VELEUČILIŠTE VERN'

ZAVRŠNI RAD

STRATEGIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU I

PROMOCIJE ZA ODABRANU
KOMUNIKACIJSKU AGENCIJU U RIJECI

Zagreb, 2019.
 VELEUČILIŠTE VERN'

Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3

STRATEGIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU I

PROMOCIJE ZA ODABRANU
KOMUNIKACIJSKU AGENCIJU U RIJECI

Studentica: Ana Grabovac Mance

Mentor: mr. sc. Boris Hajoš

Zagreb, listopad 2019.

Sadržaj

Uvod.............................................................................................................................4

1. Pojmovno i teorijsko određenje teme.......................................................................6

1.1. Što je kampanja za odnose s javnošću...............................................................6

1.2. Pokretanje i razvoj kampanje.............................................................................8

1.3. Agencije za odnose s javnošću...........................................................................9

1.4. Agencije za odnose s javnošću i novi tržišni trendovi.....................................11

2. Analiza situacije komunikacijske industrije na globalnoj i lokalnoj razini............16

2.1. Globalni trendovi u komunikacijskoj i medijskoj industriji (važnost online

komunikacija)..........................................................................................................16

2.2. Analiza trendova i stanje u komunikacijskoj industriji u RH..........................21

3. Strategija razvoja i promocije agencije – studija slučaja......................................28

3.1. O agenciji i dosadašnjem radu.........................................................................28

3.2. Društvene mreže i content marketing..............................................................28

3.2.1. Facebook...................................................................................................30

3.2.2. Instagram...................................................................................................32

3. 3. Ključni pokazatelji uspješnosti – ključni pokazatelji uspješnosti i procjena

učinkovitosti............................................................................................................32

3.4. Nastup, prisutnost i kampanja na društvenim mrežama.................................37

3.5. Nastup prema potencijalnim klijentima – poslovnim subjektima u Rijeci i

okolici......................................................................................................................40

Zaključak....................................................................................................................44

Nacrtak........................................................................................................................46
Literatura i izvori........................................................................................................47

Popis grafikona i ilustracija........................................................................................49

Životopis i izjava o autorstvu.....................................................................................50

Uvod
Glavni predmet ovog rada je strategija odnosa s javnošću i promocije za odabranu
komunikacijsku agenciju.

Glavni zadaci ovog rada su:

 Istražiti literaturu o pokretanju kampanja za odnose s javnošću

 Analizirati trendove na tržištu marketinških usluga u svijetu i RH
 Analizirati situaciju na tržištu marketinških agencija, digitalnih i agencija za
odnose s javnošću, influencera na društvenim mrežama i sl. u Rijeci i okolici
 Osmisliti komunikacijsku strategiju i komunikacijski plan koji će odabranu,
tek osnovanu komunikacijsku agenciju učiniti prepoznatljivom na lokalnoj i
regionalnoj razini
 Analizirati medijsku scenu u Rijeci i osmisliti kako ostvariti kontakt s
vodećim medijima u Rijeci i Primorsko – goranskoj županiji
 Osmisliti dodatne aktivnosti iz domene humanitarnog / društveno
odgovornog / aktivističkog djelovanja za stjecanje prepoznatljivosti u javnosti
(organizacija edukativnog kviza za osnovnoškolce u suradnji s gradom i
županijom, i sl..)
 Osmisliti nastup, prisutnost na i kampanju na društvenim mrežama
 Osmisliti nastup prema potencijalnim klijentima – poslovnim subjektima u
Rijeci i okolici
 Definirati zaključke i preporuke za razvoj agencije i potencijal razvojnih
mogućnosti

Rad je sastavljen od tri poglavlja: prvo poglavlje odnosi se na pojmovno i teorijsko

određenje teme, pri čemu autorica definira pojmove kampanje za odnose s javnošću,
pokretanja i razvoja kampanje te pojam agencije za odnose s javnošću. U drugom
poglavlju autorica se bavi globalnim trendovima u komunikacijskoj i medijskoj

5
industriji te analizom trendova i stanja u komunikacijskoj industriji u Hrvatskoj.
Nadalje, treće poglavlje odnosi se na strategiju razvoja i promociju vlastite agencije.

U svrhu sastavljanja rada, korištena je relevantna stručna literatura uz autoričinu

vlastitu građu.

6
1. Pojmovno i teorijsko određenje teme
1.1. Što je kampanja za odnose s javnošću
Kampanja je dio širih komunikacijskih aktivnosti odnosa s javnošću. Prvenstveno je
usmjerena na određen vremenski period, a možemo ju odrediti kao organiziranu
aktivnost s ciljem osiguranja potpore (dijela) javnosti. Karakter kampanje je načelno
dualan, ona je istodobno i slobodno argumentirano komuniciranje i mogućnost
javnog dijaloga o ključnim pitanjima organizacije ili društva. U isto vrijeme je i 
propagandna aktivnost čiji je cilj ostvarenje neposredne koristi. (Lalić, Kunac:1999)
Tek u iznimnim prigodama kampanja predstavlja odlučujući faktor. U svakom
slučaju, kampanja je učinkovito oruđe odnosa s javnošću u pogledu stabiliziranja
potpore simpatizera i privlačenja neodlučnih.

Za ostvarenje cilja kampanje koriste se različite strategije i taktike. Strategije su

pomno planirane aktivnosti kampanje, dok se taktika odnosi na specifične aktivnosti
ovisne o samom tijeku kampanje i događajima u kampanji. No, uspješnost kampanje
ponajviše ovisi o kreativnosti i pomnosti planiranja te uspješnoj realizaciji strategije.
Organizacije u  kampanji nastoje ostvariti sljedeće unaprijed planirane strategijske
prioritete: predstaviti svoju posebnost (identifikacija); naglasiti konkretne razloge
zbog kojih upravo njih treba izabrati (argumentacija); ukazati na propuste ili
pozitivne učinke (ocjena) iznijeti svoj odnos prema drugim organizacijama
(reagiranje na konkurenciju); te naglasiti što sve namjeravaju ostvariti nakon
kampanje (obećanja). (Lalić, Kunac:1999)

Iako odnosi s javnošću predstavljaju kompleksnu djelatnost koja korespondira sa

znanostima poput psihologije, komunikologije, logike, sociologije, itd. ona se u
svojim osnovama temelji na pitanju „tko je moja javnost”, odnosno tko su korisnici 
ili konzumenti mojeg proizvoda. Odgovorom na to jednostavno pitanje dobit ćemo
osnovu za izgradnju daljnje strategije djelovanja odnosa s javnošću, kao preduvjet za
ostvarenje cjelokupne kampanje. Iako pitanje „tko je moja javnost“ zvuči naizgled
paradoksalno , ipak u Hrvatskoj u ovom trenutku ima tvrtki koje – ne samo zato što
nemaju razvijene odnose s javnošću, već i stoga što djeluju po principu svojevrsne
ekonomske inercije – nemaju pojma o tome tko je konzument njihovih proizvoda, a

7
shodno tome i njihova javnost. Postavljanje ciljeva potrebno je kako bi se znalo gdje
se nalazi odredište i kako do njega stići. Naime, ukoliko ne znamo kamo ste krenuli,
sigurno je da tamo nikad nećemo stići, koliko god se trudili i brzo napredovali.
Suvremeni trendovi ukazuju kako više nije važno tko govori, niti što govori – već tko
interpretira. Kako je potonje u domeni klijenta odnosno konzumenta, potrebno je u
najkraćem mogućem vremenu s njim ostvariti vezu .

Ključni elementi kampanje:

1. Provođenje ankete, odnosno ispitivanje sklonosti javnosti prema kampanji

2. Ciljanje
3. Ključna pitanja, istraživanja prošlih kampanja ili protivničke kampanje
4. Mediji
5. Financijska sredstva, prikupljanje
6. Kalendar, planiranje i prethodnica
7. Pristup medijima, plaćeni i slobodni
8. Kontakt s klijentima, osobni, posredni (telefonom, poštom) 
9. Područje djelovanja, teritorij
10. Administracija koja vodi kampanju

U kampanjama možemo razlikovati dvije vrste strateških usmjerenja kampanja. To

su image i problematika, strategijska usmjerenja kampanje, kao i pozitivne,
negativne te usporedne strategije  kampanje. (Lalić, Kunac:1999) Image kampanje su
oni materijali kojima organizacije prije svega nastoje ishoditi potporu promicanjem
pozitivne predodžbe o svojim kvalitetama, dok se konkretna tematska problematika
kampanje temelji na odnosu organizacije prema pitanjima i problemima za koje se
procjenjuje da imaju najveću važnost u danom razdoblju te da će najviše utjecati na
odluku. U suvremenim se kampanjama najčešće kombiniraju problematska pitanja i
image strategije. Nadalje, pozitivna strategija kampanje je ona u kojoj se povjerenje
nastoji zadobiti naglašavanjem prednosti i pozitivnih značajki organizacije: za
javnost poželjnog image-a, utemeljenog i obećavajućeg odnosa. Negativna je

8
strategija manje ili više obilježena oštrim napadima na suparničku organizaciju,
ukazivanjima na neprimjerenost ideja, neodrživost obećanja, neprimjerenost image-
a i ostalih ključnih elemenata kampanje suparnika, pri čemu se često ne biraju
sredstva.

Sve što je dosad rečeno o strategiji odnosa s javnošću temeljeno je na odnosima

prema van, ali je isto tako prihvatljivo u cilju ostvarenja odnosa prema unutra.
Naime, odnosi s javnošću ne moraju biti samo svojevrsni izlog tvrtke prema van, već
je poželjno da oni budu i ogledalo tvrtke prema unutra. Bez obzira na veličinu tvrtke,
a s obzirom na način i tempo njenog rada, u današnje se vrijeme osoblje svake tvrtke
sve manje poznaje. Slaba povezanost osoblja rezultira snažnijim djelovanjem
entropijskih faktora, koje upravo odnosi s javnošću mogu spriječiti.

Za kraj je važno naglasiti da se, prilikom planiranja i ostvarenja, kampanja treba

držati kako pravila organizacije kampanje, tako i pravila organizacije koje kampanja
želi ostvariti i, konačno, pravila odnosa s javnošću, čiji je kampanja sastavni dio.

1.2. Pokretanje i razvoj kampanje

Proces planiranja i razvoja kampanja u odnosima s javnošću stručni je i praktični

element odnosa s javnošću. Aktivnosti planiranja nevidljivi su dio odnosa s javnošću.
Ako ga promatramo kroz Blackov sindrom ledenog brijega, onda se taj dio
aktivnosti nalazi ispod vodene površine. Citirajući Britanku Annu Gregory koja u
svom djelu „Planning and Managing Public Relations Campaigns“ obrazlaže važnost
planiranja, Tomić (Tomić, 2008:129) navodi sljedećih sedam razloga zašto je
planiranje važno:

 usmjerava napore i eliminira nepotrebno;

 poboljšava učinak;

 potiče dugoročnu viziju;

 pomaže u prikazu odnosa vrijednosti i novca;

9
 minimalizira nesreće;

 pomiruje nesuglasice;

 izražava proaktivnost.

Posao planiranja potrebno je podijeliti na nekoliko dijelova, pritom odgovarajući na

pet pitanja (Tomić, 2008:129):

 Što želimo postići?

 S kim želimo razgovarati?

 Što želimo reći?

 Kako ćemo to reći?

 Kako ćemo znati da smo to dobro učinili?

Službenici u odnosima s javnošću koji rade na procesima planiranja raspolažu

bogatim iskustvom, teorijskim spoznajama te posjeduju sposobnost upotrebe
različitih podataka u četverofaznom procesu rješavanja procesa (Tomić, 2008:129):

 definiranje problema;

 planiranje i stvaranje programa;

 poduzimanje akcije i komunikacije procjena programa.

Praksa odnosa s javnošću ima kao nužnu posljedicu proces RACE, koji se sastoji od
četiri faze. Taj je model prvi put opisan u knjizi „Nature of Public Relations“
(„Priroda odnosa s javnošću“) Johna Mastona iz 1963. godine. (Tomić, 2008:129)

10
1.3. Agencije za odnose s javnošću

Agencije za odnose s javnošću pojavile su se kao odgovor na rastuću potrebu za

„kultiviranjem” odnosa među različitim društvenim akterima i medijima, uslijed
specifičnih okolnosti suvremenoga kapitalizma. Razvile su se u uvijek dostupne,
jeftine i otud neizostavne partnere u procesu medijske produkcije. Novinari
posvećuju veliku pozornost priopćenjima za javnost i konferencijama za novinstvo
ovih agencija, a s time je povezan i sve veći utjecaj agencija za odnose s javnošću na
suvremeni novinarski diskurs.

Nastanak agencija treba razmatrati kroz razvoj reklamnih agencija koje se javljaju
početkom 19. stoljeća. Njih treba promatrati, kako piše F. Jenkins, „kroz oglašavanje
prodajnog prostora“. (Jenkins, 2003: 70) S razvojem proizvodnje novina, pojavom
većeg izbora veličine i dizajna slova te uvođenjem ilustracija, agencije su počele
međusobno konkurirati, nudeći usluge pisanja i oblikovanja tekstova.

Govoreći o agencijama za odnose s javnošću ili agencijama za komunikacijski

menadžment, Božo Skoko u knjizi „Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću“
navodi da je „važno znati kako je globalni trend da riječ agencija sve više prerasta u
riječ tvrtka, jer većina PR djelatnika želi da ih se više ne uspoređuje s marketinškim i
oglašivačkim agencijama nego tvrtkama za savjetovanje menadžmenta.“ (Skoko,
2006: 158)

Rad agencije različit je u odnosu na druge segmente odnosa s javnošću. „Agencije su

nezavisne u odnosu na svoje klijente. One rade za klijente i nisu dio organizacijske
strukture, kao što su PR odjeli u organizacijama. Rad agencije zapravo je sličan
pravnoj struci. Većina pravnika žele biti samostalni odvjetnici radije nego pravnici
unutar organizacije. Agencijski rad zahtijeva neke posebne vještine i postavlja
jedinstvena etička pitanja.“ (Heath, Coombs, 2006: 441)

11
„Prema postojećem mišljenju u industriji odnosa s javnošću, kao jedan od osnovnih
razloga zašto surađivati s PR agencijom navodi se 'objektivni eksterni pogled' 
agencije na pozicije klijenata koji unajmljuju njihove usluge. Ono što agenciju čini
specifičnom u odnosu na urede za odnose s javnošću unutar kompanija  jest
slobodniji i otvoreniji pristup u odnosu prema upravama kompanija koje se odlučuju
za takvu suradnju. Agencija svojim znanjem i iskustvom prikupljenima u poslovima
s velikim brojem različitih klijenata može lakše prepoznati tržišnu poziciju u kojoj se
određena kompanija nalazi i na taj je način u stanju temeljitije predlagati korake u
prevladavanju određenih situacija.“ (URL: http://www.huoj.hr/osj – za –
početnike/pr – agencije – funkcije – i – znacenja – hr560, 4.11. 2013.)

Raditi u agenciji znači tražiti i sačuvati klijente. Traženje klijenata zahtijeva

sposobnost pisanja i prezentacijske vještine. S druge strane, klijenti traže najbolju
agenciju koja će ih predstavljati. R. Heath i T. Coombs smatraju da praktičari odnosa
s javnošću u agencijama brže i bolje stječu brojne vještine. Vještina je vrlo važna u
agenciji. Jednom kada agencija dobije posao, zadaća je PR praktičara da klijenta čini
zadovoljnim i sretnim. Dakle, prvobitna zadaća je izgradnja odnosa s klijentom.
Potrebno je osigurati uzajamno koristan odnos ukoliko se želi zadržati klijenta.

1.4. Agencije za odnose s javnošću i novi tržišni trendovi

„Agencijski rad sve se više i više modernizira korištenjem visoke tehnologije,
redovito koristeći internet i e-mail. Agencije znaju da moraju držati korak s
tehnologijom i opremom, ukoliko žele ostati konkurentni. Neke tvrtke za odnose s
javnošću čak se specijaliziraju u internetu i intranetu, dizajnu i aplikacijama.“
(Tomić, 2008: 247)

Pojava društvenih medija i kontinuirana prisutnost digitalnih medija u našim

životima ukazuju na mnoštvo prilika za odnose s javnošću. Postoje novi načini za
pronalazak javnosti, novi mediji kroz koje se može komunicirati poruka, kao i
mnogobrojne prilike za komuniciranje s obožavateljima brandova agencijskih
klijenata. Tijekom 2009. godine u Hrvatskoj je u ukupnom udjelu uloženih sredstava
u reklamu vrlo nizak postotak sredstava uložen u internetsko oglašavanje, ali nam
svjetska iskustva ukazuju na činjenicu da se oglašavanje, kao i odnosi s javnošću,

12
postepeno sele u domenu interneta, a posebice u domenu društvenih mreža. Sve
jasniji koncept na području oglašavanja, marketinga i odnosa s javnošću postaje
činjenica da kvalitetni i ozbiljni odnosi s javnošću te marketinška kampanja ne mogu
ignorirati društvene medije. Primjer su agencije za odnose s javnošću koje u
posljednje vrijeme prilično intenzivno koriste Facebook i Twitter. Blogovi su već
odavno in. Danas društveni mediji postaju gotovo jednako dobar izvor kvalitetnih i
ciljanih posjeta kao i web-tražilice. Prema pojedinim istraživanjima na Facebooku se
dnevno stvara oko 20% novih (besplatnih) regionalnih grupa fanova koje mogu
popratiti bilo koji sadržaj, uključujući i konkretne proizvode i akcije.

Pritom je od svega najbolje to što su digitalne kampanje mjerljive.

„Ipak, čini se da postoji neslaganje među PR stručnjacima oko toga koje vještine su
potrebne za uspjeh u današnjem okruženju, pa tako postoje tri različite skupine
mišljenja:

 Tradicionalisti – oni koji cijene sposobnost pisanja, izgradnju odnosa, te ono

najvažnije izoliranje i prenošenje ključnih poruka, te izradu strategija za
javnosti
 Digitalni entuzijasti – oni koji visoko cijene društvene medije, produkciju i
montažu digitalnog sadržaja kao i vještine kodiranja
 Takozvani quant-ovi – oni koji se fokusiraju na kvantitativne i mjerljive
podatke i analizu, te ispituju kako se odnosi s javnošću najbolje integriraju s
poslovnim procesima“
(URL:http://www.prdaily.com/SocialMedia/SocialMedia.aspx, 5.11.2013.)

„Ugledna su istraživanja pokazala da uspješni odnosi s javnošću idu ruku pod ruku s
pozicijom koja se odnosima s javnošću daje u samom vrhu tvrtke – pušta li ih se
blizu da zajedno s upravom oblikuju odluke ili ih se pak koristi kao puki prijenos
stavova čelništva kompanija ili administracije prema medijima. Ako im omogućite
da se aktivno uključe u formiranje poslovnih strategija i taktika, tada ćete dugoročno

13
moći profitirati. Nažalost, prevladavajuća je praksa čista transmisija – što je
vjerujem i dovelo do pada na tržištu PR-a u ovo vrijeme krize – jer takav
jednosmjerni pristup jednostavno više nije dovoljan.“ (URL:
http://www.poslovni.hr/marketing – i – mediji/dobar – pr – ne – mozete – kupiti – u
– njega – se – ulaze – 162376, 5.11.2013.)

Stoga, razmotrimo trendove u odnosima s javnošću koji će nam pomoći odrediti

koje vještine su zaista potrebne:

1. Pričanje priča (i „prodavanje priča“)

Postoji razlika između dobrog pisanja i dobrog pričanja priča, a dobra priča danas je
vrijedna valuta. Priče su zarazne i efektne te se ljudi s njima mogu poistovjetiti.
Upravo zbog toga priče predstavljaju kamen temeljac sadržaja marketinških
strategija i programa društvenih medija, koji svakodnevno postaju dijelom odnosa s
javnošću. No, za priču je potrebno više vještina od dobrog pisanja samog.

Potrebna vještina: organizacija sadržaja. Kako bismo napisali priču koja će se

svidjeti publici potrebno je provesti određeno vrijeme učeći o interesima, jer je u
suprotnom moguće u potpunosti promašiti temu. Važno je organizirati sadržaj ili,
drugim riječima, pronaći zanimljive informacije koje će se podijeliti s publikom te
pratiti na kakve informacije i na kakav oblik informacija javnost reagira. Potrebno je
i pratiti da li publika informacije dijeli (share) ili dijeli nanovo (re-share). Sakupljeni
podaci i informacije bit će od velike vrijednosti za proces pisanja.

2.Kvantificiranje
Današnja mogućnost mjerenja digitalnih rezultata natjerala je komunikacijske
stručnjake da obnove  svoje analitičke vještine, budući da velike količine podataka
itekako mogu biti dobar izvor informacija. Znati kako organizirati i analizirati te
međusobno povezati i pravilno interpretirati podatke ključna je vještina koja
omogućuje komunikacijskim stručnjacima da u moru dostupnih podataka pronađu
one podatke koji su važni za poslovanje i izračun povrata investicija (ROI).

14
Potrebne vještine: Analiza podataka i napredne proračunske tablice. Dobra vijest,
pogotovo za one koji su već neko vrijeme izvan školskih klupa, jest da današnji
kompjuterski programi poput Excela omogućuju različite funkcije s kojima je
izračun korelacija i analiza statistike brz i jednostavan. Važan prvi korak je
razumijevanje tabličnih programa i programa za analizu podataka.

3. Vizualna komunikacija

Pojava Infographic-a i platformi poput Pinterest-a, Tumblr-a i Instagram-a koji

najčešće, a često i isključivo, funkcioniraju putem fotografija utjecala je na trend
komunikacije putem vizuala u odnosima s javnošću. Savladavanje korištenja
multimedijske tehnologije i video zapisa za privlačenje javnosti danas ubrzano
postaje tražena vještina.
Potrebna vještina: vizualno razmišljanje. Osnove snimanja, fotografiranja i dizajna su
važne, kao i vještina stvaranja vizualnog koncepta koji prati i prikazuje poruku.
Dodatne korisne vještine su i produkcija multimedijskih sadržaja te montaža. Čak i
kada imate dizajnerski tim na raspolaganju, važno je naučiti razmišljati o porukama u
vizualnom obliku, budući da se u današnje doba komunikacija sve više veže uz
umjetnost. Ako nemate dizajnerski tim na raspolaganju, od presudne je važnosti
naučiti kako razvijati, montirati i objaviti vizuale za kampanju.

4. Proaktivno praćenje uz predviđanje

Živimo u doba radikalne transparentnosti, koju djelomično potiče i nevjerojatno brza

razmjena informacija. Stoga, umjesto praćenja već objavljenih informacija PR timovi
mijenjaju način rada te prate komunikaciju i trendove kako bi predvidjeli događaje i
komunicirali proaktivno. Ukratko, odnosi s javnošću mogu ne samo mjeriti ishod,
već i utjecati na njega.

Potrebna vještina: društveno slušanje. Detaljno praćenje društvenih medija i

razumijevanje društvenih javnosti ključno je za uspješno praćenje komunikacije.
Treba naučiti kako koristiti „upravljačku ploču“ društvenih medija kako bi odredili o

15
čemu ljudi raspravljaju i koje teme se ponavljaju u našoj okolini. Potrebno je
uključiti se u društvene medije i rasprave grupa kako bi iz prve ruke iskusili tijek
komunikacije i razmjenu ideja.

5.Prilagođavanje
Content marketing, Search Engine Optimization (SEO), video produkcija. Niti jedan
pojam iz upravo navedenog niza ne zvuči kao dio odnosa s javnošću ili, točnije, kao
dio odnosa s javnošću u tradicionalnom smislu. Činjenica je da opisi poslova u
odnosima s javnošću danas sve više izgledaju kao katalog komunikacijskih vještina.
Novi zahtjevi za PR odjele, a time i zahtjevi za stručnjake komuniciranja, sami po
sebi važan su trend.

Potrebna vještina: učenje. Možemo reći da je sposobnost uspjeha u vremenima

promjena ključan sastojak odnosa s javnošću. Ono što je uvijek predvidivo u
odnosima s javnošću je promjena.“
(URL:http://www.prdaily.com/socialmedia/Articles/15486.aspx, 5.11.2013.)

Nekada su klijenti dolazili svojim PR odjelima ili agencijama sa zahtjevom

„Zaustavite Reuters”, a danas sve češće sa zahtjevom “Zaustavite Facebook”. Ako
ste nekada još i mogli zaustaviti loše vijesti „ubijanjem” glasnika, danas je to gotovo
nemoguće. S više od 1,2 milijuna korisnika u Hrvatskoj na Facebooku danas imate
publiku koja je možda i najjači medij uz televiziju. I ona kontrolira vas! Posao
profesionalaca u odnosima s javnosti postao je zahtjevniji nego ikada prije. Bez
obzira da li netko vodi PR odjel u tvrtki ili je pak savjetnik u nekoj agenciji za
odnose s javnošću! Medijsko tržište se dramatično mijenja. Više ne vrijedi pravilo:
„Ako nije bilo u Dnevniku, kao da se nije ni dogodilo.” I to nije jedino pravilo koje
više ne vrijedi. Cijeli medijski svemir kakav smo poznavali prije globalne krize
propao je u crnu rupu. A time su se promijenili i zahtjevi i očekivanja koji se
postavljaju pred odnose s javnošću.

16
2. Analiza situacije u komunikacijskoj industriji na globalnoj i
lokalnoj razini
2.1. Globalni trendovi u komunikacijskoj i medijskoj industriji (važnost online
komunikacija)

Gotovo polovica stručnjaka za odnose s javnošću i više od 60% marketinških

direktora smatraju da će ove dvije discipline u idućih pet godina postati usko
povezane. Neki misle da će PR dominirati. Drugi smatraju da će dominacija pripasti
marketingu. Možda je stvarnost negdje između te dvije krajnosti. Način odvijanja
ovog trenda možda će predstavljati i najkritičniji problem s kojim će se suočiti
industrija. Trenutno je korporativni komunikacijski odjeli izvještavaju da 18%
vremena posvećuju marketingu. Istovremeno, PR agencije prijavljuju da 21%
vremena troše na marketing. Interno, neke tvrtke restrukturiraju svoje marketinške

17
funkcije kako bi uključile odnose s javnošću. Hoće li te promjene proširiti ili smanjiti
ulogu stručnjaka za odnose s javnošću?

Grafikon 2.1. PR profesionalci

PR profesionalci vjeruju da će odnosi s javnošću

Postati podsustav marketinga

Postati funkcija odvojena od marketinga

Dominirati nad marketingom

Imati veću važnost od marketinga

Postati povezaniji sa marketingom

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

Agencija In-house

Izvor: Autoričin rad

Grafikon 2.2. Marketinški profesionalci

18
 Marketinški profesionalci vjeruju da će odnosi s javnošću

Postati podsustav marketinga

Postati funkcija odvojena od marketinga

Dominirati nad marketingom

Imati veću važnost od marketinga

Postati povezaniji s marketingom

0 10 20 30 40 50 60 70

Marketing Agencija In-house

Izvor: Autoričin rad

Grafikon 2.3. Šef

Prema agencijama, tko je šef?

Korporativne komunikacije CEO Marketing

Brend menadžment Ostalo

Izvor: Autoričin rad

Grafikon 2.4. Šef prema Upravi

19
 Prema upravama, tko je šef?

CEO/Uprava Marketing Ljudski potencijali

Strateško planiranje Operativnost Ostalo

Izvor: Autoričin rad

Da li je potrebno da odnosi s javnošću redefiniraju ili pak preimenuju svoje ime?

Odgovor je – možda. Čak 87% direktora za odnose s javnošću smatraju da pojam
Public Relations već za pet godina neće točno opisivati rad koji će tada raditi. Oko
polovice njih vjeruje da PR treba biti šire područje, a ostali misle da se ime treba
mijenjati. Zanimljivo je da su studenti koji još nisu diplomirali daleko zadovoljniji
trenutnom terminologijom nego iskusni profesionalci. Manje od 20% studenata misli
da se ime treba mijenjati. Možda bismo se svi zajedno trebali prestati brinuti i samo
se nastaviti s poslom.

Grafikon 2.5. Za 5 godina odnosi s javnošću

20
 Za 5 godina, "odnosi s javnošću" će

Trebati promijeniti naziv

Trebati bolju definiciju

Točno opisivati posao

0 10 20 30 40 50 60

Agencija Uprava Studenti

Izvor: Autoričin rad

Kad su rukovoditelji odnosa s javnošću upitani koja će komunikacijska kretanja biti

najvažnija u narednih pet godina, na samom su vrhu rangirali digitalno
pripovijedanje. Slijede ga društveno slušanje, društvena svrha i veliki podaci.

Grafikon 2.6. Komunikacijska kretanja u sljedećih 5 godina

21
 Komunikacijska kretanja u sljedećih 5 godina
Donald Trump
Lažne vijesti
Virtualna realnost
Umjetna inteligencija
Snimanje uživo (live stream)
Brendirani sadržaj
Utjecajni marketing
Bihevioralna istraživanja
Veliki podaci
Socijalna bit
Socijalno slušanje
Digitalno pričanje priča
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

PR stručnjaci Marketinški stručnjaci Series 3

Izvor: Autoričin rad

U 2017. godini prosječne godišnje stope rasta PR agencija (30%) i komunikacijskih

odjela (12%) bile su vrlo blago smanjene u odnosu na prošlu godinu. Čelnici
agencije su puno više optimistični od in-house rukovoditelja. Gotovo svi (92%)
agencijski rukovoditelji predviđaju rast u idućih pet godina, dok 70% in-house
komunikatora predviđa povećanje. Samo 43% trgovaca predviđa bilo kakav porast
potrošnje. Istodobno, broj klijenata koji se oslanjaju na jednu agenciju nastavlja
rekordno padati ispod 20%. Četrdeset posto in-house PR lidera izjavili su da će
koristiti više agencija u sljedećih pet godina, dok 34% djelatnika u in-house
marketingu kažu da će koristiti manje. Kreativno razmišljanje i strateški uvidi su
glavni razlozi zbog kojih klijenti zapošljavaju PR agencije, dok su istraživanja i
analiza na posljednjem mjestu. Gotovo svi se slažu da će PR industrija i dalje rasti,
ali ove očite kontradikcije otežavaju planiranje budućnosti.

2.2. Analiza trendova i stanje u komunikacijskoj industriji u RH

U suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos, Hrvatsko udruženje agencija za
tržišno komuniciranje (HURA) provelo je istraživanje stanja na agencijskom tržištu
prema podacima za 2014. godinu.

22
Inicijativa cenzusa pokrenuta je na razini cijele Europe te je HURA, čije agencije
članice zastupaju više od polovine ukupnog prometa u Hrvatskoj, provela
istraživanje za naše tržište.

Prikupljeni su ključni podaci o industriji s rezultatima koji služe kao ključno mjerilo
za nacionalne i međunarodne usporedbe, ali i kao izvor vrijednih informacija za
preciznu prezentaciju našeg sektora u tekućim raspravama s nacionalnim i europskim
institucijama.

S obzirom na to da se ovakav cenzus do sada nije provodio u Hrvatskoj, ovi rezultati

predstavljaju prvi jasni pregled agencijskog tržišta u zemlji.

Provedeno je kvalitativno istraživanje samostalnim ispunjavanjem upitnika, na

uzorku članova HURA – e. Osnovna svrha istraživanja bila je prikupiti ključne
podatke o industriji koji će služiti kao ključno mjerilo za nacionalne i međunarodne
usporedbe.

Grafikon 2.8. Primarna djelatnost agencije

PRIMARNA DJELATNOST AGENCIJE

PUNI OPSEG USLUGA

MEDIJI

DIGITALNA DOMENA

KREATIVA

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

PRIMARNA DJELATNOST AGENCIJE

Izvor: Autoričino djelo

23
Grafikon 2.9. Ukupni prihodi

Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.10. Struktura prihoda

Struktura prihoda - prosječne vrijednosti

Ostalo

Aktivacije brendova/CRM/PR

brendiranje i dizajn

produkcija

digitalna domena

mediji

kreativa

0 5 10 15 20 25 30 35

Struktura prihoda - prosječne vrijednosti

24
Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.11. Pripadnost međunarodnoj grupaciji

Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.12. Ukupan broj zaposlenih

Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

25
Grafikon 2.13. Ukupan broj zaposlenih po spolu

Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.14. Prevladavanje spola

RADNA PODJELA ISPITANIKA PO POLOŽAJIMA U AGENCIJI M

Ž
Direktor / izvršni direktor / upravni direktor / upravni 65,28 34,71
partner / ostale funckije izvršnog menadžmenta
Medijsko planiranje i zakup / Pretraživanje i SEO / medijsko 39,68 60,32
istraživanje / ostale funkcije u medijima
Kreativci / art direktori / ostale funkcije u kreativi 61,57 38,41
Digital programeri / digitalna produkcija / ostale funkcije u 68,13 31,87
digitalnoj domeni
Project managment 49,25 50,75
TV, kino, radio i druga produkcija 66,67 33,33
Financije, računovodstvo i blagajna / ljudski resursi/ IT / 25,13 74,87
ostalo osoblje

26
Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.15. Udio pitch-eva

27
Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.16. Očekivanja

Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

Grafikon 2.17. Faktori utjecaja

28
Izvor: URL:hura.hr/istrazivanja/istrazivanje – agencijski – cenzus – 2014/

3. Strategija razvoja i promocije agencije – studija slučaja

3.1. O agenciji i dosadašnjem radu
Odabrana agencija za odnose s javnošću osnovana je 2015. godine. Trenutno,
agencija radi s 3 klijenta: Tower Centar Rijeka, PIK Rijeka i salon namještaja
Babaloo.

Glavni zadaci agencije su :

 Izrada online sadržaja

 Komunikacija na društvenim mrežama
 Komunikacija prema medijima
 Obrada digitalnog sadržaja
 Organizacija evenata

3.2. Društvene mreže i content marketing

U svijetu komunikacija posljednjih godina pojavila su se dva zvučna zanimanja.
Jedno od njih je „community menadžer”, čija je zadaća upravljanje ponašanjem i

29
komunikacija na online društvenim mrežama. Kako trend „društvenih medija” ne
jenjava nego se, naprotiv, širi potreba za novom vrstom komunikacijskih djelatnika
sve je veća. Jedan community menadžer mora biti ne samo komunikacijski stručnjak,
novinar, urednik, već i psiholog i sociolog, s dubokim razumijevanjem
komunikacijskih procesa.

Otud i u ovoj agenciji najviše djeluju community menadžeri.

Community menadžer se fokusira na dijeljenje informacija, komunikaciju s

korisnicima, kontrolu sadržaja na stranicama i praćenje povratnih informacija. Dio
ovog posla bi se mogao opisati i kao customer support, budući community menadžer
stoji na raspolaganju korisnicima za sva pitanja, dajući odgovor ili savjet u
najkraćem mogućem roku. U slučaju community menadžera radi se o B2C
komunikaciji – komunikaciji s korisnicima u ime klijenta. Community menadžer
održava i zadržava postojeću zajednicu te provodi strategiju nastupa na društvenim
mrežama kako bi privukao nove korisnike (URL:http://manjgura.hr/vijesti/dobar –
online – community – manager – zlata – vrijedi/, pristup ostvaren 21.11.2017.).

Djelatnici agencije Jasno&Glasno sastavili su popis dužnosti, odnosno poslova koje

obavlja svaki community menadžer (URL: http://www.jasnoiglasno.com/6 – stvari –
koje – radi – community – manager – 2120/, pristup ostvaren 21.11.2017.):

1. Moderator je komunikacije između članova zajednice okupljenih na

različitim društveno – mrežnim odredištima koje povezuje neki zajednički
interes.

1. Tu zajednicu mora dobro poznavati i s njom živjeti, znati kako na što reagira,
kada je aktivna, a kada spava. Njegov je zadatak tražiti i producirati sadržaj
koji će joj biti interesantan, koristan i zanimljiv, dovoljno vrijedan da ga
nagradi svojom pažnjom, like – om ili komentarom. Samo kvalitetan i
relevantan sadržaj može biti ono što će povezati tu zajednicu, a za slatke
životinje, smiješne slike i statuse poput „Dobro vam jutro/Laka vam noć“ tu
više mjesta nema!

30
2. U konstantnoj je komunikaciji s klijentom i upoznat je s njegovom domenom
poslovanja, tržištem, trendovima, konkurencijom.
3. Njegov je posao zastupati brend na društvenim mrežama i biti online
ambasador njegovog image – a, a tu zadaću može kvalitetno obavljati samo
ako vlada materijom, bilo da je riječ o telekomunikacijama, turističkoj
destinaciji ili glazbi.
4. Za svoje je korisnike dostupan stalno, u svako doba dana.
5. Njegovo radno vrijeme ovisi o ritmu zajednice fanova i pratitelja. Na upite
korisnika odgovara u što kraćem roku, uvijek je raspoložen za neobavezan
razgovor s njima. Većinu korisnika poznaje poimence, a njegova najveća
noćna mora je slaba baterija na smartphoneu, bez blizine utičnice.
6. Prati ponašanje i navike svojih korisnika, pri čemu bitnu ulogu ima metrika
društvenih mreža.
7. Statistika, izrada izvještaja, prikaza rezultata i praćenje aktivnosti na
društvenim mrežama važan je aspekt ovog posla, koji rezultira vrijednim
pokazateljima prilikom planiranja budućih aktivnosti, ne samo na društvenim
mrežama, već i onima samog klijenta. Prezentacija pravih podataka na pravi
način za klijenta može biti ključna za njegovo poslovanje.
8. Puno vremena ulaže se u edukaciju i praćenje svih novosti u svijetu
društvenih mreža, tehnologije i trendova u industriji.
9. Jedna naizgled mala promjena u algoritmu prikaza objava korisnicima
Facebooka ponekad znači pravu revoluciju. Community menadžer, osim što
mora biti upoznat sa svim promjenama s kojima se svakodnevno susreće na
društvenim mrežama, mora i konstantno testirati mogućnosti za poboljšanje
odnosa s korisnicima te predlagati ideje kojima će zajednicu još više osnažiti,
povezati i povećati. Pristup strategiji nastupa na društvenim mrežama uvijek
mora biti proaktivan, pri čemu veliku ulogu ima kreativnost.
10. Community menadžer mora vješto baratati riječima.
11. Pripremiti Facebook objavu ili napisati tweet od 140 znakova zahtijeva puno
više truda i promišljanja nego što bi se na prvi pogled moglo učiniti. Ove
objave ponekad moraju biti kratke i jasne, ponekad opširne, katkad ozbiljne

31
 ili pak duhovite, a nerijetko zanimljivošću prikriveno promotivne. Budući da
je format ograničen, ovdje je zaista bitna svaka riječ – odnosno znak. Na
koncu, sve to pada u vodu bez dobrog poznavanja gramatike i pravopisa.

3.2.1. Facebook
Facebook oglasi su jedan od ključnih online marketinških alata za uspješno
oglašavanje. U prilog ovoj konstataciji zasigurno ide brojka od preko 1,056 milijardi
aktivnih korisnika u svijetu, odnosno 1,6 milijuna korisnika u Hrvatskoj. Na
Facebooku se nalaze osobe svih dobnih skupina, od tinejdžera do umirovljenika.
„Jedna od njegovih glavnih prednosti je dvosmjerna komunikacija koja korisnicima
daje mogućnost da pitaju sve što ih zanima i da dobiju povratnu informaciju brže
nego putem drugih medija. Druga, jako bitna prednost komunikacije i oglašavanja na
Facebooku je jako dobra mogućnost ciljanja. Glavno pitanje kada se govori o
nastupu na društvenim mrežama je kako na stranicu privući i komunicirati objavama
s ciljanom skupinom određenog brenda. Odgovor je: putem Facebook oglasa!
Pomoću njih će se pronaći, naciljati tj. usmjeriti i poslati poruka ciljanoj skupini kako
bi ih se u konačnici privuklo na stranicu da postanu fanovi, komuniciraju s brendom i
s vremenom postanu kupci. (Penović, 2015: 57)“

Facebook stranice su jedan od najboljih alata za ciljano oglašavanje te iznimno jeftin

način za dobivanje precizno ciljanih skupina ljudi. S Facebookom oglašivači
dobivaju instant posjetitelje, ljude koji su u tom trenutku na mreži (online) i koji će
odmah vidjeti poruku i reagirati na nju, dok tako nešto se ne može tako brzo odviti
preko web stranice, navodi Penović. Facebook oglašavanje nije poput dosadnih
reklama s televizije. Imate li izrađenu Facebook stranicu, zainteresirani kupac će vas
pronaći jednim klikom. Facebook nudi mnogo načina da se objavi ono što se želi da
bude javno, da se zna, da se privuku ljudi točno tamo gdje ih oglašivači trebaju,
dakle ciljano.

Kao što je prethodno već navedeno, Facebook oglasi su jedan od ključnih online
marketinških alata za uspješno oglašavanje. Na Facebooku se nalaze osobe svih

32
dobnih skupina, od tinejdžera do umirovljenika. Jedna od njegovih glavnih prednosti
je dvosmjerna komunikacija koja korisnicima daje mogućnost da pitaju sve što ih
zanima i da dobiju povratnu informaciju brže nego putem drugih medija. Druga, jako
bitna prednost komunikacije i oglašavanja na Facebooku je jako dobra mogućnost
ciljanog usmjeravanja.

3.2.2. Instagram
Instagram je još jedna od društvenih mreža koje su, poput Facebooka i Twittera,
osvojile svijet preko noći. Osnivači ove mreže Kevin Systrom i Mike Krieger
osigurali su društvenu poveznicu specijaliziranu za dijeljenje fotografskih sadržaja.
„Prema posljednjim podacima, Instagram ima čak 200 milijuna korisnika koji
dnevno objave 60 milijuna fotografija i prosječno toj društvenoj mreži svaki mjesec
posvete 257 minuta svog vremena.“ (Penović i dr., 2014: 209)

3. 3. Ključni pokazatelji uspješnosti – ključni pokazatelji uspješnosti i procjena

učinkovitosti

Svjetska PR industrija smanjuje udjele i važnost kvantitativne metrike (broj objava,

impresije, cirkulacija, izračun vrijednosti objava). Sve se više ulaže u kvalitativnu
metriku.

Svakom je poduzetniku itekako jasno da je mjerenje rezultata temelj poslovanja. Jer

ako njegov plan daje učinke i ostvaruje ciljeve, nastavit će tako i dalje raditi, budući
da je „pogodio“. No, ako je rezultat izostao, poduzetnik mijenja taktiku i plan te
kreće novim smjerom. Tako je i s komunikacijom prema javnosti. Ona se itekako
može izmjeriti, i na taj način dobiti detaljne odgovore na pitanja koja će utjecati na
kampanju i/ili smjer nečijeg poslovanja.

U posljednje vrijeme najnoviji alati za mjerenje učinkovitosti pojavljuju se u sferi

mjerenja prisutnosti u online svijetu, koja mjere i bilježe svaki spomen ključne riječi
na društvenim mrežama, portalima itd. Međutim, nijedan od tih algoritama ne

33
analizira kontekst i sadržaj u kojem je ključna riječ spomenuta. Tako se dobivaju
rezultati koji se svode na statistiku i brojeve, koje potom treba ponovno analizirati
kako bi se donijela i kvalitativna ocjena.

Nema univerzalne mjere učinkovitosti odnosa s javnošću, budući ono uvelike ovisi o
postavljenim ciljevima, zavisno od kojih se primjenjuju različite metode mjerenja.
Primjerice, ponekad je cilj projekta ostvariti što veću vidljivost u medijima, što je
vrlo lako izmjeriti i ocijeniti. No, katkad je cilj ne biti u medijima – već postići
konsenzus među sudionicima procesa. Tada se nailazi na problem točne ocjene i
mjerenja vrijednosti ostvarene postizanjem tog cilja. Ključno je pravilno definirati
ciljeve, koji prije svega moraju biti mjerljivi, specifični, realni, ostvarljivi i
vremenski definirani. Ako su tako postavljeni, onda se i rezultati aktivnosti lako
mjere i dobiva se prava vrijednost rada komunikacijskih stručnjaka.

Da bi se mjerenje rezultata diglo na višu razinu, komunikacijska industrija okupljena

oko krovnih strukovnih udruga kao što su PRSA (Public Relations Society of
America) s jedne strane i AMEC-a (The International Association for Measurement
and Evaluation of Communication) s druge strane, donijela je 2010. u Barceloni
Deklaraciju o principima mjerenja, koja sadržava sedam temeljnih principa mjerenja
komunikacijskih aktivnosti. Oni, među ostalim, naglašavaju važnost postavljanja
mjerljivih ciljeva, preferiraju mjerenje krajnjih učinaka (engl. outcomes) radije nego
mjerenje neposrednih rezultata (engl. outputs), utvrđuju da metoda AVE (engl.
Advertising Value Equivalency) nije način vrednovanja odnosa s javnošću te navode
kako kampanje na društvenim mrežama mogu i moraju biti mjerljive. Iako je riječ o
načelnim smjernicama, one su važne zato što predstavljaju prvi globalni standard
mjerenja u odnosima s javnošću.

Pet godina poslije, u rujnu prošle godine, zbog razvoja struke i novih tehnologija iste
krovne komunikacijske udruge unaprijedile su barcelonska načela. Ovaj skup načela,
poznat kao Barcelona 2.0, naglašava da ciljevi komunikacije, osim što trebaju biti
mjerljivi, moraju biti postavljeni u skladu s kriterijima SMART (specifični, mjerljivi,

34
dostižni, realni i pravodobni). Naglasak ne može biti samo na usredotočenosti na
ispunjavanje poslovnih ciljeva koji se evaluiraju poslovnim rezultatima, nego na
svim posljedicama koje proizlaze iz komuniciranja (ugled brenda, ugled tvrtke,
prepoznatljivost brenda i slično). Ističe se važnost kvalitativnih metoda koje bi se
trebale upotrebljavate zajedno s kvantitivima. Preporuka je da nezavisne agencije
vrše mjerenja učinkovitosti. Ključno je pitanje što se evaluira. Ako je riječ o
ukupnim odnosima s javnošću, najčešće se provode reputacijska istraživanja,
primjerice brand capital. Kad je riječ o mjerenju rezultata pojedine kampanje, jedna
od metoda jest analiza učinaka priloga objavljenih u medijima. Metoda AVE
godinama je najčešće rabljena metoda za izračun povrata investicije tj. ROI (engl.
return on investment). Ova metoda uspoređuje površinu objave članka ili trajanja
priloga s cijenom zakupa jednakovrijednog oglasnog prostora u mediju. Prije
otprilike pet godina PR struka odbacila je AVE kao najvažniji način vrednovanja
odnosa s javnošću, s obrazloženjem da AVE ne uzima u obzir orijentaciju teksta ili
priloga, odnosno je li tekst negativan, pozitivan ili neutralan za klijenta.

Ne znamo postoji li komunikacijska kampanja koja u sklopu AVE-a nije vrednovana

kao iznimno uspješna, a posebno kad se dobivena vrijednost AVE upotrebljava u
izračunu povrata uloženog. To je vjerojatno i glavni razlog zbog kojega, nažalost, tu
metodu i danas pojedine agencije široko primjenjuju, što prilično govori o
(ne)kompetentnosti i (ne)stručnosti potonjih aktera.

Agencije i kuće specijalizirane za provođenje metrike u odnosima s javnošću često se

fokusiraju na međusobno prilično slične medijske analize, kojima se uz vrijednost
objava otkrivaju njihov sadržaj i kvaliteta. No to su, zapravo, i dalje medijske analize
koje nam ne daju uvid u percepciju i ponašanje ciljanih skupina. U metodi procjene
PR vrijednosti pojedinog članka, osim njegove komercijalne vrijednosti, u obzir se
uzima mnogo čimbenika, poput orijentacije prema klijentu (pozitivan, negativan ili
neutralan), statusa klijenta u članku (da li je klijent glavni subjekt) te spominjanja
ključne poruke koja se željela prenijeti u opremi priloga. Ako je riječ o negativnom
članku, njegova će PR vrijednost biti manja od komercijalne, a prema metodi AVE

35
njegova bi vrijednost bila ekvivalentna komercijalnoj, odnosno negativna orijentacija
članka bi imala jednaku komercijalnu vrijednost kao i pozitivna.

Kada se govori o razvoju online kanala i društvenih mreža, u internetskim objavama

broji se svaki klik i „lajk“, mjere se dosezi objavljivanog materijala, broj ostvarenih
interakcija, novih „leadova“, broj kupnji, odlazaka na tvrtkinu internetsku stranicu,
praćenje komentara… Pritom se ne smiju zanemariti ankete koje se redovito provode
– o zadovoljstvu klijenata i o rezultatima provedenih kampanja – a u koje hrvatske
tvrtke imaju povjerenja, pa se prema njima gotovo redovito orijentiraju i na temelju
rezultata korigiraju svoje komunikacijske strategije. Upravo je zato nakon provedene
kampanje preporučljivo i uobičajeno provesti istraživanje terenskom ili telefonskom
anketom, kako bi se utvrdilo jesu li i u kojoj mjeri ostvareni zadani ciljevi u
kampanji te zašto neki ciljevi nisu postignuti. Jedino se tako može pronaći kvalitetno
rješenje i voditi učinkovitu komunikacijsku strategiju. Evaluacija komunikacije jest
disciplina i proces koji se koristi raznim metodama i pokazateljima mjerenja, od
istraživačkih tehnika i metoda kao što su terenska marketinška istraživanja i
istraživanja javnog mnijenja, fokus – grupa, dubinski intervjui, metode promatranja,
pa sve do ključnih pokazatelja izvedbe poput Net Promoter Scorea ili raznih
pokazatelja za mjerenje medijske pojavnosti i publiciteta.

Ne postoji standardna metodologija ni metrika za mjerenje učinkovitosti PR – a, ali

postoje smjernice poput onih koje preporučuje AMEC. Sve drugo stvar je kreativnog
pristupa i sposobnosti prilagođavanja situaciji u okružju. Stoga se, kažu naši
sugovornici, ne može govoriti niti o najboljoj metodi koja je primjenjiva u svim
slučajevima, kao ni o najlošijoj metodi. Bez obzira koja se metoda ili skup metoda
primjenjuju, postupak mora biti transparentan i konzistentan.

Idealno je kad se može mjeriti učinak komunikacije i odnosa s javnošću na poslovni

rezultat tvrtke ili institucije. Poslovni rezultat ovdje treba shvatiti u najširem smislu
riječi, dakle ne samo kao financijski rezultat komercijalnih kompanija, koji najčešće
proizlazi iz porasta broja prodanih proizvoda odnosno usluga, nego i kao rezultat,

36
primjerice, porasta broja donacija za neku humanitarnu udrugu, promjene u načinu
ponašanja naše ciljane skupine kao što su prestanak pušenja, stjecanje zdravih
prehrambenih navika, promjene izbornog ponašanja, povećanja broja zagovornika
neke ideje, brenda, kompanije i slično. Važno je napomenuti da definiranje
komunikacijske strategije počinje analizom postojećeg stanja i nastavlja se
određivanjem ciljeva, ciljanih skupina, ključnih poruka, strategije i taktike, da bi se
potom nastavilo provedbom i ostvarivanjem rezultata. Pritom je evaluacija potrebna
u svim fazama tog procesa.

MediaNet je također razvio vlastiti alat specijaliziran za praćenje i analizu društvenih

mreža u Hrvatskoj i njezinom regionalnom okružju. Kupinić Guščić napominje da i
kod nas, kao i u najrazvijenijim zemljama, postoje menadžeri, pa i PR „stručnjaci“,
koji smatraju da im ne treba nikakvo mjerenje, da su dovoljni njihova poduzetnička
intuicija, dugogodišnje iskustvo, „poznavanje“ medija, industrije i tržišta.

Istraživanjima „za stolom“ analiziraju se količina i kvaliteta medijske pojavnosti u

klasičnim medijima, online medijima i na društvenim mrežama, analizira se i
istraživačkim tehnikama ispituje zamijećenost medijskog sadržaja (tehnologija
eyetrackinga), a terenskim se istraživanjima provjeravaju utjecaj i učinak te medijske
pojavnosti na stajališta i mišljenje ispitanika. U evaluaciji medijske komunikacije
koristimo se skupom standardnih i nestandardnih analitičkih parametara. U
standardne se svakako ubraja definiranje entiteta (institucija, osoba, događaja,
projekata), njihove zastupljenosti u medijskoj objavi, sentimentu, veličini medijske
objave (površini, trajanju), komercijalnoj vrijednosti objave, autoru i žanru objave,
izvoru, postojanju slike/fotografije/videomaterijala, pojavnosti u naslovu, najavi, na
naslovnici, poziciji članka na stranici ili vijesti unutar emisije, tematskoj cjelini,
događaju, dosegu objave.

U Hrvatskoj se mjerenje učinka odnosa s javnošću i komunikacije općenito još

prilično zanemaruje i mnogo se vremena još provodi u edukaciji klijenata.

37
Nažalost, veliki broj javnih poduzeća i državnih institucija nije svjestan prednosti
koje im pruža kontinuirano mjerenje, pa se zadovoljava nadzorom koji na kraju ipak
ne iskorištavaju kako bi iz njega izvukli detaljne podatke. U nedavnom malom
istraživanju koje je provela agencija za odnose s javnošću Abrakadabra, među PR
stručnjacima u Hrvatskoj i Srbiji vidljivo je da se kao najvažniji alat većinom još
uvijek upotrebljava izračun AVE. Na drugom je mjestu broj dojmova, a na trećem
broj objava, u unatoč tome što je struka postavila bolje načine i metodologije. Malo
PR stručnjaka upotrebljava i postavlja ključne pokazatelje uspješnosti, tzv. KPI-eve
(engl. Key Performance Indicators) kao mjerilo uspješnosti svojeg rada, što je
najčešće rezultat neshvaćanja, odnosno needuciranosti u mjerenju. U svijetu vlada
trend napuštanja odnosno smanjenja udjela i važnosti kvantitativne metrike (broj
objava, dojmova, cirkulacija, izračun vrijednosti objava), a sve se više ulaže u
kvalitativnu metriku (ispravno postavljanje KPI-eva i njihovo kontinuirano praćenje,
praćenje odaslanih i publiciranih ključnih poruka važnih za klijenta, praćenje
utjecajnih autora u smislu što i kako oni objavljuju o klijentu, mjerenje tonaliteta
objava upregnuto s položajem i važnosti objave i medija u kojem je objava
objavljena, itd.).

3.4. Nastup, prisutnost i kampanja na društvenim mrežama

Društvene mreže postaju sve važniji i nezaobilazni kanal komunikacije tvrtke,
branda ili pojedinca s korisnicima, konzumentima ili fanovima. Svi smo svjedoci
toga da se u samo pet godina svijet tržišnog komuniciranja iz temelja promijenio.
Tome su najviše doprinijeli ubrzani razvoj širokopojasnog pristupa Internetu,
društvene mreže te strelovit rast mobilnih platformi. Korisnici i kupci današnjice se o
uslugama i proizvodima informiraju putem weba i društvenih mreža, stavove i
mišljenja o kompanijama grade uz pomoć svoje online zajednice, primjedbe i
prigovore iznose na svojim vlastitim društveno-mrežnim profilima, a od tvrtki čijim
se proizvodima i uslugama služe očekuju da s njima komuniciraju otvoreno i
transparentno, tijekom čitavog dana.

38
Ujedno, društveno-mrežni profili gotovo su u potpunosti su zamijenili dojučerašnje
Službe za korisnike, odnosno Odjele za reklamacije. Stoga, bila tvrtka na društvenim
mrežama ili ne, korisnici će o njoj i njenim propustima svejedno komunicirati u
online prostoru. Zbog svega rečenog, društvene mreže danas se smatraju ključnom
točkom susreta tvrtke s korisnicima i prvom crtom obrane kada je riječ o izgradnji ili
očuvanju ugleda tvrtke.

Kalendar nastupa na društvenim mrežama

Prije kreiranja kalendara, potrebno je definirati i napraviti popis glavnih ciljeva

aktivnosti na društvenim mrežama.  Uvijek započinjemo od definiranja ciljeva na
godišnjoj bazi, što pomaže da lakše definiramo svoje mjesečne ciljeve. Zatim treba
razmisliti koja je društvena mreža dobra za poslovanje i ciljanu skupinu (npr.
Facebook koristimo za podjelu blog objava, članaka, fotografija i videa; YouTube za
podjelu snimljenih how-to videa…)

S pomoću kalendara aktivnosti tvrtke suradnici istražuju postojeći sadržaj tvrtke  i

počinju s izradom okvira koji sadrži teme vezane uz određeni mjesec. Ovo može
uključivati novo lansiranje proizvoda, određeni event tvrtke, nagradne natječaje i
igre, sklapanje partnerstva i slično.

U cilju ostvarenja navedenog potrebno je slijediti niže navedene preporuke.

 Neprestano biti u toku s aktualnostima i trendovima iz industrije.

 Pratiti konkurenciju i njihove online aktivnosti
 Istražiti teme koje su relevantne za brend, a koje će angažirati potencijalnu
zajednicu/publiku i podržati postavljene ciljeve. Kreiranje kalendara
započinje s izradom okvira tema i definiranjem tema koje želimo obraditi
svaki mjesec, tijekom cijele godine. S planiranjem se kreće barem mjesec
dana unaprijed pa će se tako, primjerice, okvir aktivnosti za prosinac
isplanirati u listopadu.
 Odabrati teme po mjesecima i danima (npr. ukoliko postoji više
proizvoda/usluga, posvetiti svaki mjesec pojedino jednom od njih), te na ovaj

39
 način naviknuti zajednicu koja će vjerojatno s nestrpljenjem očekivati novi
sadržaj.
 Povezati određene teme iz svakodnevnog života sa svojim
brendom/poduzećem (blagdani, hrana, godišnje doba, moda, sport,
zdravlje…).
 Savjeti vezani uz djelatnost: podijeliti vodiče i upute o korištenju nekog
proizvoda, snimiti kratke how-to videomaterijale…
 Povezane infografike, statistike, objave za medije.

Kalendar treba uključiti  sve osnovne specifikacije objava (tko, što, kad, gdje) i
osigurati da na jednom mjestu postoji uvid u sve trenutne aktivnosti na pojedinoj
društvenoj mreži (kada je i što objavljeno), kao i u prošle objave. Na ovaj način
dobiva se jasan pregled svih objava, u koji se mogu dodavati i vlastite bilješke.

 U kalendar se uvrštavaju važni datumi – državni blagdani i praznici,

unaprijed poznati datumi važni za tvrtku (lansiranje novog proizvoda, nastup
na sajmovima, konferencijama).
 Ukoliko se planira nagraditi ili iznenaditi fanove, tu aktivnost također treba
ubaciti u kalendar.
 Unijeti objave unaprijed. Alat poput Hoot Suitea ili Facebook opcija za
objavljivanje objava u budućem vremenu štede vrijeme.
 Spremiti omiljene vijesti i članke na koje se naiđe tijekom tjedna, a koji
mogu biti zanimljivi za dijeljenje u kalendaru.
 Pratiti statistike: samo zato što je je nešto uneseno u kalendar, ne znači da se
toga treba pridržavati. Ukoliko se kroz vrijeme primijeti da neki sadržaj ne
prolazi kod ciljane publike – treba ga promijeniti ili izbaciti. Najbolji način za
provjeru tipa sadržaja koji prolazi kod ciljane publike je stalno testiranje i
praćenje statistika („lajkovi“, komentari, podjele, „klikovi“…).

Kreiranje tablice

1) Prije ubacivanja sadržaja u kalendar, treba postaviti sljedeća pitanja:

40
Da li je ovaj sadržaj zanimljiv (smiješan, nov, ekskluzivan, iznenađujući,
edukativan, zabavan) i angažirajući? Bih li ga sam/a podijelio/la s drugima? Potiče li
Facebook „lajkove“, podjele i komentare?

Raspored vremena i učestalost objave sadržaja.

Neki optimalni broj objava tjedno za neke društvene mreže je: Faceboook : 3 – 10
objava tjedno, Twitter : minimalno 4 objave dnevno.

Potrebno je organizirati raspoloživo vrijeme u tjednu. Primjerice, ako pretpostavimo

da imate 1 sat dnevno, tj. 5 sati tjedno – tih sat vremena dnevno treba iskoristiti za
traženje novih članaka, kreiranje zanimljivog sadržaja, odgovaranje na pitanja
fanova, buduće zakazivanje unaprijed kreiranih objava.

Kreirati tablicu koja će sadržavati:

– datum pojedine objave

– temu objave

– detalje objave

– ime osobe koja je zadužena za objavu

– platformu na kojoj će se post objaviti

– tip objave

– druge važne detalje.

3.5. Nastup prema potencijalnim klijentima – poslovnim subjektima u Rijeci i

okolici
Novi trendovi u komunikacijama i tehnologiji, nove okolnosti na tržištu, rezanje
budžeta – sve su to okolnosti koje bitno utječu i mijenjaju dinamiku i prirodu
odnosa između klijenata i agencija.

Pored razloga koji proistječu iz sveprisutne krize i recesije, najviše promjena osjetilo
se ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju unutar koje, sa svojih nešto više od 4

41
milijuna stanovnika i niskom platežnom moći, spadamo u tržišta s niskim
potencijalom, sukladno čemu su i velike globalne kompanije prilagodile pristup
našem tržištu. Neki klijenti su se čak i povukli sa tržišta, neki su srezali budžete za
komunikacijske aktivnosti (iako, nisu srezali očekivanja i ciljeve), neki su smanjili
svoje lokalne timove pa sada nemamo više lokalnu osobu u Hrvatskoj sa strane
klijenta koja je fokusirana na naše tržište. Sada naše agencije pričaju s klijentima koji
sjede u Varšavi, Pragu ili Londonu, otkud koordiniraju pet ili više zemalja – među
kojima je Hrvatska u pravilu najmanja – pa je u skladu s tim i fokus na naše tržište
puno manji u usporedbi s ostalim tržištima. Kako bi se prilagodile ovim novim
okolnostima i nastavile pružati komunikacijske usluge koje ostvaruju ili pomažu
ostvarivanju poslovnih ciljeva klijenata, agencije su uvele različite promjene u
strukturi timova, uslugama, procesima i načinu poslovanja.  

U nastavku izdvajamo neke, po mišljenju autorice rada najbitnije, segmente za

uspješno funkcioniranje agencije i klijenata u novim okolnostima.

Povjerenje

Povjerenje se gradi i jača sa svakom uspješnom kampanjom, ali i s transparentnim,

fer i profesionalnim odnosom s obje strane. Međusobno povjerenje je posebno bitno
u okolnostima kada klijenti često nemaju dovoljno vremena i resursa kako bi
svakodnevno komunicirali s agencijama i bili upoznati sa svakim detaljem
kampanje. Agencije se trebaju ponašati kao filijale klijenta na lokalnom tržištu,
poradi čega im klijenti trebaju pružiti povjerenje i određenu autonomiju pri
donošenju odluka, što omogućuje da se iskoristi lokalna ekspertiza i puni potencijal
agencijskih stručnjaka. Zdrav odnos koji se temelji na povjerenju omogućuje
uključivanje agencije u sve segmente poslovanja klijenta, od faze strateškog
planiranja pa do implementacije, postavljanja ciljeva i provođenja komunikacijskih
planova.

Fokus na bitno

42
To se odnosi na sve segmente poslovanja, od međusobne komunikacije, brzog
donošenja odluka s obje strane, pa sve do izbora najefikasnijeg alata za ostvarivanje
dogovorenih ciljeva.

Potrebno je donositi brze odluke fokusirane na rješavanje problema i vrlo jasno ih

komunicirati, kako bi se maksimizirala efikasnost i minimaliziralo rasipanje resursa.
Česti dobitni slogan u današnjim hektičkim uvjetima poslovanja glasi: „Manje je
više“.   

Proaktivnost

Pri upravljanju kampanjama, ali i u komunikaciji s klijentom, izuzetno je bitna

proaktivnost koja omogućuje odabir pravog alata za određeni tip kampanje,
pravovremeno reagiranje, fokus na bitno i ostvarenje željenih rezultata. Proaktivne
agencije ne „odrađuju” posao već se ponašaju kao savjetnici i produžena ruka
klijenta, brinu o interesu klijenta u svakom trenutku, prilagođavaju se klijentu i
olakšavaju mu svakodnevni život. Također, proaktivne agencije kontinuirano
osluškuju tržište te prilagođavaju svoje poslovanje i usluge najnovijim trendovima.

Izlazak iz zone komfora

Promjene se zbivaju neprestano – i nikada brže – pa one agencije i klijenti koji su

dovoljno fleksibilni i koji se brzo prilagođavaju tim promjenama imaju puno veće
šanse da iskoriste nove okolnosti i trendove u poslovanju i komunikacijama.
Naravno, agencije su u tom odnosu stranka koja pruža uslugu te se od njih primarno
očekuje da prilagode svoje procese, komunikaciju, usluge, itd., kao i da da
preispituju način poslovanja koji će na najbolji mogući način utjecati na dosezanje
poslovnih ciljeva klijenta. S druge strane i klijenti moraju biti spremni na prilagodbu
vlastitih procesa i ustaljenih načina poslovanja, kako bi izvan zone komfora ugrabili
nove prilike na tržištu.      

43
Partnerski odnos

Partnerski odnos znači obostrani dobitak, tj. obostrano dobitnu (engl. win-win)

situaciju i za agenciju i za klijenta. Za zdrav partnerski odnos bitno je da klijent
razumije kako je agencijski cilj ostvariti pozitivne rezultate za njegovo poslovanje, a
istovremeno ostvarivati i poslovne ciljeve agencije. Da bi se postigao takav odnos
važno je da klijent i agencija transparentno komuniciraju i razumiju međusobne
poslovne modele i ciljeve.

U svakom slučaju, trendovi se odlikuju su brzim promjenama pa je potrebno

preispitati ustaljene procese, pravila funkcioniranja, definiranje ciljeva kampanja,
brifiranje, izvještavanje, davanje povratne informacije, kao i sve drugo što sačinjava
odnos između agencije i klijenta, kako bi rezultati komunikacijskih aktivnosti još
bolje pridonosili ostvarivanju zajedničkih poslovnih ciljeva.

Zaključak

Prema postojećem mišljenju, u industriji odnosa s javnošću „objektivni eksterni

pogled“  agencije na pozicije klijenata koji unajmljuju njihove usluge navodi se kao
jedan od osnovnih razloga zašto surađivati s PR agencijom. Ono što agenciju čini
specifičnom u odnosu na urede za odnose s javnošću unutar kompanija  jest
slobodniji i otvoreniji pristup u odnosu prema upravama kompanija koje se odlučuju
za takvu suradnju. Agencija svojim znanjem i iskustvom prikupljenima u poslovima
s velikim brojem različitih klijenata može lakše prepoznati tržišnu poziciju u kojoj se
određena kompanija nalazi, zbog čega je u stanju temeljitije predlagati korake u
prevladavanju određenih situacija.
No, tko su ti zaposlenici u agenciji koji savjetuju klijente i što se može od svakoga od
njih očekivati? 

Prije svega, treba reći da funkcije  zaposlenika, odnosno hijerarhije u PR agencijama,

nisu opće prihvaćen standard unutar agencijskog sektora. 

Sama hijerarhija savjetništva u agencijama prvenstveno označava samostalnost u

obavljanju posla koja proizlazi iz ekspertize pojedinca. Ukoliko sagledavamo

44
najčešće funkcije u hrvatskim agencijama možemo reći kako stariji savjetnici i
savjetnici samostalno vode klijente i projekte, pri čemu stariji savjetnici vode one
najznačajnije, koji su označeni kao ključni za agenciju.  Određeni projekti na kojima
zajedno rade savjetnici i mlađi savjetnici u većini slučajeva su pod nadzorom i
koordinacijom starijih savjetnika. Unutar nekih manjih projekata koji ne uključuju
izradu strategija, izradu planova ili određene koordinacije, ne pretpostavlja se
uključivanje viših savjetničkih razina.

Kada se govori o kompetencijama za određenu poziciju, možemo reći da osoba na

savjetničkoj funkciji samostalno vodi manje složene projekte i timove, dok mlađi
savjetnik najčešće nema samostalnost u radu pa je, osim u nekim iznimnim
slučajevima koji ne zahtijevaju osobu s više iskustva, dio je tima koji radi na
projektu. Sukladno rečenom, za razliku od mlađih savjetnika, osoba na savjetničkoj
poziciji uz standardna PR znanja mora imati razvijene kompetencije u segmentu
vođenja projekata i timova, prodaje, prezentacijskih vještina… Za savjetnike još nije
nužno da su ove kompetencije na najvišem nivou, no na taj nivo moraju doći kako bi
mogli biti promovirani na poziciju starijeg savjetnika. 

Dok velike PR agencije  pri radu na projektima obično formiraju timove u koje
uključuju pozicije od starijeg savjetnika do asistenta, u manjim agencijama se često
uključuje većina zaposlenika. Značaj i zahtjevnost projekta, posao kojim se klijent
bavi i specifična znanja savjetnika najčešće utječu na profil i broj osoba koje će raditi
na nekom projektu ili klijentu.

Napredovanje s jedne savjetničke pozicije na drugu u PR agencijama nije vremenski

definirano, niti postoje određeni prioriteti koji se službeno moraju ispuniti. Najbolji
savjeti za napredak u agencijama uključuju postizanje rezultata, predan rad te
učenje i motiviranost.

45
Zaključno, o agencijama se može reći da je neosporiva činjenica  da mladi ljudi
stupanjem u agencijski PR imaju priliku dobiti bitnu količinu znanja i iskustva.
Agencije se u tom pogledu slobodno može predstaviti kao odgajatelje ponajboljih
stručnjaka u odnosima s javnošću. Konstantna dinamika, surađivanje s različitim
industrijama i odrađivanje iznimnih količina posla sigurni su pokazatelji kako
agencije stvaraju najbolje temelje za svaku daljnju aktivnost u različitim segmentima
industrije.

Nacrtak

Glavni predmet ovog rada jest strategija odnosa sa javnošću i promocije za odabranu
komunikacijsku agenciju u gradu Rijeci. Glavne zadaće komunikacijskih agencija su
kampanje. Kampanja je dio širih komunikacijskih aktivnosti odnosa s javnošću.
Prvenstveno je usmjerena na određen vremenski period, a možemo ju odrediti kao
organiziranu aktivnost s ciljem osiguranja potpore (dijela) javnosti. Za ostvarenje
cilja kampanje koriste se različite strategije i taktike. Strategije su pomno planirane
aktivnosti kampanje, dok se taktika odnosi na specifične aktivnosti koje ovise o
samom tijeku kampanje i događajima u kampanji. No, uspješnost kampanje
ponajviše ovisi o kreativnosti i pomnosti planiranja te uspješnosti realiziranja
strategije. Prema postojećem mišljenju u industriji odnosa s javnošću, kao jedan od
osnovnih razloga zašto surađivati s PR agencijom navodi se „objektivni eksterni

46
pogled“  agencije na pozicije klijenata koji unajmljuju njihove usluge. Ono što
agenciju čini specifičnom u odnosu na urede za odnose s javnošću unutar kompanija 
jest slobodniji i otvoreniji pristup u odnosu prema upravama kompanija koje se
odlučuju za takvu suradnju.

Ključne riječi: agencija, kampanja, odnosi s javnošću, Rijeka, strategija

Literatura i izvori
Knjige:

1. Cutlip, S.M., Center, A.H., Broom, G.M., 2003: Odnosi s javnošću. Zagreb:
MATE.
2. Dave Evans: Socialmedia marketing
http://www.pauladaunt.com/books/Social%20Media%20Marketing.pdf
3. Gregory, A., 2006: Odnosi s javnošću: Planiranje i upravljanje kampanjama.
Zagreb: HUOJ.
4. Krug, S. (2013) Don’t Make Me Think, Revisited: A
CommonSenseApproach to Web and Mobile Usability –
https://www.avis.it/userfiles/file/Dont_Make_Me_Think_A_Common_Sense
_Approach_to_Web_Usability_2nd_Ed_2005.pdf
5. Jugo, D., 2012: Strategije odnosa s javnošću. Zagreb: Profil
Knjiga/NoveltiMillenium.
6. Penović, A., Cetinić, M., Rašeta, I., Ličina, B., 2014: Pobijedite internet ili će
internet pobijediti vas. Zagreb: Jasno&Glasno.

47
 7. Ružić D., (2014). E – marketing., Osijek: Sveučilište J.J. Strossmayera,
Ekonomski fakultet Osijek
8. Scott, D.M., 2009: Nova pravila marketinga & PR – a. Zagreb: Dva i dva.

Dodatno:

- Bernie Borges: Marketing 2.0

http://www.findandconvert.com/ebook/Marketing – 2 – 0 – Bridging – the –
Gap.pdf
- Michael Philips, SalliRasberry : Marketing
withoutadvertisinghttp://leescox.com/ned/Marketing.pdf

Internetski izvori

- Zeisser , M. (2010) Unlockingtheelusivepotentialofsocialnetworks.

McKinseyQuarterly. Vol. 3.. http://www.mckinsey.com/business –
functions/marketing – and – sales/our – insights/unlocking – the – elusive –
potential – of – social – networks
- https://www.iabeurope.eu/research – thought – leadership/the – consumer –
barometer – tool/
http://www.huoj.hr/osj – za – pocetnike/pr – agencije – funkcije – i –
znacenja – hr560
http://www.communicationmonitor.eu/

48
Popis grafikona

1. Grafikon 2.1. PR profesionalci

2. Grafikon 2.2.Marketinški profesionalci
3. Grafikon 2.3. Šef
4. Grafikon 2.4. Šef prema Upravi
5. Grafikon 2.5. Za 5 godina odnosi s javnošću
6. Grafikon 2.6. Komunikacijska kretanja u sljedećih 5 godina
7. Grafikon 2.7. Primarna djelatnost agencije
8. Grafikon 2.8. Ukupni prihodi
9. Grafikon 2.9. Struktura prihoda
10. Grafikon 2.10. Pripadnost međunarodnoj grupaciji
11. Grafikon 2.11. Ukupan broj zaposlenih
12. Grafikon 2.12. Ukupan broj zaposlenih po spolu
13. Grafikon 2.13. Prevladavanje spola
14. Grafikon 2.14. Udio pitch-eva
15. Grafikon 2.15. Očekivanja

49
 16. Grafikon 2.16. Faktori utjecaja

IZJAVA O AUTORSTVU

kojom izjavljujem da sam završni rad pod naslovom

STRATEGIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU I PROMOCIJA MLADE

KOMUNIKACIJSKE AGENCIJE U RIJECI

50
izradio/la samostalno. Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se
temelje na drugim izvorima, bilo da su u pitanju knjige, znanstveni ili stručni članci,
internetske stranice, propisi i sl. u radu su jasno označeni kao takvi te adekvatno
navedeni u popisu literature.

Zagreb, 16. travanj.2019

ANA GRABOVAC MANCE

(ime, prezime)

__________________________________

(potpis)

51