POJAM OVRHE

Prisilnost ovrhe; sui generis za svaku zemlju

Dvojbe: način početka, mogućnost odgode, načini osiguranja poreznog duga, ovršne radnje i
mjere, sustav pravnih lijekova
Provođenje postupka naplate i ovrhe radi naplate poreza, doprinosa i dr javnih davanja →
jedan od taksativnih poslova poreznih tijela
OVRHA = dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak prisilne
naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava
Ta definicija je podrijetlom iz građanskog prava: kada jedna osoba(vjerovnik) ne može od
druge osobe(dužnik) svoju tražbinu ostvariti dobrovoljno i u dogovorenom roku, primjenjuje se
postupak prisilnog izvršenja – ovršni postupak
Prisilno ostvarenje provode sudovi i javni bilježnici na temelju ovršnih isprava
Sredstva prisile: novčane kazne i kazne zatvora
Nije moguća ovrha radi ostvarenja nenovčanih tražbina

NORMATIVNA OSNOVA OP
OPZ (opći porezni zakon), OZ (ovršni zakon), Zakon o provedbi pljenidbe na novčanim
sredstvima, ZUP (zakon o općem upravnom postupku)

MJERE OSIGURANJA (PRETHODNE MJERE NAPLATE DUGA)

Ovrha je posljednja mjera naplate poreznog duga, pokreće se po službenoj dužnosti ako je
porezni dug dospio i ako je porezno tijelo iscrpilo sve prethodne mjere naplate duga
Moguće je podijeliti u dvije skupine:
1. Mjere koje se mogu poduzeti radi osiguranja naplate nedospjelog iznosa poreza. Tu ulaze
mjere pljenidbe koje se mogu poduzeti u bilo kojoj fazi postupka
a) čim je pokrenut postupak utvrđivanja poreza ako pt dokaže vjerodostojnost da bi po
mogao onemogućiti naplatu poreza
b) tokom postupka ako poduzetnik ne vodi poslovne knjige ili ne dostavlja porezne prijave.
Mjere koje će se poduzeti zasnivaju se na procjeni i diskrecijskoj odluci pt uz opravdane
razloge.
Mjere se sastoje u zabrani raspolaganja sredstvima na žiroračunu ili drugim računima
poreznog obveznika; sačinjavanju popisa pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava;
zabrani raspolaganja tražbinama poreznog obveznika; oduzimanju pokretnina i
predbilježbi založnog prava na nekretnini.

2. Mjere koje se mogu poduzeti radi osiguranja plaćanja/naplate por duga = Pljenidbe radi
osiguranja naplate mogu se odgoditi ili obustavit ako porezni obveznik pruži sredstva osiguranja
plaćanja duga:
→ neopozivom garancijom banke ili dr ovlaštene financijske organizacije

→zalogom vrijednosnih papira i tražbina

→založnim pravom na nekretninama, pokretninama i pravima građenja

→ugovornim jamstvom

→skladištem robe

„lista poreznih dužnika“ svojevrsna prethodna mjera → Porezna Uprava ima pravo objaviti

popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi određenih poreza → radi učinkovitosti i poticaja
na pravovremeno plaćanje poreznih obveza
OVRŠNA NAČELA
Načelo ZABRANE PREKOMJERNOSTI i načelo ZAŠTITE DOSTOJANSTVA OVRŠENIKA
Ta načela se nadopunjuju i tvore protutežu diskrecijskom odlučivanju poreznih tijela
-Porezno tijelo je dužno utvrđivati sve činjenice, koje će se radnje poduzimati i u
kojem opsegu. Samostalno određuju i poduzimaju ovršne radnje i mjere koje bi
trebale dovesti do učinkovite naplate poreznog duga. Čl 6

1 NAČELO ZABRANE PREKOMJERNOSTI = načelo poreznog prava

Budući da se ovrha provodi iz cjelokupne imovine ovršenika ono obvezuje porezna tijela
primijeniti u ovršnom postupku samo one radnje koje su primjerene u odnosu na visinu
poreznog duga. Ovrha se provodi u opsegu koji je potreban za namirenje obveze iz porezno-
dužničkog odnosa iz cjelokupne imovine poreznog obveznika.
Kako bi porezna tijela mogla primijeniti načelo zabrane prekomjernosti, ovršenik je dužan
poreznom tijelu dati podatke o svojoj imovini i dohotku, tj. na zahtjev poreznih tijela
sastaviti tzv. PROKAZNI POPIS - popis imovine u kojem će navesti pokretnu i nepokretnu
imovinu, ima li prema kome novčanu ili koju drugu tražbinu ili kakva prava, ima li na računu
i kod koga novčana sredstva, prima li od koga plaću i mirovinu.
Uskrata ili davanje netočnih i nepotupnih podataka o dohotku i imovini lakši je porezni
prekršaj.
Tijela državne uprave, tijela područne samouprave i tijela lokalne samouprave dužna su
poreznom tijelu pripoćiti činjenice koje ukazuju na mogućnost da nije plaćen porez.
Banke su dužne Ministarstvu financija, mjesečno ili tromjesečno, dostavljati podatke o
prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju
registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana.

2 NAČELO ZAŠTITE DOSTOJANSTVA OVRŠENIKA

Uporište u Ustavu RH kojim se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegova dostojanstva.
U poreznom pravu je zaštita dostojanstva ovršenika najuže svezana s evolucijom tzv.
materijalnih elemenata u oporezivanju.
Dostojanstvo ovršenika štiti se zabranom prekomjernog zadiranja u imovinu, te ugrađivanjem
instituta i normi čiji je cilj očuvanje SOCIJALNE PRAVEDNOSTI – institut otpisa dospjelog duga i
izuzimanje pojedinih pokretnina i tražbina od postupka pljenidbe.
POKRETNINE koje se ne mogu plijeniti u porezno-ovršnom postupku:
1 skupina: osobni predmeti, nužni za namirenje osnovnih životnih potreba: odjeća, obuća,
posteljina, štednjak, hrana, hladnjak, tv, radioprijemnik...
2 skupina:pokretnine u svezi s obavljanjem njegove djelatnosti: radna i rasplodna stoka,
poljoprivredni strojevi, sjeme za uporabu, hrana za stoku, alat, oruđe, strojevi, knjige...

-Od tražbina izuzete su one za koje su Ovršnim zakonom propisana izuzeća i ograničenja od ovrhe:
1 primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja
2 naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, tj. gubitka radne sposobnosti
3 primanja po osnovi socijalne skrbi, doplatka za djecu, privremene nezaposlenosti, stipendije...

Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne
netoplaće.
 SUDIONICI OVRHE

U poreznom je postupku OVRHOVODITELJ = porezno tijelo koje pokreće ovrhu po službenoj

dužnosti (Porezna uprava, Carinska uprava).
Porezna tijela mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave
Iznimka od navedenog je ovrha nekretninama koju provodi nadležan sud na zahtjev
poreznog tijela, a prijedlog državnog odvjetništva.

OVRŠENIK = osoba protiv koje se vodi ovrha, porezni obveznik (svaka pravna ili fizička osoba) ili
njegov jamac od kojeg se naplaćuje dug.
Porezni jamci su osobe koje jamče za plaćanje poreza. Jamci odgovaraju:supsidijarno budući da
odgovara za dug ako ga u roku nije platio porezni obveznik pri čemu ga je porezno tijelo dužno
pozvati na plaćanje duga, ili solidarno ako su jamci platci, ako su sami utajili porez ili ako su
sudjelovali u utaji poreza.
O naplati poreza na osnovi jamstva porezna tijela donose rješenje osim ako poreznom obvezniku
utvrđena obveza nije dospjela ili je otpisana, tj. nastupila je zastara prava. Na rješenje jamac ima
pravo uložiti pravne lijekove te sudjelovati u postupku.

OVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA = PRAVNI TEMELJ OVRHE

-OVRŠNE ISPRAVE: kvalificirane javne isprave na temelju kojih se po zakonu može tražiti prisilno
ostvarenje tražbine koje su u njima utvrđene.
SNAGU OVRŠNE ISPRAVE IMAJU:
1 Rješenje o utvrđivanju poreza
2 Obračunska prijava
3 jedinstvena ovršna isprava koja se koristi pri naplati stranih tražbina
4 druga isprava koja je posebnim zakonom određena kao ovršna
isprava
5 Upravni govor i porezna nagodba

Rješenje o utvrđivanju poreza može biti doneseno sukladno zakonu kojim se uređuje
pojedina vrsta poreza ili u poreznom nadzoru, njime se utvrđuje visina obveze te rok
dospjelosti tražbine. Rješenje postaje ovršna isprava nastupom izvršnosti.
Obračunska prijava je porezna prijeava u kojoj obveznik sam obračunava porez, a podnosi je radi
obračunavanja i iskazivanja poreza.
Obveznik obračunavanja doprinosa dužan je Poreznoj upravi podnositi rješenja. Ta se izvješća
smatraju OBRAČUNSKOM PRIJAVOM i OVRŠKOM ISPRAVOM.
Ako se porez prijavljuje obračunskom prijavom, porezna će tijela donijeti rješenje samo ako je to
zakonom propisano, a ako se njime utvrđuje drugačiji iznos poreza od onog koji je obveznik
obračunao ili ako obveznik nije predao obračunsku prijavu. Jedinstvena OVRŠNA ISPRAVA pravni je
temelj za naplatu i poduzimanje mjera osiguranja tražbina nastalih u dr državi članici EU te mora
sadržavati propisane podatke.
Ovršna isprava mogu biti i ostale isprave određene posebnim zakonom kao takve.
VJERODOSTOJNA ISPRAVA je knjigovodstveni list stanja poreznog duga koji mora potpisati ovlaštena
osoba poreznog tijela. Služi kao pravni temelj u slučaju ovrhe nad drugim javnim davanjima za koje ne
postoje ovršne isprave, a na koje se također primjenjuju odredbe OPZ-A.
 PROVEDBA OVRHE

Ovrha se povodi tek ako su kumulativno ispunjene slj zakonske pretpostavke:

1. da je porezni dug dospio
2. da se porezno tijelo pokušalo naplatiti primjenom prethodnih mjera naplate duga

Do 2008. porezno tijelo je bilo dužno provesti i mjeru opomene i upozorenja: ostaviti obvezniku još rok
od 8 dana od dana dostave rješenja o ovrsi za podmirenje duga. Još uvijek pretežita praksa upozoriti PO
prije započinjanja ovršnog postupka
O provođenju ovrhe mjesno nadležno tijelo na temelju ovršne i vjerodostojne isprave donosi
RJEŠENJE O OVRSI.
Ono mora sadržavati:
1 naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje
2 visinu i vrstu porezne obveze i pripadajućih kamata koje se ovrhom
naplaćuju
3 predmet ovrhe (dio imovine nad kojom će se provesti ovrha)
4 način provođenja ovrhe (načini pljenidbe)
5 troškove ovrhe
6 uputu o pravnom lijeku

Protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave može se podnijeti žalba u roku od 8
dana od dana dostave rješenja. Na rješenje o ovrsi doneseno na temelju vjerodostojne isprave
može se uložiti prigovor u roku od 8 dana od dana dostave rješenja. Uloženi prigovor ima
SUSPENZIVNI UČINAK donošenja rješenja o prigovoru protiv kojeg se također može uložiti žalba.
-U žalbenom postupku na rješenje o ovrsi primjetne su 2 IZNIMKE:
1 skraćivanje žalbenog roka (opći je 30dana)
2 nesuspenzivni učinak žalbe – porezna tijela moraju paziti na načelo ekonomičnosti i o zaštiti
ovršenikovih prava
ŽALBOM SE NE MOŽE POBIJATI ZAKONITOST OVRŠNE ISPRAVE.

Porezno tijelo može ovrhu provesti i na temelju zamolbe dr tijela drž uprave, tijela
jedinice lokalne i regionalne samouprave – za pravni temelj odgovorno tijelo koje je
podnijelo zamolbu. Ovršenik za porezni dug odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Provođenje ovrhe nad imovinom tijela državne uprave i suda nije dopušteno osim ako je
tijelu državne uprave ili sud dužnik poreznog obveznika - dužnika.
Troškove ovrhe snosi ovršenik, ako ima više ovršenika oni su solidarni dužnici.
Troškovi koji nisu utvrđeni rješenjem o ovrsi utvrđuju se posebnim rješenjem u roku od 8 DANA
OD DANA NASTANKA. Minimalan iznos troškova ovrhe – 200kn. Ako je iznos manji od 200kn neće
se provoditi postupak ovrhe. Ako je manji od 1000kn neće se provoditi ovrha pljenidbom na
pokretninama odn podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama.
Ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa,
najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe a potom glavni porezni dug.

OVRŠNI POSTUPAK MOŽE BITI OBUSTAVLJEN ILI ODGOĐEN.

Obustava = prekid ovršnog postupka kad je ovrha postala nemoguća ili se ne može provesti iz dr
razloga, na prijedlog nadležnog tijela drž članice EU koja je zatražila pomoć pri naplati tražbina,
po službenoj dužnosti zbog:
1 ako je ovršna isprava nakon pravomoćno dovršenog postupka preinačena, ukinuta ili poništena
2 ako prestanu prava iz porezno-dužničkog odnosa odnosa
 3 ako nema osnove za nastavak postupka u slučaju da je predmet ovrhe ovršenikova tražbina
4ako porezno tijelo sukladno zakonu o stečaju potrošača sklopi izvansudski sporazum, sudsku
nagodbu na pripremnom ročištu, tj. ako se otvori stečaj potrošača
5 ako se otvori stečajni postupak
6 ako se odgodi izvršenje rješenja

Odgoda = vremenski pomak trenutka otpočinjanja ovrhe i nastavit će se po službenoj dužnosti nakon
proteka vremena za koje je određena.
Budući da žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave ne djeluje suspenzivno
moglo bi se dogoditi da se ovrha provede prije nego što se donese odluka u povodu tih pravnih
sredstava da bi se spriječilo nastupanje mogućih teških posljedica.
Ovrha na prijedlog ovršenika može u potpunosti ili djelomično odgoditi ako je:
1 protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek
2 ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donesena odluka
na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka
3 ako je podnesena tužba za poništaj presude izabranog suda na temelju koje je određena ovrha
4 ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri prvedbi ovrhe

Mogućnost odgode porezne ovrhe načelno ograničava na 2 slučajeva:

1 na slučaj podnošenja pravnih lijekova na ključne ovršne akte
2 na slučaj nepravičnosti u postupanju poreznih tijela

OVRŠNE MJERE I RADNJE POREZNIH TIJELA

PREDMET OVRHE MOGU BITI:
1 ovršenikove novčane tražbine
2 pokretnine
3 druga imovinska prava
4 nekretnine

Ovrha se provodi pljenidbom kojom se ograničava pravo ovršenika raspolagati imovinom i kojom
porezno tijelo stječe založno pravo na zaplijenjenoj imovini.
Svrha založnog prava: ovlast PT da se namiri iz vrijednosti založnog objekta ako porezni dužnik ne
ispuni dospjelu obvezu u zakonskom roku.
PT može radi osiguranja naplate porezog duga u ovršnom postupku upisati zalog i/ili hipoteku na
ovršenikovim pokretninama ili nekretninama.
Založno pravo po osnovi ranije pljenidbe ima prednost pred založnim pravom po osnovi kasnije
pljenidbe.

PLJENIDBA OVRŠENIKOVIH NOVČANIH SREDSTAVA NA RAČUNIMA

Ovrhu provodi Financijska agencija sukladno odredbama Zakona i podzakonskim propisima.
Porezno tijelo je dužno Agenciji dostaviti OSNOVU ZA PLAĆANJE te zahtjev s podacima potrebnim za
provedbu ovrhe.
Ovrha na novčanim sredstvima provodi se:
1 na sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima, u svim bankama
2 prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika
3 bez njegove suglasnosti
4 bez obzira na to što u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima na računima i
oročenim novčanim sredstvima
Osnova za plaćanje se najprije izvršava na računima, a zatim na oročenim novčanim sredstvima.
Banka izvršava nalog Agencije u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima do iznosa određenog
u nalogu. Ako nalog nije izvršen u cjelosti, banka će, prema nalogu Agencije, zabraniti raspolaganje
novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu, sve do
novog naloga Agencije.
Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cjelosti nakon opisanog postupka, Agencija daje nalog bankama
da blokiraju sve račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima. Tada su banke dužne
najmanje jednom dnevno dostavljati podatak o priljevu novčanih sredstava koji se isključivo koristi za
izvršenje naloga. Za vrijeme blokade računa ovršenik ne smije obavljati obrčunsko plaćanje, plaćati svoje
obveze gotovim novcem niti plaćati preko organizacije za platni promet. Gotov novac koji je primio
obavljajući gospodarsku djelatnost, dužan je položiti na račun u banci.
UBRZANA OVRHA - Ako je vrijednost por obv utvrđene rješenjem manja ili jednaka 5000kn, PT može
po dospijeću porobv, nakon što rješenje postane izvršno, podnijeti FA nalog za provedbu ovrhe nad
novčanim sredstvima po računima PO a radi naplate iznosa iz rj i pripadajućih zateznih kamata i
troškova.
NALOG= osnova za plaćanje, dostavlja se FA s učinkom pravomoćnog rj o ovrsi.

PLJENIDBA OVRŠENIKOVE TRAŽBINE

Predmet pljenidbe = dospjela novčana tražbina ovršenika -> ovrhovoditelj nalaže ovršenikovom
dužniku da dužni iznos u roku od 8 dana uplati u korist propisanih uplatnih računa radi plaćanja
poreznog duga ovršenika. Rješenje o ovrsi s nalogom dostavlja se i ovršeniku.
Ovršenikov dužnik - dužan u roku od 8 dana od primitka rješenja obavijestiti ovrhovoditelja o tome:
1 priznaje li tražbinu kao utemeljenu
2 koja prava prema tražbini polažu druge osobe
3 je li i zbog kojih prava tražbina već zaplijenjena za druge vjerovnike

Ovršenikov dužnik, radi osporavanja tražbine, može uložiti prigovor. Ako ovršenikov dužnik u
naznačenom roku ospori tražbinu, a dug nije plaćen, prvostupanjsko tijelo je dužno provjeriti njegove
navode i o prigovoru odlučiti rješenjem. Ako se rješenjem prigovor odbije ili odbaci, ovrha se nastavlja
protiv ovršenikova dužnika. Ako dužnik ovršenika nije osporio tražbinu, a niti izvršio nalog poreznog
tijela, porezno će tijelo donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava.
Ako je predmet pljenidbe dospjelo novčano potraživanje zaposlenika(ovršenik) prema
poslodavcu(ovršenikov dužnik), porezno tijelo će naložiti rješenjem ovršenikovu dužniku da u roku od 8
dana isplati plaću ovršenika u korist propisanih uplatnih računa. Ako poslodavac u roku od 8 dana od
dana primitka rješenja ne ospori tražbinu a pri isplati plaće ne izvrši nalog poreznih tijela, porezno tijelo
će donijeti rješenje o pljenidbi njegovih novčanih sredstava u iznosu dospjelih tražbina ovršenika.
Novčane tražbine ovršenika mogu se plijeniti i ako nisu dospjele.
Tražbine po osnovi mjenica i drugih vrijednosnih papira koje se mogu prenijeti naleđem
(indosamentom) plijene se tako da ih ovrhovoditelj uzme u posjed. Plijeniti se mogu i tražbine na
temelju udjela u kapitalu.

PLJENIDBA POKRETNINA
Mjesno je nadležno porezno tijelo na čijem se području pokretnine nalaze (ako nije poznato gdje se
nalaze onda je nadležno porezno tijelo na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika)

OVRHA NAD POKRETNINAMA PROVODI SE:

1 zapljenom
2 procjenom
3 oduzimanjem
4 otpremanjem
5 prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Pljenidba se obavlja sastavljanjem PLJENIDBENOG POPISA - ovrhovoditelj popisuje i plijeni

pokretnine u posjedu ovršenika posebno vodeći računa o spomenutim načelima zabrane
prekomjernosti i zaštite dostojanstva ovršenika.
Porezno tijelo je ovlašteno pretražiti sve ovršenikove stambene i poslovne prostorije,
spremnike te naložiti otvaranje zaključanih vrata.
Provedbi ovrhe - prisutan ovršenik ili član njegove obitelji ili zaposlenik, tj. 2 PUNOLJETNE OSOBE.
Sve pokretnine (naznačene pečatom) se ostavljaju kod ovršenika (osim novca, dragocjenosti i
vrijednosnih papira)
Ovršeniku JE ZABRANJENO RASPOLAGATI zaplijenjenim stvarima, a namjerno uništavanje,
oštećivanje i otuđivanje popisanih stvari podliježe kaznenoj odgovornosti.

Odredbe se primjenjuju i na pljenidbu ovršenikovih pokretnina koje su u posjedu TREĆE OSOBE

(mogu se popisati samo ako 3 osoba pristane na to)
Ako treća osoba ne pristane na popis i predaju – porezno tijelo donosi rješenje s nalogom za
predaju stvari ovršenika u roku od 8 dana ili će se porezna tijela naplatiti iz imovine treće osobe.
Ako ovršenik izjavi da su popisane stvari vlasništvo treće osobe a ni on ni treća osoba ne pruže
potrebne dokaze - ovrhovoditelj može popisati te uputiti treću osobu na podnošenje tužbe sudu radi
utvrđivanja prava vlasništva - u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti o popisu.
Ako treća osoba PODNESE TUŽBU - OBUSTAVLJAJU se dalje radnje sve do okončanja sudskog
postupka, ako NE PODNESE nastavlja se kao da nije bilo prigovora.

Istodobno s pljenidbenim popisom obavit će se i PROCJENA POKRETNINA. Procjenjena vrijednost

pokretnina služi kao cijena koja bi se mogla postići na javnoj prodaji. ZAPISNIK OVRHOVODITELJA o
popisu i procjeni pokretnina- svi podaci, radnje i pojedinosti koje su se dogodile u plj postupku,
potpisuje ga ovrhovoditelj, ovršenik, punoljetni član kućanstva, svjedoci i dr služb osobe.

PLJENIDBA IMOVINSKIH PRAVA

Vrijede sve izložene odredbe svezane uz pljenidbu pokretnina i tražbina.
IZNIMKA: imovinska prava nad nekretninama, u tom slučaju ovrhu provodi nadležan sud na zahtjev
poreznih tijela i prijedlog Državnog odvjetništva.
Učinci pljenidbe nastupaju trenutkom priopćenja ovršeniku o zabrani raspolaganja imovinskim
pravima.

NAČINI PRODAJE
Zaplijenjeni predmeti mogu biti prodani na BURZI ili JAVNOM PRODAJOM.
1 na burzi - pod uvjetom da kotiraju , prodaju se zaplijenjeni vlasnički i vjerovnički vrijednosni papiri;
ako ne kotiraju na burzi prodaju se na slobodnom tržištu - prodaja se mora oglasiti u dnevnom tisku.
2 javnom prodajom - mogu se prodati tražbine na temelju udjela u kapitalu i pokretnine, osim ako je
riječ o lakokvarljivoj robi u kojem slučaju ovrhovoditelj može takvu robu unovčiti neposrednom
pogodbom, ali u nazočnosti ovršenika. Mora se oglasiti na vidnom mjestu gdje će se prodaja obaviti i
objaviti u dnevnom tisku ako je vrijednost pokretnina veća od 500 000 kn. Oglas ovršeniku- najmanje
5 dana prije dana koji je određen za javnu prodaju. Oglas mora sadržavati obavijesti o mjestu,
datumu, vremenu i načinu prodaje, opis predmeta i njihovih početnih cijena. Održava se kad su
prijavljena najmanje 2 kupca a da nije riječ o ovršeniku i osobama zaposlenim u oreznim tijelima.
Pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja ne smije biti niža od 2/3 procijenjene
 vrijednosti.
Ako se ne proda, onda se ponovo obavlja javna prodaja u roku od 5 dana i cijena ne može biti niža od
1/2 procijenjene vrijednosti.
Sačinjava se zapisnik koji se dostavlja ovršeniku u roku od 3 dana od dana izvršene prodaje.

SPORNO NAPLATIVA DUGOVANJA

Porezni dug koji se ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, a još nije nastupila zastara prava na naplatu
= sporno naplativo dugovanje, posebno će se evidentirati.
Porezna tijela su dužna pratiti sporno naplative porezne dugove u svojim evidencijama.

POREZNI DUG JE SPORNO NAPLATIV:

1 ako porezni obveznik - fizička osoba koja se preselila na nepoznato mjesto /proglašena nestalom/
oduzeta poslovna sposobnost nije ostavila ili nema imovinu iz koje se može naplatiti dug, a još nije
nastupila zastara prava na naplatu
2 ako nije plaćen u roku od 5 god nakon isteka kalendarske godine u kojoj je porezna obveza
utvrđena
3 ako je porezni obveznik pokrenuo postupak predstečajne nagodbe odnosno predstečajni
postupak
4 ako je nad poreznim obveznicima pokrenut stečajni postupak
odn stečaj potrošača
5 od dana smrti poreznog obveznika do pravomoćnosti rješenja
o nasljeđivanju

PRAVNI LIJEKOVI

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

U poreznom postupku su 1) ŽALBA i 2) PRIGOVOR

1 pravo na žalbu Ustavom je uvršteno među temeljne slobode i prava čovjeka i građanina
-pravo na žalbu se pretpostavlja, može biti isključeno samo iznimno pod uvjetom ako je
osigurana druga pravna zaštita.

Žalba je: 1 redoviti, 2 devolutivan, 3 suspenzivan - pravni lijek.

1 Redoviti - onaj čije podnošenje, ili samo tok roka za podnošenje, odgađa pravne učinke rješenja
sve dok stranci ne bude dostavljeno rješenje o žalbi.
2 Devolutivan- onaj o čijoj osnovanosti rješava više tijelo, a ne ono koje je donijelo akt koji je pobijan
pravnim lijekom
3 Suspenzivan - ako odgađa izvršenje rješenja

DOPUSTIVOST ŽALBE I POKRETANJA UPRAVNOG SPORA

Protiv poreznog akta kojim je odlučeno o pojedinačnim pravima i obvezama iz por-prav odnosa
može biti podnesena žalba, te protiv rješenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku.
Može biti podnesena i u slučaju šutnje porezne administracije tj u slučaju da obitelj istakne kako o
njegovu zahtjevu za donošenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku (1 god od
 dana isteka roka za podnošenje godišnje porezne prijave).
Mogućnost sudske kontrole uprave - protiv rješenja kojim je odlučeno o žalbi može biti podnesena
tužba nadležnom sudu (Upravni sud RH) - tužba ne odgađa izvršenje poreznog akta.

PRAVO NA PODNOŠENJE ŽALBE

Žalbu na porezni akt može podnijeti svaka osoba o čijim je pravima ili obvezama odlučivano u
prvostupanjskom poreznom postupku, svaka osoba koja za to ima pravni interes, a to je svaki na
pravu utemeljen interes koji takva osoba ima.

SUDIONICI ŽALBENOG POSTUPKA

-to su:
1 žalitelj
2 osoba pozvana da sudjeluje u postupku (drugostupanjsko porezno tijelo po službenoj dužnosti ili
na temelju zahtjeva poreznog obveznika uključit će u postupak one osobe čiji bi pravni interes
mogao odlukom poreznog tijela biti pogođen te osobe koje jamče za njegov porezni dug).
Do donošenja rješenja o žalbi, podnositelj žalbe moće odustati od žalbe, ne gubi pravo na ponovnu
žalbu ako žalbeni rok nije istekao.

ŽALBENI ROK I PRAVNI UČINAK ŽALBE:

U roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta.
Žalba odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta do donošenja rješenja o žalbi.
IZNIMNO: žalba ne odgađa izvršenje poreznog akta koji je donesen u skraćenom postupku.

PODNOŠENJE ŽALBE
Podnosi se nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu.
Predaje se neposredno ili poštom preporučeno, izjavljuje na zapisnik prvostupanjskom poreznom
tijelu zbog:
1 Prvostupanjsko porezno tijelo dužno je izmijeniti svoje rješenje ili uz provođenje dopunskog
postupka donijeti novo rješenje, u skladu s ostvarenjem načela ekonomičnosti, čime se izbjegava
drugostupanjski postupak
2 Novo rješenje je također prvostupanjsko, te time podobno za podnošenje žalbe; prvostupanjsko
tijelo ima ponovno ovlasti navedene u 1
3 Prvostupanjsko tijelo primljenu žalbu dostavlja drugostupanjskom tijelu sa svim relevantnim
podacima koje je ono prikupilo tijekom prvostupanjskog postupka, i na kojima je utemeljilo svoju
odluku
4 Prvostupanjsko tijelo saznaje da je žalba podnesena - u slučaju suspenzivnog djelovanja žalbe,
ne pristupa izvršenju poreznog rješenja

-SADRŽAJ ŽALBE: mora biti vidljivo:

1 tko je žalitelj
2 koji se porezni akt pobija

Žalitelj mora žalbu potpisati, navesti žalbene razloge, navesti dokaze kojima se žalba obrazlaže,
žalitelj može iznositi nove činjenice i dokaze koji su važni za rješavanje stvari - dužan navesti zašto te
činjenice nije iznio tijekom prvostupanjskog postupka.
Žalba podnesena u roku, a predana nenadležnom tijelu, ne može biti odbačena kao nepravodobna.
POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG TIJELA PO ŽALBI
-prvostupanjsko tijelo će ispitati:
1 je li žalba dopuštena
2 je li ju podnijela ovlaštena osoba
3 je li podnesena u roku
AKO NE ISPUNJAVA UVJETE - prvostupanjsko tijelo će žalbu odbaciti – u slučaju nepostojanja
zakonskih pretpostavki za njezino podnošenje (odluku o odbacivanju donosi u obliku rješenja protiv
kojeg može biti podnesena žalba).
Prvostupanjsko tijelo može odlučivati o osnovanosti žalbe - odluka može biti samo u korist
žalitelja (ne može odbiti žalbu).
AKO ISPUNJAVA UVJETE – prvostupanjsko tijelo može:
1 dostaviti žalbu drugostupanjskom tijelu na daljnje rješavanje
2 samo razmotriti navode žalbe i ispitati njezinu zakonitost tj ocijeniti svrhovitost rješenja koje se
žalbom osporava

Prvostupanjsko tijelo će:

POREZNI AKT IZMIJENITI TIJEKOM POSTUPKA PO ŽALBI:
1 ako ocijeni da je žalba opravdana i nije nužno provoditi novi ispitni postupak
2 ako ocijeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rješavanje
3 ako žalitelj u žalbi iznosi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukčije
rješavanje stvari
4 ako je žalitelju moralo biti omogućeno sudjelovanje u postupku
5 ako je žalitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u žalbi opravdao to propuštanje

U skladu s načelom ekonomičnosti, prvostupanjsko tijelo će otkloniti uočene nedostatke

izmjenom svog rješenja brzo i učinkovito, ako to nije moguće to će tijelo: ŽALBU USVOJITI I
NOVIM POREZNIM AKTOM ZAMIJENITI POREZNI AKT KOJI SE ŽALBOM POBIJA:
1. u slučaju iz prethodne točke 1. Bez provođenja dopunskog postupka
2.u slučaju iz prethodnih točaka 2,3,4,5 uz provođenje dopunskog postupka

Donošenje novog akta je diktirano potrebom provođenja dopunskog postupka, neophodno je donijeti
novi akt.
Protiv novog poreznog akta porezni obveznik može podnijeti žalbu.

POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA PO ŽALBI

-Žalba=devolutivan pravni lijek te o njoj odlučuje nadležno drugostupanjsko tijelo - ustrojstvena
jedinica Ministarstva financija koja rješava žalbe protiv upravnih akata Porezne uprave, Carinske
uprave i Financijske policije, a zove se SAMOSTALNI SEKTOR ZA DRUGOSTUPANJSKI UPRAVNI
POSTUPAK; ima 2 odjela = Odjel za porezni postupak i Odjel za carinski postupak.
Drugostupanjsko tijelo će ispitati postojanje zakonskih pretpostavki za nastavak postupka po žalbi
-ako žalba ne zadovoljava neku pretpostavku - odbacit će je rješenjem
-ako zadovoljava - nastavlja s postupkom i ispituje zakonitost pobijanog rješenja

Zakonodavac je obvezao drugostupanjsko tijelo da ispita zakonitost pobijanog poreznog akta u

cijelosti - zakonitost ne može ovisiti samo od ograničenja nametnutih manjkavim formuliranjem žalbe
-podnesena žalba je POVOD da ta kontrola bude po služb dužnosti u odnosu na akt u cijelosti, a ne
samo u dijelovima osporenim žalbom.
 ČINJENIČNE OSNOVE POREZNOG PREDMETA:
1 Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku.
2 Drugostupanjsko tijelo će upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela ako činjenice u
prvostupanjskom postupku nisu u potpunosti utvrđene.

ODLUKE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA POVODOM ŽALBE

Drugostupanjsko tijelo žalbu može:
1 odbiti: ako utvrdi:
A) da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu
osnovano
B) da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na
rješenje stvari
C) da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog dr razloga, a ne zbog onih koji su u
rješenju navedeni
Žalba će biti ODBAČENA ako nadležno tijelo utvrdi formalne propuste, a ODBIJENA ako bude
utvrđena njena neosnovanost.

2 rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično (poništavaju se sve pravne posljedice

koje je rješenje proizvelo)

3 izmijeniti

Drugostupanjsko tijelo obvezno je ispitati zakonitost pobijanog poreznog akta u cijelosti, ako se utvrdi
da je nezakonit - PONIŠTIT ĆE POREZNI AKT i samo riješiti stvar
ZOUP ĆE PONIŠTIT RJEŠENJE AKO SE UTVRDI:
1 da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno
utvrđene
2 da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka
3 da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u proturječnosti s obrazloženjem
4 da je pogrešno primjenjen pravni propis na temelju kojeg se rješava stvar

OPZ-om je propisano da će drugostupanjsko tijelo kada je za donošenje novog poreznog akta, s obzirom
na prirodu stvari, nužno rješavanje prvostupanjskog poreznog tijela, a drugostupanjsko porezno tijelo
utvrdi da rješenje treba poništiti, dostaviti predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom poreznom
tijelu.

Drugostupanjsko tijelo može izmijeniti prvostupanjsko rješenje. U slučaju izmijene rješenja povodom
žalbe po drugostupanjskom tijelu, ZUP-om je propisana primjena načela zabrane izmjene rješenja na
štetu žalitelja. Drugostupanjsko tijelo može odlučiti i na štetu žalitelja samo ako postoje razlozi zbog
kojih bi to rješenje moglo biti oglašeno NIŠTAVIM ili PONIŠTENO.

POSTUPAK PO ŽALBI KADA PRVOSTUPANJSKO TIJELO NA ZAHTJEV STRANKE NIJE RJEŠILO U ROKU
Ako rješenje nije doneseno iz opravdanih razloga - odredit će se novi rok koji ne može biti duži od 30
dana. Ako razlozi nisu opravdani - samo će riješiti upravnu stvar ili naložiti prvostupanjskom tijelu da u
roku od 15 dana donese traženo rješenje.
 DRUGOSTUPANJSKO RJEŠENJE
O žalbi odlučuje rješenjem; što se tiče oblika i sadržaja primjenjivi su propisi koji se odnose na
prvostupanjsko rješenje.
Rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranici putem prvostupanjskog tijela najkasnije u roku od 2
mj od dana predaje žalbe.
Protiv drugostupanjskog rješenja nije dopuštena žalba, ali može biti pokrenut upravni spor.

PRIGOVOR
Poseban redoviti pravni lijek putem kojeg građani imaju mogućnost zaštiti svoja prava u mnogim
slučajevima koji ne završavaju donošenjem upravog akta.
REMONSTRATIVNI PRAVNI LIJEK jer se izjavljuje čelniku tijela protiv čije odluke je prigovor upućen,
on o prigovoru odlučuje rješenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora.
Protiv rješenja koje o prigovoru donese čelnik prvostupanjskog tijela može se izjaviti žalba, a protiv
rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenut upravni spor.

TUŽBA UPRAVNOM SUDU (UPRAVNI SPOR)

UPRAVNI SPOR = oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrola upravnog akta.
CILJEVI:
1 zaštita prava građana i pravnih osoba
2 zaštita, tj. osiguranje objektivne zakonitosti kao takve

Sud može odlučiti o suspenzivnom učinku tužbe uz kumulativno ispunjenje slj uvjeta:
1 ako bi se izvršavanjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora nanijela šteta koja bi se teško mogla
popraviti
2 ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršavanje pojedinačne odluke a odgoda nije
protivna javnom interesu.

Prema zakonu o upravnim sporovima, Upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Visoki upravni sud
RH.
Upravni sudovi odlučuju o:
1 tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela
2 tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela
3 tužbama protiv propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnih tijela u
zakonom propisanom roku
4 o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršavanja upravnih ugovora
5 u drugim zakonom propisanim slučajevima

U upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje sudac pojedinac. Mjesna nadležnost se
određuje prema prebivalištu, tj. sjedištu tužitelja. Ako tužitelj nema prebivalište, boravište ili sjedišta u
RH, mjesna nadležnost upravnog suda odredit će prema sjedištu javnopravnog tijela koje je postupilo ili
donijelo akt u prvostupanjskom postupku.
Ako se spor odnosi na nakretninu-mjesno nadležan upravni sud gdje se nalazi ta nekretnina.
Ako se odnosi na upravne ugovore-mjesno nadležan upravni sud gdje se nalazi sjedište javnopravnog
tijela koje je stranka ugovora.
Ako se odnosi na brod/zrakopolov- mjesno nadležan sud prema matičnoj luci broda ili zrakoplova.
Visoki upravni sud odlučuje o:
1 žalbama protiv presuda upravnih sudova i rješenja upravnih sudova protiv kojih je
dopuštena žalba
2 zakonitosti općih akata
3 sukobu nadležnosti između upravnih sudova
4 u drugim zakonom propisanim slučajevima

Visoki upravni sud odlučuje u vijeću od 3 suca (u 2 - 5 sudaca).

Upravni spor moguće je pokrenuti radi ocjene zakonitosti protiv svakog upravnog akta protiv kojeg
nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek.

Negativna ENUMERACIJA - upravni spor se ne može voditi:

1 u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora
2 o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela
3 protiv postupovne odluke javnopravnog tijela

STRANKE U UPRAVNOM SPORU: 1 tužitelj, 2 tuženik, 3 zainteresirana osoba

1 tužitelj = fizička/pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi
povrijeđeni pojedinačnom odlukom, postupanjem javnopravnog tijela.
Može biti i državno tijelo, osoba bez pravne osobnosti ili skupina osoba, javnopravno tijelo koje je
sudjelovalo u donošenju odluke.
2 tuženik = javnopravno tijelo koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odluku, postupilo ili
propustilo postupiti, tj. koje je stranka upravnog ugovora.
3 zainteresirana osoba = može biti svaka osoba kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje
pojedinačne odluke, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili
pravni interes.

PRVOSTUPANJSKI UPRAVNI SPOR pokreće se nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom
propisana zaštita, TUŽBOM nadležnom sudu.
TUŽBOM se može zahtijevati:
1 poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke
2 donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku
3 postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan
izvršiti
4 oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora

Tužba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dana dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke o
prigovoru na osporeno postupanje. Po primitku tužbe - sud ispituje nadležnost za postupanje,
urednost tužbe, postojanje pretpostavki za vođenje spora. Ako sud nađe na tužba ne sadržava
zakonom propisane dijelove ili je nerazumljiva, poziva tužitelja da u određenom roku ukloni
nedostatke; ako to ne učini, sud odbacuje žalbu rješenjem, kao i u slučaju nepostojanja pretpostavki za
vođenje spora ( ako je podnijeta nepravodobno/prijevremeno, ako pojedinačnom odlukom,
postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja...). Ako sud tužbu ne
odbaci rješava je provođenjem redovitog postupka. Zaprimljenu tužbu sud dostavlja na odgovor
tuženiku i zainteresiranim osobama, one su dužne odgovoriti u roku koji utvrdi sud no koji ne smije biti
kraći od 30 niti dulji od 60 dana.
Jedno od osnovnih načela postupanja u upravnom sporu je načelo usmene rasprave prema kojem
sud odlučuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.
Sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva no nije vezan razlozima tužbe.
 Upravni spor može biti i PREKINUT, tj. OBUSTAVLJEN.
Sud OBVEZNO prekida upravni spor rješenjem do pravomoćnosti presude donijete u oglednom sporu
ili kad je to propisano zakonom ili kad tužitelj umre odnosno prestane postojati, a spor se ne može
nastaviti. Sud MOŽE prekinuti spor kada tužitelj umre ili prestane postojati, ako tužitelj povuče tužbu
ili odustane od obnove postupka.
U upravnom sporu sud donosi PRESUDU i RJEŠENJE. Presudom se odlučuje o tužbenom zahtjevu koji
se odnosi na glavnu stvar i sporedna traženja. Tužbeni zahtjev sud može odbiti ili ga usvojiti.
Rješenjem sud odlučuje o postupovnim pitanjima. Rješenja koja se donose na raspravi sudac kojem je
predmet dodijeljen i ono, prema strankama, ima učinak od trenutka objave.
Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba kao redoviti pravni lijek, te pokretanje obnove spora
i ulaganje zahtjeva za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomoćne presude kao
izvanredni pravni lijekovi.

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Mogu se koristiti kao specifična pravna sredstva protiv upravnih akata koji su već stekli
pravosnažnost (pravomoćnost) i izvršnost.
Pravomoćnošću upravnih akata isključena je mogućnost pokretanja redovitih pravnih lijekova
*postupovni institut kojim se onemogućuje ponovno odlučivanje o stvari u kojoj je u redovitom
postupku konačno odlučeno* *pravomoćna odluka je ona protiv koje se ne može izjaviti žalba niti
pokrenuti upravni spor*
Izvršnost akata znači da je akt u onoj fazi postupka koja omogućuje njegovo provođenje, tj. ostvarenje
izreke njegova dispozitiva.
Izvršnost nastupa prije pravomoćnosti

Zakonska osnova izvanrednih pravnih lijekova u poreznom postupku je:

1 OPZ - za mijenjanje i poništavanje u vezi s upravnim sporom
2 ZOUP - za obnovu postupka, oglašivanje rješenja ništavim, poništavanje i ukidanje rješenja

MIJENJANJE I PONIŠTAVANJE U SVEZI S UPRAVNIM SPOROM

Porezno tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno podnijeta tužba nadležnom sudu može do
okončanja upravnog spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao
poništiti to rješenje.
-Izloženo postupanje poreznih tijela dopustivo je uz 2 zakonska uvjeta:
1 da se na taj način otklanja nezakonitost
rješenja
2 da se time porezni obveznik ne dovodi u
lošiji položaj

O novom poreznom rješenju porezno tijelo je dužno izvijestiti poreznog obveznika, tj. tužitelja i
nadležan sud. Tužitelj može ostati pri tužbi, tj. proširiti tužbeni zahtjev ili povući tužbu (ne može se
opozvati, u slučaju povlačenja tužbe, spor se obustavlja rješenjem).

OBNOVA POSTUPKA
Omogućava se da se pod određenim uvjetima obnovi postupak koji je u nekoj konkretnoj upravnoj
stvari okončan donošenjem rješenja ili zaključka protiv kojeg nema više mogućnosti ulaganja žalbe
kao redovitog pravnog lijeka.
 OSOBE OVLAŠTENE ZA POKRETANJE POSTUPKA
Obnova postupka može se pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti (javnopravno tijelo
koje tako pokreće postupak može ga pokrenuti iz istih razloga kao i stranka, tako i drž odvjetnik).
Za stranku vrijedi subjektivni rok od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada je stekla
mogućnost uporabe novih dokaza (za tijelo koje pokreće post po služb dužnosti ne vrijedi taj rok).

ROKOVI
Objektivno rokovi za pokretanje obnove postupka su:
1) tri godine od dana dostave rješenja stranci
pokreće se ako:
-se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost uporabe novih dokaza koji bi mogli dovesti do
drugačijeg rješenja da su ti dokazi bili izneseni u prijašnjem postupku,
-je rješenje povoljno za stranku donijeto na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena
osoba dovedena u zabludu,
-je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti
izuzeta
-kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u propisanom sastavu ili ako za rješenje nije
glasovala potrebna većina
-osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja
-stranku nije zastupao zakonski zastupnik
-osobi koja je sudjelovala nije dozvoljeno služiti se svojim jezikom/pismom

2) bez vremenskog ograničenja

moguće je u sljedećim slučajevima:
-ako je rješenje donijeto na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je
posljedica kaznenog djela
- ako se rješenje temelji na presudi donijetoj u sudskom postupku a ta je presuda pravomoćno ukinuta
-ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tome je pitanju
kasnije odlučilo u bitnim točkama drugačije

Subjektivni rok za subjektivnu stranku, državnog odvjetnika i druga ovlaštena državna tijela je 30 dana
od dana saznanja za razloge obnove ili od kada se stekla mogućnost uporabe novih dokaza.
NAKON PROTEKA SUBJEKTIVNOG ROKA BEZ OBZIRA NA TRAJANJE OBJEKTIVNOG ROKA - OSOBE NE
MOGU VIŠE POKRENUTI OBNOVU POSTUPKA.
Tijelo koje pokreće postupak po službenoj dužnosti to pravo gubi protekom objektivnog roka.

PRIJEDLOG ZA OBNOVU POSTUPKA

Predaje se i podnosi tijelu koje je donijelo rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba.
Podnositelj je dužan podnijeti prijedlog u iznijetim propisanim rokovima i učiniti vjerojatnim razloge
zbog kojih se traži obnavljanje postupka.
Prijedlog ne odgađa izvršenje rješenja za koje se traži obnova postupka (osim iznimno)

POKRETANJE OBNOVE POSTUPKA

Po zaprimanju prijedloga = nadležno tijelo dužno je ponajprije ispitati njegovu pravodobnost, je li ga
podnijela ovlaštena osoba te jesu li razlozi, na kojima se temelji prijedlog učinjeni vjerojatnim.
Ako uvjeti nisu ispunjeni - odbacuje se rješenjem
 Ako su uvjeti ispunjeni - nadležno tijelo ispituje mogu li razlozi, na kojima se zasniva prijedlog za
obnavljanje postupka, dovesti do drugačijeg rješenja, ako ne - prijedlog se odbija rješenjem.
Ako ne postoje uvjeti za odbacivanje i odbijanje prijedloga nadležno tijelo donosi rješenje o
dopustivosti obnove postupka te u kojem će se opsegu postupak obnoviti

RJEŠENJE O OBNOVI POSTUPKA

Provedeni obnovljeni postupak nadležno tijelo okončava donošenjem rješenja kojim predmetni akt -
ostavlja na snazi / zamjenjuje novim rješenjem - tj poništava ili ukida.
Dopuštena žalba protiv rješenja ako ga je donijelo prvostupanjsko tijelo ili upravni spor ako ga je
donijelo drugostupanjsko tijelo.

OGLAŠAVANJE RJEŠENJA NIŠTAVIM

Moguće u izričito navedenim zakonskim slučajevima s obzirom na to da ništavost upravnog akta čini
vrlo težak oblik nezakonitosti te se na pogrešku ništavnosti nadovezuju posebno teške pravne
posljedice:
1 ako je rješenje donijeto iz sudske nadležnosti
2 ako je donijeto o stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom
postupku
3 ako njegovo rješenje nije stvarno ili pravno moguće
4 ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo
5 ako je donijeto bez prethodnog zahtjeva stranke a na koje stranka nije naknadno, izričito
ili prešutno pristala
6 ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavnost rješenja

Postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, bez vremenskog
ograničenja.
Može ga oglasiti ništavnim tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tim tijelom
Protiv rješenja o oglašavanju akta ništavim dopuštena je žalba samo ako je to rješenje donijelo
prvostupanjsko tijelo, ako je drugostupanjsko tijelo donijelo rj može se pokrenuti upravni spor
Ništavo rj nema pravni učinak i u slučaju oglašavanja rj ništavim smatraju se ništavim i svi
pravni učinci tog rj a imovina stečena bez pravne osnove vraća se sukladno propisima
građanskog prava.

PONIŠTAVANJE I UKIDANJE RJEŠENJA

-U okviru ovog pravnog lijeka razlikuje se
1 poništavanje i ukidanje nezakonitog rj
2 ukidanje zakonitog rj kojim je stranka stekla neko pravo
Osnova su uvjeti na temelju kojih je moguće tražiti poništavanje ukidanje ali i pravne posljedice.
To su oblici objektivnog sastavljanja akta izvan snage.
Trenutkom ukidanja upravni akt ne može više proizvoditi pravne učinke.
Pravne posljedice koje je ukinuti akt proizveo do trenutka ukidanja ostaju na snazi.
Poništavanjem upravnog akta stavlja se izvan snage akt odn sve pravne posljedice koje je akt ikada
proizveo od trenutka stupanja na snagu.

1 Poništavanje i ukidanje nezakonitog rješenja

Može se poništiti i nakon isteka žalbenog roka u cjelosti ili djelomično, zbog:
1 ako ga je donijelo nenadležno tijelo ili je rj donijeto bez zakonom propisane suglasnosti
2 ako je u istoj pravnoj stvari već donijeto pravomoćno rj kojima je ta upravna stvar drugačije riješena
U slučaju očite povrede materijalnih propisa a nakon isteka žalbenog roka može se poništiti ili ukinuti
rj kojim je stranka stekla neko pravo.
Ako u upravnoj stvari sudjeluju dvije ili više stranaka protivnih interesa, ukidanje rj moguće je uz
prethodni pristanak suprotne stranke.
Nezakonito rj može se poništiti u roku od 2 god, ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rj
stranci.

2 Ukidanje zakonitog rj kojim je stranka stekla neko pravo

Može se ukinuti u cijelosti ili djelomično ako:
1 je to dopušteno zakonom
2 ako rj sadržava pridržaj ukidanja a stranka nije ispunila obvezu iz rj ili je nije ispunila u zakonskom
roku
3 ako je to potrebno zbog otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi i javnu
sigurnost
Rj može poništiti ili ukinuti tijelo koje ga je donijelo.
Rj se donosi po služb dužnosti, na prijedlog stranke ili ovlaštenog drž tijela.