Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020.

21:36) 1/6

Autor: Maja Josipović , Informator: 6556-6557, Datum objave: 07.01.2019., Područje:

3.16.03. Ovršni postupak , Poveznica: https://informator.hr/strucni-clanci/aktualnosti-
provedbe-ovrhe-na-novcanim-sredstvima

Stručni članak

AKTUALNOSTI PROVEDBE OVRHE NA

NOVČANIM SREDSTVIMA

U članku prikazujemo novine koje je uveo Zakon o provedbi ovrhe na novčanim

sredstvima (Nar. nov., br. 68/18), kao i dvojbe i izazove koji se javljaju u njegovoj
primjeni te ukazujemo na neke zakonske odredbe koje bi, prema mišljenju autorice,
valjalo preispitati.

1. UVOD
U ovršno pravo Republike Hrvatske od 1. siječnja 2011., donošenjem prethodnog Zakona o
provedbi ovrhe na novčanim sredstvima [1], uvedena je izvansudska ovrha koju provodi
Financijska agencija[2]. Takva izvansudska ovrha uvedena je s ciljem rasterećenja preopterećenih
sudova te ubrzanja ovršnih postupaka. Prema podatcima s internetske stranice Fine[3], od 1.
siječnja 2011. do 31. kolovoza 2018. zaprimljeno je 9.089.441 osnova, od čega se 25,4 % odnosi
na poslovne subjekte, a 74,6 % na građane. U istom tom razdoblju ukupno je izvršeno
(naplaćeno/zaplijenjeno ili povučeno po bilo kojoj osnovi) 148,8 milijardi kn po osnovama koje se
odnose na poslovne subjekte i 85,4 milijarde kuna po osnovama koje se odnose na građane. Iz
tih podataka razvidno je da je nezamislivo provođenje ovrhe bez izvansudske ovrhe i Fine[4].
Na novinskoj presici 27. travnja 2018. Vlada Republike Hrvatske predstavila je zakonski paket koji
bi trebao dati poticaj za rješavanje problema insolventnosti velikog broja blokiranih građana. Taj
zakonski paket, između ostalog, obuhvaćao je i novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima[5], a koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018.

2. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA

Izvansudsku ovrhu na novčanim sredstvima, kao što je prije spomenuto, provodi Fina, ali isto tako
i Hrvatska narodna banka te banke[6]. Ona se provodi na novčanim sredstvima po svim računima
i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i
oročena novčana sredstva, i to prema osobnom identikacijskom broju ovršenika i bez njegove
suglasnosti[7]. U odnosu na prijašnji ZPONS (čl. 4.) prema kojem se ovrha provodila po svima
računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika i bez obzira na to ako to nije bilo određeno u
osnovi za plaćanje, u novom ZPONS-u uvedena je iznimka od prije navedenog pravila, a to je da
u slučaju ako je osnovom za plaćanje ovrha odnosno osiguranje određena isključivo na pojedinim
računima, onda će se u tom slučaju ovrha odnosno osiguranje provesti upravo na taj način i u
opsegu kako je naloženo u osnovi za plaćanje. Dakle, prema novom ZPONS-u moguća je ovrha i
samo po jednom računu, što pogoduje ovršeniku.
Ovrha se provodi na temelju osnova za plaćanje koje zapravo obuhvaćaju ovršne odluke
domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred
domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe sklopljene u postupku mirnog rješenja
spora[8], zadužnice, bjanko-zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o
ovršnosti, europskog ovršnog naslova i europskog platnog naloga, obračun poslodavca o neisplati
dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenja o ovrsi, rješenja o osiguranju,
naloga Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, naloga za pljenidbu u
postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom
postupku i svake druge odluke nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog
za provedbu ovrhe. Dakako da sve te osnove moraju glasiti na ispunjenje određene novčane
tražbine[9].

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020. 21:36) 2/6

Prema prijašnjem ZPONS-u nije postojala propisana procedura vezano uz postupanje Fine u
odnosu na zaprimljene osnove za plaćanje i zahtjeve za izravnu naplatu, već je bilo samo
propisano da se ovrha na novčanim sredstvima provodi prema OIB-u ovršenika. No, u praksi je to
izgledalo tako da je Fina često vraćala zahtjeve za izravnu naplatu i/ili osnove za plaćanje kao
nepodobne za daljnje postupanje jer su sadržavale pogreške i nedosljednosti u nazivima stanaka
(npr. zarez u nazivu pravne osobe i sl.) ili OIB-a, pri čemu je zauzeto poprilično strogo i formalno
stajalište. Takva praksa Fine posljedično je dovela do donošenja mišljenja Ministarstva pravosuđa
Republike Hrvatske u kojem se pokušala dati uputa koje su nedosljednosti prihvatljive, a koje nisu
pa je tako dano, primjerice, mišljenje da za fizičke osobe bilo kakvo odstupanje od imena i
prezimena osobe, bez obzira na uredan OIB, znači nemogućnost postupanja po takvoj osnovi[10],
za razliku od pravnih osoba za koje je bitan uredan OIB, dok se pogreške koje se tiču zareza,
navodnika, nedostataka u predmetu poslovanja društva ili u naznaci pravnog oblika društva ne
smatraju odlučnim za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima[11].
U novom ZPONS-u pokušala se popuniti takva pravna praznina pa je propisano točno kada i kako
Fina postupa po dostavljenim osnovama. Naime, propisano je da Fina postupa po dostavljenoj
osnovi za plaćanje ako su osobni identifikacijski broj, ime i prezime odnosno naziv ovršenika i
ovrhovoditelja iz te osnove za plaćanje (odnosno zahtjeva za izravnu naplatu i zahtjeva za
naplatu) istovjetni osobnom identifikacijskom broju, imenu i prezimenu odnosno nazivu koje je
Fini dostavilo nadležno tijelo koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja
osobnog identifikacijskog broja i za vođenje njihove evidencije. Na taj način ostalo se pri
formalnom i strogom načinu procjenjivanja podobnosti osnova i zahtjeva za postupanje. Detaljnije
propisuje Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima[12], u članku 16.,
u kojem se propisuje da Fina može vratiti osnovu za plaćanje donositelju odnosno podnositelju[13]
ako zaprimi osnovu za plaćanje u kojoj podatci o imenu i prezimenu, nazivu ovršenika ili
ovrhovoditelja odnosno njihovu OIB-u nisu potpuno navedeni, ili oni nisu istovjetni podatcima koje
je Fini dostavilo nadležno tijelo koje je na temelju propisa nadležno za postupak dodjeljivanja OIB-
a i za vođenje evidencije o OIB-ima. Prilikom vraćanja osnove Fina je dužna dati obrazloženje
podnositelju vezano uz razloge vraćanja[14]. U tom slučaju Fina, također, vraća ovrhovoditelju, na
njegov zahtjev naknadu predujmljenu za osnovu za plaćanje za koju je Fina utvrdila nemogućnost
izvršenja, no o naknadama bit će više riječi u nastavku.
Ako je do razlike u nazivu ovršenika/ovrhovoditelja došlo zbog promjene naziva i ako je to
razvidno iz odgovarajućeg registra, propisano je da se ti podatci neće smatrati neistovjetnim.
Takve odredbe Pravilnika u suprotnosti su s odredbom članka 4. st. 6. ZPONS-a, koja propisuje
ne tako strog pristup u procjeni podobnosti osnova/zahtjeva jer je omogućeno Fini postupiti po
osnovi za plaćanje i ako u njoj nije naznačen osobni identifikacijski broj ovršenika odnosno
ovrhovoditelja, s tim da će se ovrha tada provesti prema podatku o osobnom identifikacijskom
broju ovršenika odnosno ovrhovoditelja iz zahtjeva za izravnu naplatu odnosno iz zahtjeva za
naplatu koji su dostavljeni uz osnovu za plaćanje. U tom slučaju na ovrhovoditelja je prebačena
odgovornost za štetu nastalu zbog pogrešno dostavljenog podatka o osobnom identifikacijskom
broju.
Dakle, dolazi se do oprečnih situacija jer u slučaju kada u osnovi za plaćanje nije naveden OIB,
ovrha se po njoj može provesti prema ZPONS-u ako ovrhovoditelj naznači OIB u zahtjevu za
izravnu naplatu, no do ovrhe neće doći ako ime i prezime ovršenika, sukladno njegovu OIB-u, ne
odgovara imenu i prezimenu u evidencijama o OIB-ima.
U praksi su se događali slučajevi u kojima bi Fina vraćala osnovu za plaćanje zato što je ovršenik
(fizička osoba) promijenio ime i prezime (udaja/rastava) nakon donošenja pravomoćne i ovršne
presude, a prije njezina podnošenja na naplatu kod Fine unatoč tome što je uz presudu dostavljen
i izvadak iz matične knjige rođenih u kojoj je razvidno da je do promjene imena i prezimena
ovršenika došlo zbog udaje/rastave. Takav strogi pristup omogućava ovršenicima izbjegavanje
ovrhe. U praksi često tužitelji/ovrhovoditelji traže od suda da se donese rješenje o ispravku
pravomoćne i ovršne presude kako bi se povodom iste presude mogla provesti izvansudska ovrha
pred Finom[15].
U odnosu na prijenos novčanih sredstava valja navesti da je u jednom razdoblju za vrijeme
važenja starog ZPONS-a, Fina odbijala prenijeti novčana sredstava (za dosuđene troškove
postupka) izravno na račun opunomoćenika (odvjetnika), zbog čega je ponovno došlo do
intervencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, koje je u svojem odgovoru na upit
Hrvatske odvjetničke komore navelo da »nema potrebe niti opravdanog razloga raditi razliku u
provedbi sudske i izvansudske ovrhe u vezi s mogućnosti da se iznos troškova postupka za koji je
određena ovrha prenese na račun odvjetnika koji ga u tom postupku zastupa«[16].
Zbog toga novi ZPONS propisuje, u članku 5. st. 10. i 11., da se prijenos novčanih sredstava
može zahtijevati isključivo u korist računa koji pripada ovrhovoditelju, a da se iznimno prijenos
novčanih sredstava može zahtijevati i u korist računa zakonskog zastupnika fizičke osobe koja je

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020. 21:36) 3/6

ovrhovoditelj te u korist računa odvjetnika koji u tom postupku zastupa ovrhovoditelja, kao
opunomoćenik, za iznos troškova postupka iz osnove za plaćanje.

3. NAKNADE
Velika novost u odnosu na prijašnji ZPONS je uvođenje predujmljivanja naknade[17] za
izvršenje/provedbu osnove za plaćanje od strane ovrhovoditelja. Naime, prema prijašnjem
ZPONS-u, Fina je naknadu za izvršenje/provedbu osnove za plaćanje naplaćivala s računa
ovršenik te se ona smatrala troškom i bila je sadržana u nalogu[18].
Prema novom ZPONS-u, ovrhovoditelj[19] je, sukladno članku 22., dužan predujmiti Fini iznos
propisane naknade za provedbu osnove za plaćanje, a Fina potom taj iznos upisuje u Očevidnik
zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provodi ovrhu u korist ovrhovoditelja. S računa
ovršenika skida se ovrhovoditeljeva tražbina iz osnove za plaćanje kao i predujmljeni iznos
naknade i vraćaju je ovrhovoditelju. Dakle, to novo uređenje vezano uz predujmljivanje naknade,
ne mijenja poziciju ovršenika jer se s njegova računa skida tražbina i naknada. Jedino što se
mijenja jest da se Fini uplaćuje naknada prije izvršenja osnove za plaćanje, za razliku od prije,
kada je Fina svoju naknadu skidala s računa ovršenika pa se znalo događati, ako je ovršenik bio
prezadužen, da ta naknada bude naplaćena puno kasnije pa čak i da ostane nenaplaćena.
Ovrhovoditelj isto tako snosi naknadu za vraćanje osnove za plaćanje, promjenu ovrhovoditelja i
druge radnje koje Fina poduzima na njegov zahtjev[20]. Ako ovrhovoditelj ne plati iznos predujma,
tada Fina neće upisati osnovu za plaćanje u Očevidnik (već je vraća ovrhovoditelju) niti
poduzimati radnje po osnovi za plaćanje odnosno poduzimati bilo koju radnju koju on traži.
Navedena novost, u početku primjene ZPONS-a, u praksi je stvarala konfuziju kod ovrhovoditelja
jer oni nisu znali treba li se ta naknada Fine tražiti u prijedlogu za ovrhu kao predvidivi trošak
ovrhe. Praksa u postupanju Fine pokazala je da se naknada ne stavlja u prijedlog za ovrhu kao
predvidivi ovršni trošak jer Fina, nakon što se naknada plati od strane ovrhovoditelja, taj trošak
automatizmom upisuje u Očevidnik zajedno s tražbinom iz osnove za plaćanje te provodi ovrhu u
korist ovrhovoditelja kako u odnosu na trošak naknade, tako i u odnosu na tražbinu za koju je
dostavljena osnova za plaćanje.
Samo plaćanje naknade nije problematično u slučaju kad ovrhovoditelj dostavlja Fini osnovu za
plaćanje, no problem nastaje u slučaju kad sud dostavlja osnovu za plaćanje Fini na provedbu,
što je slučaj kad sud donosi rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave ili rješenje o određivanju
mjere osiguranja[21]. Naime, prilikom donošenja mjera osiguranja ili rješenja o ovrsi na temelju
ovršne isprave sud je zadužen za dostavu takvog rješenja Fini te ovrhovoditelj nema nikakav
nadzor nad time. Fini se rješenje dostavlja, u pravilu, putem sudskog dostavljača, dok se
strankama to rješenje dostavlja preporučeno putem pošte pa se često u praksi događa da Fina
zaprimi to rješenje prije ovrhovoditelja. U dosadašnjoj praksi, kako je već prije navedeno, Fina
provjerava može li postupati po takvoj osnovi za plaćanje. Kako uz rješenja nije dostavljen dokaz
o uplati naknade od strane ovrhovoditelja, takva rješenja vraćaju se sudu s obrazloženjem da je
osnova nepodobna za postupanje jer uz nju nije dostavljen dokaz o plaćanju naknade od strane
ovrhovoditelja[22]. Na taj je način provedba sudskih rješenja ograničena i ispada zapravo da je
Fina iznad suda jer ona ima legitimno pravo odbiti provedbu sudske odluke dok se njoj ne uplati
naknada kojom ona podmiruje svoje troškove radi provedbe takvog rješenja. Sam sud prilikom
donošenja takvih rješenja nije dužan osigurati uplatu naknade od strane ovrhovoditelja prema
Ovršnom zakonu, no s obzirom na to da će se u praksi ta rješenja uvijek vraćati nakon dostave
Fini, sudovi će na taj način biti prisiljeni pozivati ovrhovoditelje da uplate naknadu i time stupaju u
poziciju brinuti se o tome je li uplaćena naknada Fini, a to, mislimo, nikako ne bi trebala biti uloga
suda. Ta problematika oko plaćanja naknade posebno je bitna kod mjera osiguranja koje služe
kao sredstvo kojim se eliminira mogućnost dužnika sprječavati ili otežavati buduće ostvarenje
tražbine vjerovnika kada nisu ispunjeni uvjeti za ovrhu[23], a to u praksi izgleda tako da Fina
blokira iznos tražbine na računu dužnika. U toj situaciji, kada se s rješenjem o osiguranju tražbine
»lopta« između suda i Fine, sve dok se ne uplati Fini naknada, otvara se manevarski prostor
protivniku osiguranja/dužniku da raspolaže svojom imovinom kako bi onemogućio provedbu
takvog rješenja, čime je ugrožena sama pravna priroda pravnog instituta mjere osiguranja.

4. TROŠAK STEČAJNOG POSTUPKA

Za razliku od prijašnjeg ZPONS-a, novi ZPONS odredbom članak 18. uvodi novost naknade
troškova Fini za podnošenja stečajnog prijedloga. Naime, prema člancima 110. i 429. Stečajnog
zakona [24], Fina je ovlaštena u točno propisanim slučajevima podnijeti prijedlog za otvaranje
stečajnog postupka. Ona, nakon što utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje zbog
nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, nalaže banci da zaplijeni
novčana sredstva s računa dužnika, u iznosu od 5.000,00 kuna za predujam za namirenje
[25] [26]

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020. 21:36) 4/6

troškova[25] stečajnoga postupka[26].

Nakon što sud donese rješenje kojim se stečajni postupak otvara i istodobno zaključuje, Fina daje
nalog banci da novčana sredstva zaplijenjena po nalogu Agencije na računu stečajnog dužnika
pravne osobe, prije otvaranja stečajnog postupka, oslobodi na računu stečajnog dužnika, osim
novčanih sredstava zaplijenjenih radi osiguranja predujma za namirenje troškova stečajnog
postupka sukladno odredbama Stečajnog zakona. Upravo iz tih sredstava Fini će nadoknaditi
trošak podnošenja prijedloga[27]. Zanimljivo je da se Pravilnikom dalje razrađuje kako Fina u prije
navedenom slučaju zapljene novčanih sredstva radi osiguranja predujma za namirenje troškova
stečajnog postupka, sukladno odredbama Stečajnog zakona, sama daje nalog banci za prijenos
dijela zaplijenjenih sredstava u visini iznosa troška podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog
postupka na račun Agencije pa ispada da o tom trošku stečajnog postupka, sukladno Pravilniku,
sud ne odlučuje.

5. NEMOGUĆNOST IZVRŠENJA OSNOVE ZA PLAĆANJE ZA OVRŠENIKA FIZIČKU

OSOBU
Još jedna novost u odnosu na prijašnji ZPONS jest uređivanje postupanja Fine u slučaju
nemogućnosti izvršenja osnove plaćanja, i to za ovršenika fizičku osobu. Odredba članka 12.
ZPONS-a propisuje da Fina prestaje s izvršavanjem osnove za plaćanje za ovršenika fizičku
osobu ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od njega u cijelosti u roku tri godine od
primitka osnove u Fini, uz uvjet da se po toj osnovi za plaćanje nije, s računa tog ovršenika, ništa
naplatilo u posljednjih šest mjeseci uzastopno. Ako je po toj osnovi bio zaplijenjen neki određeni
iznos (ali ne cijeli), taj iznos ostaje zaplijenjen i nakon prestanka daljnjeg izvršenja osnove, i to
sve dok se ne steknu uvjeti za prijenos ili prestanak zapljene. Od tog pravila iznimke su samo ako
se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se
ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, kao i ako je riječ o mjerama osiguranja
iz kaznenog postupka. U tim slučajevima neće se prestati s izvršavanjem upisane osnove za
plaćanje niti nakon isteka roka od tri godine.
Nakon što na takav način dođe do prestanka izvršenja osnove za plaćanje, Fina je dužan istu
osnovu za plaćanje čuvati. Obveza čuvanja osnove za plaćanje propisana je i u slučaju kada je
tražbina za koju je zatražena ovrha na temelju osnove za plaćanje naplaćena u cijelosti, odnosno
kada je Agencija prestala provoditi ovrhu radi obustave, bilo na zahtjev ovrhovoditelja bilo na
temelju posebnog propisa.
Prema prijašnjem ZPONS-u, Fina je bila dužna osnovu za plaćanje čuvati 11 godina nakon isteka
godine u kojoj je izvršena, u izvornom obliku ili na drugom prikladnom mediju[28]. No, novim
ZPONS-om to je promijenjeno tako da je sada Fina dužna čuvati osnovu za plaćanje tri godine
(od dana kada je naplaćeno u cijelosti ili od dana kada se prestala provoditi ovrha)[29].
Stranke (ovrhovoditelj i ovršenik) u prije navedenom slučaju mogu u roku tri godine zatražiti od
Fine vraćanje osnove za plaćanje, a ako ne zatraže u tom roku povrat osnove, tada je Fina može
uništiti.
Uvođenjem prije navedenih odredaba ZPONS-a, Vlada je željela destimulirati i ograničiti
višegodišnju provedbu ovrhe na računima građana koja su se pokazala bezuspješnim i obustaviti
daljnje postupanje Fine. Nadalje, prilikom predstavljanja zakona, istaknuto je bilo da se tom
mjerom ne dira u sam dug, već se namjerava ograničiti samo trajanje ovrhe koja je bezuspješno
provođena dugi niz godina te je istaknuto da »naplata takvih tražbina nakon 3 godine manja je od
1 posto« i da će se tom mjerom smanjiti broj blokiranih građana za nešto više od 71.000[30].
Praksa će uistinu pokazati hoće li te odredbe novog ZPONS-a dovesti do smanjenja broja
blokiranih. Naime, ovrhovoditelja doista ništa ne sprječava da, nakon što se po njoj prestane
postupati, zatraži osnovu za plaćanje od Fine i potom je ponovno stavi u provedbu. Time se
položaj ovršenika ni na koji način ne olakšava, dok bi se ovrhovoditelj mogao žaliti na činjenicu da
je njegova tražbina zbog takvog zakonskog uređenja izgubila svoj red prvenstva u zavedenim
osnovama za plaćanje u očevidniku. S druge strane, u slučaju kada ovrhovoditelj ne zatraži u
propisanom roku od Fine povratak osnove, ovršenik bi mogao biti u povoljnijem položaju jer Fina
tada može osnovu uništiti. U tom slučaju ovrhovoditelj ima i dalje valjanu tražbinu, međutim neće
imati osnovu u kojoj je sadržana njegova tražbina pa je pitanje kako će u tom slučaju svoju
tražbinu naplatiti izvansudski, tako da je takvo uređenje pomalo dvojbeno.

[1]Predsjednica Parničnog odjela na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Zakon o provedbi ovrhe na

novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 91/10, 112/12 - u nastavku teksta: prijašnji ZPONS).
[2]Zakon o Financijskoj agenciji (Nar. nov., br. 117/01, 60/04 i 42/05 - u nastavku teksta: Fina).
[3] https://www.fina.hr/Default.aspx?art=13237&sec=1883
[4] Ema Menđušić Škugor, Qua vadi, FINA? Teškoće u provedbi agencijske ovrhe, Zbornik

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020. 21:36) 5/6

radova Veleučilišta u Šibeniku, No. 1-2/2018, travanj 2018., str. 57 i 58.

[5] Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18 - u nastavku teksta: novi
ZPONS).
[6] Članak 2. ZPONS-a.
[7]Članak 4. ZPONS-a
[8] Na temelju čl. 186.a Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - u nastavku teksta: ZPP).
[9] Članak 3. ZPONS-a.
[10] Mišljenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i
upravno pravo, KLASA: 011-01/16-01/10, URBROJ: 514-04-01-02-01-16-45 od 8. srpnja 2016.
[11] Mišljenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i
upravno pravo, KLASA: 011-01/16-01/10, URBROJ: 514-04-01-02-16-38 od 23. svibnja 2016. i
Mišljenje, KLASA: 050-01/16-01/23, URBROJ: 514-04-01-02-01-16-03 od 13. srpnja 2016.
[12] Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 71/18 - u
nastavku teksta: Pravilnik).
[13] Podnositelj osnove za plaćanje jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za
plaćanje.
[14] Članak 15. Pravilnika propisuje razloge zbog kojih je osnova za plaćanje nepodobna, a to su:
1. ako osnova nije dostavljena na način propisan odredbom članka 5. Zakona, odnosno člankom
2. ovoga Pravilnika, 2. ako uz osnovu za plaćanje nije dostavljen dokaz o uplati naknade za
provedbu osnove za plaćanje, 3. ako osnova za plaćanje nije dostavljena uz propisani obrazac
zahtjeva za naplatu ili drugim zakonom propisanim obrascem u izvorniku, 4. ako zahtjev za
naplatu ili drugi zakonom propisani obrazac nije pravilno popunjen, odnosno ne sadržava sve
propisane podatke ili su podatci na zahtjevu nečitki, brisani, precrtavani ili ispravljani, 5. ako
osnova za plaćanje nema potvrdu pravomoćnosti i/ili ovršnosti, a ona je uvjet za provedbu ovrhe
na novčanim sredstvima prema odredbama Ovršnog ili drugog zakona, 6. ako obračun
poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine nije sastavljen u
skladu s pravilnikom kojim se uređuje sadržaj obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je
bio na snazi u vrijeme njegova izdavanja, 7. ako Agencija prije početka provedbe ovrhe utvrdi da
ovršenik nema otvoren račun ili oročena novčana sredstva iz kojih se ovrha može provesti, 8. ako
je ovršenik u stečaju, a osnovom za plaćanje nije naloženo ispunjenje obveze stečajnom dužniku,
9. ako je ovršenik prestao postojati brisanjem iz odgovarajućeg registra i u drugim slučajevima
kada je to određeno propisom, 10. ako je ovršenik preminuo, 11. ako se osnova za plaćanje ne
izvršava sukladno posebnom propisu kojim se propisuje predstečajni postupak, 12. ako je
Agencija iz drugih razloga ne može izvršiti.
[15] Tako u spisu Trgovačkog suda u Zagrebu P-436/17.
[16] Vrste naknada i određivanje njihove visine propisano je Pravilnikom. Naime, čl. 3. Pravilnika
propisuje sljedeće vrste naknada: 1. naknada za provedbu osnove za plaćanje, 2. naknada za
vraćanje osnove za plaćanje po zahtjevu ovrhovoditelja ili ovršenika, 3. naknada za izmjenu
podatka upisanog u Očevidniku, 4. naknada za davanje podataka, preslika i potvrda iz
Očevidnika, dok članak 4. propisuje posebnu naknadu za uvid i davanje podataka iz Jedinstvenog
registra računa, čija visina ovisi o načinu davanja odnosno preuzimanja podataka, odnosno
ovisno o tome daju li se podatci u elektroničkom ili papirnatom obliku, putem web ili on-line
servisa Agencije, ili putem mobilnih mreža. Visina naknada, prema članku 5. Pravilnika, određuje
se sukladno cjeniku koji donosi Uprava Fine, a suglasnost na njega daje ministar financija. Cjenik
se objavljuje na službenim stranicama Fine te prema njemu utvrđuje se visina naknade, koja je
određena prema visini glavnice duga iz osnove za plaćanje za koju se traži ovrha na novčanim
sredstvima.
[17] Članak 21. prijašnjeg ZPONS-a.
[18] Prema čl. 3. novog ZPONS-a, ovrhovoditelj je osoba koja je podnijela zahtjev Agenciji za
prisilnu naplatu novčane tražbine te osoba u čiju je korist takav zahtjev podnesen.
[19] Od navedenog pravila postoji i iznimka (čl. 22. novog ZPONS-a) kada je naknadu za
provedbu ovrhe Agenciji dužan platiti ovršenik, i to u slučaju kada se ovrha/osiguranje provodi: 1.
radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja djeteta 2. radi naplate tražbine po osnovi
privremenog uzdržavanja 3. radi naplate tražbine po osnovi neisplaćene plaće, naknade plaće ili
otpremnine 4. radi naplate tražbina Republike Hrvatske te tražbina s osnove poreza, doprinosa i
drugih javnih davanja 5. radi naplate novčane kazne, oduzete imovinske koristi i troškova u
prekršajnom i kaznenom postupku 6. radi izvršenja mjera osiguranja iz kaznenog, prekršajnog ili
poreznog postupka 7. radi naplate tražbine u korist Fine. Isto tako, ovršenik je dužan Fini platiti
naknadu za vraćanje naplaćene zadužnice te naknadu za druge radnje koje Fina poduzima na
njegov zahtjev. U tom slučaju naknada se naplaćuje tako da je Fina upisuje u Očevidnik prije
tražbine iz osnove za plaćanje za koju se naplaćuje i za taj iznos provodi ovrhu.
[20]

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima

Korisnik: ivona.matas@pravst.hr (21.01.2020. 21:36) 6/6

[20] Prema ZPONS-u i prema Pravilniku sve njihove odredbe koje se odnose na provedbu ovrhe
na temelju osnove za plaćanje na odgovarajući način primjenjuju se i na provedbu osiguranja pa
se tako prilikom provođenja mjera osiguranja tražbina (privremenih i prethodnih mjera) također
mora platiti prije navedena naknada.
[21] Tako, primjerice, u predmetima Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Povrv-1500/17,
Ovrv-483/18.
[22] Mandić, Švedl Blaženka: Svrhovitost privremenih mjera u trgovačkim sporovima, ZPR 6 (3)
2017., str. 371.
[23] Stečajni zakon (Nar. nov., br. 71/01 i 107/17 - u nastavku teksta: SZ).
[24] Članak 155. SZ-a. U troškove stečajnoga postupka pripadaju: 1. sudski troškovi stečajnoga
postupka, 2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u bruto iznosu utvrđene u stečajnom postupku
koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do
iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju
se na osobe koje su bile ovlaštene voditi poslove društva, 3. nagrade i izdatci privremenoga
stečajnog upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika i 4. drugi troškovi za koje
je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
[25] Članak 112. SZ-a.
[26] Članak 18. ZPONS-a.
[27] Članak 20. prijašnjeg ZPONS-a.
[28] Članak 21. novog ZPONS-a.
[29] https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-pripremili-smo-mjere-kojima-zelimo-konkretno-
pomoci-blokiranim-sugradjanima-i-smanjiti-njihov-broj/23788
[30] https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-pripremili-smo-mjere-kojima-zelimo-konkretno-
pomoci-blokiranim-sugradjanima-i-smanjiti-njihov-broj/23788

Aktualnosti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima