Naziv kolegija: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković

Akademska godina 2019. / 2020.

 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Primarni oblik energije Fizikalni proces Vrsta postrojenja

2
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

U alternativna goriva za pogon motora s unutarnjim izgaranjem (SUI) ubrajaju se

sva goriva (osim benzina i dizelskih goriva) koja mogu efikasno izgarati u motoru s
unutarnjim izgaranjem, te koja imaju mogućnost masovne proizvodnje.

Kako bi se neko alternativno gorivo uspješno primijenilo za pogon cestovnog

vozila moraju biti ispunjeni brojni zahtjevi. Kriteriji za ocjenu primjenjivosti
alternativnih goriva za pogon motora SUI su:
emisija ispušnih plinova,
potrošnja goriva,
cijena alternativnog goriva
performanse vozila s pogonom na alternativna goriva,
troškovi prilagodbe ili proizvodnje vozila,
načini i mogućnosti uskladištenja goriva na vozilu,
mogućnost punjenja gorivom i potrebna infrastruktura,
opća sigurnost vozila
nalazišta, način dobivanja i rezerve alternativnog goriva.

3
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Osnovni kriteriji za ocjenjivanje potencijalnog alternativnog goriva su:

mogućnost masovne proizvodnje,
specifičnost pripreme smjese,
utjecaj na okoliš,
ekonomski uvjeti tj. konkurentnost cijene,
stupanj opasnosti pri manipulaciji.

Pitanje isplativost alternativnih goriva:

• dosta energije se troši na uzgoj i preradu kultura od kojih se gorivo dobiva što
je istodobno izvor zagađenja

4
Uvod
Obnovljivi izvori energije

Slika 2.1
Zahtjeve koji se
postavljaju na gorivo
određuju brojni
čimbenici, kategorizirani
ovdje pod pet širokih
područja, od kojih se
svako razvija s
vremenom i utječe na
vrstu goriva koja se
koriste sada i koja će se
koristiti u budućnosti.

5
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Tehnologija Gorivo / način rada

sirovina tržište
pretvorbe motora

Slika 2.2 Budući scenarij biogoriva će se s vremenom razvijati kao odgovor na

tehnološki napredak u sirovinama, procese konverzije, pogon goriva / motora i
potražnju na tržištu.

Mogućnosti će proizaći iz inovativnog razvoja, dok kritična ograničenja unutar

sustava generiraju inerciju.

6
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Alternativna goriva, koja se danas nalaze u primjeni za pogon motora s

unutarnjim izgaranjem su: alkoholna goriva (metanol i etanol), ukapljeni naftni
plin (LPG), prirodni plin, biljna ulja i vodik.

Navedena alternativna goriva, u odnosu na benzinsko ili dizelsko gorivo, imaju

potencijal za smanjenje emisije štetnih ispušnih plinova zbog jednostavnije
kemijske strukture.
Zbog manjeg sadržaja atoma ugljika, pri izgaranju alternativna goriva
proizvode manju količinu CO2, a u slučaju uporabe vodika emisija CO2 potječe
isključivo od izgaranja ulja za podmazivanje.

7
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Biogoriva su tekuća ili plinska goriva proizvedena iz biomase.

Američki ured za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (EERE)

definira pojam biogoriva kao:
„Biomasa pretvorena u tekuća ili plinovita goriva kao što su etanol,
metanol, metan i vodik.“

FAO definira biogoriva kao“ gorivo(a) proizvedeno izravno ili neizravno iz

biomase ”
FAO - Food and Agriculture Organization of the United Nationn

8
 Uvod
Obnovljivi izvori energije

Sugar cane

Izvor: http://www.europeanbioenergyday.eu/bioenergy-facts/bioenergy-in-europe/what-are-the-volumes-of-biomass-
used-in-the-eu28-to-produce-energy/ 9
Uvod
Obnovljivi izvori energije

10
 Biogoriva
Obnovljivi izvori energije

Biogoriva mogu biti proizvedena neposredno iz biljaka ili posredno iz industrijskog,

komercijalnog, domaćeg i poljoprivrednog otpada.

Postoje različite vrste biogoriva koje se dijele na prvu, drugu i treću generaciju
ovisno o izvoru materijala za proizvodnju, troškova proizvodnje, cijeni i emisiji CO2.

PRVA GENERACIJA BIOGORIVA se proizvodi iz šećera, škroba, biljnih ulja ili

životinjskih masti,

DRUGA GENERACIJA BIOGORIVA se proizvodi iz poljoprivrednog i šumskog

otpada,

TREĆA GENERACIJA BIOGORIVA se proizvodi iz algi.

Druga i treća generacija proizvodnje biogoriva još nisu u široj primjeni zbog visokih
troškova proizvodnje.
Danas se u praktičnoj upotrebi za pogon vozila koriste dvije vrste biogoriva:
alkoholi i biodizel - samostalno ili kao dodatak konvencionalnim (fosilnim) gorivima.
11
 Biogoriva 1. generacije

Prva generacija biogoriva nastaje iz

različitih biljnih i životinjskih tvari.
Najpoznatije vrste prve generacije biogoriva
su etanol, biodizel i bioplin
Biogoriva 1. generacije
Obnovljivi izvori energije

13
 BIOETANOL
Obnovljivi izvori energije

Kratka povijest proizvodnje i primjene etanolnog goriva

Etanol je visoko oktansko motorno gorivo proizvedeno iz šećera, škroba i celuloze

koja se nalazi u biljnim materijalima.
Ovo biorazgradivo gorivo je u uporabi već više od jednog stoljeća, budući da je
model T Ford izradio 1906. godine (slika 5.1a).
Henry Ford je prepoznao neke od poželjnih svojstava etanola, osobito što je
proizveden iz obnovljivih bioloških materijala i bio je relativno jednostavan za
proizvodnju.
Model T dizajniran je da radi na benzin ili etanol, ovisno o tome što je dostupno,
tako da je ovo uistinu bio prvi automobil s "fleksibilnim gorivom"!

Godine 1919. uvedena je zabrana koja je poskupila

korištenje etanola kao goriva, jer je sastav etanola
morao biti promijenjen kako ne bi bio upotrebljiv „za
piće”

14
 BIOETANOL
Obnovljivi izvori energije

Benzin je ubrzo postao dominantno gorivo za transport, barem djelomično zbog

otkrića mnogih velikih naftnih polja početkom 20. stoljeća. Benzin je bio jeftin.
Godine 1933. zabrana je prestala i "gasohol", mješavina benzina i 10% etanola,
postala je dostupna, iako je jeftino gorivo dominiralo tržištem goriva.

Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća postojala je široka procjena

utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš
Posljedice industrijalizacije u odnosu na kvalitetu zraka i vode počele su se
ozbiljno ispitivati.

Ovaj pomak u javnoj svijesti potaknuo je razmišljanje o alternativama korištenju

postojećih proizvoda naftnih derivata, posebice velike uporabe benzina kao
primarnog tekućeg transportnog goriva.

Počela su se pojavljivati ​pitanja vezana uz emisije, kvalitetu zraka i kvalitetu

života.

15
 BIOETANOL
Obnovljivi izvori energije

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća dogodile su se dvije takozvane

energetske krize (1973. i 1979.), prve uzrokovane embargom na naftu i
velikim povećanjem cijena nafte od strane Organizacije zemalja izvoznica
nafte (OPEC).
To je rezultiralo ozbiljnim nestašicama benzina, dugim redovima na
pumpi, racionalizacijom, višom inflacijom i pojačanim osjećajem pitanja
nacionalne sigurnosti u pogledu energije.
Kriza iz 1979. bila je posljedica smanjenja proizvodnje nafte nakon
iranske revolucije. Ovo smanjenje je zapravo bilo vrlo malo, oko 4%, ali je
dovelo do panične kupovine, posebno u SAD-u.

Gasohol, mješavina od 10% etanola, koja je prvi put korištena tridesetih

godina prošlog stoljeća, ponovno je uvedena u SAD 1979. godine kako bi
pomogla u ublažavanju utjecaja „energetske krize“.

Ljudi su počeli razmišljati o proizvodnji 'alternativnih goriva‘ (kao što je

etanol) u većim razmjerima.

16
 BIOETANOL
Obnovljivi izvori energije

Sirovine za proizvodnju etanola mogu se grupirati na sljedeći način:

1. Šećerne sirovine (šećerna repa, šećerna trska, topinambur
(Jerusalimska artičoka))
2. Lignocelulozne sirovine (uključuje biljnu i drvnu biomasu, otpadnu
poljoprivrednu biomasu, biomasa različitih trava, otpatke iz
proizvodnje papira i dr. ) (najveća i svima dostupna sirovinska baza!)
3. Škrobne sirovine (krumpir, batat, kasava; i žitarice - kukuruz,
pšenica, ječam, raž, sirak, tritikale (hibrid pšenice i raži)).
4. Nus-proizvodi određenih industrija (melasa iz šećerne repe ili
šećerne trske, sulfitni lug, surutka, hidrol (žitna melasa) i dr.)

17
 OSNOVNE FAZE PROIZVODNJE BIOETANOLA
Obnovljivi izvori energije

Bioetanol se proizvodi fermentacijom šećera prisutnih u biomasi ili šećera

dobivenih prethodnom enzimskom konverzijom sastojaka biomase.
Fermentacija šećera se vrši pomoću mikroorganizama, i to tradicionalno pomoću
kvasaca, a u novijim tehnologijama i pomoću određenih bakterija.

Tehnologija za proizvodnju etanola se razlikuje u zavisnosti od vrste primijenjene

sirovine i globalno se može podijeliti u tri faze:
1. Prethodna obrada supstrata (priprema sirovine)
2. Fermentacija supstrata
3. Izdvajanje proizvoda (destilacija, rektifikacija, pročišćavanje i uklanjanje vode)
Za proizvodnju etanola iz šećernih sirovina koristi se najmanje složena tehnologija i postupak
proizvodnje je najjednostavniji jer sirovine sadrže već fermentabilne šećere (glukozu, fruktozu,
manozu, saharozu i maltozu) pa nije potrebna predobrada supstrata u cilju redukcije šećera.

Faza prethodne obrade supstrata ima za cilj da se škrobne ili celulozne

komponente iz biomase prevedu u fermentabilne šećere i vrši se pomoću
enzima ili kiselina.
Fermentabilni šećeri su oni šećeri koje mikroorganizmi mogu preraditi, odnosno
fermentirati do etanola, i to su uglavnom monosaharidi
18
 Obnovljivi izvori energije

POJEDNOSTAVLJENA blok-šema dobivanja etanola iz biomase

19
 Obnovljivi izvori energije

U svijetu je najveća proizvodnja etanola iz kukuruza, posebno u SAD-u, a u novije vrijeme i u Kini
i Europi.
Tehnološka shema postupka suhog mljevenja i dobivanja etanola iz kukuruza

20
 Proizvodnje etanola iz lignocelulozne biomase
Obnovljivi izvori energije

pročišćavanje
bioetanola je do 50
(80) % trošaka
proizvodnje!!!

Slika. Shema proizvodnje etanola iz lignocelulozne biomase.

Izvor: US Department of Energy. 21
 Obnovljivi izvori energije

Tablica: Osnovni
parametri pojedinih
šećernih, skrobnih i
lignoceluloznih
sirovina za
proizvodnju etanola
kao goriva

22
 Načini vođenja procesa u proizvodnji bioetanola
Obnovljivi izvori energije

U industrijskoj proizvodnji alkohola zastupljeni su:

• Šaržni proces
• Šaržni proces s pritokom supstrata
• Polukontinuirani proces
• Kontinuirani proces

Šaržni proces primjenjuje se samo u proizvodnji alkohola iz kukuruza (najviše u malim farmerskim
pogonima). Najčešće zastupljeniji su proces s pritokom supstrata - Melle-Boinot (anaeroban proces)
i Vogelbusch B-postupak (aeroban proces-osim etanola proizvodi se i prehrambeni kvasac).
Melle-Boinot postupak s reciklacijom kvaščeve biomase koristi 75 % brazilskih destilerija pri
proizvodnji etanola na melasi i soku šećerne trske. U novije vrijeme sve više se koristi i kontinuirani
proces.
Postrojenje za
proizvodnju bioetanola
Najveći proizvođači i korisnici bioetanola
su Brazil (oko 9,5 milijuna tona godišnje), i
SAD (oko 4,8 milijuna tona).

23
 Obnovljivi izvori energije

Prednosti korištenja bioetanola kao goriva su:

• smanjena emisija CO i CO2, potpunije izgaranje u odnosu na benzin zbog
velikog udjela kisika, manji sadržaj neizgorenih ugljovodika i sličan sadržaj
oksida NOx.
• performanse vozila (snaga, ubrzanje, putna brzina) koja koriste bioetanol kao
gorivo su slične kao i kod pogona na čisti benzin, ali se zbog manje toplinske
moći smanjuje radijus kretanja (pređeni put s jednim litrom goriva) za oko 28%.

• Rafinerije su nakon izbacivanja olova iz fosilnih goriva počele dodavati

oksigenatne aditive u cilju povećanja oktanskog broja goriva. U tu svrhu dodaju
se alkoholi i eteri (benzen, ksilen i toluen), a pritom su eteri vrlo toksični za
okolinu. Za razliku od njih, bioetanol predstavlja odličan, netoksičan dodatak
kojim se može povećati oktanski broj fosilnih goriva.
• Također i ETBE se u nižim koncentracijama (do 15%) može koristiti kao
oksigenator za povećanje oktanskog broja, a i kao zamjena za toksičan MTBE
(metil-tercijarni butiletar).
• Pored povećanja oktanskog broja, ova dva oksigenatna aditiva poboljšavaju i
termičku efikasnost paljenja motora i smanjuju zagađenost ispušnih plinova
ostvarujući bolje izgaranje u motoru.
24
 Obnovljivi izvori energije

(Bio)etanol se može upotrebljavati u motorima s unutarnjim izgaranjem kao

dodatak motornom benzinu u određenim omjerima, te kao konverzija do ETBE
(etil-tercijarni butil eter). Kao takav može se dodavati benzinu ili pak dizel gorivu
u koncentraciji do 15 %.

U upotrebi su različite mješavine etanola i benzina. Odnos miješanja sa

benzinom eksplicitno se vidi iz oznake goriva. E je oznaka za etanol, a brojni
podatak označava postotni volumni udio etanola u benzinu.

Smjese sa niskim udjelom etanola (5 do 22 %) se označavaju sa E5 – E22.

Takve se smjese mogu koristiti u konvencionalnim motorima bez modifikacija i
generalno se može vršiti njihova opskrba korištenjem postojeće infrastrukture.

Pored toga moguće je miješati 10% do 15 % etanola (uz dodataka specijalnih

aditiva) u dizelsko gorivo.

Smjese sa visokim udjelom etanola sadrže do 85 % (E85) etanola, ali prilikom

korištenja ove mješavine potrebne su određene modifikacije na motoru.
25
 Obnovljivi izvori energije

U SAD-u etanolske smjese (na osnovi kukuruza) čine oko 9 % ukupne godišnje
prodaje benzina.
Većina današnjih automobila u SAD može voziti na mješavinu benzina s dodatkom
15 % bioetanola.

U Brazilu etanol se dobiva iz šećerne trske; 15 % brazilskih vozila se pokreće na

čisti etanol, a ostala koriste 20 %-nu smjesu s benzinom.
U Europskoj uniji, (bio)etanol kao gorivo koristi se u Španjolskoj, Poljskoj,
Francuskoj i Švedskoj.

Najnovije studije označavaju i bioetanol kao veliki potencijal u smanjenju emisije

CO2, što ide u prilog zaštite okoliša.
U prvom koraku može se benzinu, bez ikakvih promjena na motoru, dodati do 5 %
bioetanola.
Sljedeći korak primjene bioetanola je povećanje njegovog udjela do 10 %.
Kod još većih udjela etanola, dolazi se do granice gdje takozvana bivalentna
vozila dolaze u upotrebu. Tada će biti potrebna vlastita infrastruktura benzinskih
postaja, kakve se danas grade u Švedskoj.
26
 Obnovljivi izvori energije

Svojstva bioetanola:
• Lošija isparljivost čini etanol sigurnijim za manipulaciju, jer je
gorivo manje sklono zapaljenju.
• Temperatura zapaljenja etanola je viša u odnosu na benzin.
• Pare etanola su teže od zraka, pa se zadržavaju pri tlu.
• Također, kada se upali, etanol gori sporije, odnosno manje
eksplozivno u odnosu na benzin.
• Biorazgradiv je, te su posljedice eventualne kontaminacije
zemljišta i voda daleko manje i brže se saniraju nego u slučaju
izlijevanja benzina.
• Energetski sadržaj bioetanola iznosi oko 67% energije motornog
benzina i oko 58% energije dizel goriva.
27
 Obnovljivi izvori energije

Korištenjem etanola kao goriva ili kao dodatka benzinu dolazi do

smanjenja emisije ugljikovog monoksida.

Istraživanja su pokazala da je korištenjem etanola kao goriva moguće

smanjiti emisiju CO čak i do 30 % ovisno o tipu i starosti vozila,
korištenog sistema kontrole nivoa zagađenja i atmosferskih prilika.

Ako se koristi gorivo E10 dolazi do smanjenja emisije CO za oko 25%,

što se objašnjava potpunijim izgaranjem zbog prisustva kisika u
gorivu.

Korištenjem smjesa etanola (do 20 %) i motornog benzina emisija

dušikovih oksida NOx, se povećava, ali ne značajno

28
 Obnovljivi izvori energije

Jedan od glavnih problema pri sagorijevanju etanola je emisija aldehida

(posebno acetaldehida), jer njegove količine u zraku nisu još regulirane zakonom.
Aldehidi se direktno ispuštaju u atmosferu usred izgaranja etanola i pojedinih
ugljikovodika. Aldehidi su fotokemijski reaktivni. Kod alkohola emisija aldehida je
2-4 puta veća nego kod benzina, zbog visokog sadržaja vezanog kisika. Ona se
lako može neutralizirati u katalizatoru koji je obavezan sistem na suvremenim
vozilima opremljenim Otto motorima.

Etanolska goriva sadrže i minimalne količine sumpora, koji ima negativan efekt na
rad katalizatora. Smatra se da će u budućnosti prevladavati smjese bioetanola sa
fosilnim motornim gorivom, a ne čisti bioetanol. Tako bi se favorizirale pozitivne
strane bioetanola kao goriva i pozitivni efekti na životnu sredinu, a ne bi bila
potreba modifikacija konvencionalnih motora.

Smatra se da trenutačno postojeći motori mogu nesmetano koristiti smjese

bioetanola sa fosilnim gorivom sa udjelom bioetanola do 22 %. Međutim u praksi,
većina proizvođača automobila preporučuje korištenje smjesa sa do 10 %
etanola.
29
 Što je Biodizel?
Obnovljivi izvori energije

Gorivo iz obnovljivih izvora koje zamjenjuje dizel

gorivo, a proizvedeno je iz životinjskih masti ili
biljnog ulja. Po strukturi je to metilni ester.
30
 Povijest
Obnovljivi izvori energije

 1853. Duffy i Patrick napravili su transesterifikaciju biljnog ulja

 Rudolf Diesel (1858.-1913.), njemački izumitelj, 1900. predstavio je u Parizu
motor pokretan uljem kikirikija
 Sve do 2. svjetskog rata biljna ulja su se koristila kao gorivo za pogon motora
kopnenih vozila i brodova svih vrsta
 Nakon 2. svjetskog rata nafta postaje jeftinija od biogoriva pa se biogoriva
više ne koriste
 potiskivanje razvoja biodizela nastavilo se sve do velike naftne krize ranih
sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se biodizel ponovo spominje kao
alternativa naftnim derivatima.

 Rudolf Diesel 1912. izjavljuje: “Upotreba biljnih ulja kao motornih

goriva danas može izgledati beznačajno. Ali takvo ulje će s
vremenom dobiti jednaku važnost kakvu nafta i ugljen imaju
danas.”
”Dizelski motor može se pokretati biljnim uljem i znatno će pomoći
u razvoju poljoprivrede zemalja koje ga koriste.”
31
 BIODIZEL
Obnovljivi izvori energije

Biodizel je gorivo koje se dobiva iz najrazličitijih bio-sirovina!

32
 BIODIZEL
Obnovljivi izvori energije

Tablica 6.1. Sadržaj lipida kao % suhe težine niza sjemena bogatih lipidima.

Vrste lipida sadržaj

Kikiriki, Arachis hypogea 48%
Soja, glicin max 18–22%
Uljana repica / Canola, Brassica napus 30–48%
Lan / laneno, Linum usitatissimum 35%
Suncokret, Helianthus annuus 47%
Ulje palme, Elaeis guineensis, jezgra 35%
Ulje palme, Elaeis guineensis, mesocarp 70%

Izvor:
Biofuels and Bioenergy, First Edition. Edited by John Love and John A. Bryant

33
BIODIZEL
Obnovljivi izvori energije

Plod palme

34
 Obnovljivi izvori energije

TABLICA: Sadržaj i produktivnost lipida u općim biljkama jestivih ulja

Sadržaj lipida u ulju Prinos ulja Cijena

Uljarice (% wt) (kg/ha/god) ($/kg)

uljana repica 40–45 591–664 0,75–0,84

Kukuruz 3–6 242–439 0.70–1.30
Pamuk 18–20 208–236 0,90–1,50
Kikiriki 45–50 1260 –1401 1,36–1,39
Soja 18–20 450–506 0,70–0,72
Suncokret 35–45 518–664 0,96–1,07

Stabla voća i zrna

Kokos 65-68 731 - 979 1,18-1,22
Maslina 15–35 101–293 3,35–3,53
Palm 45-50 3004-5007 0,63-0,67
Palmina koštica 45-50 300 - 501 0,90-1,08

35
 BIODIZEL
Obnovljivi izvori energije

Biodizel se u motorima SUI može koristiti na dva načina:

a) kao dodatak čistom dizelskom gorivu, odnosno uz primješavanje fosilnom
gorivu u određenim omjerima (tzv. blendanje)
b) kao čisti biodizel.

Zbog razmjerno male proizvodnje i apsolutno velike potrošnje fosilnih

goriva i maloprodajne cijene čistog biodizela koja je gotovo jednaka
cijeni eurodizela, češći način korištenja biodizela je primješavanje,
odnosno kombinacija s fosilnim gorivom.

Najčešći primjeri blendinga su B5, B20, B50 i B100,

pri čemu slovo B označava biodizel, a broj njegov
udio (odnosno metilnog estera) u mješavini.
Dodavanjem metilnog estera poboljšava se mazivost,
pri čemu se ne povećava sadržaj sumpora (dizelska
goriva fosilnog porijekla sa smanjenim sadržajem
sumpora imaju loša mazivna svojstva).
36
 Obnovljivi izvori energije

 Biodizel ima:

 izrazite ekološke prednosti u odnosu na fosilno

dizelsko gorivo

 povoljniji učinak na rad dizelskog motora

 velike ekonomske pogodnosti kod proizvodnje i

primjene

37
 Obnovljivi izvori energije

U proizvodnji biodizela nema neiskorištenog otpada.

U proizvodnom procesu i distribuciji biodizel nije opasan ni po jednom
kriteriju, nije lako zapaljiv, nije štetan za zdravlje te nije opasan u
smislu zagađivanja voda i zraka.

Primjenom biodizelskoga goriva značajno se doprinosi očuvanju

okoliša, budući da je uz smanjenje štetnih plinova znatno manje
stakleničkih plinova, a obzirom da je biodizelsko gorivo biorazgradivo
smanjuje se i rizik zagađivanja voda što je posebno interesantno zbog
naših nacionalnih parkova, parkova prirode i vodocrpilišta.

38
 Obnovljivi izvori energije

Biodizelsko gorivo ima i određenih nedostataka iako se može primijeniti gotovo

u svakom dizelskom motoru, pri čemu za sam pogon vozilo ne zahtijeva
nikakve izmjene.

Svojstva biodizelskoga goriva u hladnim uvjetima lošija su od svojstava

dizelskoga goriva. Pri niskim temperaturama biodizelsko gorivo formira kristale
voska, koji mogu dovesti do začepljenja u sustavu motora.

Pri još nižim temperaturama biodizelsko gorivo dobiva svojstva gela što znači
da se ono ne može crpsti iz spremnika.

39
 Obnovljivi izvori energije

Pored već navedenog, nedostaci korištenja biodizela kao pogonskog

goriva su sljedeći:
 manji sadržaj energije dovodi do veće potrošnje goriva u odnosu na
potrošnju mineralnoga dizelskog goriva pri istom broju prijeđenih
kilometara,

 dušikovi oksidi NOx, u ispušnim se plinovima pojavljuju u većoj

koncentraciji pri sagorijevanju biodizela nego običnog fosilnog dizela,

 biodizel je općenito skuplji od normalnih fosilnih dizel goriva, ali ta bi

razlika mogla nestati zbog ekonomije veličine, rastućih cijena goriva i
poreznih poticaja od država. Primjer je Njemačka gdje je biodizel
općenito jeftiniji od normalnog dizela na benzinskim postajama koje
prodaju oba goriva,

40
 Obnovljivi izvori energije

… nedostaci korištenja biodizela

 biodizel je higroskopan, tj. pokazuje određeni afinitet prema vodi, pa

treba voditi računa o pravilnom skladištenju,

 biodizel posjeduje redukcijska svojstva zbog kojih treba izbjegavati

kontakt s metalima kao što su: bronca, olovo, bakar, kositar i cink. Ti
metali poznati su kao katalizatori oksidacijskih procesa,

 kukuruz je glavna sirovina za trenutnu masovnu proizvodnju biogoriva

poput biodizela i bioetanola. Kukuruz koji je prije bio namijenjen za
proizvodnju hrane, sada kupuju proizvođači biogoriva koji su spremni
platiti veću cijenu od proizvođača hrane pa na kraju i cijene hrane
rastu.

41
 Obnovljivi izvori energije

Primjenom biodizelskoga goriva značajno se doprinosi očuvanju okoliša,

količina smoga smanjuje se za oko 50% u odnosu na dizelsko gorivo, emisija
inhalirajućih čestica koje predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje, smanjene su
za oko 40% u odnosu na dizelsko gorivo, a emisija ugljikovodika je niža za
oko 68% u odnosu na dizelsko gorivo.

 Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoliš, jer se

dospjevši u tlo razgradi nakon 28 dana,

Miješanje biodizela s dizelskim gorivom ubrzava biološku razgradivost

dizelskog goriva tako da se npr. smjesa od 20% biodizela i 80% dizelskog
goriva razgrađuje duplo brže od dizelskog goriva D2.

42
 Obnovljivi izvori energije

Smanjenje emisije kod Diesel motora bez naknadne obrade

ispušnih plinova:
Emissions Reduced B100 B20
Total Unburned Hydrocarbons -67% -20%
Carbon Monoxide -48% -12%
Particulate Matter -47% -12%
Polycyclic Aromatic Hydrocarbons -80% -13%
Sulfates -100% -20%
Ozone Potential -50% -10%
emisija NOX +10 +2%

A Comprehensive Analysis of Biodiesel Impacts on Exhaust Emissions

http://www.epa.gov/otaq/models/analysis/biodsl/p02001.pdf

 Smanjenje onečišćenja okoliša (prilikom rada motora, na ispušnoj cijevi se

oslobađa čak 10% kisika, eliminira CO2 emisiju,
43
 Obnovljivi izvori energije

Prosječni utjecaji emisije biodizela za kamione na cestama

44
 Obnovljivi izvori energije

Biodiesel source effects for CO

45
Obnovljivi izvori energije

46
 Obnovljivi izvori energije

Utjecaj na rad dizelskog motora

 Izgara učinkovitije – stvara manje čađe i taloga u motoru
 Viši cetanski broj –lakša zapaljivost,

 Ima odlična svojstva podmazivanja, sadrži određene količine

glicerina (1% biodizela povećava svojstva podmazivanja za
65%)

 Smanjuje trošenje pumpe visokog pritiska i motora – duži

vijek motora!

 Kemijski reagira s gumenim i plastičnim materijalima

47
 Obnovljivi izvori energije

• Metilni esteri viših masnih kiselina u zadnjem desetljeću su postali

vrlo zanimljivi. Najviše se koriste kao biodizel – zamjena za dizel
dobiven iz nafte, te kao sirovina za proizvodnju ostalih derivata
masnih kiselina poput raznih alkohola i amida.
• Proces industrijske proizvodnje gore spomenutih estera je vrlo
jednostavan i sastoji se od reakcije triglicerida (glavni sastojak masti
i ulja) s metanolom, uz prisustvo katalizatora.
• U ovoj reakciji se kao nusproizvod dobiva glicerol (glicerin). Glicerol
se također koristi kao sirovina za ostale procese, a pročišćeni
glicerol je vrijedan sastojak farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda.

48
Obnovljivi izvori energije

49
 Obnovljivi izvori energije

Postrojenja za BIODIZEL
Kompaktna procesna jedinica 8000 t /god
Postrojenje kapaciteta 100 000 t/god

50
 Biogoriva II. generacije
Dobivena je preradom poljoprivrednog i šumskog
otpada.
Biogoriva ove generacije znatno bi mogla reducirati
emisiju CO2, a uz to ne koriste izvore hrane kao
temelj proizvodnje.
Obnovljivi izvori energije

52
 Obnovljivi izvori energije

Ova vrsta biogoriva mogla bi biti najzastupljenija u budućnosti, budući da je

obnovljiva, ne uzrokuje emisiju stakleničkih plinova pri sagorijevanju, već
oslobađa energiju te se lako pretvara u električnu energiju pomoću ćelija
za gorivo.

Kod proizvodnje bivodika uz pomoć fotosintetičkih mikroorganizama,

potreban je jednostavan solarni reaktor, kao prozirna zatvorena kutija i
neznatni energijski izvor.
Elektrokemijska proizvodnja bivodika pomoću solarne baterije zahtijeva,
međutim, jake energetske izvore.

53
 Obnovljivi izvori energije

Bio – DME ili biodimetileter je jako sličan biometanolu

Može se proizvesti neposredno iz sintetičkog plina, koji je još uvijek u razvitku.
U kemijskoj industriji, DME se proizvodi iz čistog metanola procesom katalitičke
dehidracije, kojom se kemijski razdvaja voda od metanola.
Ovakav metanol može se proizvesti iz ugljena, prirodnog plina ili biomase.

Zbog svoje niske temperature sagorijevanja i visokog oktanskog broja pogodan

je kao gorivo u dizelskim motorima. Iako ne potiče koroziju metala (kao bioetanol
i biometanol), DME utječe na određene vrste plastike i gume nakon određenog
vremena.

Na sobnoj temperaturi je u plinovitom stanju, dok u tekuće prelazi ukoliko je tlak

iznad 5 bara ili na temperaturi nižoj od -25 °C.

54
 Obnovljivi izvori energije

Ova vrsta goriva druge generacije može također biti proizvedena iz sintetičkog
plina, koji se dobiva iz biomase.
Može se koristiti kao zamjena nafte u paljenju motora na iskru zbog visokog
oktanskog broja.
Baš kao i kod bioetanola, kod upotrebe ovog goriva trebali bi u obzir uzeti niski
tlak isparavanja, nisku energiju gustoće i nekompatibilnost s materijalima u
motoru.
10 – 20% biometanola pomiješanog s naftom može se koristiti u motorima bez
potrebe za njihovom modifikacijom.

Budući da biometanol gori nevidljivim plamenom i znatno je otrovan, treba

prilikom uporabe poduzeti stroge mjere opreza

55
 Obnovljivi izvori energije

DMF ili dimetilformamid je organski spoj, može se miješati s vodom i

većinom organskih spojeva. Također se često koristi kao otopina u
kemijskim reakcijama.
Svoju upotrebu, osim kao gorivo, pronalazi u farmaciji, proizvodnji pesticida,
sintetičkih vlakana i sličnih materijala.
Smatra se kako DMF uzrokuje rak u ljudi te također neke mane prilikom
rođenja.

HTU DIZEL HydroThermalUpgrading je tehnologija pretvorbe biogoriva iz izvora

kao što je mokra biomasa životinjskog podrijetla.
Na temperaturi od 300 - 350 °C i visokom tlaku biomasa se pretvara u organsku
tekućinu koja sadržava mješavinu ugljikovodika. Nakon procesa katalitičke
hidrodeoksigenacije (HDO) može se proizvesti tekuće biogorivo, slično fosilnim
gorivima. Za sada se ova tehnologija koristi samo u Nizozemskoj, gdje se i
nalazi pokusni HTU pogon.

56
 Obnovljivi izvori energije

Fischer – Tropsch proces je katalitička kemijska reakcija prilikom koje se

ugljikov monoksid i vodik pretvaraju u tekući ugljikovodik različitih oblika. Pri
tome se koriste tipični katalizatori kao željezo ili kobalt.
Osnovni cilj ovog procesa je produkcija sintetičke zamjene nafti, prvenstveno
od ugljena ili prirodnog plina, a da bi se upotrijebila kao sintetičko ulje za
podmazivanje ili sintetičko gorivo

57
58
Biogoriva III. generacije

Biogoriva III. generacije su biogoriva

proizvedena od primitivnih algi
 Obnovljivi izvori energije

Biogoriva III. generacije su biogoriva proizvedena od jednostavnih ili primitivnih

algi (mikro-alge) koje mogu poslužiti za dobivanje goriva.
Pod pojmom mikroalge podrazumijeva se skupni naziv za sve niže biljke koje u
svom tijelu imaju klorofila.
Mikro-alge mogu doprinijeti znatnom smanjenju emisija stakleničkih plinova,
osobito ugljičnog dioksida (CO2). On je uz sunčevu energiju, vodu i hranjive
sastojke koje dolaze s vodom potreban za rast mikro-algi. Iz mikroalgi se mogu
kemijskom obradom proizvesti različiti tipovi biogoriva.

Alge se mogu uzgajati u odvojenim vodenim površinama čak iako voda nije
dovoljno kvalitetna za piće, također se mogu uzgajati i u slanoj vodi.
Proizvodnja biogoriva iz algi ima mnoge prednosti koje taj postupak čine gotovo
savršenim izvorom goriva.
Alge rastu 50 do 100 puta brže od tradicionalnih kultura za proizvodnju
biogoriva.

59
 Obnovljivi izvori energije

Zašto bismo trebali koristiti alge u proizvodnji biogoriva?

• Rastu svugdje :
-u pustinjama, u slanoj i slatkoj vodi, čak i u otpadnoj i zagadenoj vodi te se
stoga koriste za bioremedijaciju.
• Brzo se razmnožavaju.
• Koriste CO2 za fotosintezu.

Smanjuju koncentraciju CO2 za 40 %, a koncentraciju dušikovih oksida za 85 %.

• Biorazgradive-biomasa se koristi kao stočna hrana.
• Iz 2 kg algi se dobije 1 kg suhe biomase.
Potrebna su 2.5 kg suhe biomase da bi se dobio 1 kg ulja.

Visoki prinosi – 10-100 puta viši nego kod drugih izvora biogoriva.
Na temelju laboratorijskih ispitivanja alge mogu proizvesti i do trideset puta
više energije po hektaru zemljišta od žitarica kao što su soja.
• Biogorivo iz algi ne sadrži sumpor, nije toksično i biorazgradivo je.
• Alge su jedini prirodni izvor koji ima potencijal da u potpunosti zamijeni
fosilna goriva.
60
 Obnovljivi izvori energije

Najpoznatiji predstavnici koji se masovno uzgajaju i koriste u proizvodnji biogoriva su

cijanobakterije ili modrozelene alge (Cyanobacteria), crvene alge (Rhodophyta),
zeleni bičaši (Euglenophyta), dijatomeje (Bacillariophyceae), smeđe alge
(Phaeophyceae), zelene alge (Chlorophyta) te alge skupine Haptophyta.

61
 Osnovni koraci u proizvodnji biodizela iz alga
Obnovljivi izvori energije

Teškoće u proizvodnji biodizela vezane su uz postupak ekstrakcije lipida iz

unutarstaničnih struktura uz korištenje što manje količine otapala (uglavnom
heksana) te što veće iskorištenje ugljika u obliku tekućeg goriva
62
 Obnovljivi izvori energije

Bioetanol iz algi

Bioetanol je gorivo koje se može dobiti obradom škroba iz alga.

Škrob se može ekstrahirati iz stanica mehaničkim postupcima ili korištenjem
enzima za razgradnju stanične stjenke.

Etanol iz škroba se može dobiti suhim ili vlažnim mljevenjem (Bothast i Schlicher,
2005). Glavna razlika među ta dva procesa je način izvlačenja glukoze i dobiveni
nusproizvodi (Sims i sur., 2008). Odvaja se ekstrakcijom u vodi ili organskim
otapalima, dodaju se kvasci te slijedi fermentacija. Proces razlaganja složenih
šećera na jednostavne (saharifikacija) i fermentacija mogu se kod kvasaca koji
sadrže enzim amilazu odvijati u jednom koraku (Chaudhary i sur., 2014).
Dobiveni etanol se zatim iscijedi u destilacijski spremnik.

Neke skupine alga mogu akumulirati i druge vrste ugljikohidrata koji mogu
fermentirati, poput celuloze kod zelenih alga te floridozida kod crvenih alga.
Sam proces proizvodnje bioetanola je jednostavniji od proizvodnje biodizela.

63
 Obnovljivi izvori energije

Otvoreni bazeni cijevni bioreaktor

Žetva mikroalgi
• Filtracija
• Centrifugiranje
• Flotacija
• Flokulacija 64
 Obnovljivi izvori energije

Dobivanje biogoriva
Kako bi se izbjegli skupi postupci
Izdvajanje ulja iz algi
ekstrakcije lipida iz biomase za proizvodnju
• mehanicki
biogoriva već su stvorene genetski
- ulrazvuk-sonikacija
modificirane cijanobakterije (npr. mutantni
- preša
sojevi vrste Synechocystis sp.) koje mogu
• kemijski
efikasno izlučivati lipide u medij
-ekstrakcija benzenom
-ekstrakcija superkritičnim CO2

Proizvodi
dobiveni
iz algi

65
 Obnovljivi izvori energije

Isplativost biogoriva mogla bi se povećati ukoliko se osim ulja

(lipida), nakon ekstrakcije koriste i ostali nusproizvodi iz biomase
alga, uglavnom različite vrste proteina i ugljikohidrata, ali i drugi
vrijedni metaboliti

Potencijalni nusproizvodi iz biomase alga (Hannon i sur., 2010)

66
 Bioplin
Obnovljivi izvori energije

• Jedan od načina smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš je i izgradnja

bioplinskih postrojenja za anaerobnu digestiju u kojima se iz životinjske i biljne
biomase proizvodi bioplin.
• Osim ekoloških prednosti, korištenje bioplina nudi i čitav niz drugih prednosti u
pogledu primjene obnovljivih izvora energije, koji sami po sebi donose brojne
društvene i energetske koristi.
• Također bioplin nudi mnoge prednosti i samim poljoprivrednicima kao
kooperantima kroz siguran otkup sirovine po unaprijed dogovorenoj cijeni.
• Kroz proizvodnju bioplina se smanjuje odnosno zamjenjuje upotreba fosilnih
goriva za proizvodnju energije te se tako znatno smanjuje emisija stakleničkih
plinova CO2, CH4 i N2O, što pridonosi ublažavanju pojave globalnog
zatopljenja.

67
 Kratka povijest primjene bioplina
Obnovljivi izvori energije

Bioplin korišten za grijanje

vode u Siriji oko 1000 god
B.C. U Bombaju pušten u
pogon prvi moderan
digestor 1859.god.
Bioplin sa poljoprivrednog
otpada korišten za
osvjetljavanje ulica u
Engleskoj 1895. god.

68
 Obnovljivi izvori energije

Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje):

 aerobna (uz prisustvo kisika)
 anaerobna (bez prisustva kisika) (AD) .
Svi organski materijali, i životinjski i biljni, mogu biti razgrađeni u ova dva
procesa, ali produkti će biti vrlo različiti. Aerobna digestija proizvodi ugljični
dioksid, amonijak i ostale plinove u malim količinama, veliku količinu topline i
konačni proizvod koji se može upotrijebiti kao gnojivo.

Anaerobna digestija (AD) je biokemijski proces u kojem se kompleksni organski

spojevi razgrađuju djelovanjem različitih vrsta bakterija u anaerobnim uvjetima
(bez prisustva kisika).
Anaerobna razgradnja prirodan je proces koji se svakodnevno događa u prirodi
npr. u morskom sedimentu, u probavi preživača ili prilikom nastanka treseta.
Kod bioplinskih postrojenja, rezultati procesa AD su bioplin i digestat.
Anaerobna digestija proizvodi metan, ugljični dioksid, nešto vodika i ostalih
plinova u tragovima, vrlo malo topline i digestat s većom količinom dušika nego
što se proizvodi pri aerobnoj fermentaciji.
69
 Obnovljivi izvori energije

Bioplin (CH4, CO2)

(mokra) Biomasa Mikro(biološki) proces

Potpuno fermentirani
supstrat
Gnoj, gnojovka, organske
tvari, energetski usjevi Hranjive tvari

70
Obnovljivi izvori energije

71
 Obnovljivi izvori energije

Kao supstrati u procesu proizvodnje bioplina mogu se koristiti različiti

tipovi biomase:
- stajski gnoj i gnojnica
- ostaci i nusproizvodi iz poljoprivredne proizvodnje
- razgradivi organski otpad iz poljoprivredne i prehrambene industrije
(ostaci biljnog i životinjskog porijekla)
- organski dio komunalnog otpada i otpada iz ugostiteljstva (ostaci
biljnog i životinjskog porijekla)
- otpadni muljevi
- energetski usjevi (kukuruz, sirak, repa, različite vrste trava, djetelina

72
 Obnovljivi izvori energije

Osnovni zahtjevi tvrtki koje se bave proizvodnjom bioplina, a koji se odnose na

supstrate u procesu proizvodnje su da:
- imaju osigurane dovoljne količine dostupne tijekom cijele godine
- supstrati imaju takav sastav, odnosno sadrže tvari koje mogu razgraditi
mikrobe omogućavajući pri tome učinkovitu i ekonomičnu proizvodnju bioplina
- supstrati ne sadrže tvari koje bi djelovale toksično i nisu zagađeni raznim
kemijskim, biološkim i fizikalnim tvarima

73
Energetska vrijednost pojedinih sirovina za
proizvodnju bioplina Obnovljivi izvori energije

74
 Obnovljivi izvori energije

• Supstrati za AD klasificiraju se prema sadržaju suhe

tvari (ST), prinosu metana i ostalim kriterijima.

• Supstrati sa sadržajem ST manjim od 20 % koriste se za tzv „mokru digestiju“

(mokra fermentacija). U tu kategoriju supstrata svrstavaju se
• stajski gnoj i gnojnica kao i organski otpad iz prehrambene industrije s visokim
sadržajem vode.
• Kada je u supstratu sadržaj ST 35 % ili veći, proces digestije se naziva „suha
digestija“, a tipičan je za AD energetskih usjeva i silažu.

75
 Obnovljivi izvori energije

Procesni koraci u tehnologiji proizvodnje bioplina

Proces proizvodnje bioplina u poljoprivrednim bioplinskim postrojenjima obično se
sastoji od sljedećih faza:

76
 Obnovljivi izvori energije

Shematski koncept proizvodnje bioplina na

poljoprivrednom gospodarstvu

77
 Glavni dijelovi postrojenja za
proizvodnju bioplina
Obnovljivi izvori energije

78
Bioplinsko postrojenje
Obnovljivi izvori energije

79
 Elementi bioplinskog postrojenja
Obnovljivi izvori energije

Digestori (čelični ili betonski, izolirani, grijani)

80
 Fermentator
Obnovljivi izvori energije

U fermentatoru se događaju procesi koji se odnose na pretvorbu organskih

ostataka u bioplin. Mikroorganizmi razgrađuju supstrat bez prisutnosti kisika i
svjetlosti te kao konačan produkt toga procesa nastaje bioplin.

Osim glavnog zadatka, sprječavanja pristupa svjetlosti i zraka u postrojenje,

fermentatori moraju ispunjavati još niz uvjeta, a neki od važnijih su:
- moraju biti vodonepropusni i nepropusni za plin
- nakon zagrijavanja na željenu temperaturu moraju očuvati tu temperaturu i
precizno ju regulirati (termostatička regulacija)
- često i sveobuhvatno miješanje mora spriječiti stvaranje sloja naslaga na dnu
spremnika
- mora biti osiguran pouzdan ulaz i izlaz za tvari koje prolaze kroz proces
(supstrati)
- potrebno držanje supstrata u fermentatoru mora biti vremenski predvidljivo
- mora se izbjeći unošenje prekomjerne količine hladnog supstrata i
dezinfekcijskih sredstava

Jedan od sastojaka bioplina je vrlo agresivni plin sumporovodik. Zbog tog razloga
fermentatori od nehrđajućeg čelika imaju prednost te mnogo duži vijek trajanja.
81
 Obnovljivi izvori energije

Proces nastanka bioplina rezultat je niza kemijskih reakcija koji se događaju u

fermentatoru pri djelovanju mikroorganizama na organske spojeve (supstrate).
Naglašene su četiri glavne faze u procesu nastanka bioplina:
hidroliza, acidogeneza, acetogeneza i metanogeneza.

82
 Obnovljivi izvori energije

Hidroliza je teoretski prva faza AD tijekom koje se organska tvar (polimeri)

razlaže na manje jedinice zvane monomeri i oligomeri. Polimeri poput
ugljikohidrata, lipida, aminokiselina i bjelančevina transformiraju se u glukozu,
glicerol, purine, piridine i sl.

U fazi acidogeneze proizvodi hidrolize se uz pomoć acidogenih bakterija

(fermentacije) transformiraju u metanogene spojeve. Jednostavni šećeri,
aminokiseline i masne kiseline razgrađuju se na acetat, ugljikov dioksid i vodik
(70%) te na hlapljive masne kiseline (HMK) i alkohole (30%).

Metanogeneza
Proizvodnja metana i ugljikovog dioksida potaknuta je aktivnošću metanogenih
bakterija. 70 posto metana nastaje iz acetata, dok ostalih 30 posto nastaje
pretvorbom iz vodika i ugljičnog dioksida. Metanogeneza je ključni korak u
cijelom procesu anaerobne razgradnje, jer predstavlja najsporiju biokemijsku
reakciju u proizvodnji bioplina. Metanogeneza uvelike ovisi o uvjetima rada,
odnosno uvjetima medija. Na uspješnost metanogeneze utječe niz čimbenika kao
što su sastav sirovine, stupanj dopune digestora, temperatura i pH
vrijednost supstrata.
83
 Obnovljivi izvori energije

Odnos između nastanka bioplina i trajanja vremena hidraulične retencije

(zadržavanje supstrata unutar fermentatora) prikazan je na slici niže

84
 Obnovljivi izvori energije

Parametri AD
Učinkovitost AD ovisi o nekoliko ključnih parametara pa je vrlo važno osigurati
optimalne uvjete za razvoj anaerobnih mikroorganizama. Na njihov rast i aktivnost
snažno utječe nedostatak kisika, temperatura, pH vrijednost, opskrbljenost
hranjivima, intenzitet miješanja kao i prisutnost inhibitora. Metanske bakterije
strogi su anaerobi i zato se mora spriječiti svaki dotok kisika u digestor.

Temperatura
Sam postupak AD može se odvijati na različitim temperaturama. Temperature se
klasificiraju u tri temperaturne zone: psihrofilnu temperaturnu zonu (ispod 25 °C),
mezofilnu zonu (25 – 45° °C) i termofilnu zonu (45 – 70 °C). Duljina trajanja
postupka AD u direktnoj je vezi s temperaturom na kojoj se postupak odvija.
(tablica 3.4.)

85
 Obnovljivi izvori energije

Većina suvremenih postrojenja za proizvodnju bioplina rade na temofilnim

temperaturama jer to ima brojne prednosti u odnosu na procese koji se
odvijaju na mezofilnim i psihrofilnim temperaturama:
• učinkovito uništenje patogena
• viša stopa rasta metanogenih bakterija na višim temperaturama
• kraće vrijeme digestije, što proces čini bržim i učinkovitijim
• poboljšana razgradnja i iskoristivost hranjivih tvari iz supstrata
• bolja razgradnja krutih tvari i iskoristivost supstrata
• bolja mogućnost razdvajanja tekuće i krute frakcije supstrata

Nedostaci procesa proizvodnje pri termofilnim temperaturama očituju se u:

• većem stupnju neravnoteže
• većoj potrošnji energije radi postizanja većih temperatura zagrijavanjem
• većem riziku od inhibicije amonijakom (stvaranje amonijaka)

86
 Obnovljivi izvori energije

Nakon što bioplin napusti fermentator, on je zasićen vodenim parama i sadrži,

pored metana (CH4) i ugljikovog dioksida (CO2), različite količine sumporovodika
(H2S).
Sumporovodik je otrovan plin s neugodnim mirisom poput trulih jaja, koji u
kombinaciji s vodenom parom iz bioplina stvara sumpornu kiselinu. Kako kiselina
korozivno djeluje na motore kogeneracije i ostale komponente poput plinovoda i
ispušnih cijevi, nužno je napraviti desumporizaciju i sušenje bioplina.

Na tržištu je već dostupno mnoštvo raznih tehnologija kojima se proizvodi struja

biometana dovoljno kvalitetnog da se rabi kao gorivo za vozila ili za utiskivanje u
mrežu prirodnog plina, te je dokazano da su tehnički i ekonomski izvedive.
Međutim još uvijek su u tijeku intenzivna istraživanja s ciljem optimiziranja i
daljnjeg razvoja tih tehnologija, kao i primjene novih tehnologija na polju
pročišćavanja bioplina. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i
nedostatke,

87
 Obnovljivi izvori energije

Tehnologije za pročišćavanje bioplina i proizvodnju biometana:

Fizička apsorpcija: Pranje (scrubbing) vodom pod pritiskom

Organska fizička apsorpcija
Kemijska apsorpcija: pranje (scrubbing) aminima
Adsorpcija: Adsorpcija s varijacijama tlaka (Pressure Swing Adsorption, PSA
Membranska tehnologija: permeacija plina
Slika: Shema procesa
postrojenja za biološko pranje
(scrubbing) za desulfurizaciju
sirovog bioplina; slika
biološkog uređaja za
pročišćavanje plina (skrubera)
u postrojenju za bioplin
Bruck/Leitha u Austriji, s
kapacitetom sirovog bioplina
od 800m³/h
(Izvor: Tehnološko sveučilište u
Beču, Biogas Bruck GmbH)

88
 Obnovljivi izvori energije

Kako bi se oprema za konverziju energije zaštitila od habanja i eventualnog

oštećenja, mora se iz proizvedenog bioplina ukloniti voda.
Dio vodene pare može se kondenzirati hlađenjem plina. To se redovito događa u
plinovodima koji transportiraju plin iz fermentatora u jedinicu za kogeneraciju. Voda
se kondenzira na stjenkama nagnutih cijevi i može se sakupiti u kondenzacijskom
separatoru (posudi) na najnižoj točki cjevovoda.

Druga mogućnost za sušenje

bioplina je hlađenje plina u
električnim hladnjacima za plin na
temperaturama ispod 10˚C koje
omogućuju odstranjivanje dosta
vlage.

Sušač bioplina (MTA EnerDryer, opremljen

s OMEGA-AIR filtrom) 89
 Obnovljivi izvori energije

SASTAV BIOPLINA IZ POLJOPRIVREDE

90
 Obnovljivi izvori energije

Bioplinsko postrojenje je složena instalacija s velikom međuovisnosti svih dijelova.

Centralizirano promatranje i kontroliranje pomoću računalnog sustava je ključni dio
cjelokupnog rada postrojenja koji bi trebao jamčiti uspjeh i izbjegavanje kvarova

Danas se kontroliraju sljedeće komponente:

ƒ punjenje sirovinom
ƒ sanitacija
ƒ grijanje fermentatora
ƒ intenzitet miješanja i učestalost
ƒ uklanjanje sedimenta
ƒ transport sirovine kroz postrojenje
ƒ odvajanje krutog od tekućeg dijela
ƒ desumporizacija
ƒ izlaz električne energije i topline

Sastav plina se može redovito promatrati kroz analize plina i upotrebu

prikladnih naprava za mjerenje. Rezultati se mogu koristiti za kontroliranje AD
procesa i za procese koji slijede, poput čišćenja plina.

91
 Obnovljivi izvori energije

AD je široko rasprostranjena metoda za obradu primarnih i sekundarnih

muljeva nastalih aerobnom obradom otpadnih voda. Ovaj sustav se
primjenjuje u mnogo razvijenih zemalja u kombinaciji s primjenom
naprednih tehnologija za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. AD se
primjenjuje radi stabilizacije i smanjenja konačne količine otpadnog mulja.
Tehnologija tretiranja otpadnih muljeva AD dobro je razvijena. Većina
inženjerskih tvrtki koje provode obradu otpadnih voda ima kapaciteta i za
primjenu AD.

Ovisno o nacionalnim propisima i prioritetima, u zemljama EU-a se od 30 %

do 70 % otpadnih muljeva obrađuje postupkom AD.

Tekući ostatak se može koristiti kao gnojivo na poljoprivrednim površinama

ili za proizvodnju energije spaljivanjem.

92
 Obnovljivi izvori energije

Danas je AD standardna tehnologija za obradu otpadnih voda iz različitih industrija,

osobito iz industrije prerade hrane, poljoprivrednih proizvoda i farmaceutske
industrije.
Zahvaljujući napretku tehnologije, razrijeđene industrijske otpadne vode također
mogu biti digestirane.

Metodu AD za tretman industrijskih otpadnih voda koriste različite industrije:

• industrija prerade hrane, npr. konzerviranje povrća, prerada mlijeka i sira,
otpad iz klaonica, industrija prerade krumpira
• industrija pića, npr. pivovare, proizvodnja bezalkoholnih pića i sokova,
destilerije, prerada kave
• industrijski proizvodi, npr. papir i karton, guma, kemikalije, škrob,
farmaceutski proizvodi
Industrijska bioplinska postrojenja imaju niz prednosti za društvo i uključene
industrije:
• dodana vrijednost ostvaruje se vraćanjem dijela hranjivih tvari u tlo, a
troškovi odlaganja otpada se smanjuju
• proizvedeni bioplin koristi se za proizvodnju energije
• učinkovito tretiranje otpada doprinosi „zelenom“ imidžu kompanije
93
 Proizvodnja deponijskog plina
Obnovljivi izvori energije

• Odlagališta otpada se mogu smatrati velikim anaerobnim postrojenjima

s razlikom što je kod njih proces razgradnje manje kontinuiran i ovisi o
starosti odloženog otpada.
• Prikupljanje deponijskog plina od esencijalne je važnosti za zaštitu
okoliša, uglavnom zbog smanjenja emisija metana i ostalih plinova koji
nastaju na odlagalištima otpada.
• Deponijski plin je jeftin izvor energije, sastavom je jako sličan bioplinu
proizvedenom AD u bioplinskim postrojenjima (50-70% metana, 30-
50% ugljikovog dioksida).
• Deponijski plin može sadržavati toksične plinove koji potječu od
razgradnje otpada.
• Prikupljanje deponijskog plina moguće je optimirati sustavnim
upravljanjem koje se sastoji od usitnjavanja otpada, kruženjem
organske frakcije otpada i tretiranjem odlagališta kao bioreaktora.

94
 Proizvodnja deponijskog plina
Obnovljivi izvori energije

 Prvo bioplinsko deponijsko postrojenje u Hrvatskoj je smješteno na

zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac.
 Instalirana snaga postrojenja je 2036 kW s godišnjom proizvodnjom
od oko 7,5 milijuna kWh koji nastaju iz deponijskog plina.
 Investicija od oko 3,8 milijuna € je započela s proizvodnjom 2003.
 Ova elektrana pokazuje primjer korištenja urbane biomase gdje
odlagalište ima 47 cijevi za sakupljanje plinova koji nastaju
razgradnjom otpada i prenose ih u elektranu.
 Plinovi se razlikuju po kvaliteti i kvantiteti, ali, u prosjeku se sastoje
od 50-60% metana, 29-35% ugljičnog dioksida i nešto kisika.
 Cijevi sakupe oko 700 kubičnih metara plina dnevno.

Primjere dobre prakse u korištenju biootpada za proizvodnji u bioplina i biometana:

www.UrbanBiogas.eu
http://www.urbanbiogas.eu/images/pdf/1stPR/ANNEX_1_9_D2_2_FRAUNHOFER_EN_GoodPrBiogas.pdf
http://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/urban_biogas.html

95
 Obnovljivi izvori energije

Bioplin se najčešće koristi za proizvodnju toplinske energije direktnim izgaranjem,

proizvodnju električne energije putem energetskih ćelija ili u mikro turbinama te
proizvodnju topline i električne energije u kogeneracijskim postrojenjima ili pak
kao pogonsko gorivo za vozila

Slika. Pregled mogućnosti korištenja bioplina

96
 Obnovljivi izvori energije

Izravne koristi:
Bioplin (kogeneracija, energent, pogon vozila…)
Nusproizvodi: tekuće i kruto gnojivo, peleti

Posredne koristi:
Gospodarenje otpadom (rješavanje problema odvoza i deponiranja,
recikliranje tvari, smanjenje zagađenje vode i zraka, redukcija
neugodnih mirisa, količine insekata, patogenih mikroorganizama…)
Smanjenje stakleničkih plinova (obaveza prema Kyoto protokolu)
Uvođenje OIE (obaveza prema: EU 20/20/20)
Socijalni aspekt (zapošljavanje direktno i indirektno)

97
 Obnovljivi izvori energije

Smanjenje potrošnje vode

U usporedbi s ostalim biogorivima, za proces proizvodnje bioplina troši se
najmanja količina vode. Ovaj aspekt jednako je važan kao i energetska
učinkovitost bioplina s obzirom na predviđenu nestašicu vode u mnogim
dijelovima svijeta.

Smanjenje pojave neugodnih mirisa i insekata

Skladištenje i primjena gnojnice, stajskog gnoja i različitog organskog otpada
uzrokuju pojavu neugodnih mirisa te privlače insekte. AD reducira nastanak
neugodnih mirisa za gotovo 80 posto. Digestat gotovo i nema miris, a miris
amonijaka nestaje nekoliko sati nakon primjene.

98
 Obnovljivi izvori energije

Digestat je izvrsno gnojivo

Postrojenje za proizvodnju bioplina ne proizvodi samo energiju.

Biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari –
digestat- predstavlja vrijedno gnojivo, bogato dušikom, fosforom, kalijem
i mikro-nutrijentima.
Za rasprostiranje po poljoprivrednoj površini može se koristiti ista
mehanizacija koja se koristi za svježi stajski gnoj i gnojnicu.

U usporedbi sa svježim stajskim gnojem, digestat ima znatno bolja

gojidbena svojstva zahvaljujući homogenosti i većoj hranidbenoj
vrijednosti, boljem omjeru ugljika i dušika te gotovo potpunom
nedostatku neugodnog mirisa.

99
 Obnovljivi izvori energije

Veterinarska sigurnost

Korištenje digestata kao gnojiva povećava veterinarsku sigurnost u odnosu na

netretirani stajski gnoj i gnojnicu. AD uključuje kontroliranu sanitarnu obradu
digestata prije nego se upotrijebi za gnojivo.

Sanitarna obrada digestata može se provesti na termofilnim temperaturama

digestije, pasterizacijom ili sterilizacijom pod tlakom ovisno o vrsti sirovine.
U oba slučaja cilj je inaktivirati patogene, uništiti sjemena korova i ostalih
bioloških opasnosti te prekinuti lanac prijenosa bolesti.

100
 Obnovljivi izvori energije

Za korištenje bioplina u prijevozu potrebno je isti „pretvoriti“ u biometan

minimalne čistioče od 95% i kao takav se može miješati sa prirodnim plinom.

Prednosti upotrebe biometana u vozilima:

 vozila koja upotrebljavaju biometan za gorivo ne emitiraju CO2,
 sa udjelom biometana u iznosu od 50% te udjelom benzina od 10%
u vozilima na plin i benzin smanjuje se emisija CO2 i do 53%,
 korištenjem otpada u tu svrhu doprinosimo njegovom kvalitetnijem
zbrinjavanju,
 u odnosu na benzin postiže se smanjenje emisije CO, CxHy i NOx ,
uz istodobno smanjenje kancerogenosti ispušnih plinova i njihovog
utjecaja na stvaranje smoga,
 u odnosu na dizelsko gorivo znatno se smanjuje emisija NOx, uz
iznimno nisku emisiju čestica, dok emisija CO i CxHy, te ekvivalenta
emisija CO2 ostaje na razini dizelovog motora,
 cijena koštanja biometana je od 20-40% niža u odnosu na jednu litru
benzina
101
 Obnovljivi izvori energije

Bioplin je sigurniji od tradicionalnih tekućih goriva kao što su benzin i dizel.

U slučaju curenja bioplin se rasprši, dok se tekućine nakupljaju na zemlji
stvarajući potencijalnu opasnost od požara.
Temperatura paljenja je 580 °C , odnosno 220 °C kod benzina, nije toksičan te
ne zagađuje podzemne vode.
Korištenje biometana u transportnom sektoru ima veliki potencijal; biometan se
kao pogonsko gorivo već koristi u Švedskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Međutim, korištenje bioplina ima i nedostataka, a medu najvažnije svakako

spada visok sadržaj sumpornih oksida (SOx) u ispušnim plinovima, koji su zbog
toga agresivno korozivni.

102
 Kogeneracijska bioplinska
postrojenja Obnovljivi izvori energije

Kogeneracija je vrlo učinkovit proces koji stvara električnu energiju i toplinu

istovremeno iz jednog izvora goriva, u našem slučaju bioplina

Kogeneracijska postrojenja, kao što je vidljivo iz slike koriste bioplin u motoru za

sagorijevanje, poput plinskog motora ili plinske turbine, za generiranje električne
energije.
103
 Kogeneracijska bioplinska
postrojenja Obnovljivi izvori energije

Kogeneracijska jedinica sastoji se od otto motora s generatorom, te parnog kotla.

Motor generatora može biti:

- plinski-otto motor
- plinski-dizel motor s pilot paljenjem

Kao alternativa spomenutim motorima mogu se koristiti tehnologije gorivnih ćelija

i plinskih mikroturbina, te Stirlingovi motori, ali te tehnologije su još u fazi razvoja.

Kao nusprodukt proizvodnje električne energije nastaju dva izvora toplinske

energije. Jedan izvor toplinske energije su ispušni dimni plinovi, dok je drugi
izvor toplinske energije voda za hlađenje motora.

Motor pri radu ispušta dimne plinove koji prelaze preko parnog kotla. Temperatura
dimnih plinova koristi se za proizvodnju pare. Dimni plinovi ulaze u parni kotao sa
temperaturom od 550°C.

104
 Kogeneracijska bioplinska
postrojenja Obnovljivi izvori energije

Voda za hlađenje motora postiže temperaturu 90°C.

Njezina toplinska energija se predaje preko pločastog izmjenjivača topline drugom
krugu grijanja, koji vodi prema pogonu bioplinskog postrojenja.
Unutar bioplinskog postrojenja, toplinska se energija od hlađenja motora koristi za
zagrijavanje hidroliznog tanka, digestorskog tanka, higijenizaciju, grijanje pogona
preko kalorifera, grijanje uredskih prostorija te grijanje potrošne tople vode.

Baklja
Sva su bioplinska postrojenja opremljena bakljom. Baklja je sigurnosni element
koji u slučaju prestanka rada motora preuzima ulogu spaljivanja viška plina.
Višak plina nastaje u trenutku kada motor prestane raditi, a biologija unutar
digestora i dalje proizvodi bioplin.
Kapaciteti spremnika su ograničeni, a višak plina se mora spaliti, kako ne bi
došlo do propuštanja na tankovima. U tom trenutku baklja ima naredbu za
paljenje viška plina.
Snaga baklje je veća od snage motora za 20 %, kako bi bio osiguran normalan
rad baklje.
105
 Plinski Otto-motori
Obnovljivi izvori energije

Plinski Otto-motori su specijalno razvijeni motori za korištenje bioplina na Otto

principu. Ti motori rade na smjesu s pretičkom zraka (engl.: lean burn engines)
radi minimizacije emisija ugljikovog monoksida.
To rezultira manjom potrošnjom plina, ali i manjom učinkovitošću motora, što
se kompenzira korištenjem turbo punjača pogonjenog ispušnim plinovima.

• Plinski-Otto motori zahtijevaju minimalan sadržaj metana u bioplinu od 45

posto.
• Manji motori snage do 100 kWel su obično Otto motori.
• Ukoliko su zahtjevi za proizvodnjom električne energije veći, koriste se
prilagođeni dizel agregati koji su opremljeni svjećicama.
• Obje vrste motora se nazivaju „plinski Otto-motori“ budući da je njihov rad
temeljen na Otto principu.''

106
 Plinski Otto-motori
Obnovljivi izvori energije

• Jedna od najvećih tvornica za proizvodnju motora koji se primjenjuju u

kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije
iz plina je tvornica GE Power Jenbacher u austrijskom gradu Jenbachu u
Tirolu.
• Jenbacherovi plinski motori omogućuju vam snagu od 250 kW do 10 MW s
fleksibilnošću goriva za rad, od prirodnog plina, preko nama najznačajnijeg
bioplina, do brojnih drugih plinova

Najnoviji, najsnažniji i najučinkovitiji Jenbacherov motor je Jenbacher J920

FleXtra
107
 Plinski Otto-motori
Obnovljivi izvori energije

Taj, najnoviji i najveći motor tvrtke Jenbacher doveden je gotovo do savršenstva, a

najznačajnije prednosti su mu:
- visoka gustoća snage uz niske troškove ulaganja
- stabilna izlazna snaga i pouzdana učinkovitost u svim uvjetima okoline
- brzo stavljanje u pogon za stabilizaciju mreže
- jednostavnu održivost.

S električnom učinkovitošću od čak 49,10%, toplinskom oko 41 %, te s ukupnom

učinkovitošću preko 90%, daleko je električno najučinkovitiji motor u usporedbi s
ostalim Jenbacherovim motorima.

- možemo očekivati razvoj novih motora koji će imati električnu učinkovitost čak
preko 50 posto

108
 Obnovljivi izvori energije

65,5 MW el. 26,9 MW topl.

Datum: 28. 3. 2019. 109

Obnovljivi izvori energije

110
 Primjer: BIOPLINSKO POSTROJENJE
Obnovljivi izvori energije

Energetske potrebe korisnika:

111
Obnovljivi izvori energije

112
Obnovljivi izvori energije

113
Obnovljivi izvori energije

114
 Obnovljivi izvori energije

Izvor: http://www.europeanbioenergyday.eu/bioenergy-facts/bioenergy-in-europe/what-are-the-volumes-of-
biomass-used-in-the-eu28-to-produce-energy/
115
 Broj zaposlenih na poslovima
obnovljivih izvora energije
Obnovljivi izvori energije

FIGURE 2: RENEWABLE ENERGY EMPLOYMENT BY TECHNOLOGY

116
 Obnovljivi izvori energije

Literatura:
http://www.osatina.hr/hr/index.php?option=com_content&view=article&id=87:bioplin&
http://www.mps.hr/UserDocsImages/projekti/DOBRA%20POLJOPRIVREDNA%20PRAKSA/DPP_bi
oplin.pdf
http://www.big-east.eu/croatia/handbook/Prirucnik_za_bioplin_w%5B1%5D.pdf
http://www.biogasin.org/files/pdf/cakovec/investitori/02_KARAKTERISTIKE%20BIOPLINA%20I%20
POSTROJENJA.pdf
http://www.iaea.org/inis/collection/NCLCollectionStore/_Public/28/077/28077528.pdf
John Love and John A. Bryant; Biofuels and bioenergy, John Wiley & Sons, Inc.,
2017.

117
 Obnovljivi izvori energije

HVALA NA PAŽNJI

Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama:

plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom
temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu.
Arthur Schopenhauer
118