1.

Odnos između OPZ-a i drugih propisa

Opći porezni zakon uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju
propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama
poreza i drugim javnim davanjima nije drugačije uređeno i predstavlja zajedničku osnovu
poreznog sustava.

2. Javna davanja obuhvaćena OPZ-om

Javna davanja obuhvaćena ovim zakonom su porezi i druga javna davanja

Porezi su novčana davanja i prihod su proračuna koji se koristi za podmirivanje proračunom

utvrđenih javnih izdataka. Trošarine se smatraju porezima

Druga javna davanja su

carine /novčano davanje koje se plaća pri uvozu i izvozu/

pristojbe /novčano davanje koje se plaća za određenu činidbu ili korištenje nekog javnog dobra/

doprinosi /novčana da vanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja
prava/

naknada za koncesiju /javno davanje sukladno zakonom kojim se uređuju koncesije/

novčane kazne za porezne prekršaje

3. Načela poreznog postupka

1) Načelo zabrane povratne primjene propisa

U postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka

činjenica na kojima se temelji oporezivanje. Normom je zabranjeno retroaktivno
djelovanje propisa.

2) Načelo zakonitosti

Jedno od temeljnih načela na kojima počiva pravni poredak. Dužnost poreznog tijela da
zakonito utvrđuje sva prava i obveze iz poreznopravnog odnosa i time je propisan način
postupanja poreznog tijela – zakonit način.
3) Načelo traženja istine

OPZ propisuje da je porezno tijelo dužno utvrđivati sve činjenice koje su bitn za donošenje
zakonite i pravilne odluke pri čemu je s jednakom pažnjom utvrditi i one činjenice koje idu u
prilog poreznog obveznika

4) Načela određenosti i ugodnosti podmirenja porezne obveze

Ova načela trebaju biti ostvarena ispunjenejem obveze poreznog tijela da poreznim
obvezenicima učini što je mogući jednostavniji pristup informacijamaa koje su bitne za
oporezivanje i to putem internetske stranice poreznog tijela da obveznik može brzo i bez
utroška vremena i napora steći uvid u porezne propise za utvrđivanje svoje porezne obveze

5) Načelo upotrebe jezika i pisma

U RH u službenoj upotrebi je hrvatski jezik i latinično psimo, u pojedinim lokalnim jedinicama

uz hrvatski jezik i latinično pismo može biti uveden i drugi jezik i čirilično pismo pa postoji
mogućnost da porezni obveznik preda ispravuna stranom jeziku i pismu koje nije u službenoj
upotrebi. U tom slučaju porezno tijelo određuje rok u kojem porezni obveznik mora dostaviti
ovjereni prijevod, a ukoliko to ne učini, porezno tijelo će prevesti isprave na trošak poreznog
obveznika

6) Načelo prava na očitovanje poreznog obveznika

Poreznom obvezniku mora biti omogućeno da u poreznom postupku zaštiti svoja prava i
interese. Porezno tijelo prije donošenja poreznog akta kojim će biti utvrđena prava i obveza
poreznog obveznika mora tome obvezniku omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima
bitnim za donošenje poreznog akta a što svakako služi ostvarenju zaštite prava i interesa
stranaka

7) Načelo čuvanja porezne tajne

Porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u
poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže.

8) Načelo postupanja u dobroj vjeri

OPZ propisuje obvezu postupanja u dobroj vjeri za sudionike porezno pravnog odnosa što
znači savjesno i pošteno postupanje u skladu sa zakonom

9) Načelo gospodarskog pristupa

Porezne činjenice utvrđuju se prema njihovoj gospodarskoj biti. Postoji opća obveza
obaviještavanja o saznanjima o počinjenim protupravnim radnjama.
10) Načelo sprečavanja zloupotrebe pravne forme

Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za
utvrđivanje porezne osnove prikriveni pravni posao. Taj se drugi pravni posao naziva
prividnim pravnim poslom i on služi kao sredstvo izbjegavanja porezne obveze putem
zloupotrebe pravne forme.

4. Što je porezno pravni a što porezno dužnički odnos

POREZNO PRAVNI ODNOS je odnos između poreznog tijela i poreznog obveznika koji
obuhvaća njihova prava i obveze u poreznom postupku
POREZNO DUŽNIČKI ODNOS je dio porezno pravnog odnosa u kojem sudionici porezno
dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze

5. Tko su sudionici odnosa

Sudionici porezno dužničkog odnosa su

- porezno tijelo subjekt ovlašten utvrditi poreznu obvezu
- porezni obveznik subjekt čija će imovina biti umanjena za iznos dužnog poreza
- porezni jamac subjekt koji je na temelju zakona ili ugovora obvezan poreznom tijelu
ispuniti valjanu i dopjelu obvezu poreznog obveznika ako porezni obveznik to ne učini
Porezni obveznik u poreznom postupku može imati zastupnika, pomagatelja i poreznog
savjetnika

6. Kada nastaju a kada prestaju prava i obveze iz odnosa

Porezno tijelo stječe prava od dana dospjelosti tražbine na osnovi poreza. Porezni obveznik
ili druga osoba stječe prava od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili
druge osobe iznos preplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove.

Prava i obveze prestaju plaćanjem, prijebojem i otpisom ali i u drugim slučajevima

određenim opz-om, prestaju zastarom.

7. Objasni položaj jamca u odnosu

Opći je propis da porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni
obveznik, uz obvezu poreznog tijela da pozove poreznog jamca na plaćanje poreznog duga.
8. Zašto je važno prebivalište u poreznom postupku?

Prebivalište je važno iz razloga što je to kriterij na temelju koje se fizička određuje kao
rezident ili nerezident.

9. Što je prebivalište a što uobičajeno boravište

Prema OPZ-u se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u
vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine pri
čemu boravak u stanu nije obvezan.

Uobičajeno boravište definirano je:

a) Zadržavanje poreznog obveznika na jednom mjestu
b) Pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom
području ne boravi samo privremeno
c) Stalan li vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije
kalendarske godine
d) Postojanje uobičajenog boravišta ne isključuju kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju
dulje od jedne godine

10. Koji su načini utvrđivanja činjenica u poreznom postupku?

Prikupljati obavijesti od poreznog obveznika, drugo sudionika poreznog postupka i drugih

osoba
- Porezni obveznik i druge osobe su dužne na zahtjev poreznog tijela dostaviti podatke
potrebne za utvrđivanje porezne obveze, provedbu ovrhe i mjera osiguranja, zatim
dostaviti obavijesti o poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu o njegovim pojedinim
poslovima te o izvorima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine
Određivanje vještaka
- O potrebi vještačenja odlučuje porezno tijelo. Porezno tijelo treba obavijestiti sudionike
poreznog postupka o osobi koju namjerava imenoviati vještakom. Sudionici poreznog
postupka mogu tražiti izuzeće vještaka ako postoji opravana sumnja u njegovu
nepristranost ili ako bi zbog njegovog vještačenja moglo doći do povrede poslovne tajne
ili štete za poslovnu djelatnost sudionika
Pribavljati isprave i spise
- Porezno tijelo može tražiti predočenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne
dokumentacije i drugih isprava od poreznog ovveznika i drugih osoba kod kojih se one
nabave
Izlaziti na očevid
Očevid
- Očevid se obavlja kad je za utvrđivanje ili razjašnjenje činjenica bitnih za oporezivanje
potrebno neposredno opažanje službene osobe poreznog tijela
11. Tko sve može uskratiti davanje obavijesti poreznim tijelima

- Bračni drug poreznog obveznika, srodnici poreznog obveznika u ravnoj liniji, srodnici u
pobočnoj liniji do trećeg stupnja te posvojenik i posvojitelj
- Duhovnici o onome što im je povjereno /obveza čuvanja ispovjedne tajne/
- Odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, revizori, liječnici, ljekarnici i primalje o
onom što su doznali u tom svojstvu i ono što im je povjereno /obveza čuvanja
profesionalne tajne/
- Osobe koje profesionalno sudjeluju u pripremi tiskovina ili radijskih i tv emisija – ukoliko
se autoru dala dokumentacija – /pravo na čuvanje tajnosti izvora informacija/

12. Može li i kada porezni obveznik uskratiti davanje obavijesti

13. Na kojem se načelu zasniva skraćeni postupak

Zasniva se na načelu ekonomičnosti

14. U kojim slučajevima porezno tijelo može provesti skraćeni postupak

U slučaju ako je porezni obveznik u prijavi naveo činjenice ili podnio dokaze na podlozi kojih
se utvrđuje stanje stvari
Ako se to stanje može utvrditi na podlozi općepoznatih činjenica, činjenica koje su poreznom
tijelu poznate. U takvom slučaju nema potrebe za primjenom metoda utvrđivanja
relevantnih činjenica, one su dostupne službenicima poreznog tijela
Također ako se stanje stvari može utvrditi na temelju podataka iz službenih evidencija
kojima porezno tijelo raspolaže, i tu načelo ekonomičnosti postaje primarno

15. Što je porezni akt i koje vrste poreznih akata imamo

Porezni akt je svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja ili dovršava neka radnja u
poreznom postupku.
Porezni akti su: porezno rješenje, zaključak, zapisnik, obvijest, poziv i drugi akti.

16. Kada porezno tijelo ne mora donijeti porezno rješenje?

Porezno tijelo ne mora donijeti porezno rješnej ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza
bili nerazmjerni naplaćenom porezu i u slučaju pogrešno utvrđene visine porezne obveze,
porezno rješenje ne mora biti izmijennejo ako bi povećani iznos poreza bio nerazmjeran
troškovima postupka izmjene rješenja
17. Što mora sadržavati porezno rješenje i u kojem obliku mora biti donijeto

Porezno rješenje mora biti donijeto u pisanom obliku i mora biti označeno kao porezno
rješenje te mora sadrđavati:
- Naziv poreznog tijela, broj i datum rješenja
- Uvod, izreku i obrazloženje
- Uputu o pravnom lijeku
- Potpis ovlaštene osobe i otisk pečata

18. Što je privremeno porezno rješenje?

Donošenje privremenog poreznog rješenja motivirano je načelom ekonomičnosti. Porezno je

tijelo u slučaju podnošenja porezne prijave od strane poreznog obveznika obavezno
provjeriti podatke u toj prijavi te tek nakon toga izdati poezno rješenje. Ako porezno tijelo
nije prethodno provelo postupak provjere činjenica bitnih za donošenje tog rješenja, takvo
rješenje je privremeno. Ako porezno tijelo na temelju naknadno izvršene provjere utvrdi da
postoji osnova za izmejnu porezne osnove utvreno privremenim rješenje, ono će zamijeniti
to rješnej novim. Ako porezno tijelo ne donese rješenje kojim se zamjenjuje privremeno
rješenje,ono će se smatrati konačno utvrđenom poreznom obvezom

19. Što je porezni nadzor

Porezni nadzor je postupak koji provode ovlašteni službenici radi utvrđivanja činjenica bitnih
za oporezivanje neposredno kod poreznih obveznika i drugih osoba

20. Koja su glavna obilježja poreznog nadzora?

- Zakonitost, materijalna istina, učinkovitost i ekonomičnost

21. Tko je ovlašten provesti porezni nadzor?

Porezni revizori
Porezni inspektori
Drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora
Druge stručno osoposobljene osobe koje mogu biti ovlaštene od čelnika poreznog tijela

22. Što je predmet poreznog nadzora?

Provjera jedne ili više vrsta poreza u jednom ili više razdoblja oporezivanja
Provjera činjenica koje nisu u vezi s djelatnošću kod poduzetnika fizičkih osoba
Provjera odnosa između člana društva i samog društva ako je riječ o nadzoru društva
kapitala
23. Kojim aktom poreznog tijela započinje nadzor?

Porezni nadzor započinje dostavljenom obavijesti poreznom obvezniku i to najkasnije osam

dana prije početka poreznog nadzora

24. Koji akt porezno tijelo donosi po obavljenom poreznom nadzoru

Po obavljenom poreznom nadzoru donosi se zapisnik, porezni akt u kojem se navode sve
radnje, dokazi i utvrđene činjenice

25. Kako možemo definirati ovršni postupak u poreznom pravu?

Ovršni postupak u poreznom pravu je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo
provodi postupak prisilne naplate na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava

26. Koja su načela ovršnog postupka?

Načelo zaštite ovršenika

Načelo zabrane prekomjernosti
Načelo zaštite dostojanstva ovršenika

27. Tko su sudionici ovrhe

Ovrhooditelj i ovršenik

28. Koje su isprave pravni temelj ovrhe?

Ovršna i vjerodostojna isprava pravni su temelj ovrhe. Ovršene isprave prema OPZ-u imaju
rješenje o utvrđivanju poreza, obračunsku prijavu te nagodbu sklopljenu pred poreznim
tijelom.

29. Zašto je važno razlikovati na kojem je pravnom temelju donijeti rješenje o ovrsi?

Važno je iz razloga što se protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave može podnijeti
žalba i to u roku 8 dana od dostave rješenja međitim žalba ne odgađa izvršenje rješenja o
ovrsi.
Protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju vjerodostojne isprave može se podnijeti samo
prigovor u roku od 8 dana i on odgađa izvršenje rješnaj o ovrsi do donošenja rješenja o
prigovoru.

30. Koje su protpostavke za provođenje ovrhe?

Pretpostavke su da je dug poreznog obveznika dospio i ako je porezno tijelo poduzelo sve
mjere naplate iz sredstava osiguranja poreznog duga
31. Što sve može biti predmet ovrhe?

Predmetom ovrhe mogu biti novčane tražbine ovršenika, pokretnine, imovinska prava te
nekretnine.

32. Koja su obilježja žalbe kao pravnog lijeka?

Žalba je redovni pravni lijek u poreznom postupku. Pravo na žalbu je Ustavom uvršteno
među temeljne slobode prava čovjeka i građanina.

33. U kojim se slučajevima /protiv kakvog akta/ može podnijeti žalba?

Žalba se može podnijeti protiv /poreznog akta/ rješenja donesenog u prvostupanjskom

poreznom postupku /ne i protiv drugostupanjskog rješenja/.
Žalba može biti podnesena i u slučaju tzv. Šutnje /porezne/ administracije, u slučjau da
žalitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donošenjem poreznog akta nije donesena odluka
u propisanom roku. Taj rok je najviše godinu dana od dana isteka roka za podnošenje
godišnje porezne prijave

34. Tko može podnijeti žalbu

Žalbu može podnijeti svaka osoba o čijim je pravima ili obvezama odlučivano u
prvostupanjskom poreznom postupku i svakak osoba koja za to ima pravni interes.

35. Tko su sudionici postupka

Sudionici žalbenog postupka su žalitelj i osoba pozvana da sudjeluje u postupku. Što se tiče
tih osoba, drugostupanjsko porezno tijelo po službenoj dužnosti ili na teelju zahtjeva
poreznog obveznika uključiti će u postupak one osobe čiji bi pravni interes mogao odlukom
poreznog tijela biti pogođen a prije svega osobe koje jamče za njegov porezni dug.

36. U kojem se roku podnosi žalba? Od kada se računa taj rok

Žalba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta.

37. Kojem se tijelu podnosi a kojem predaje žalba

Žalba se podnosi nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje neposredno ili

poštom preporučeno, odnosno izjavljuje se na zapisnik prvostupanjskom tijelu.
38. Što je prigovor?

Prigovor je posebna redoviti pravni lijek putem kojega građani imaju mogućnost zaštiti svoja
prava u mnogim slučajevima koji ne završavaju donošenjem upravnog akta.

39. Koje sve izvanredne pravne lijekove imamo u poreznom postupku

Zakonska osnova izvanrednih pravnih lijekova u poreznom postupku jest

OPZ – za mijenjanje i poništavanje u vezi s upravnim sporom

Zakon o općem upravnom postupku – za obnovu postupka, oglašavanje rješenja ništavim i

poništavanje i ukidanje rješenja

Zakon o upravnim sporovima – upravni spor

40. Što je državni proračun?

Državni proračun osnovni je instrument financiranja javnih potreba

41. Koja su obilježja proračuna?

- Proračun je javni akt

- Proračun je brojčano uspoređivanje javnih prihoda i izdataka
- Proračun je orijentacija na buduće razdoblje i ima plansko značenje
- Proračun mora biti kratkoročno uravnotežen i u skladu s financijskim planom
- Proračun je brojčano izražen program aktivnosti države i mjera za njihovo ostvarenje

42. Kako možemo podijeliti proračunsko pravo

Proračunsko pravo dijeli se na:

Subjektivno obračunsko pravo – skup pravnih propisa kojima je regiulirana materija o pravu
predstavničkog tijela da donosi proračun i kontrolira njegovo izvršenje. Naziva se još i
proračunsko pravo parlamenta
Objektivno obračunsko pravo – obuhvaća one propise kojima je regulirana materija tehničke
prirode vezana uz sastavljanje, donošenje i izvršenje proračuna

43. Što su načela državnog proračuna?

Načela državnog proračuna su pravna pravila koja kao maksime državnog vođenja proračuna
predstavljaju bezuvjetno nužne i neizostavne postulate državnog obavljanja zadataka.
44. Objasni svako načelo državnog proračuna

Načelo jedinstva – zahtjev je prema kojem svi prihodi i rashodi države trebaju biti sadržani u
jednom proračunu

Načelo potpunosti – nalaže unos u proračun svih javnih prihoda i izdataka i to u punom
iznosu bez odbijanja i prebijanja te proračunskim korisnicima ne smiju stajati na
raspolaganju druga sredstva za rashode osim onih koja su im dodijeljena iz proračuna

Načelo preglednosti – pravilo je koje zahtijeva strogi red u razvrstavanju i preglednosti

proračunskih prihoda i izdataka.

Načelo točnosti – zahtjev je prema kojem prihodi i rashodi u proračunu kao

ekonomskofinancijskom planu države trebaju biti što je moguće točnije utvrđeni

Načelo prethodnog odobrenja – zahtjev prema kojem proračun mora biti donesen prije
početka proračunske godine na koju se odnosi

Načelo ravnoteže – zahtjev je koji s dugo vremena smatrao temeljnim načelom proračuna.
Prema ovom načelu jedna od najvažnijih financijskopolitičkih zadatak državnog financiranja
jest u tome da vlada ne dopušta da ono u kružnom toku novca nacionalnog gospodarstva
postane izvorom narušavanja ravnoteže.

Načelo specijalizacije – zahtjev koji obvezuje izvršna tijela vlasti da proračunska sredstva
mogu trošiti samo: u utvrđenom iznosu, za utvrđene svrhe i unutar utvrđenog vremena.
Tako se govori o kvantitativnoj, kvalitativnoj i vremenskoj specijalizaciji državnog proračuna.

Načelo javnosti – zahtjev prema kojem rasprave o proračunu u parlamentu trebaju biti javne
te sam proračun i svi prateći dokumenti moraju biti objavljeni i stavljeni na uvid najširoj
javnosti

Načelo periodičnosti – zahtjev koji nalaže parlamentu da se proračun donese točno za

određeno razdoblje. Nekad se donosio za nekoliko sljedećih godina, dok se danas u pravilu
donosi unaprijed za jednu godinu dana.

45. Opiši postupak izrade proračuna

Postupak izrade proračuna naziva se i proračunski ciklus a koji se odvija u nekoliko faza
/koraka/.
Prvi korak u proračunskom ciklusu odnosi se na inicijativu za izradu i donošenje proračuna.
Drugi korak pripada proračunskim korisnicima koji izrađuju prijedloge svojih proračuna
rashoda i prihoda /ako ih ostvaruju/
Treći korak u poračunskom ciklusu odnosi se na izradu nacrta i prijedloga proračuna.
46. Koja je razlika između nacrta i prijedloga proračuna

Nacrt proračuna izrađuje ministarstvo financija a vlada izrađuje prijedlog proračuna.

47. Opiši postupak donošenja proračuna

Postupak donošenja proračuna započinje raspravama u odgovarajućim odborima i

povjerenstvima predstavničkog tijela o prijedlogu proračuna. Nakon toga prijedlog
proračuna predmet je rasprave na zasjedanju predstavničkog tijela. Rasprava o prijedlogu
proračuna na zasjedanju predstavničkog tijela zapravo je rasprava o politici vlade koju ona
namjerava voditi u sljedećoj godini. Rasprava omogućuje zastupnicima da iznesu svoje
primjedbe na politiku vlade te predlaže nadopunu mjera kako bi se politika vlade što
uspješnije ostvarila

48. Opiši postupak izvršavanja državnog proračuna

Izvršavanje proračuna je administrativnotehnički postupak koji obuhvaća

- Naplatu planiranih proračunskih prihoda
- Utrošak proračunskih sredstava u one svrhe i u onom iznosu kako je to proračun
utvrđeno
Izvršenje proračuna ostvaruju točno ovlaštene osobe: proračunski naredbodavac,
računopolagač i rukovoditelj imovinom

49. Što je zaključni račun proračuna

Zaključni račun proračuna posljednja je faza jednog proračunskog ciklusa. Završni račun
proračuna razlikuje se od praračuna po svojoj funkciji. Proračun je planski dokument, sadrži
plan mase javnih prihoda i izdataka. Zaključni račun proračuna sadrži podatke o stvarno
ostvarenim javnim prihodima i izvršenim javnim izdacima. Zato se kađe da je završni račun
proračuna akt kojims e utvrđuje kako je proračun ostvaren.

50. Na kojim se načelima zasniva izrada zaključnog računa

Zasniva se na načelu proračunske godine – to je metoda izrade zaključnog računa proračuna

u koji ulaze ostvareni prihodi i izvršeni izdaci u razdoblju od 1.s iječnja do 31. Prosinca
proračunske godine
Načelo računske godine u zaključni račun proračuna ulaze svi prihodi i svi izdaci koji se
odnose na tu godinu bez ozbira na to jesu li i ostvareni u toj godini
51. Prema kojim sve kriterijima možemo podijeliti proračunsku kontrolu

- Upravna kontrola – oblik proračunske kontrole koja se u pravilu obavlja sa stajališta

upravne subordinacije u raspolaganju javnim prihodima nižeg, podređenog tijela
- Računsko-sudska kontrola - trošenja proračunskih sredstava je vanjski neovisni oblik
kontrole upotrebe sredstava proračuna. U pravilu ga provode od uprave i izršne vlasti
neovisne i samostalne institucije koje za svoj rad izravno odgovaraju predstavničkom
tijelu.
- Politička kontrola – oblik proračunske kontrole koju provodi predstavničko tijelo –
parlament – nad vladom. Naročito dolazi do izražaja u fazi izvršenja proračuna.

52. Proračunski suficit – stanje u proračunu kada su proračunski prihodi veći od proračunskih
izdataka

53. Proračunski deficit – stanje u proračunu kada su javni rashodi veći od javnih prihoda

54. Kada se uvodi privremeno financiranje - Privremeno financiranje proračunskih rashoda

je mjera koja nastupa kada proračun nije donesen u redovitom roku, odnosno prije
početka godine na koju se odnosi