syjetskt rat
Bosna i Hercegovina u sastavu NOH.
Koncepoja autonome Bosne i Hercegovino,
Cetnitki pokret
Narodnooslobodilack! pokrat
Ratna siradanja irazaranja,
KULTURNE PRILIKE U BOSNII HERCEGOVIN|
Unmjetnicko sivaralasivo
Knjizevnost.
Novine i €asopisi
143
150
18
185
167
169
19
1€0
460
1e2
162
175
175
173
181
183
189
i9i
195
201
204
207
208
213
218
222
242
2ae
247
pac
251
252
257
260
263
267
259
270
274
276
vil
vi
784.
785.
786.
7864
7.862.
7885,
7a.
7865.
7866.
Kullurno-prosyjetna drustva
Biblioteska ujelatnost
Skolstvo.
Drzavne osnovne &kole.
Konfesionaine osnovne skole
Skole nacionalnih manjin..
Drzavne srednije Skole
Konfesicnaing srednje skole.
Visoke $kole i fakultet
BOSNA | HERCEGOVINA U PERIODU
1945-1995, GODINE.
Bosna i Hercegovina od 1945. gadine
do raspada SFRI.
Drustveno-ekoniomski odnasi
Jugoslavenska kriza
Bosna i Hercogovina u ratu: 1992-1995, godine,
Referendum za nezavisnost Bosne i Hercagovine,
Agresiia na Bosnu i Hercegovinus
KULTURNE PRILIKE U BOSNI HERCEGOVINI
Biblioteke,
Muzeji
Aohivt
Galerie.
Zavodi za zastitu spomenika
Dorovi kulture,
Knjizevnost
Pozorisna urnjetnost
Muzicka arsjetnost
Likouna umjetnost.
Ashitektura,
Filmska umjeinost
Kultura drustve,
lzdavacka djeletnost
Radio i teloviaia,
Skoistvo.
IZVORI LITERATURA
279
281
283,
284
290
393
395
305
312
314
314
318
320
323
323
325
329
330
332
333
334
336,
337
338
342
343
344
346
348
350
351
357 |. UVOD.
1.1, POJAM, PREDMET | ZADATAK HISTORWE
Naziv historije potiée od starih Grka kod kojih je ona i nastala kao
posebna |judska djelatnost. Rijeé ‘historia’ (u prievodu “provjerena
viest’) je prvobitno obiljezavala znanje steceno raspitivanjem |
sluganjem, zatim poznavanjem dogadaja koji su se zbili i, najzad
izlaganjem zbivania iz proslosti. U tom znaéenju nije¢ se upotrebliava jos
kod grékog histori¢ara Herodota (oko 485-425. g. stare ere) 2
Halikamasa “oca historije", u 5. stoljecu st. @. Rijeé “historia” je u
minulom razdoblju od preko dva i po milenia, koliko se odrzala u
upotrebi, u-mnogim jezicima mijenjala i svoju sadrZinu. Uporedo, sa
njom seu nekim evropskim jezicima upolrebliavaju rljeci koje vode
porijeklo od drugog korijena npr. njematka rijeé “Geschichte” (od rijeéi
"gesta’ — dagadaji) koja ima isto znaéenje kao slovenatka "zgodovina”
obje vode porijeklo od glagola “dogoditi se", “desiti se". lako je kod
opéeg naziva “historia” u osnovi_ znaéenje znanje 0 proglim dogadajima
(rerun gestarum), a kod posebnin naziva kao “Geschichte” il
zgodovina’, sami dogadaji (res gestae), danas se obje rijeci
upottebliavaju -u dyojnom smislu: oznaéavaju istovremeno 1 sam.
hhistoryski proces, razvoj ijudskog drustva, | nauku koja se bavi
izucavanjem tog procesa. Ta dvosmisienost moze da izazove nejasnoge
Tnesporazume. Kad se npr. kaze “flozofija histonije", nije unaprijed jasno
da li to obilieZava napore za razumijevanje. objektivnog_historjskog
procesa, ili se ta disciplina bavi historjom kao naukom. Sliéno je sa
lzazom *uloga liénosti u histori” i drugim, Da bi se otklonili i izbjegli
slioni nesporazumi, pod historijor se podrazumijeva samo historija kao
nauka, dok se abjektivni historijski proces naziva historijskim razvojem
U pravilu predmet izucavanja historije moze biti samo tamo gdje
‘se ima posla sa ljudima, To je prvo veliko ograniéenje kada je u pitanju
detiniranje predmeta istrazivanja historje kao nauke. Drugo veliko
ogranicenje je da bioloska i fizioloska slrana Covjekovog biéa ostaje
izvan zanimanja histori, jer u njenom djelokrugu se nalazi Govjek kao
drustveno biée, tj, kao dio drustvene zajednice.
Razumljivo, historija se ne bavi Covjekom ili judima uopée, ved
ljudima u prostornam i vremenskom okviru. Vrijeme je kategorija Kojom
operira svaka nauka, ali ono nema svuda onaj znaéaj koji ima u histori,
\Vrijeme raspadanja jedne radio aktivne materie za kojt je zainteresirana
fizika, vazno je samo kao mjera, a da fi se taj proces deBava danas ili se
desio pri hiljadu godina, fiziku to ne interesira. Za historju je nevazno
da je Cezarovo osvajanje Gale trajalo osam godina, ali je od ogromne
vaznosti mjesto koje taj dogadaj zauzima na hronolasko skali evropskin
2bivanja toga doba. Viijeme za historju nije mjera vec elemanat u kome
‘se pojave manifestiraju i pamoéu koga postaju razumlive,
‘Ovim se doiazi do moguénosti preciznijeg definiranja historije kao
nauke. Historja se kao naucna disciplina konstituirala tek tokom 19.
sioljeca. Od tada je uéinjeno bezbroj pokuSaja da se jednom definicijom
iskazu njen predmet i zadaci. Nijedan od tin pokusaia nije stekao opée
priznanje, niti je bio prihvaéen od svih historiéara. Mnoge od definicija su
bile glomazne, nejasne pa i netoéne. U njima dolaze do izrazaja razlcite
Koncepaije 0 histori kao naucl iza Kojih veoma esto leze neki ideoloski
stavovi Po Fridihu Hegelu “historia kao nauka mora biti duhom
osmisijena, ne treba prenositi samo éinjenice nego im treba dati |
Smisac". Najprinvatljvjom se cin definicija slovenackog historieara Boge
Grafenauera po kojoj je “historia nauka koja u prostormom i vremenskom
okviru istrazuje razvoj [judi u progiosti i trazi uzroke i zakonitosti
fodredenog ekonomskog i drustvenog poretka’, Po Midhatu Samicu
histonja je taéno saznanje o onome Sto se dogodilo |, po moguéstvu,
kako se to i zaito dogodilo”. Po francuskom analisti Fevbreu “historja, 10
je sredstvo da se razumije ina ta) nacin da se djeluje na tok dogadaja’. a
po Brodelu “historia je prije svega odgovar na pitanja (nikada sasvim
ista) koja postavija svaka nova generacija”
U ovim detinicjama se srecu pojmovi uzroéngst (kauzalnost) |
zakonitost Sto zahijeva bliza objaénjenja. Naime, stoljecima se pisci nis
mnogo mucili oko objaénjavanja uzroka pojava koje su opisivali. U
anlicko doba su bogovi ili sudbina dréali u svojim rukama konce
dogadaja, au srednjem vijeku je bozja volja upravijala svjetom. Tek w
18. sioljegu podeli su se trazili prirodni uzroci Kojima bi se objasnile
pojave | dogadaji. Tada je |judskom prirodom objaénjavano drustvo i
hjagova krotanja, a islovremeno se smatralo da je ta ista Iiudska priroda
fezultat stanja drustva, U_prvoj polovini 19. stoljeca pod uljecajem
prirodnih nauke nastaju teznje da se historija udini Sto egzakinijom, jer
tada se smatralo da je cil) svake prave nauke trazenje zakonitosti u
oblasti kojom se bavi. Za dalii razvitak historje kao nauke bio je vazan i
jedan njen unutragnii proces: napustanje jednostranog posmatrania
vojnin i politckin dogadanja i prosirenje interesiranja_na_privredni,
drustveni i Kultumi razvoj, jer u kolektivnim pokretima | slozenim
procesima privrednog preobrazaja bilo je daleko lakse otkriti praviinost
zakonitosti nego u djelovanju pojedinaca u izoliranim dogadajima koji Su
za posmatrata bili jedinstveni i neponovijvi, Zbog svega toga se pred
‘vu nauku postavija zadatak da trazi uzroke razvoja Wjudi u prosiost i da
Utvrduje zakonitosti odredenog ekonomskog i drustvenog poretka 1,2, PODJELA HISTORWE
Zbivanja_u fudskom drugivu su ‘medusobno povezana
mnogostrukim nitima u proston i vremenu, Sto onemoguéava podielut
historije koja bi odgovarala objektivnom historiskom razvolu. Proslest
koju su doZiviiaval judi nie poznavata prekide niti granice. nifi $e U nipj
moglo taéno odvajati ono Slo pripada kultumoj sferi od onoca to npr
pripada ekonomsko) ill poltitko) sferi, Historiéari su ipak prisijeni da
wise razne podele, kako ne bi bil polpuno nemoéni pred svojin
nepreglednim predmetom interesiranja koji se prostire na say prostor i
sva vremena obuhvatajuéi sudbine na stotine naroda i drugih zajednica
Umjesto poimovno-sistematske podjele svojstvene nekim drugin
naukama, u histori se vrSe rasclanjivanja po nekoliko kriteria polazeéi
Uvijek od prakliéniy ciljeva. Najvaznija je vremenska podjoa
(periodizacija), jer promjene koje se zbivaju u toku vremena naijasnie
ctkrivaju historijski razvo| i njegov smisao. Osim toga vi8e se podjele fo
prostotu, te po sadrZini i problematic.
Zadalak je vremenske podjele da izdvoji posebne periode unutar
Kojh historjski razvo} ima osobenosti koje ga dijele od prethodnih |
kasnijh perioda, pa se zato ova vrsta podiele naziva periodizacijom
PokuSaji vremenskog dijelienja su stari Kolko i sama historia, U starom
vijoku se istiée periodizaciia historje na razdobla éetir velika svjetska
carstva.' Hrigéanstwy nije odgovarala ovakva podjela, pa je poslie
levjesnihy pokuSaja kombinovanja paganske i hrigéanske periodizacije na
osnovu Bible, preovladala podjela na 6 doba (aetates), koju je izvréi>
Augustin U8. slojecu.” Ovu podjeiu su popularziall | sinli_ mnogi
srednjovjekovni hroniéar ina nju se oslanja i danaéni (hrigéanski) nacin
brojanja_godina nakon S10 je monah Dionisije Malu 7. stoljecu 1
tablicama uskrénjh praznika izraéunao potelak Sestog doba tj, godinu
pojave Hrista i uveo za ovo doba natin brojanja godina, § druge strane
Je posrednim putem (preko Jeronima iz 4, stoleéa i proroka Danila)
medu hrigcanskim piscima upotrebliavana | stara podjeta na svjetska
carstva, po kojoj bi Rimsko carstvo trajalo do kraja svijeta
Novu periodizaciju histone donijelo je tek razdoblje humanizma
Po njoj je izmedu drevnih Rimljana | humanista lezalo “srednje doba”. U
prakliénom radu je novu periodizaciiu, koja je postala najpoznatiia i
najviseupotrebljavana periodizacija’ svjetske historije, _primijenio
Firentinac Nikolo Makijaveli (1469-1527) u histori svoga grada
(Firence) zapotinjuci historiju ltalile poslije pada Rimskog carstva, Ovu
ovu periodizaciju potpuno je razradio njemaéki profesor Kristofor Keler
| Asirskoa, poriiskoo, gréko-makedonskog irimskog,
* Gijelajudska historia se, po njomu, diel na doba: od Adama do Noja, oc
Nola do Avrama, od Avrama do Davida, 0 Davida do. vavilonskog ropslva, oc
xavilonskog ropstva do Hrstovod rodenja tad Hristoung rodenia Go kraja siete,
10
koji je Zivio u drugoj polovini 17. 1 potetkom 18. stoljeéa.” Kasnije su
vyrSena Velika pomijeranja u graniénim datumima tako da se kraj starag i
potetak srednjeg vijeka ustalio na 476. godin, kada je zbaéen posliednji
Zapadni rimski car, a. kraj srednjeg i potetak novag na 1492. godini kao
Gatumu olkriéa Amerike {i pored pokusaja da se veze za 1517 q. kaw
potelsk reformacije). U toku 19. sloljeéa se uz sve to novi vijek poteo
dlieliti tako da se vijeme od francuiske revolucije (1789) izivajalo u
poseban period “najnovijeg” ili “savremenog" daha,
| ova periodizacija ima svojih nedostatnosti. Javijaju se historigari
sa obraziozenim shvatanjima da granice pojadinih petioda nisu. dobro
postavijane. U nekima se meda izmedu starog i srednjeg vjeka pomiera
proma 4. Soljecu il ak prema 15, 16, 17, pa éak i u 18, stoljeée. Nek
pak, historitarl raze da se period od 12. do 18. stoljeéa posebno tretira
Sto bi razbilo okvite tradicionalne periodizacije. Ova kriza je sasvim
razumiiva naroéito kada se ima u vidu da su temelji ove periodizacije
tudareni u vrijeme kad je u centru paznje bila poltéka historia, Uz to ona
je sprovedena nedosijedno jer je kod 476. za granicu uzet poliicki
dogads). kod 1942, dogada) iz historje privrede, @ kod 1789. goxline
dogadaj iz historje deusiva,
Sovjetska periodizacia je imala veliki uljecaj i na shvatania o
periocizacij u juznostovenskim zemijama pa | u Bosni | Hercegovini, &t0
Je naslo odraza iu Skolskim programima, kao | na univerzitetima
Medutim, baS u Bosni i Hereegovini su se éule i prve rijedi kritike
sovjetske periodizacije. Nien glavni nosilac je historiéar Branislav
Durdev* On je kritikovao sovietsku. a time i jugoslavenski periodizaris
Sto premalo paznje obraéa privrednom razvolu, a oslanja se na ablike
druBtvene | pravne nadgradnje koje suvige pojednostaviuje, zatim Sto
neopravdano uopéava jedan tip ekonomske formacije drustva 2a daba u
kojima je uporedo postojalo vise tipova, Slo apsolutizirajuéi ulogu
evoluciie Semalizuje granice meu pojedinim epohama stavijajuci
prijelaz iz feudalizma u kapitalizam na neophodnu prijelomnicu, 1 sto
evropski_razvitak u pretkapitalisticko doba apsolutizira i primjenjuje na
Eitav svijet, iako je sasvim jasno da se svi uijelovi svijeta nisu razvjal
raynomjemo. Polazeéi od toga da postoje razne viste ekonomskih
formacija drustva i da one egzistraju uporedo, Burdev se zalagao za
staru, tradicionalnu, petiodizaciju koja je po njemu “neutralna’, jer ne te2i
da pojedinim histonjskim periodima pripise jedinstveni ekonomski i
® Svoju opey historju on jo dijelio na: Historia antiqua — do Konstantina Vetog,
Historia mediaevi~ do pada Carigrada pod osmansku viast 453. godine | Historia nova,
(Ova podjela je dobla opéo priznanje kada su je primienli pisci velkh histonja 0 18
stojetu
* Branislav Durdov jo svoju kriku sovjotske | bivSejugoslavenske periodizacjo
histonje iznia u referatu na Drugom kangresu: historiéara Jugoslavie odréanom
Zagrebu 1958. godine | saopSteniy na 11. inlemacionalnom kongresu histontara ts
Stoknolmu,
uw GnuStveni sadr3aj, a ipak vjemno odrazava krupne promjene u razvitkur
Evrope i suljeta, | erozja socijalizma, zapoteta u zadnjoj decenili 20.
Stoljeca pokazuje svu manjkavost sovjetske periodizacie,
Periodizagija svjetske historile, Koja je unlela izvjesnu zorku i kod
nas, ima relativno mali prakticni znaga}. U stvari, radi se 0 nastojanjima
da se jedna o8ta periodizacija unese izvana u_historjski proces,
zanemarujuéi da u samom histonjskom razvoju postoji kontinutet, i tek w
posmatranjuy dugih vremenskih intervala se uotavaju sustinske razliko
izmedu pojedinih razdoblja. Otuda je periodizacija svjetske histone
dobro] mieti stvar konvencije, a dolazi do izrazaja u opcim pregiedima
historije i Skolskim programima. lako, dakle, ne postoji jasno ulvidena
Konvencionalna periodizacia historiskog toka proslost,ipak je ustaliena
podjela prosiosti udskog drugva na dva velika razdoblja: predhistorija
historijsko doba. Prethistorija se dalje dijeli na: paleolit (starije kameno
doba}, mezolit (srednje kameno doba), neolit (made kameno doba) i
metaino doba (bakamo, bronzano | Zeljezno). Historijsko doba se dijeli
nna; stari vijek (do 476), srednji vijek (do 1492), novi vijek (do 1918) 1
savremeno doba (od 1918) A. PREDHISTORIJSKO DOBA
il PROSTOR BOSNE | HERCEGOVINE
. U PREDHISTORIJSKOM DOBU
2.1, POJAM | PODJELA PRETHISTORIJSKOG DOBA,
Dogadaji koji su se zbili pijo vise stotina iljada godina i judi Koj
su tada Zivjel, u velikoj mjeri bude nau maglu. Mi'smo skloni da tim
fjudima i dogadajima dajemo u nagoj masti fantastiéne oblike, Divovi i
Patulici, neizmjerna bogatstva i borbe samo su bijedi primjeri toga. So
je Covjek primitivnij, vise je skion Cudesnim prigama iz daleke prostost
Ada li stvamo nesto znamo o tim davnim vremenima? I da li nam
je, Konaéno, potrebno da to znamo? Sta to vrijeme predstavija? Kada se
ono javija? Do kada traje? Kako se dijel?
Prethistorjsko doba ini besklasno razdoblje udske prosiosti: od
Ive pojave Govjeka (oko 600.000. godine ste.) pa do nastanka
GruStvenog raslojavanja i pri drava (do oko 4,000, godine st. e.)
Prethistorjsko doba ili doba prvobitne ljudske zajednice, u zavisnosti od
materijala od kojih je Covjek pravio onuda i oruzja, deli se na dye velika
razdoblja: Kameno doba (koje traje ad oko 600,000. do oko 17.000. godine
sl ©.) metaino doba (od oko 14.000. do 2,000. godine st. .)
Kameno doba se dijeli na starije kameno doba, paleolit (gréki
palaios-star\{ itros-kamen) i mlade kameno doba, neolit (gréki neo:
novi i ftros-kamen). U-nauci se sustecemo i sa’ posebnim nazivom
perioda izmedu paleolita i neolta, mezoltom, srednje kameno doba,
2.2. KULTURA STARIJEG KAMENOG DOBA (PALEOLIT)
Dugo vremena je vicréato uvjerenje da je najvedi dio Balkanskoo
poluctoka (jugoistoéne Eviope) bio nenastanjen u_stariem kamenom
dobu (paleoltu), i to zbog Sih Klimatskin usiova. Tek, su novia
istrativania pokazala da je to bio pogreSan zakluéak, U Bosni" su to npr
riadito demantovalinalazi u Crvenoj Stjeni nad Trebiénjicom, kao i nalazi
* Pojamm Bosna adnast se na prostor dananje Rasne | Hereagavine.
2B U Stbiji® Rumuni’” Greko,” 1 u Bugarsko,” Prema veé ustalieno]
evropsko) hroniologis, starije kameno daba u Evropi se dijeli na rano,"”
vednje'" i hasno" razdoblie.
U paleoit je Covjek Zivio U skitaékim hordama, a osnovni oblik
nijegovog rada su bill sakupljanje plodova prirode | lov. Sluzio se orudima
od grubo tesanog kamena, medu kojima su u poéetku bila Klin | toljaga, a
esto kasnije sjekira i koplie. Ljudi su lutali za hranom, a stanista su im
bila prirodni zakloni (peéine i sl,). Do prekretnice uw razvoju ovjeka
‘ovoga daba doveo je pronalazak vatre, koja mu je pomogla ne samo da
opstane u surovoj klimi veé i da unaprijedi nagin svog 2ivjenja
(spravijanje hrane i sl.)
Kullurni razvoj Bosne u vrijeme stariieg kamenog doba tekao je
otpriike onako kako je iSao i u drugim podrugjima jugoistoéne Evrope.
Intenzivna istrazivanja bosanskog paleolita, koja su zapocela tek poslje
1945. gotine, pokazala su da se najgusée paleolitske stanice nalaze u
sievero| Basni, koja je otvorena prema panonskom podrugju, a to znaci
lako pristupaéna loveima starijeg kamenog doba iz tog podrucja. Najvige
dosada poznatin arheoloskih nalaziSta paleolitskih judi” u sjevernoj
Bosni smjesteno je oko uséa Usore u Bosnu kod Doboja (Kamen,
Crkvine | Londza u Makiienoveu, Kugum u Karugama) i oko sastava
Velike | Male Ukrine (Luseié, Mala Gradina, Gaj | Kréevine u Kulasima,
Matiéa Glavica u Dragalovcima i Gelinjak’u Popoviéima). U prostoru
izmedu Bosne i Ukrine smjesteno je staniste Visoko Brdo u Luplianici, a
u zapadnoj dolini donje Bosne Daniloviéa brdo i Grabovac Brdo’u
Podnoviju | Krndija u Potoéanima Sva ova naiazista su smjastena na
breZuljcima koji prugaju dobre moguénosti za pregied okolnag terena
Kultura lovaca iz srednjeg paleolita u sjevemo| Bosni je lisena
mnogih kulturnin elemenata neki drugih paleolitskin grupacija. Medu
pronadenim atatkana posebno se isticu fino obradeni Silci | jednostrane
ili mnogostrane strugalice, prilagodene lovackim navikama tadasnijh
ljudi, 12a toga bi dolazili razni, dosta grub radeni, rezati (primitivni
Risovata kod Avandeiovea, Gradac kod Kragujevea
? Valea Lapuiti, Baia de Fier Mito dr.
Na obalama Peneja (Tesla) otksven je niz novinpaleokitskihstanica
+ Loveske Postar.
| Trae olpriike do oko 150.000 going ste
° Taal fe od 150.000 gouine ste do 60.000 godina ste.
* Trajalo fe od 80 000 posina ste do 10.000 gadina ste
Arheolosk nalazistarloga kamenoga doba su gruba kamena onuda: kamene
strugalic, Sjci u vid sjekir io. i starieg razdobiaostal su okresari kamen klinov,
oj odgovaroj tz. musterensko-orijaskom tipu srednjeg paleota, Prema tome ovo je
prléno stara hudska stanica (nekotko desetina hada godina; verojato nastala
brvom toplom interval pesjodnjg fedenag dba}. Odsustvo bio kakvog kostanog oruda
lakoer polviduje ow ‘stars U tom slariem periodu slanavala je na ovom mies
manja Yudska uruba i iradwala owle svja jednostavna kamena ord, Mnoaina |
Faznoursnos ton oruda pokava a je to tayo josh daze srjome,
4
kremeni nozevi) | neki Komadi koji izgledaju kao primamni vrhovi kopalja,
Nedostaju bilo kakve indicije 0 neko) umjetnicko| djetainosti na kamenu i
kosti, ali i drugoj formi duhovnog Zivota til Ijudi. Svoje mrtvace oni su
izlagali diviim Zivotinjama
lz miadega palealita, na podrutiu Bosne je otkriveno nalaziste u
pecini Badanj kod Stoca koje polide iz periada prije 14.000 godine.
Najvazniji njegov sadréaj predstavija gravura na stijeni koja ima oblik
Zivotinje sliéne konju (poceci umjetnosti), veliki bro} kamenih alatki,
graviranih kostiju, nakita, Skolki, Zuba jelena i drugih oruda
Na podrudje Bosne éovjek se naselio u razdoblju starijeg
kamenog doba, prije oko 100.000 godina, fj. u wrijeme kada nije bio
razumm biée. Ti prastanovnici ovih prostora_pripadali_ su
neandertalskom tipy ovjeka koji se fiziékim izgiedom i _umnim
sposobnostima bitno razlikovao od razumnog Covjeka (homo sapiensa),
a koji se u Evropi pojavic prije oko 34.000 godina. Nauka (prije svih
prahistoriiska arheologija) joS uvijok nije utvrdila kada je neandertalski tip
Zovieka nesta, mada se zna da je izvjesno vrijeme Zivio uporedo sa
home sapiensom koji je kao sposobniji apstao u promjenama koje su se
dagodile na kraju ledenog doba.
2.3. KULTURA SREDNJEG KAMENOG DOBA (MEZOLIT)
U miadem razdoblju ove stanice, mezolitu, siika se znatno
izmijenila. Mjesto okresanih klinova sada_se_upotrebljavaju: pretezno
sitnja kremena oruda, (Izv. mikrolitska oruda), $10 bi potvrdivalo da ovo
razdoblje pripada mezolitskom dobu. Po dosadasnjim posmatranjima
izgleda da je u doliai nijeke Usore posiojao dita niz manjin naselia iz
ovog doba, Svuda se opazaju ovakva mikrolitska oruda, Uz to naroéit
interes predstavijaju nadeni dijelovi primitivnih, zemijanin posuda (ne
petenih, vee suSenih zidova). To su najstariji Keramicki nalazi u Bosni, a
Goiina rijeke Usoro astale zasada podruéje sa najstanjim_kulturnim
ostacima u nao} zemnii
Mezolit je opéenito periodi u kome su postavijeni prvi temellt
zemijoradniéke radinosti koja se onda naglo razvija u sjedecem period.
To je vrjeme kada su se prvi put budaci, vjerojatno od drveta ili motike,
zabili u povrSinu zemlje da bi u nastalu jamu il rastresenu zeriju judi
slavili zmo. Nastanak ove primitive zemijoradnje bio je jedan od
primarnin elemenata za trajije udruzivanje ovin drustvenih zajednica,
Primitivna zemljoradnja mezoitskog Covjeka bila je toliko ekstenzivna da
se zemlja vanredno brzo iscipljavala. Zato je on desto mijenjao mjesto
slanovanja. To nam vjerojaino objagnjava mnozinu nalazista sa takvim
mezolitskim slojam, Mezolitski Eovjek je, osim toga, prvenstveno ribar |
smjesta se u blizinirijeka. Tada je nestalo velikih lovnin Zivotinja éime se
opat objasnjava prelaz na mikrolitska oruzja. Mezolitsko doba poznato je
15 bo Gitavoj Evropi. Tada su judi definitino osvojili sve dijelove ovag
kontinenta (izmedu 10.000 i 4.000 godina st.) i u promienjenim
Postglacijainim klimatskim uvjetima zapoéeli izgradnju civilizacije, éij
razvoj pratimo u kontinuitanom nizu sve do danas. U taj podelni proses
ukljuéila se svojim stanicama i dolina Usore i Bosne i Hercegovine.
2. 4. KULTURA MLADEG KAMENOG DOBA (NEOLIT)
Daleko bolle je nauéno (arheoioski) istrazen i poznat drusivero-
ekonomski razvoj Bosne u neolitskom dobu, Za ovaj period razvoia
fjudskog drusiva, pa iu oblasti kulture, sa priignom sigunoséu se moze
Ulaziti v izvjesne delalje iz Zivota neolitskog stanovnistva.
Obiéno se uzima da neolit karakterizira samo glaéana sjekira od
kamena. To je, medulim, vrlo teska zabluda, jer je glaéana kamena
sjekira samo jedna od vanjskih manifestacija ovog petioda. Ovdje se
ustvari radi o silnom skoku prema stvaranju suvremenog svijeta. U
neoiitu je éovjek od skupljaéa, lovca i ribara posteo odgajivaé stoke
Mesto brzih migracija za lovom dolaze lagana seljenja za stadima
Coviek se priévrScuje 2a zemijéte i potinje sve vise da so bavi
zemijoradnjom. Njegova naselja postaju. mnogo stalnija, a. masoyni
Keramick! prozvodi postaju najboli tumaéi njegova kretanja i njegova
stanovanja. | Gitav ovaj veliki napredak postigao je covjek za svoza
nekoliko desetina stoljaéa
U neolitu je doSlo do usavrSavanja kamenog oruda. Covjek je
glaéao kamen i njime obavljao nove posiove: kréio Sumo, pravio kt
(zemunice i sojenice), naseljava0 se uz obale jezera i reka i si. Polcm
Je izradivao nova i saviSenija oruda: testere, nozeve, Sila, dieta | dr
Zapateo je sa ruénom izradom keramike od gline. Od posebnog znagzja
za éovjeka je bilo pripitomijavanje Zivotinja (pas, ovca, goveda, svinja,
koza) ime se podeo baviti i stotarsivom. Zapogeo je i sa gajenjem
nekih vrsta povréa i Zitarica. Koristio se mesom i mijekom, a od dlake
Zivotinja zapoteo je praviti odjecu. Sve je to uljecalo na znaéaino
poboliSanje Zivota neolitskog Covjeka. Sa_novim zanimanjima
(toéarstvo, zemiljoradnia) zapotela je prva velika podjela rada, te prva
razmjena proizvoda izmedu zemijoradni¢kog i stoéarskog stanovnistva
U neolity nastale su yelike promjene u naéinu Zivota liudi, Koji su
se poéeli baviti zemijaradnjom i stogarstvom, te podizati stalna naselja
Ostaci materijaine kulture iz ovog perioda ukazuju na izuzelan znaéa|
prostora Bosne za izuéavanje evropskag neolita, ponajvise zbog toca
Sto su se lu susrelala | mijeSala dva stila: mediteranski koji je dolazio sa
jadranske obale i podunavski iz srednje Evrope. Nihova starost krece se
od 6.700 do 7.700 godina. Ovaj period je relativno dobro izuten, a dijeli
se na: stare, stednje i made neolitsko doba
Najpoznatija nalazista iz starijeg neolita pronadena su na
lokalitetima; Gornja Tuzia,"* Obi (I) kod Kaknja, Zelena petina kod
Mostara, Pavliéa pedina iznad vrela Tiholjine kod Ljubuskog i dr
Karakleristixa ovih naselja je da su smje8tena iskliutivo pored rioka, s
tim da su se na prostoru Bosne ova naselja sastojala od nekoliko kolitia
a na podrugju Hercegovine koristila su se peéinskim zaklonima
{uglavnom iz sigurnosnih razloga). Najznaéajnija novina ovog perioda je
da su |judi poéel izradivati | koristiti posude. Izraden je i prvi lonac i lo
ruéno bez lonéarskog kola. U Obrima (I) i Zelenoj pecini pronadent su
ostaci djetljn skeieta za koje je utvrdeno da nisu redovno sahranjivani,
ve6 da sy, posto je u sredini bilo centralno ognjiste, zrtvovani u vrijeme
obavijanja nekih magijskih obreda (kao Zrtve boZansivima).
Neolitsko naselie u Kaknju lezalo je na onom miestu gdje se
ZgoSéanski potok lijeva u rijeku Bosnu.”° Protezalo se preko 200 m u
duzinu | oko 130m u Sirinu, te je bilo velikih razmjera. Za raziiku od
drugih naselja u Bosni, ovdje dosada nisu uopée nadene kremene
strelice. Polirane sjekire i éekiéi ovdje predstavljaju sporadiéne nalaze, a
ova oruda su u drugim naselima redovno broino zastupena. U
kakanjskom naselju su masovno zastupliena sitna kremena oruda
edovolino obradena i slabo izdiferencirana. Ovakva oruda podsjeéaju
fa ona iz mezolitskog doba, Za odredivanje hronologkog reda naselja u
Kaknju, la oruda su od velike vaznosti, Utisak je da se i ovdje radio tzv.
mikrolitskom orudu i da je naselje vezano sa mezolitskom tradicijom. Uz
sitna kremena oruda tv dolazi u znatnom brojur i razliit ko8tani alat
Keramika kakanjskog neolta se adiikuje vazama na punim, debelim
ogama i posudama u obliku pltkog tanjira, Po tm svojim osobinama on
se priblizava_sliénim pojavama neolitskom nalazigtu u Danilu kod
Sibenika, a vezan je i za izvjesne dijelove Gréke. Siénost izmedu Danila
i Kaknja u vazama sa éetii pune noge i sa velikim, kosim otvorom ost
a0 jedna od rijetko zanimijvin pojava oveg kultumog kruga.
lz srednjeg neolta najpoznalij lokalitet su: LisiGi¢i Kod Koniica,"°
Obre (Il), Amautovigi kod Visokog, Grbaéa kod Slatine (Gosanski
"* U Gornjoj Tuzl predhistorjsko nasele se prosticalo w cantalnom diely mista
| predstava do sada najranje naseli na prostoru Bosne. Nasal prvta prve pocatie 72
proutavanie zemijoradnickih kultura u ovim krajevima. Na osnevt in| drugih oskuda
hralaza, kav Sto su nek! predmeti ed bronze pranadeni w Gorryo) Tush, te malaeh teh
‘grabova sa stebrenim nakitom pored potcka Soline Iepad Gradovitia (oko ti kn
Sjeveroistodno od Tule), iz mladey Zojeznog soba, proiitzi zakluéak da je pocrucje
oko tuelanskin slenih izvora bilo Koninuitano naseljeno, oc najeanjin vremena. do
efinitunog pokoravanja lira i zaposjadanja eijolog podrubja Bosne od strane Rimhana
" Tugradaja ceste za vijeme auctto-ugarske okupacje otenia je prve njegove
tragove. Kasnija izgradnja je nanijela daja Sete neoliskom kulturnom Sioju, 8 tak su
ove vijeme izwrSena sistematska probna iskopavania
* Iskopavanjom w Lisiicima (dio Nerelve potoplion Jablanishim jazerom) doslo
50 do uvjorenja da tamosnje neoltsko nasello nema nikakve kulurne vara sa bosanskin
altskim kulturama, Ovo nasele je u svom razvoju prnslo kine due faze. U prio,
” Samac), Tuzla itd. Neoliska kullura u Tuzlf otkrivena jena njenom
glavnom trgu prilikom izvodenja radova na kanalizaciji."” Tom prilikom su
izaair na vidjelo mnogobrojniulomel qinenih posuda, Ves na prvi posted
se vidi da ova keramika pripada tzv. vineansko) kultur (naseliy u Vinei
kod Beogiada). Nalazista ove neoltske qrune rasirona su po Sibi |
Vojvodini, a njeni elementi su poznati i u juznijim dijelovima Balkanskog
poluotoka. Donedavno se smatralo da ta grupacia nje prelazila Savu |
Brin, Medi, nalazi u Tuell su promijenit situacjut eanas je granica
ove, ionako neobiéna rasirene neoitske kulture, pomakruta 1 Istocnt
Bosnu, Nadena keramika w Turi ima fino glaanu powrsiu, crvenkaste
boje, a ukragena je njeznim Kanelovanim oinamentima. Posio su | oblic
posta sasvim ist kao toni u Vine, nema nikakta surmnje da se ovdje
radio jednom ogranku te kulture lsiiéke —grupe. Posebno je
Karakteristisan tip sojenickog naselia olkrven u Tuzs, od kuea Kole su
radene nad vodom (sojenice) koja je u widu moévae il jezera postojala
na ovom prostoru. Kuée ovog razdoblja gradene su na povraini zemije, ili
£u dijelom ukopane u zemiju w vidu zemunice, imale su dvje prostore:
Doraviste (sa ognjistem na sredin) i spremnicu
stonioj, aradivane su obiéne zemuniéne nastambe, a u druyo) se prislo gradeniu
eturtasti kuca na powsini zomijo. U Lisicicima je zapravo piv pul uetanowena jedna
Colitasta nooliiska RUCS. Sapiopaia se ie sweaya foun vole poston, Gok su Z1G0\t
apravijeni po wzory zomuniéke tradicje: pleter, oblieplien debelim_siojom ilovate,
IMjesto prozora slusil su okrugiiotvar. U drustvena-ekonomskon smisla naseje «List
Giema Se raziikuje od bosanskih nascla, Pored vabista uw nekim zemunicama, | manjh
‘ogniSta van njln, ovdje su prvi put otkopani ostaci jednog vatikog centrainog ognjsta
‘Ono jo ima kruzni obik, sa Kamenom padiogom i pored sebe dja ogromne jame 23,
pepe i olpatke. U tim jamama bila su joS dva veéa valrsta, pa zajecno sa vac opssanim
‘ognistem cine éitav sistem contralnog ognjista. Zemunice su poredane oko tog sistema
Na ravnom prostors pored kruznog ognista naigio se na hrpt Svotinjlin kostia (elon,
zatim sma, vepar, divokoza, au neznatnom broju domace Pvetina, pre svin govese), tz
fega se vidi da se ovdje masovno peklo i jelo zivotinjsko meso. To pokazuje da je U
Lisgicima bio od prvorszredne vaznost Kolektivn) naein ishrane, koji se tako ljepo
manifestovao sa ovim ognjistem. Ove jp nadone mnogo kodtaneg onuda (gala, si,
‘lacalica, Cokiéa, nozeva, budaka, orZala za sjekie | bodo2a). Bila je to razijena
Farkit b brad Kost: sa kojom se ne maze ugorede nit dno blge | dae neolisko nesele-
Svakako da je WY utcan na avo} ow radinost, jr Je | Sam9 Obge Zhan Koss na (o
‘navodilo, Osnovni ukrasi na Keramic! 12 ovog novo naselja jest moti blk giland |
Stafiran’ polukrugov, zai dolaze tz. solarne-lunarni zn2c), uktas! ko} iniivaju ik aurea
ijeseca. Narotite su Eesti znaci polumjeseca, Ovakva vista ukrasa syjedodi opel 0
posebno razvjenom kul sunca | mjeseca u Lisciima, Pa | svi drugi mativi prliéno
dural od motiva na keramici bosanskog neck,
[Naselie uw Oonjo} Tuzll prostiralo se na pacini desne strane joke Jale
Ooksenuiloj prema jugu Siku je najisu tacks prodstaviako dominanino nasobeno mest
gije se danas vulazt Stara il Satona déanvja, Dakle, nasohy se nalaziy na cele
jenvalne posrsie gracla Tuzke, 24 koe Se piotpostava da je pri Jah mages bit
Sjetuchong Oe
18
Na prostoru Bosne pronadeno je jedno od najpoznatiih nalazista
iz mladeg neoiit (3. milenij st. e.) u Butmiru kod Sarajeva."° Po njemu je
prepoznatijva cijela kultura grupa u okvidu koje su otkrivena tri naselia
Butmir, Nebo u dalini Bile" i Kraljevine kod Novog Sehera."” Butmirsko
naselje je karakteristiéno za neolit: nalazilo se _na_otvorenom
faynicarskom prostoru, ali u blizini rjeke | potoka te Sumskih masiva
ogah divjaci. Kuée su tipa zemunica. Neke od zemunica sastojale su
se samp od jedne, dok su druge imale po duije prostorje (dvie
medusobno spojene jame). U manjem broju jama mogla su se ustanovit
ogniiéta, Veci dio zemunica bio je ipak bez ognjista, no zato se izmedu
zemuniénih jama otkrto dosta vatibta sa ostacima gara i pepela. Oveje
je jasno da se dio Zivota neolitskog stanovnisiva odvijao_ izvan
Zemunicne kuée, u kojima nije bilo nimalo prijatno, pogotovo ako se
tuzme da je vjerovatno postojao samo izlazniotvor. Zbog toga i nije éudno
510 je bulmirski naolitski stanovnik bjezao iz zagusijve | vazne zemunice
aga suse krajem 19, slojaéa pojavile gre vp i pubkac 0 nu Batra
izozvale su Ziv interes u navcnim krigouima Ewrope. Bilo jo lo valko otkice | vazan
oprinas | za posnavanje sananeha ts j2aim dijelovima Evrapo. Butmir jo postao pojam
a neolisku Bosni | usao w naucau Meratury, kao sastavni dio neoliske kutume grupe
razvana butmirske kul,
"Niu jecho} zemunil naselja Nebo nije postolalo ogniste. NaprotW, gatovo za
svaku ofksiveng zemunien hues ustanavijano jo ognste a olvorenom prostoru. Ono ja
fedlovno filo lzradeno uz sama zemunicu | ctavim gradovinskim sklopom jo vezano U
Jednu ¢jeinu ¢ kucom. Pokraj ovib ognista lezale su brofne zivotinjske ksi | keramick!
fragment. poglauto deiow posuda sa Uebelim zavima. Ova ognista sa éitavim svoym
inventarom dokazuja kako su w nase ve wvodona pojedinagna gazdinsiva u pogleds
ishrane, S druge strane, emedu zemunica je nadeno par radionica kamenog alata koje
ne pripadaju pojedinacrim zemunicnim Kuearma, one su zajednitka slvar coda. U
‘centralnom dietu nasela otkapana je sasvim posebna, dvostiuka zemuniéna gradevina
Ona s@ sasiojala od dvje voIke zomunicne jame, odijeljane jednim uskim bankom i
nizom pravino poredanih runa za stupove. Nastamba jo bile ogradana platerom sa
{ankim hepom. Po polo2aju. vain | naciny izgradnie, ovgje se radi © centraino)
Qradevini \ naselu, koja je shui cltavo} rodovsko) zajednic. Neoltska keramika =
oline Bilo’ ma neke posebne cia, slo se naretilo osjeca us brojnjim elementima
podunavskog neciia (stée se | upotroba crane hoje). Nadalje, ova keramika je U
kasnjo| faz naselia pirwatla evjesne omamentaine karakterisike tzv.stavonske kulture
{iz bronzanog doba), Ovo nesumnjva Slavia nasoje Nebo na sam kraj neoliskog doba,
fa oznaeava ga vjedno | kao najmladu stanley butmiske grupe. Za raziku od Butmnira
fvdje su piatién proiavod Heth. Zato w naselju Nebo kostana oruda, ile, Sls, glaéaice
hudac, gray vidn ulagu, dok su Butmicu nepoznata. Medutim, ove razlike ne mogu
‘pak ospgrtnihavu: vei kuturnu srodnast i pripadnest isto gr
"ute poseban interes izazivaju kamen oruda, Deminirajy polane:sjekite
‘biénin nooliskin obika, al asim ah dolaze u velkom broju prmjeraka okrasane sjekire,
karaktaristiéne za stanji neolt. Za uéavanje nastanka 1 poriekla butmirsko kulture
fprupe pojava w Krajevinama ima prvorazredan znaéa). Tako bi unular butmirske kulture
hronoloskt rad naselia iegledao ovako: Krajovine kad Nowog Sehera, najstarje, Butmir
‘21 doba punog razvoja ove kulture, 4 naseje Nolo od punog rakyoja do njene zavesne
faze. Buin jo 2abaga granica prema jugu, 2 Krajouing prema sjeveru, dok je contains
Bosnia nadrucie raspeostiania ove ball
» na otvoren prostor. Zemuniéne jame su u Bulmiru vilo gusto poredane
jedna pored diuge. One sve nist: mogle cla budu aktivne nastambe wisto
vrijeme. Prije ée bili da se ovdje radi o njihovom sukcesivnam nastajanju
| da je kraj srasene i zatrpane zemunice podizana nova,
(Od kullumog materijala u naselju Butmir pronadene su: kamene
alatke, zemijano posude, liudske i Zivotinjske figure, ostaci ugllenssanog
Bita, Ovo naselje obiluje osiacima kamenog onuda i orugia, keramice 1
plastiénih izradevina. Veliki broj kremenih strelica svjedoei o razvijenom
lovu kod tadasnjeg stanovnistva. Osim strelica nadene su i kremone
strugalice, jepo dotjerani nozii i polirane sjekire, odnosno éekigi
Poseban znataj ima keramika, medu kojom vaze sa maom
prstenastom nogom (kruskolike i loptaste). Butmirske vaze od pecene
zemlje odrazavaju svoju incividualnost niekim originalnim formama. Te su
kruskolike posude, vaze na prstenastoj nozi ill veliki tanjri na nozi A
onda dolaze prekrasni geomettijski ukrasi na tim vazama, izvanredno
izvedeni plastigni ukrasi u obliku spirals. Tu ima mnogo duha, mnogo
invencije, pa éak i nekih, neobjagnjivih znanja. Spiraloidni omamenti u
obliku latinskog slova Si C na vazama su sasvim ravnomjemo
rasporedeni, Kao da su ti neolitski majstori odliéno poznavali neka
svojstva kruga. Zalim dolazi_karakteristiéni trakasti motiv, pa_rezni
trouglovi, rombovi } sl. Kombinacije ih motiva, uz upotrebu raznih
Srafiranja, dale su beskrajnu raznovrsnost ornamentici na butmirskom
posudu, Ovakav estetski efekat obezbijedio je samom naselju izuzeino
mjesto ne samo medu neolitskim nalazistima, nego i site
Znagaino mjesto u umjetniékoj djelatnosti butmirskih stanovrika
ima plastika. To je jedino neolitsko naselje u Bosni koje je dalo boyat
inventar ljudskih i Zivotinjskih figura od petene zemlje. Posebno su
interesantne, pomalo i zagonetne, ljudske figure koje zasluzuju narotitu
paznju. Osim predstava odijla ili drugih nekih detalia, glave ovin judsitgovaw. Prilazi sa terase na terasu vrSili su se preko kosih rampi,
napravijenih od oblica i popretno priévrééenin kolaca. Vecina kuéa
sastojala se od tri prostorie: jedne vete i dvje manje. U veéo) prostoriji
stajalo je ognjiste i zato ona nije imala tavanice, nego se dim direktno
dizao pod krov. Manje prostorie su imale tavanicu, a ovaj dio kuée i
lavan.* Najniza drvena terasa bila je ogradena plotom od. pletera;
vierovaino zbog toga da bi on zaustavijao tijeéne nanose kada bi
nadolazila voda, $ gornje strane éitavog naselja podignuta je bila
Upravno na rijeku, évrsta palisada od dva plota sa unutta nabijenom
zemiom. Uloga palisade bila je da titi naseljo od rieéne bujice,
odnosno da odbija nadoSlu vodu od sojenica. Ispod drveniti torasa, na
kojima su stajale kuée, pronadeno je stoéno dubre.”” Pozadi naselja
dizala se jedna manja gradina. Ona je sluzila kao utvrda i u nju su se
vierovatno sklanjali stanovnici ako bi zaprijetiia neprijateljska opsade.
Podaci © zanimanju stanovnika Donje Doline pokazuju ca je
medu Zivotinjskim kostima neuporedivo wee! broj pripadao domaeim
nego divjim Zivotinjama, Naivige je uzgajana sitna stoka: svinje, ovce
koze, zalim dolazi goveée, kon} i pas. Nadene su pretezno kosti svinja,
janjadi i jaradi, 810 se dovodi u vezu sa ishranom, Lovne Zivolinj2 su
zaslupljene sa malim brojem kostiu (jelen, srna, kozorog, jazavac, lsica,
* Sojenitke hue su te sayratene ad dvenih oblica (kao danaénie planinske
ddevone kude). Zidovi sui se sastojal od horzontaln polazenih.oblica, Ove. na
krajevime bile zasietone da bi se na uglovina kuée uglaviivale jedna u drugu. Krovout
su poktivgnidrvenom Sindrom il snopavima bijih akan
* To je ustanovljono po ostacima stropae kanstukclle | po zemijanim Inncina w
koja su dréane 2itarice. Oni su staal na tovanima | piikom rusenya ues pall Su
zajedino ga stropom izatrpal dile manje prostorie
“Na osnow toga logicna je zakluei da se ovamo sklanjola stoka (valica 70
viileme Yetnjh 2ega) da je to sluzto kao druga Stata
26
medyjed, dabar, zec). To navodi na zakljuéak da je U Donjoj Dolini tov
bio potisnut sasvim na sporedni kolosjck u zanimanju stanovnisiva, a da
su bili visni stotari, koji su gajili gotovo sve vrste sloke. Osim toga
stanovnici ove sojenice bili su odligni zemijoradnici. Na to ukazuju velke
koligine kalcinisanog Zita: pSenice, jeéma iprosa. Uz to se mnogo sijao
bob i leéa. Svemu tome prikljuéuju se u priliénom broju kostice divlieg
vota (jabuke, kruske, drena, tregnje i sl), iako nije sigumo da |i to ne
znati ipotetak voéarstva. Za obradu zemije upotrebliavana su Zeljezna i
koStana oruda. Ova posijednja su izradivana obiéno od jelenjih rogova
Kostani budaci i hagovi mogi su da sluze u Donjo) Dolini, gdje je
Zemijéte bilo mekano i éesto moévamo. Utisak je da su stanovnici
polazili ulov na jelena vige radi njegovih rogova, nego radi mesa za
ishranu, a bavili su se i ribolovom. To potyrduju nadene udice od bronze ili
zemiani pr8jenovi,za mreze, a isto tako i dva drvena éamea koji su
izvadeni iz sloja.”* U cjelini uzev8i, prehistonjski stanovnici Donje Dotine
mali su jako razvjeno stogarstvo i zemijoradnju koji su obezbjedivali vrlo
solidny ishranu i ekonomsku stabilnost.
Nalazi pronadeni ul naselju su taznovrsni: keramika raznih vrsta,
bronzano i Zeljezno orugje, nakit i Zeliezno orude. Pojedinaéni metalni
predmeti pripadaju mladem bronzanom dobu, ili vuku bronzanodopsku
{radiciju, ali su 0 sporedni nalazi. Sve ostalo pripada zZeljeznom dobu,
kao iu grobovima Kad se ovi nalazi uporeduju sa blizim i daljim
prohistorjskim lokalitetima, namege se zakljuak da Danja Dolina
pripada iirskom kulturnom krugu. Upadliva je slignost u metainom nakitu
i orugjy izmedu dvije sojenice i istovremenih grabrih nalaza_u
glasinackim tumulima. Keramicki nalazi iz Donje Doline su_usko
povezani sa savremenom keramikom iz zapadne Bosne (Cungar, Zeco
isl). Ali ta keramika, kao, uostalom, i metalni objekti, imaju svoje
analogije i preko Save (napr. Dali), pa zalim u gevernijim oblastima
(Slovenija, Austria, Madarska i sjeverna Halja). U ovim naselima kuée
Su bile jo8 bolje uredene: imale su pod od nabijene ilovaée, sobe su
imale plafon iznad kojeg je bio tavan. Na sredini kuée je bilo ognjiste, U
upotrebi je bio saé (peka) za petenje kruha, le éetvrlaste keramicke pee
sa pegnicom za kruh i povrsinom za kuhanje. Znali su za psenicu
jecam, proso i z0b (Zitarice), potom za grah, leéu i grasak (povrée), za
jabuke, kruske, tresnje, dren, tmine, ljesnjak i drugo voés.
Game su smjestent u Zemalskom muzeju u Sarajevy, Jedan anh jo
dugaéak preko 12m. leraden ja od jednog komada diveta | kao takav.pretstaviia
‘muzeainu vijednost. Osim toga, Ostaci camca iz Donje Doline potvrduis dns
stanovnici plovil Savom na voée razdaline. Povezanast ovog prostora sa. vanjekim
Ssvjetom potvrduju ostaci keltskog novea | bogatih nakita, medu njima su agiice od vise
dosetinajantarskin 2a, od nomaku Skok, slaklone paste
* Znagajno je otkrce nekropole ovog nasela, na Koj Su pronadena 174 grab,
kan { tragowi drugih, unistenih grobova, Grobevi st pruaih obi rznovrsniy nalaza,
You might also like
- Rotacijska I Vibracijska SpektroskopijaDocument5 pagesRotacijska I Vibracijska SpektroskopijaGusic SalkoNo ratings yet
- Potenciometrijavrste ElektrodaDocument28 pagesPotenciometrijavrste ElektrodaGusic SalkoNo ratings yet
- Seminarski rad-II Ciklus1Document16 pagesSeminarski rad-II Ciklus1Gusic SalkoNo ratings yet
- Diels AlderDocument9 pagesDiels AlderSalko GusicNo ratings yet
- Zloupotreba Opojnih Droga - PrezentacijaDocument53 pagesZloupotreba Opojnih Droga - PrezentacijaDenis MehićNo ratings yet
- Voltametrija 1Document51 pagesVoltametrija 1Gusic SalkoNo ratings yet
- Zloupotreba Opojnih Droga - PrezentacijaDocument53 pagesZloupotreba Opojnih Droga - PrezentacijaDenis MehićNo ratings yet
- 1 Hemijski Sastav BiljakaDocument20 pages1 Hemijski Sastav BiljakaGusic SalkoNo ratings yet
