Upravljanje poslužiteljima

otvorenog koda
UPOK

Linux distribucije

predavač Valentini Kožica, dipl.ing

 0.0.1 = 17 September 1991
3.2.9 =1 March 2012
3.19 = 1 March 2015
4.4.4. = 3 March 2016
4.10.1 = 26 February 2017
4.15.6 = 25 February 2018
4.20.12 = 23 February 2019
5.5.6 = 24 February 2020

predavač Valentini Kožica, dipl.ing

 Otvoreni kod - Free software
● Free software - U potpunosti slobodan softver za uporabu prema potrebama korisnika

● Projekt masovne izrade softvera pokrenuo Richard Stallman 1983

● Ideja je bila da se izradi kritična količina slobodnog softvera koji bi zamijenio sve
ne-slobodne i komercijalne softvere

● Razvoj i distribucija u skladu sa GNU/GPL (General Public License) licencom,

razvojnom idejom autora Richarda Stallmana

● Slijedi udruživanje sve više programera u projekt

 Otvoreni kod - Free software

● Poanta na slobodnom korištenju svih softvera

● Slobodan ne znači i potpuno besplatan

● Ostaju i dalje prava distributera i implementatora na slobodnu procjenu naplate usluge

● Softver, kao proizvod, se ne smije naplaćivati

● Obzirom da ste softver dobili besplatno, proizvođač prema vama nema obveze u smislu
nadogradnji ili rješavanju bugova

● Pravo korisnika na nadogradnju prema svojim potrebama i pristup izvornom kodu

 Otvoreni kod - Free software
● Ideja ide dalje u smjeru izrade slobodnog operacijskog sustava UNIX tipa

● OS koji neće imati izvorni UNIX kod, već u potpunosti nanovo napisan

● 1984 pokrenuta izrada GNU/Hurd operacijskoga sustava

● GNU je rekurzivna kratica za "GNU nije Unix" (izgovara se "g'nju")

(GNU – ‘GNU is not UNIX’ projekt)

● Ideja je dosegla primjenjivost tek 1992 kada GNU-ova maskota

je realiziran Linux kernel pod GNU/GPL licencom

 Otvoreni kod - UNIX
Razvoj UNIX sustava

● Unix je obitelj višezadaćnih, višekorisničkih računalnih operativnih sustava koji potječu od

izvornog AT&T Unixa
● Započet 1970-ih u istraživačkom centru Bell Labs: Ken Thompson, Dennis Ritchie i dr.
● U početku je bio namijenjen uporabi unutar Bell System-a
● AT&T je u kasnim 1970-ima licencirao Unix vanjskim strankama, što je dovelo do niza
akademskih i komercijalnih Unix varijanti dobavljača, uključujući:University of California,
Berkeley (BSD), Microsoft (Xenix), IBM ( AIX) i Sun mikrosistemi (Solaris).

Početkom 1990-ih, AT&T je svoja prava u Unixu prodao Novellu, koji je zatim svoj Unix
posao prodao Santa Cruz Operation (SCO) 1995. godine.

UNIX zaštitni znak prešao je u The Open Group, neutralni industrijski konzorcij, koji
omogućuje korištenje marke za certificirane operativne sustave koji su u skladu s
Jedinstvenom UNIX specifikacijom (SUS).
 Otvoreni kod - UNIX Wars

● Iako je korporacija AT&T stvorila Unix do 1980-ih, Sveučilište u Kaliforniji, Berkeley

Computer Systems Research Group bio je vodeći nekomercijalni Unix razvojni tim

● Tijekom 80-ih se razvile 3 glavne linije:

AT&T System III, BSD Family i AT&T System V

● Svi su izvedeni iz AT&T Research Unixa,

ali su znatno odstupali.

● Svaka komercijalna verzija Unixa

donekle je bila različita.

Unix ratovi su bile borbe između dobavljača

Unix sustava u kasnim 80-ima i
ranim 1990-ima za postavljanje standarda
Unix-a od tada
Otvoreni kod - UNIX
 Otvoreni kod - Linux

● Linux - Autor Linus Torvalds 1991 - University of Helsinki Finland

● Supstitucija za skupi i robusni UNIX koji se do tada koristio na skupim mainframe i
poslužiteljskim sustavima (SUN, IBM, Digital, ...)

● Linux=UNIX-oidni kernel
● Linus UNIX = Linux

● U podlozi iskorišten MINIX operacijski sustav

● Cilj: rad na jeftinoj IBM PC platformi

● Više korisnički i više zadaćan operacijski sustav

● Pogodan za poslužiteljska rješenja

 Otvoreni kod - Minix
● Minix - Minimal UNIX
● Autor nizozemski sveučilišni profesor Andrew S. Tanenbaum - 1987 u Amsterdamu
● Razvijen za obrazovne svrhe
● 12 000 linija koda pisanih u C programskom jeziku
● Za razliku od UNIX-a koji koristi monolitnu jezgru, on koristi mikro jezgru
● Torvalds napravio Linux monolitnu jezgru prema MINIX jezgri
● MINIX nije bio free, već je imao simbolični cijenu od 69$
● Razvojem free OS kao što je Linux, programeri prešli sa MINIXA na Linux
● Od 2000-e Minix je free pod BSD licencom
 Otvoreni kod - Razvoj
● GNU zajednica zbog integriranih alata traži za distribuciju naziv GNU/Linux, a ne samo
Linux
● U Linux zajednici sve češće izbacivanje GNU atributa u nazivu
● Naknadno (2000->) razvoj potpomažu i komercijalne tvrtke zbog sve veće funkcionalnosti
i uporabljivosti sustava (IBM, Red Hat, SUSE (Novell), VA Software, HP, Dell,Computer
Associates, Intel, Cisco Systems)
 Linux Distribucije
● Kako bi se ‘obični’ korisnici rasteretili dodatnog znanja o preuzimanju, instaliranju i
podešavanju Linux jezgre i dodatnih programa (paketa) izrađuju se distribucije (Linux
Distro)

● Izradu distribucija preuzele slobodne udruge korisnika ili pak komercijalne tvrtke
(distributeri)

● Distribucija se sastoji od jezgre (Linux kernel) i dodatnih programa i servisa (deamons)

● Rezultat – par stotina različitih distribucija ovisno o potrebi i primjeni Linux jezgre

● Razlikuju se po:
Vrsta podržanog hardvera, uključeni paketi, mogućnost nadogradnje, sigurnost, ...
 Linux Distribucije
● Većina distribucija uključuje i instalacijske alate kako bi se automatizirao proces
instalacije na računalo
● Neke distribucije sadrže samo binarne datoteke i alate za kompajliranje te instalacijski
alat koji priprema OS baš za tu mikroarhitekturu računala (npr.Gentoo)
● Takve distribucije su maksimalno optimizirane i brze obzirom da su prilagođene sa baš
taj hardver
● Distribucija je u pravilu segmentirana na pakete
● Svaki paket donosi u sebi određeni program ili dodatnu funkcionalnost
● Tijekom instalacije moguć odabir željenih paketa
● Postoje i prethodno predefinirane instalacije za specifične funkcionalnosti
● Npr.LAMP server (Linux Apache MySQL PHP)
 Linux Distribucije
Linux distribucije su većinom:

● Komercijalne ili slobodne

● Dizajnirane za Enterprise , Iskusne ili kućne korisnike
● Podrška za višestruke platforme ili za specifične platforme, čak vezane i za određene
proizvođače računala (vendor)
● Dizajnirane za poslužitelje, radne stanice ili ugradbene uređaje (mobiteli, medicinski
uređaji, ..)
● Opća uporaba ili uređaji specifične namjene (e.g. firewalls, usmjernici, računalni
klasteri);
● Izgrađen prije svega za sigurnost, upotrebljivost, prenosivost ili sveobuhvatnost.
 Linux Distribucije
Sažetak:

Raznolikost Linux distribucija je proizašla zbog tehničkih, organizacijskih i

filozofskih razlika među ponuđačima i korisnicima.

Prilagođeno licenciranje slobodnog softvera znači da bilo koji korisnik s dovoljno

znanja i interesa mogu prilagoditi postojeću distribuciju koja odgovara
osobnim potrebama.

Na neki način ovo je i odgovor na pitanje koja je distribucija najbolja.

Linux Distribucija - dijelovi
Linux Distributori
 Linux Distribucije - MCC Interim

● MCC Interim Linux - u veljači 1992. prvi objavio Owen Le Blanc iz Manchesterovog
računarskog centra (MCC), dio University of Manchester.
● Bila je to prva distribucija Linuxa stvorena za korisnike računala koji nisu bili Unix
stručnjaci
● Sadržavala je instalatora koju pokreće izbornik i koja je instalirala i kernel i skup
krajnjih korisnika i alata za programiranje.

● Ubrzo nakon prvog izdanja stigle su i druge distribucije poput:

○ TAMU-a, kreirane od strane pojedinaca na Texas A&M sveučilištu,
○ Martina Juniusova MJ,
○ Softlanding Linux System i
○ H J Lu mali osnovni sustav.

● Svi oni su uskoro brzo nadjačani sa Debian, RedHat i Slackware, najstarijim preživjelim
distribucijama.
 Linux Distribucije - Slackware
● Najstarija distribucija - 1992
● Patrick Volkerding - USA
● Treća po broju distribucija nakon Debiana i RedHata

● Podloga za SuSe

● Za naprednije korisnike i za serverske platforme primarno

● Distribucija najsličnija UNIX-u

● Tradicionalno orijentiran na 32-bitne sustave

● Naglasak na jednostavnost, stabilnost, čistoća softvera

● Zadnja verzija 2016

● Popularnost mu pomalo pada

Linux Distribucije - Slackware
 Linux Distribucije - Debian
● Jedna od najdugovječnijih distribucija – 1993
● Ian Murdock pokretač

● Isključivo održavan od komune

● Uključuje isključivo slobodan softver

● Naglasak na stabilnosti i sigurnost rada (distribucije znaju malo zaostajati u izdavanju)

● Radi na raznim platformama

(intel x386, Itanium ia64, amd64, IBM PowerPC, Sun SPARC, Digital DEC Alpha, MIPS,....)
● Često korišten kao osnova za druge distribucije (Ubuntu, Damn Small Linux, Knopixx,
...)
 Linux Distribucije - Debian

Debian organizacija rada

 Linux Distribucije - Debian
Verzije imenovane po likovima iz animiranog serijala ‘Toy story’
Linux Distribucije - Debian
 Linux Distribucije - RedHat
● Jedna od najdugovječnijih distribucija – 1994
● Proizvela ga američka tvrtka Red Hat
● Pouzdan kao server, ima i desktop verzija

● Podržava slijedeće platforme:

x86, AMD64, Intel64, Itanium, IBM POWER, IBM Mainframe

● Pouzdana platforma za Bussines okruženje – SAP, Oracle, MySQL, Lotus, DB2, LAMP

● Uporaban za Cloud i virtualizaciju

● 2000 prerasta u RedHat Enterprise Linux RHEL - komercijalnu verziju koja je jedna od
najcjenjenijih serverskih distribucija
● 2003 također izrasta iz nje Fedora projekt kao besplatna inačica za komunu, koju
RedHat podržava
● 2019 - Red Hat akvizira IBM za US$34 milijardi , kao svoju podružnicu
Linux Distribucije - RedHat
 Linux Distribucije - SuSe
● Jedna od najdugovječnijih distribucija – 1994
● Njemačka distribucija - te je stoga popularna u Evropi
● Naziv "S.u.S.E" je njemački akronim"Software und System-Entwicklung", znači Razvoj
softvera i sustava
● Novell ih kupuje 2003 i postaju jedna od najpoznatijih komercijalnih verzija
● Za podršku komuni otvara i održava openSuse projekt
● Uključuje dosta aspekata korištenih u RedHat-u
● 2006 Novell i Microsoft potpisuju kontroverzni ugovor o interoperabilnosti operacijskih
sustava što ne podržava Free Software zajednica
● Nudi dvije verzije Enterprise Server i Enterprise Desktop
Linux Distribucije - SuSe
 Linux Distribucije - Ubuntu
● Nastaje 2004 iz Debian distribucije
● Kontrolira ga UK tvrtka Canonical Ltd, a vlasnik je južnoafrikanac Mark Shuttleworth
● Nova verzija redovno izlazi svakih 6 mjeseci
● Desktop i Server verzija
● Server verzija se pretpostavljeno instalira bez grafičkog sučelja
● Par verzija, ovisno o grafičkom sučelju
⚫ Kubuntu - KDE sučelje,

⚫ Edubuntu – za edukativne ustanove )škole,fakulteti)

⚫ Lubuntu – jednostavno LXDE grafičko sučelje

⚫ Xubuntu – xfce grafičko sučelje

● Često dolazi predinstaliran na računalima proizvođača računala

● Dosta popularan kao desktop verzija
● Dosta zemalja i organizacija ga čak koristi kao strategijsku platformu (npr.Makedonija, Filipini,
Francuska policija, ....)
Linux Distribucije - Ubuntu
 Linux Distribucije - CentOS
● The Community ENTerprise Operating System - 2004
● Klon RedHat distribucije

● 100% kompatibilan s njim

● CentOS-ovi programeri koriste izvorni kod Red Hat-a za stvaranje konačnog proizvoda
vrlo sličnog RHEL-u
● Naglasak na nekomercijalnost

● Najpopularnija podloga za Web severe među ‘provajderima’

● Podržava skoro većinu procesorskih platformi kao i RedHat

● Popularan u okruženjima gdje se traži Enterprise usluga, ali bez plaćanja podrške
komercijalnim tvrtkama
● Jedna od najcjenjenih serverskih distribucija

● Stoga je vrlo primjenjiv za profesionalnu uporabu

Linux Distribucije - CentOS
 Linux Distribucije - Fedora
● Nastaje 2003 komercijalizacijom RedHat-a
● Podržava ga komuna, a potpomaže RedHat
● Preferiraju biti predvodnici slobodnog softvera
● Podržava dosta CPU platformi
● Primarne platforme: x86-32, x86-64 i ARM-hfp
● Sekundarne platforme:ARM AArch64, IBM Power64, IBM Power64le, IBM Z ("s390x"),
MIPS-64el, MIPS-el, RISC-V
● Raspberry Pi platforme Pidora i FedBerry

Od izlaska Fedora 30 trenutno je dostupno pet različitih izdanja:

Workstation usmjeren na osobno računalo,
Server za poslužitelje,
CoreOS usmjeren na računalstvo u oblaku,
Silverblue kontejnerske platforme
IoT na IoT uređajima
Linux Distribucije - Fedora
 Linux Distribucije - Mint
● Nastao nad Ubuntu distribucijom - 2006 godine
● Podržava ga komuna
● Free i open-source software je osnova uz pokoji vlasnički komad softvera
● Jednostavan za uporabu
● Prilagođen za radne stanice (Desktop) i multimediju
● Koristi razna okruženja (Desktop environment)
● Može pokretati i MS Windows programe uz pomoć Wine Windows kompatibilne
platforme
● Razvoj softvera za Mint većinom u Pythonu i dostupan na GitHub
Linux Distribucije - Mint
 Linux Distribucije - Arch Linux
Princip jednostavnosti
Nastao 2002
Sadrži free, ali i vlasničke komponente
Nije pod GNU projektom
Princip: jednostavnost
Minimalne promjene vezane uz distribuciju
Minimalni rad sa ažuriranjima
Pragmatičnost oko izbora dizajna
Jednostavnost sučelja prema korisniku
Minimalni napredak
Upravitelj paketa napisan posebno za Arch Linux, Pacman, koristi se za instaliranje,
uklanjanje i ažuriranje softverskih paketa.
Nema "velikih izdanja" potpuno novih verzija sustava
Redovno ažuriranje sustava sve je potrebno za dobivanje najnovijeg softvera Arch
Linux Distribucije - Arch Linux
 Linux Distribucije - Knopixx
● U osnovi mu je Debian
● Izrađen da bi se pokrenuo sa CD/DVD ili USB medija

● Kada se pokrene dekomprimira se u RAM-u računala i od tamo djeluje

● Može se i po potrebi instalirati na čvrsti disk

● Dolazi u dvije verzije:kompakt (CD) i Maxi (DVD) izdanju

● Većinom je sadržan besplatnim softverom, ali su mogući i vlasnički softveri

● Uključuje većinom:

KDE grafičko sučelje

Web preglednik – Mozilla Firefox
Mail klijent – Mozilla Thunderbird
Mrežni alati
Alati za upravljanje diskovima i datotekama
MP3 player
LibreOffice
Terminalserver
Linux Distribucije - Knopixx
 Linux Distribucije - Gentoo

● Distribucija koja ne koristi binarni zapis već se preuzima izvorni kod

● Nakon toga se taj kod iskompajlira na konkretnome računalu
● Krajnji efekt – maksimalna optimizacija i brzina
● Uključuje samo osnovne pakete
● Poneki paketi znaju doći prekompajlirani, jer to oduzima previše vremena
● Prvotno je razvijena na x386 platformi, ali je zastupljen skoro na svim
platformama
● Prva verzija distribucije 2002 godine
● Koristi svoj paketni sustav, nastao prema uzoru na FreeBSD paketni sustav
Linux Distribucije - Gentoo
 Linux Distribucije - Android
● Tvrtka Android osnovana 2003 godine
● Android je bio osnovan sa primarnim ciljem izradom OS-a za digitalne kamere
● Kupljena od strane Google tvrtke 2005 godine
● Google - reaktivira projekt 2008 godine kao distribuciju
● Naknadno pridružene druge komercijalne tvrtke u razvoju projekta
● Google nositelj projekta
● Primarna primjena OS za mobilne uređaje (mobiteli, tableti)
● Primjena i u drugim uređajima – TV, auto, sat
● Naglasak na Touch Screen način rada
● Izrađen nad Linux 2.6.25 verzijom kernela
● U podlozi OpenSource sa modificiranim Linux kernelom, ali često izlazi distribucija sa vlasničkim
pravima na dodatnim paketima
● Google PlayStore je osnova distribucije softvera za Android
● Dosada objavljeno preko milijun softver aplikacija
Linux Distribucije - Android
 Distribucije - FreeBSD
● FreeBSD je inačica operacijskog sustava Unix otvorenog koda čije podrijetlo seže iz AT&T UNIX-a
kroz prvotnu distribuciju Berkeley Software Distribution (BSD) i 4.4BSD.
● Podržava računala s Intel x86, DEC Alpha, SPARC/UltraSPARC, Intel Itanium (IA64), AMD64 i
PowerPC procesorima.

● FreeBSD se razvija kao cjelovit operacijski sustav. Jezgra (eng. kernel), svi najvažniji userland
programi (npr. shell) i programi pogonitelji (driveri) sadržani su u istom stablu izvornog koda (CVS).

● To je u kontrastu na prema Linuxu, sličnom i poznatijem otvorenom klonu Unixa, gdje jedna
skupina razvijatelja razvija samo kernel, druga (npr. GNU) userland programe, te se na kraju sve
zajedno povezuje u distribucije Linuxa.

● FreeBSD se općenito smatra prilično pouzdanim i robustnim.

● FreeBSD je najčešći operacijski sustav otvorenog koda na Netcraftovom popisu 50 web poslužitelja
s najdužim vremenom neprekinutog rada (eng. uptime).
● To je također znak da nikakve zakrpe jezgre nisu bile potrebne, jer takva zakrpa zahtjeva ponovno
pokretanje računala i time vraćanje brojača na ništicu.
Linux Distribucije - Bazne
Linux Distribucije - Broj instalacija
 Linux Distribucije
Verzije
Distribucija 04/2019 04/2020

Debian 9.8 10.3

Ubuntu 18.10 19.10

CentOS 7.6 8.1

Open SuSe 15.0 15.1

Fedora 29.0 31
 Audio-Video predavanje

YouTube kanal - Profesor Kožica

https://www.youtube.com/channel/UC--J5hzxAJEqbtcgA5l4O8w