Porezne kontrole i

inspekcijski nadzor
 Zakonska regulativa
• Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH («Službene novine Federacije BiH»,
broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14 i 91/15)
• Zakon o fiskalnim sistemima (''Službene novine Federacije BiH“, broj: 81/09)
• Zakon o igrama na sredu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 48/15 i 60/15)
• Zakon o upravnom postupku (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 2/98 i
48/99)
• Zakon o upravnim sporovima (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 9/05)
• Krivični zakon Federacije BiH (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 36/03,
37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14)
• Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH (''Službene novine Federacije
BiH'', broj: 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09,
12/10, 08/13 i 59/14)
• Zakon o prekršajima (''Službene novine Federacije BiH'', broj: 63/14)
• Zakon o unutrašnjem platnom prometu (“Službene novine Federacije BiH”,
broj: 48/15)
• Zakon o finansijskom poslovanju (“Službene novine Federacije BiH”, broj:
48/16)
• Zakon o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, broj;15/16)
 Zakon o Poreznoj upravi Federacije BiH

• Prava i obaveze Porezne uprave propisane su

članovima 7-12 poglavlja IV Zakona
• Prava i obaveze poreznih obveznika propisane
su članovima 13-14 poglavlja V Zakona
• Inspekcijski nadzor propisan je odredbama
članova 64-67 poglavlja XII Zakona
 Nadležnosti poreznih inspektora
Službenici Porezne uprave imaju prava i obaveze da:
• se strogo pridržavaju svih zakona Federacije;
• utvrđuju poreznu obavezu poreznog obveznika na osnovu
njegove porezne prijave, njegovih poslovnih knjiga i
evidencija, kao i drugih dokaza, uključujudi korištenje
indicija kao dokaza u skladu sa članom 67. ovog zakona;
• obavljaju inspekcijski nadzor u skladu sa odredbama
poglavlja ovog zakona kojim se reguliše inspekcijski nadzor
i na drugi način primjenjuju sva ovlaštenja koja su im data
u ovom zakonu ili bilo kojem drugom zakonu opde
primjene u svim dijelovima Federacije;
• u skladu sa procedurama iz člana 8. Zakona zahtijevaju od
poreznih obveznika i drugih lica da daju izjavu i predoče
dokumente i druge informacije neophodne za provedbu
poreznih zakona;
• u skladu sa procedurama iz člana 9. Zakona, uđu u prostorije u
kojima se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige i evidencije ili
drugi predmeti potrebni za provedbu poreznih zakona, te da
pregledaju te knjige i evidencije, uzimaju izvode, sačinjavaju
kopije ili izuzimaju evidencije i knjige; u slučaju izuzimanja
knjiga i evidencija, porezni obveznik i njegov zastupnik de imati
pristup istim i dostavit de im se kopija dokumenata;
• tokom inspekcijskog nadzora obavještavaju porezne obveznike
o njihovim pravima i obavezama;
• odnose se prema poreznim obveznicima i drugim licima sa
poštovanjem i uvažavanjem;
• provode porezne istrage i prikupljaju informacije o mogudim
poreznim prekršajima i krivičnim djelima, te nadležnim
organima podnose prijave u vezi sa poreznim prekršajima i
krivičnim djela;
• izdaju prekršajne naloge za porezne prekršaje propisane u
ovom ili bilo kojem drugom poreznom zakonu;
• prosljeđuju informacije, uključujudi porezne tajne, koje su
otkrivene tokom porezne istrage ili se za njih saznalo
tokom bilo koje pravne službene radnje koju vrše radnici
Porezne uprave, nadležnim organima kada postoji sumnja
da je počinjen prekršaj ili krivično djelo;
• lice koje je pod krivičnom istragom ved na prvom
ispitivanju obavijeste o djelu za koje se tereti i o osnovama
optužbe;
• objave okolnosti počinjenih poreznih prekršaja ili krivičnih
djela iz oblasti poreza i imena osuđenih počinitelja putem
masovnih medija, a također otkriju počinitelje koji
izbjegavaju istragu ili suđenje;
• zatraže od nadležnih organa koji izdaju dozvole ili su ovlašteni
da izdaju dozvole, a koji nisu nadležni za poreze, da okončaju ili
odbiju izdavanje dozvola fizičkim licima, fizičkim licima
registrovanim kao poduzetnicima, te pravnim licima ili
organizacijama koje nisu izmirile svoje porezne obaveze;
• koriste usluge stručnjaka ili vještaka za pomod u istragama ili
određivanju tačnih poreznih obaveza kada takvo stručno znanje
nije dostupno u okviru poreznih organa;
• sarađuju po poreznim pitanjima sa nadležnim organima u
Republici Srpskoj i Distriktu Brčko;
• čuvaju porezne tajne, osiguraju da angažirani vještaci i
stručnjaci ne otkrivaju porezne tajne i poštuju pravila o
arhiviranju informacija o poreznim obveznicima;
• pruže zaštitu radnicima i uredima Porezne uprave;
• upotrijebe opravdanu silu kada je to potrebno za
izvršavanje njihovih službenih dužnosti i da nose kratko
vatreno naoružanje;
• u postupku otkrivanja, istraživanja, sprečavanja,
prikupljanja dokumentacije i prijavljivanja poreznih
krivičnih djela preduzimaju sve mjere i radnje, u skladu sa
ovlaštenjima organa unutrašnjih poslova predviđenih u
odredbama Zakona o krivičnom postupku, na način i pod
uslovima koji su propisani u tom zakonu;
• sarađuju sa institucijama nadležnim za provođenje istraga
u cilju otkrivanja korupcije u poreznim organima;
• obavljaju svoje dužnosti širom Federacije i
• druge obaveze i prava utvrđena i drugim zakonima
Federacije.
 Procedure za pozivanje poreznih obveznika, davanje
izjava i predočavanje dokumenata
• U praksi se dešavalo da su pojedini porezni
inspektori ponekad zahtijevali dostavu dodatne
dokumentacije putem faksa i e-maila (?)
• Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH strogo je
propisano kako se poziva stranka, te na koji način se
daju izjave i predočava odgovarajuda dokumentacija
• Pozivanje stranke, ispitivanje pozvane stranke i
sačinjavanje zapisnika provodi se u skladu sa
Zakonom o upravnom postupku, ako nije drugačije
regulisano odredbama Zakonom o Poreznoj upravi
• Porezna uprava ima pravo da pozove bilo koje lice da
da izjavu li da predoči dokumente ili druge knjige i
evidencije potrebne za provedbu poreznih zakona
• Oblik poziva odredit de Porezna uprava i uključiti:
o svrhu poziva
o vrijeme i mjesto davanja izjave ili predočavanja
dokumenata
o prava i obaveze pozvane stranke
• Poziv de se uručiti licu najmanje tri radna dana prije
dana davanja izjave ili predočavanja dokumenata
• Pozvana stranka ima pravo na to da njen ovlašteni
punomodnik sudjeluje u toku ispitivanja kao i da snimi
cijeli tok ispitivanja na video ili audiokasetu
• Tokom ispitivanja porezni organ ne smije tražiti od
pozvane stranke informacije koje su zabranjene Krivičnim
zakonom Federacije Bosne i Hercegovine
• Porezni organ nema pravo zatražiti da pozvana stranka
ispunjava i/ili potpisuje dokumente mimo svoje volje
• Pismeni zapisnik postavljenih pitanja i datih odgovora u
toku davanja izjave sastavit de, potpisati i datirati lice koje
vodi sastanak
• Video ili audiokaseta sastanka može biti sastavni dio
zapisnika
 Procedure za ulazak u poslovne prostorije

Zaposlenici Porezne uprave imaju ovlaštenje

da uđu na svaki posjed ili u prostorije gdje se:
• čuvaju ili mogu čuvati knjige i evidencije ili
drugi predmeti potrebni za provedbu
poreznih zakona ili
• obavljaju ili bi se mogle obavljati bilo koje
aktivnosti potrebne za provedbu poreznih
zakona
• Procedure i svrhu ulaska u poslovne prostorije poreznog
obveznika trebalo je da budu utvrđene posebnim
podzakonskim aktom; međutim, podzakonski akt, tj.
Pravilnik o procedurama poreznog inspekcijskog nadzora,
ni do danas nije donio federalni ministar finansija
• Pristup poreznog organa stambenim prostorijama koje se
koriste ili ne koriste za poslovne aktivnosti bez saglasnosti
fizičkog lica koje tu stanuje, dopustit de se samo ako taj
porezni organ dobije i pokaže nalog koji je izdao nadležni
sud
• Ulazak na posjed ili prostorije poreznog obveznika u vezi sa
provođenjem krivičnih istraga obavit de se u skladu sa
Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i
Hercegovine
 Odgovornost zaposlenika Porezne uprave

• Zaposlenici poreznih organa koji djeluju u okviru

svojih službenih ovlaštenja oslobođeni su
odgovornosti za štetu pričinjenu drugim licima
koja je tim djelovanjima nastala
• U takvim slučajevima za počinjenu štetu tužba se
podiže protiv Federacije
• Zaposlenici poreznog organa odgovorni su
materijalno, disciplinski, prekršajno i/ili krivično
za štetu koju su na radu ili u vezi sa radom,
namjerno ili iz grube nepažnje, prouzrokovali
Poreznoj upravi
 PRAVA I OBAVEZE POREZNIH OBVEZNIKA

Porezni obveznik tokom inspekcijskog nadzora ima

pravo:
• da ga porezni organi i njihovi radnici tretiraju uljudno
i s poštovanjem
• da zastupa vlastite interese pred poreznim organima
neposredno ili putem ovlaštenog predstavnika
• da daje objašnjenja poreznim organima o načinu
obračunavanja i pladanja poreza
• da bude prisutan tokom svih uredskih ili terenskih
kontrola
• da uloži žalbu u skladu sa poreznim zakonima na
rješenja poreznih organa
• da traži od nadležnih sudova pomod ili naloge
potrebne za izvršenje prava koja mu pripadaju
prema ovom ili drugim poreznim zakonima i
• da ima bilo koja druga prava utvrđena poreznim
zakonima ili podzakonskim aktima koji imaju
opdu primjenu
 Porezni obveznik ima obavezu:
• da vodi knjige i evidencije na način utvrđen zakonima i
podzakonskim aktima, te da osigura vođenje i čuvanje tih
knjiga i evidencija, uključujudi pratede kompjuterske
evidencije i dokumente, na period od pet (5) godina od
dana dospijeda porezne prijave za porez na koji se odnose
te knjige i evidencije
• da podnosi porezne prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme
propisano poreznim zakonima i podzakonskim aktima
• da izmiruje svoje porezne obaveze na način i pod uvjetima
utvrđenim poreznim zakonima i podzakonskim aktima
• da podnosi dokumente i druge informacije koje zatraže
porezni organi
• da ne ometa nijednog radnika poreznog organa da
zakonski obavlja svoje dužnosti
• da u roku od pet radnih dana obavijesti porezni ured o
otvaranju ili zatvaranju računa u OOPP ( ovo važi za pravna
lica ili organizacije Federacije o računima koje koriste u
Federaciji i u inozemstvu), kao i
• za strana lica i organizacije o računima koje iste koriste u
Federaciji i računima putem kojih se izvršavaju njihove
poslovne aktivnosti), s tim što se to ne odnosi na
• fizička lica, osim na ona koja se vode kao samostalni
poduzetnici ili obrtnici
• da izvršava sve druge dužnosti utvrđene poreznim
zakonima i podzakonskim propisima
 PROVOĐENJE INSPEKCIJSKOG NADZORA

• Inspekcijski nadzor je ispitivanje i utvrđivanje tačne porezne

obaveze poreznog obveznika od inspektora ili zaposlenika
Porezne uprave ovlaštenih za obavljanje inspekcijskog
nadzor
• Tokom svake kontrole, inspektori ili drugi ovlašteni
službenici Porezne uprave mogu iskoristiti sva prava po
Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH, uključujudi i pravo
da:
- pozovu ili zahtijevaju od poreznog obveznika i drugih lica da
daju izjavu i predoči dokumente i druge informacije
- uđu u prostorije gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti knjige
i evidencije ili drugi predmeti
• U roku od osam radnih dana po završetku kontrole,
ovlašteni porezni radnik de sačiniti i poreznom
obvezniku dostaviti zapisnik sa nalazima činjeničnog
i pravnog stanja, kao i obrazloženje kako takvi nalazi
utiču na poreznu osnovicu i poreznu obavezu
poreznog obveznika.
• Porezni obveznik može uložiti prigovor na zapisnik
sačinjen u postupku kontrole
• Prigovor se podnosi inspektoru ili drugom
ovlaštenom radniku Porezne uprave u roku od pet
radnih dana od dana prijema zapisnika
• Inspektor ili drugi ovlašteni radnik Porezne uprave de
razmotriti primjedbe koje je dostavio porezni
obveznik i donijeti rješenje koje se dostavlja
poreznom obvezniku
• Porezni obveznik ima pravo žalbe na rješenje u
skladu sa odredbama Poglavlja XVI Zakona.
• Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili
nepravilnosti u pogledu obračuna, evidentiranja i
pladanja javnih prihoda, inspektori i drugi ovlašteni
radnici Porezne uprave de rješenjem naložiti uplatu
dodatno utvrđene porezne obaveze i dati upute o
otklanjanju nedostataka i nepravilnosti u bududnosti
 Uredska kontrola

• Uredska kontrola se vrši u uredu Porezne uprave koji je

pokrenuo tu kontrolu
• Uredska kontrola se vrši na osnovu podataka iz poreznih
prijava, dokumenata i izjava koje da porezni obveznik, te
dokumenata i podataka o poreznom obvezniku koje je
prikupila i koje posjeduje Porezna uprava
• Porezna uprava može zahtijevati da porezni obveznik bude
prisutan za vrijeme uredske kontrole
• U tom slučaju, Porezna uprava uručit de pisanu obavjest
poreznom obvezniku najmanje tri radna dana prije uredske
kontrole
• Ako se porezni obveznik slaže, uredska kontrola se može
zakazati ranije
 Oblik pisane obavijesti propisuje uključuje:
• vrijeme i mjesto kontrole
• opdi predmet kontrole, uključujudi poreze i
periode koji su predmetom kontrole
• prava i obaveze poreznog obveznika u vezi sa
kontrolom
 Terenska kontrola

• Terenska kontrola se vrši na svakoj pogodnoj lokaciji

koju odredi rukovodilac poreznog ureda koji obavlja
kontrolu
• Terenska kontrola se vrši na temelju podataka iz
poreznih prijava, dokumenata i izjava koje da porezni
obveznik, te dokumenata i podataka o poreznom
obvezniku koje je prikupila i koje posjeduje Porezna
uprava
• Porezni obveznik ili njegov zastupnik dužan je
prisustvovati terenskoj kontroli
• Porezna uprava može poreznog obveznika
obavijestiti o vremenu i mjestu terenske kontrole
• Ukoliko Porezna uprava obavještava poreznog
obveznika o terenskoj kontroli, to čini putem
usmene ili pisane obavijesti
• Pisana obavijest uključuje vrijeme i mjesto
kontrole, opdi predmet kontrole, te prava i
obaveze poreznog obveznika u vezi sa
kontrolom
• Terenska kontrola nede trajati duže od devedeset
(90) radnih dana, osim ako se ne produži
odlukom rukovodioca nadležnog poreznog ureda
• Porezna uprava nede vršiti više od jedne terenske
kontrole istog poreznog obveznika u vezi sa
određenom poreznom obavezom za određeni
period osim ako postoji osnov za obnovu
postupka
• Inspektori su dužni preduzeti sve mjere kako bi se
poreznom obvezniku omogudilo da nastavi sa
poslovanjem i tokom inspekcijskog nadzora
• Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije
kako porezni obveznik posluje nezakonito, tada de ovo
predstavljati osnov za privremeno obustavljanje poslovnih
aktivnosti poreznog obveznika pečadenjem njegovih
poslovnih prostorija
• Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uključuje:
o poslovanje bez dozvole,
o neprijavljivanje zaposlenika,
o poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo,
o neevidentiranje prometa u skladu sa poreznim zakonima i
o onemogudavanje ovlaštenim zaposlenicima da u skladu sa
ovim zakonom izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu
zakonom propisanu radnju.
• U utvrđivanju tačne porezne obaveze
poreznog obveznika za vrijeme uredske ili
terenske porezne kontrole, Porezna uprava je
ovlaštena koristiti indicije, kao i knjige i
evidencije poreznog obveznika
 AKTIVNOST POREZNOG OBVEZNIKA PRILIKOM
NADZORA

• Saradnja sa inspektorima i drugim posebno

ovlaštenim poreznim službenicima – osnovna je
dužnost poreznog obveznika prilikom obavljanja
porezne kontrole
• Na zahtjev inspektora, porezni obveznik dužan je
da prezentira i pokaže sve nekretnine, poslovne
prostorije, opremu, proizvode i robu s kojom
raspolaže, kao i da sarađuje u izvođenju dokaza
radi utvrđivanje tačne porezne obaveze
• U završnom razgovoru sa inspektorima, porezni
obveznik može da diskutuje o svim činjenicama
koje su, eventualno, sporne, o konkretnoj
primjeni normi iz materijalnih zakona koje imaju
odraza na rezultat i pravne posljedice porezne
kontrole
• Prije uručenja zapisnika, porezni obveznik ima
mogudnost da se izjasni o svim bitnim nalazima
inspekcijskog nadzora
• Odredba člana 80. stav 8. Zakona o Poreznoj upravi
Federacije BiH omogudava poreznom obvezniku da
dobrovoljno prijavi prekršaj poreznom organu prije
obavještenja o namjerama vršenja porezne kontrole,
odnosno prije nego što je taj prekršaj otkriven od
bilo kog ovlaštenog službenika ili organa.
• Ukoliko je na ovaj način porezni obveznik sarađivao
sa Poreznom upravom, kao i u slučaju da u
potpunosti sarađuje prilikom utvrđivanja
odgovarajude porezne obaveze, Porezna uprava
može osloboditi poreznog obveznika od prekršajnog
postupa, iako je prekršaj evidentno učinjen
 ŽALBA NA RJEŠENJE
• Na rješenje Porezne upraveIporeznih inspektora kojim se utvrđuje
dodatno razrezana porezna obaveza u postupku kontrole ili na poreznu
prijavu koju je Porezna uprava podnijela u ime poreznog obveznika,
porezni obveznik ima pravo žalbe
• Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom organu koji je donio
prvostepeno rješenje u roku od osam dana od dana prijema
prvostepenog rješenja.
• Kad prvostepeni organ nađe da je podnesena žalba dopuštena
,pravovremena i izjavljena od ovlaštenog lica, a pobijeno rješenje nije
zamijenio novim rješenjem, u skladu sa zakonom, dužan je bez
odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema žalbe
poslati žalbu Ministarstvu na rješavanje
• Ministarstvo kao drugostepeni organ rješava po žalbi u roku od trideset
dana od dana prijema žalbe od prvostepenog organa
• Žalba odlaže izvršenje rješenja
• Pored rješenja kojim se utvrđuje dodatno
razrezana porezna obaveza u postupku kontrole,
porezni obveznik ima pravo žalbe i na sva druga
rješenja Porezne uprave koja se izdaju u skladu sa
odredbama ovog zakona
• Žalbe na sva rješenja kojim se ne utvrđuje
dodatno razrezana porezna obaveza u postupku
kontrole ne odlažu izvršenje rješenja, a rješavaju
se i podnose po navedenom postupku
 TUŽBA

• Protiv rješenja drugostepenog organa,

dopuštena je tužba nadležnom sudu u
Federaciji
• Tužba nadležnom sudu u Federaciji podnosi
se u roku od trideset radnih dana od dana
prijema rješenja drugostepenog organa
• Podnošenje tužbe nadležnom sudu u
Federaciji ne odlaže izvršenje rješenja Porezne
uprave
 Kontrola izdavanja fiskalnih računa ugostitelja

• Jedna od najčešdih kontrola poreznih inspektora u

zadnjih nekoliko godina od uvođenja fiskalizacije je,
pored nadzora nad pravilnošdu prijave zaposlenika,
obavljanje kontrole izdavanja fiskalnih računa
ugostitelja
• Riječ je o „brzim” kontrolama izdavanja fiskalnih
računa
• U ovakvim kontrolama često su se javljaju
proceduralne greške
• Inspektori su u proteklom periodu ponekad dobivali
„bjanko” potpisane naloge, te sami na terenu
odlučivali u kojem de ugostiteljskom objektu izvršiti
kontrolu
• Zakonom o Poreznoj upravi decidirano je propisano da
rukovodilac poreznog ureda odlučuje o mjestu terenske
kontrole, te se izbor mjesta kontrole ne bi smio ostavljati
„na volju” poreznog inspektora
• Pored navedenog, u vezi sa predmetom kontrole i porezni
obveznici dovedeni su u nedoumicu o pravilnom
postupanju prilikom izdavanja fiskalnih računa
• Naime, inspektori prilikom kontrola zahtijevaju da se
fiskalni računi nalaze na stolu, te je postalo nejasno da li je
račun potrebno izdati prilikom narudžbe, svaki put uz
donošenje naručenih proizvoda ili na kraju kada se vrši
pladanje
• S tim u vezi je i Federalno ministarstvo finansija donosilo
više mišljenja
 Članom 2. Zakona o fiskalnim sistemima, propisane
su definicije pojedinih izraza u Zakonu:
• Promet predstavlja podatke o vrijednosti prodanog
dobra, odnosno izvršene usluge
• Gotovina u kasi predstavlja razliku zbira gotovine
koju su uplatili klijenti i gotovine koju je u kasu unio
blagajnik i zbira gotovine vradene klijentima i
gotovine koju je iz kase iznio blagajnik
• Evidentiranje prometa predstavlja sve tri operacije:
evidentiranja, storniranja i reklamiranja prometa,
koje se izvršavaju pomodu fiskalnog uređaja,
gotovine koju je u kasu unio blagajnik i zbira
gotovine vradene klijentima i gotovine koju je iz kase
iznio blagajnik
• Prema mišljenju FMF-a, porezni obveznik iz oblasti
ugostiteljstva, koji nije registrovan za usluge smještaja, u
obavezi je da evidentira promet izdavanjem fiskalnog
računa za svaki pojedinačni naručeni artikal
• Navedeni postupak evidentiranja prometa u konkretnoj
situaciji, očigledno, nije završen samim izdavanjem računa,
ved je neophodna i naplata po fiskalnom računu
• Kako je uobičajena praksa da se naplata od kupaca u
ugostiteljskim objektima izvršava nakon završetka usluge
tj. konzumiranja jela ili pida, realno je da se izdati računu
nalaze na stolu, sve do naplate istih
• Ukoliko bi se insistiralo na preciznoj provedbi gore
navedenog akta FMF-a – postojala bi obaveza naplate
svakog pojedinačno naručenog artikla u momentu
izdavanja fiskalnog računa; međutim, takvo postupanje
bilo bi suprotno uobičajenoj praksi poslovanja u
ugostiteljstvu, te da se može primijeniti samo u
slučajevima kad gost zahtijeva pladanje po svakom izdatom
računu
• Izricanje kazne i konstatovanje od strane inspektora da se
računi ne izdaju samo zato jer u tom trenutku nisu na stolu
praktično je neosnovano i nezakonito, tim više jer
protekne određeno vrijeme od narudžbe do donošenja
traženog artikla i izdavanja fiskalnog računa, te u drugom
dijelu od naplate i odnošenja novca u blagajnu
• Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora,
neophodno je utvrđivanje presjeka stanja
blagajne, te nakon toga utvrđivanje iznosa još
nenapladenih, a izdatih fiskalnih računa (koji
se mogu nalaziti, zavisno od trenutka; kod
konobara, na stolu ili kod gosta), kako bi se
realno utvrdio evidentirani promet i stanje
novca
 Igre na sredu

• Zakonom o igrama na sredu za nadzor nad

provođenjem ovog, za razliku od dosadašnjeg propisa,
nije samo „zaduženo“ Federalno ministarstvo finansija,
nego i Porezna uprava Federacije BiH, što se posebno
odnosi na porezne inspektore
• Zakon o igrama na sredu ne samo da „uvodi“ Poreznu
upravu Federacije BiH kao kontrolni organ za njegovu
primjenu, nego znatno proširuje ovlaštenja, ali i
odgovornost poreznog organa za detaljni nadzor i
izvještavanje nadležnih tijela zakonodavne vlasti o
rezultatima koje je postigao
• U članu 123. Zakona o igrama na sredu propisano
je da .. „Porezna uprava vrši direktan nadzor nad
priređivačima igara na sredu putem računarskog
sistema za on-line nadzor koji je povezan sa
Centralnim računarskim sistemom (serverom)
priređivača
• Zakon o igrama na sredu pod prijetnjom visokih
novčanih kazni, obavezuje priređivače igara na
sredu da moraju osigurati uslove za svakodnevno
obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne
uprave
 PRAVA I DUŽNOSTI POREZNIH ISTRAŽNIH
INSPEKTORA

• Prema članu 7. alineja 15. Zakona o Poreznoj

upravi Federacije BiH, Krivičnog zakona
Federacije BiH, te Zakona o krivičnom
postupku Federacije BiH, za prijavljivanje
krivičnih djela iz oblasti poreza odgovorne su
tzv.«ovlaštene službene osobe», odnosno
inspektori istražnih i obavještajnih jedinica
Krivična djela iz oblasti poreza mogu biti:
o porezna utaja
o lažna porezna isprava
o nepravilno izdavanje sredstava pravnih osoba
o podnošenje lažne porezne prijave
o sprečavanje poreznog službenika u obavljanju
službene radnje
o napad na poreznog službenika u obavljanju
službene dužnosti
• Ovi posebno ovlašteni službenici dužni su da prijave krivična
djela za koja su obaviješteni ili za koja saznaju na neki drugi
način, odnosno da postupe po odgovarajudim odredbama
Zakona o krivičnom postupku
• Inspektori istražnih jedinica za određeno krivično djelo mogu
biti obaviješteni od svojih kolega – «obavještajaca» i poreznih
inspektora, kao i od svih drugih organizacionih jedinica, drugih
organa uprave, udruženja građana i slično
• Također, mnoga krivična djela ovlaštene službene osobe mogu
otkriti prilikom obavljanja svakodnevnih poslova u samoj
istražnoj jedinici trijažom mase ulaznih obavještajnih podataka
koji ukazuju na sumnju za izvršenje krivičnog djela, pogotovo
ako podaci dolaze iz «izvora» koji se, ved, pokazao kao pouzdan
• Nakon što se prijave registriraju u poseban registar
slučajeva, istražni inspektor, u roku od sedam dana
od dana saznanja o postojanju osnovane sumnje da
je krivično djelo učinjeno, dužna je da obavijesti
nadležnog tužioca o svim raspoloživim
informacijama, radnjama i mjerama koje je
preduzela
• Opisana aktivnost predviđena je za krivično djelo
ukoliko je za isto propisana kazna zatvora do pet
godina
• Međutim, ako je kazna propisana za više od pet
godina, inspektor je u obavezi da odmah izvijesti
nadležnog tužioca, te da dalje postupa pod njegovim
nadzorom
 Prilikom obavljanja ove, tzv. kombinovane porezne
kontrole koja ima za cilj otkrivanje krivičnih djela, istražni
inspektori imaju obaveze i ovlaštenja da:
• prikupljaju potrebne izjave od raznih osoba
• pregledaju prijevozna sredstva, putnike i prtljag
• ograniče kretanje na određenom prostoru za onoliko
vremena koliko je potrebno da se obavi neophodna
službena radnja
• utvrđuju identitet osoba i predmeta
• raspisuju potragu za licima i stvarima
• u prisustvu odgovorne osobe pretražuju pojedine objekte i
prostorije državnih organa, javnih preduzede i ustanova kai
i da izvrše uvid u njihovu poslovnu dokumentaciju
• preduzimaju druge mjere i radnje
• Istražni inspektori veliki dio svoje aktivnosti baziraju na
nalozima nadležnih tužilaštava i sudova
• Istražni inspektori pomažu poreznim inspektorima u smislu
dostavljanja podataka, pokazatelja i informacija o
pojedino(i)m poreznim obveznicima kojima bi trebalo
utvrditi dodatnu poreznu obavezu na bazi indicija
• Istražni inspektori Porezne uprave Federacije BiH, također,
sarađuju sa Ovo se odnosi i na istražnim inspektorima u
drugim organima:
o Državne granične službe
o MUP-a
o SIPA-e
o Uprave za indirektno oporezivanje BiH
 PRAVA I OBAVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I INSPEKTORA
U PREKRŠAJNOM POSTUPKU

• Porezni prekršaj je zakonom ili podzakonskim

aktima utvrđena radnja lica koje je prouzrokovalo
povredu poreznih propisa ili e propustilo da ih
ispoštuje i za koje je predviđena određena kazna
• Lice koje počini porezni prekršaj podliježe
odgovarajudoj kazni
• Nijedno lice podliježe kazni za porezni prekršaj
osim onda kada je kazna za taj prekršaj propisana
poreznim zakonima ili podzakonskim aktima
 Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog
postupka iako je počinilo prekršaj, ako:
• je lice dobrovoljno i tačno prijavilo prekršaj poreznom
organu prije obavještenja o namjerama vršenja
porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj
otkriven od bilo kojeg službenika ili organa Federacije i
• u potpunosti surađuje prilikom utvrđivanja
odgovarajude porezne obaveze.
Navedeno lice dužno je platiti kamatu na dospjelu
poreznu obavezu, bez obzira što je oslobođeno
prekršajnog postupka
 OBAVEZE POREZNIH INSPEKTORA PREMA DRUGIM
PROPISIMA

• Porezna uprava Federacije BiH, kao jedan od

kontrolnih organa, odgovorna za nadzor nad
zakonitim izvršavanjem odredaba ZAKONA O
UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU, A
POSEBNO UREDBE VLADE FEDERACIJE BIH O
USLOVIMA I NAČINU PLADANJA GOTOVIM
NOVCEM
• Porezni inspektori su ovlašteni da izdaju nalog
za pladanje kazne u početnoj propisanoj visini
ili da podnesu prekršajni nalog Sudu za
sankcionisanje poslovnog subjekta novčanom
kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do
10.000,00 KM ako isti :
• vrši nenamjenska pladanja gotovim novcem,
• sve uplate i isplate u gotovom novcu ne
dokumentuje vjerodostojnim
knjigovodstvenim dokumentima,
• uplatu gotovog novca na račun i isplatu
gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom
za pladanje,
• u blagajni drži gotov novac iznad iznosa
utvrđenog blagajničkim maksimumom
• gotov novac ostvaren obavljanjem
registrovane djelatnosti ne evidentira i ne
upladuje u skladu sa odredbom člana 8.
Uredbe
• upotrebljava gotovinu u veleprodaji
• ZAKONOM O IGRAMA NA SREDU propisan je
nadzor nad njegovim provođenjem, za koji
(nadzor) nije samo „zaduženo“ Federalno
ministarstvo finansija, nego i Porezna uprava
Federacije BiH, što se posebno odnosi na
porezne inspektore
 Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog
nadzora, inspektor ima ovlaštenje da:
• Pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji
su vezani za priređivanje igara na sredu, naprave
i pomagala za priređivanje igre na sredu,
pregleda opde i pojedinačne akte, evidencije,
knjigovodstvenu, poslovnu i drugu
dokumentaciju koja je od značaja za vršenje
nadzora odnosno utvrđivanje stanja;
• Pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem
igara na sredu, audio i video naprave i
pomagala;
• Utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i
okolnosti koje su od interesa za vršenje
nadzora;
• Privremeno oduzme dokumente i predmete
koji u daljnjem sudskom postupku mogu
poslužiti kao dokaz, uz izdavanje potvrde o
oduzimanju;
• U slučaju postojanja sumnje na nelegalno
priređivanje igara na sredu, naredi prinudno
otvaranje objekta radi vršenja nadzora.
• Predlaže preventivne mjere;
• Podnese izvještaj nadležnom organu za
učinjeno krivično djelo;
• Vrši i druge radnje za koje je ovlašten na
osnovu odredaba ovog zakona, drugog
posebnog zakona ili propisa.
• ZAKONOM O FINANSIJSKOM POSLOVANJU I
NOVIM ZAKONOM O POREZU NA DOBIT (U
VEZI SA ZAKONOM O RAČUNOVODSTVU I
REVIZIJI U FBiH), uz „pratede“ pravilnike o
transfernim cijenama i provođenju Zakona o
porezu na dobit, porezni inspektori imaju
nadležnost za nadzor nad poslovanjem
društava u drugih lica na koje se odnose
brojne odredbe navedenih zakona u smislu
kontrole zakonitosti u dosljednom poštivanju
odredaba navedenih propisa
• Shodno ZAKONU O FINANSIJSKOM
POSLOVANJU, porezni inspektori ovlašteni su
da posebnu pažnju posvete provoĊenju ovog
zakona u pogledu obraĉunskog plaćanja (kazne:
od 5 do 15.000 KM za poslovnog subjekta, odnosno
od 1,5 do 3.000 KM za odgovorno lice u istom)
• Naime, ako se vrši OBRAĈUNSKO PLAĆANJE
u skladu s propisima kojim se ureĊuje unutrašnji
platni promet, obaveze izmirene na taj naĉin
moraju se EVIDENTIRATI PREKO REDOVNIH
RAĈUNA kod ovlaštenih organizacija
unutrašnjeg platnog prometa najmanje jednom u
mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem
• Finansijski nadzor predstavlja uvid u
finansijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu
dokumentaciju u skladu s predmetom
finansijskog nadzora subjekata
• Finansijski nadzor nad poslovanjem
PODUZETNIKA obavlja se NEPOSREDNIM
NADZOROM, odnosno analizom njihove
finansijsko računovodstvene dokumentacije
• U okviru pomenutog finansijskog nadzora, moguda je
provjera likvidnosti poslovnog subjekta, adekvatnosti
njegovog kapitala, da li na temelju Zakona o
finansijskom poslovanju izvršava ugovorene rokove
novčanih pladanja i da li upotrebljava novčana
sredstva suprotno odredbama tog zakona (poslovni
subjekt u stanju nelikvidnosti NE SMIJE :
preusmjeravati novčane i finansjske tokove na
druga lica, davati pozajmice, ispladivati dobit i
dividendu, obavljati prenos prava na treda lica,
naročito na povezana društva).
• Kada je u pitanju novi Zakon o porezu na
dobit, Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na
dobit i Pravilnik o transfernim cijenama, u
poreznoj kontroli porezni inspektori de,
prvenstveno, provjeravati da li je poslovna
dokumentacija relevantna i da li su ispunjeni
propisani uslovi iz Zakona o računovodstvu i
reviziji da se ista mogla proknjižiti, kako bi se
dobio vjerodostojan poslovni rezultat na kraju
godine
Porezni inspektori kontrolu primjene Zakona o
računovodstvu i reviziji u FBiH obavljaju na jedan od
slijededih načina:
• pradenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava,
poslovnih knjiga, godišnjih finansijskih izvještaja te
drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza
finansijskih izvještaja),
• provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za
obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova,
• direktnim nadzorom kod obveznika.
• Kada je riječ NOVIM PROPISIMA U VEZI SA
OPOREZIVANJEM DOBITI, pretpostavlja se da
de posebna pažnja poreznih inspektora biti
usmjerena na kontrolisanje raznih udruženja i
NEPROFITNIH organizacija koja sve više
ostvaruju OPOREZIVE prihode na tržištu, bilo
da se radi o registrovanoj ili neregistrovanoj
djelatnosti
• Amortizacija,
• „Istanjena“ kapitalizacija,
• Transferne cijene,
• Isplate dobiti (KADA SE NE SMIJU VRŠITI? –
član 55. Zakona o porezu na dobit)
• Investiranje iz VLASTITIH sredstava
• Porez po odbitku
• Do kraja tekude godine, shodno preuzetim
obavezama iz reformske agende, treba da donesu
veoma bitne izmjene i dopune Zakona o porezu na
dohodak i Zakona o doprinosima, a od
organizacionih i zakona koji određuju porezni
postupak promjene u Zakonu o Poreznoj upravi
Federacije BiH, te Opdi porezni zakon
• Navedenim poreznim propisima de se omoguditi
Poreznoj upravi Federacije BiH da, de facto i de iure,
koristedi svoje nadležnosti i ovlaštenja poreznih
inspektora, nadzire zakonitost provođenja svih
zakona i propisa o kojima je danas bilo riječi