Intervju

Vassilis Fouskas: Pobjeda Syrize je dobra

vijest

Vassilis K. Fouskas






Pročitajte i ovo
 Cipras obezbijedio vladu sa desnicom, EU poručuje da nema oprosta duga
 Grčki izbori: Sirizi najviše glasova, ali ne i apsolutna vlast
 Kuda će Siriza odvesti Grčku?
Mirjana Rakela
26.01.2015
P rofesor međunarodne politike i ekonomije na Londonskoj školi za biznis i pravo
Univerziteta Istočni London Vassilis Fouskas u intervjuu za RSE pobjedu Syrize na
parlamentarnim izborima u Grčkoj ocjenjuje kao dobru vijest, jer je Syriza "izazvala
zagovarače čvrste monetarne discipline, Njemačku i Angelu Merkel, prvenstveno, te otvorila
novi horizont za evropsku socijaldemokratsku ljevicu". 

RSE: U medijima se ovog ponedjeljka može pročitati – Pobjeda, Nova nada, Evropa ponovno na
rubu krize, Strah, Kaos...prilično različiti stavovi diljem Evrope o povijesnoj pobjedi lijeve Syrize.
Po Vama, što pobjeda Syriza znači za Grčku, a što za Evropu?
 
Fouskas: To je dobra vijest, jer Syriza je izazvala zagovarače čvrste monetarne discipline,
Njemačku i Angelu Merkel, prvenstveno, te otvorila novi horizont za evropsku
socijaldemokratsku ljevicu. Nema ničega radikalnog u programu Syrize.
RSE: Ipak je vrlo neobično da do jučer gotovo nepoznata grupacija postane vladajuća snaga u
nekoj evropskoj zemlji i to u samo nekoliko godina?
 
Fouskas: To je lako objasniti. Grčka, gotovo pet godina živi s mjerama štednje. To su
najoštrije mjere štednje koje je Trojka (EU, Evropska Centralna banka i MMF) nametnula
nekoj članici. Nijedna evropska država nije imala takve gubitke, u uodnosu na nacionalni
dohodak i gubitak radnih mjesta. Nazaposlenost je 30 posto, a čak 60 posto nezaposlenih
su mladi, plaće su smanjenje za 50 ili čak 60 posto. Plaće u Grčkoj, koja je u eurozoni, su
gotovo jednake onima u Bosni i Hercegovini. Ne znam da ijedna zemlja može izdržati tako
oštre mjere štednje, bez snažne lijeve političke stranke koja će biti vodeća politička snaga u
zemlji. Sve je vrlo normalno i u skladu sa željama većine grčkih građana koji su patili zbog
mjera štednje.

RSE: Kriza je u cijeloj Evropi, pa ipak lijeve stranke poput Syrize daleko su od toga da postanu i
vodeća politička snaga u nekoj zemlji.
 
Fouskas: U Evropi i Grčkoj na djelu je bila jedna vrsta šok terapije. Naime, razlika je
između mjera štednje, na primjer u Grčkoj, ili Engleskoj gdje ja živim, a koja nije u eurozoni.
Mjere štednje u Engleskoj su uvedene, ali vrlo polagano, pa su se stranke centra mogle
nositi s tom tranzicijom. U Grčkoj su one uvedene brutalno. Zato je radikalna ljevica brže
dobijala na popularnosti. No, ne treba zaboraviti da Grčka ima dugogodišnju tradiciju ljevice.
Komunistički pokret je imao važnu ulogu u 40-tim godinama prošloga stoljeća. I ta se
tradicija prenosi s koljena na koljeno. Grčka je zapravo vrlo lijevo orijentirana zemlja.

RSE: No, u drugim djelovima Evrope, su istodobno vrlo snažne ekstremno desne političke opcije.
Da li to znači potpunu podjelu na desne i lijeve i kakva je onda budućnost Evrope?
 
Fouskas: Teško mi je prognozirati budućnost, no ono što sada vidim je snažna polarizacija
na ekstremnu desnicu i ekstremne ljevicu i tako će biti sve dok Njemačka ne promijeni svoju
političku ekonomiju. Želim reći da bi Njemačka trebala sniziti svoju stopu industrijskog
izvoza, a pojačati unutrašnju potražnju, dakle trebala bi napustiti izvozno orijentirani,
antiiflacijski model ekonomskog razvoja koji uništava građane Evrope. Nastavi li Njemačka
primjenjivati promentarnu politiku, koja na koncu ide i na trošak njemačkih građana, doći će
do nestanka srednje klase. Tada na scenu dolazi ekstremna ljevica, koja je za rad i
proemigracijsku politiku, a na drugoj strani će biti ekstremna desnica koja će imigrante kriviti
za sve, pa i za nezaposlenost. To se može vidjeti u Francuskoj, Austriji, i drugdje. No, to
nije slučaj u Grčkoj, prvo zbog snažne povijesne tradicije ljevice, a drugo zbog toga što je
Trojka nametnula ekstremne mjere štednje Grčkoj.

RSE: U ekonomskoj krizi nacionalizam ponovno jača i mogao bi postati problem za cijelu Evropu.
 
Fouskas: To jest problem. To ne negiram. Sve je povezano s evropskom ekonomijom i
ekonomijom eurozone. Vrlo je lako da Marina le Penn kaže: Razlog zbog kojeg Francuzi
teško žive i zbog čega nemaju posla su migranti. Ljevica će reći – razlog zbog kojeg
Francuzi nemaju posla povezan je s ekonomskom politikom eurozone. Ta poltika vodi
mjerama štednje, gubitku radnih mjesta...

RSE: Pa objasnite nam onda kako to Syriza ide u koaliciju sa Nezavisnom Grčkom koja je
ekstremno desna?
 
Fouskas: Na to vam mogu lako odgovoriti. U svakoj državi postoji široki spektar političkih
partija, od desnice do ljevice, pa tako i u Grčkoj. U desnici imate različite frakcije. Recimo to
ovako - neki političari desnice imaju više sluha za socijaldemokraciju, neki su potpuno
neoliberalni, a ova stranka se protivi mjerama štednje. Na toj platformi se našla koalicija. To
nije neka reakcionarna, nazadna stranka, ona jest desna, ali rekao bih socijalno
konzervativna. 

RSE: Kakva je pozicija Syrize prema makedonskom pitanju. Može li se očekivati promjena stava i
konačno rješenje spora oko imena između Skopja i Atene?
 
Fouskas: Trenutačno ne, jer Syrizin prioritet će biti novi pregovori oko duga sa Trojkom.
Nažalost, Syriza je naslijedila vrlo lošu politiku oko Makedonije. Ipak, poznati su stavovi i
nekih vrlo istaknutih lidera Syrize. Oni imaju jasnu protunacionalističku poziciju. Prioriet u
sporu trebaju imati interesi Makedonaca, kako slavenskih, tako i onih grčkih.Nebitno je da li
je Aleksandar Makedonski bio Grk ili Makedonac i slične gluposti. Smatram da nada za
rješenje spora postoji i to na jednoj potpuno protunacionalističkoj platformi . To je pozicija
Syriza. No, trenutačno stvari ostaju onakve kakave jesu, jer prioriteti su sada drugi.

Mirjana Rakela
rakelam@rferl.org
Od 1995. godine stalni je član redakcije na Radiju Slobodna Europa u Pragu, a pored tema iz Hrvatske,
bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008.
godine za izvještavanje o ljudskim pravima, demokraciji i razvoju koju dodjeljuje Europska komisija u
suradnji sa Reporterima bez granica.