Publ 021 Analiza RDF

ANALIZA ISKUSTAVA U PROIZVODNJI I KORIŠTENJU RDF U JUGOISTOČNOJ EUROPI
OPĆI PODACI
Naziv projekta / posla / rada: Analiza iskustava u proizvodnji i korištenju RDF‐a u Jugoistočnoj
Europi

Oblast kojoj pripada Studija: Upravljanje otpadom

Naručilac: REZ ‐ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH d.o.o.
Štrosmajerova 11,
72 000 Zenica, BiH

Izvršilac / obrađivač / Konzorcij: ENOVA d.o.o. Sarajevo
Podgaj 14,
71000 Sarajevo, BiH
Ovlaštena osoba: Fethi Silajdžić, direktor

Ugovor br.: 1243/16 od 04.08.2016.

Voditelj Projekta: doc. dr Irem Silajdžić, dipl.ing.okol.

Stručni tim za izradu Studije: doc. dr Irem Silajdžić, dipl.ing.okol.
doc.dr Sanda Midžić Kurtagić, dipl.ing.građ.
Maja Jaćimovska, mag.oecol.
Ena Hatibović, dipl. biol.
Selma Gljiva Mekić, dipl. geog.
Admir Mešanović, dipl.ing.građ.
Šejla Mahmutović, apsolvent Mašinskog fakultetaUNSA

Stručni tim za praćenje Marela Zdenac, rukovodilac sektora za regionalnu podršku
realizacije Studije ispred
Naručioca:

Period izrade / dostave: 04.08. ‐ 30.9.2016.

ENOVA d.o.o. Sarajevo i
SADRŽAJ

1 Uvod ................................................................................................................................................ 1
1.1 O projektu .............................................................................................................................. 1
1.2 Definicija i vrste otpada ......................................................................................................... 1
1.3 Otpad kao alternativno gorivo – RDF certificiran i normiran proizvod (kalorična vrijednost,
hemijski i fizički sastav) ....................................................................................................................... 2
1.3.1 Otpad kao alternativno gorivo .......................................................................................... 2
1.3.2 RDF .................................................................................................................................... 2
1.3.3 Karakteristike RDF‐a .......................................................................................................... 4
1.3.4 RDF kao certificiran i normiran proizvod .......................................................................... 7
1.4 Koristi od uvođenja alternativnih goriva ............................................................................... 8
2 Uvjeti za proizvodnju RDF‐a ............................................................................................................ 9
2.1 Tehničko‐tehnološki uvjeti .................................................................................................... 9
2.2 Ekonomski uvjeti .................................................................................................................. 16
2.3 Ekološki uvjeti ...................................................................................................................... 17
2.3.1 Okolišna dozvola ............................................................................................................. 17
2.3.2 Vodni akti ........................................................................................................................ 18
2.3.3 Zaštita na radu ................................................................................................................. 19
2.4 Zakonski okvir (EU i nacionalno zakonodavstvo) ................................................................. 20
2.4.1 EU zakonodavstvo ........................................................................................................... 20
2.4.2 Nacionalno zakonodavstvo ............................................................................................. 21
3 Iskustva u proizvodnji i korištenju RDF (Refuse Derived Fuel) ...................................................... 25
3.1 Uvod .................................................................................................................................... 25
3.2 Austrija ................................................................................................................................. 28
3.3 Crna Gora ............................................................................................................................. 30
3.4 Hrvatska ............................................................................................................................... 30
3.5 Kosovo ................................................................................................................................. 34
3.6 Mađarska ............................................................................................................................. 35
3.7 Makedonija .......................................................................................................................... 35
3.8 Njemačka ............................................................................................................................. 36
3.9 Slovenija ............................................................................................................................... 38

ENOVA d.o.o. Sarajevo ii
3.10 Srbija .................................................................................................................................... 39
4 Korištenje RDF u BiH ..................................................................................................................... 43
4.1 Tvornica Cementa Kakanj .................................................................................................... 43
4.1.1 Uvod ................................................................................................................................ 43
4.1.2 Opis procesa proizvodnje ................................................................................................ 43
4.1.3 Potrošnja energenata ...................................................................................................... 45
4.1.4 Potrošnja alternativnih goriva ......................................................................................... 45
4.1.5 Korištenje RDF‐a u TCK .................................................................................................... 47
4.2 Fabrika Cementa Lukavac .................................................................................................... 48
4.2.1 Uvod ................................................................................................................................ 48
4.2.2 Opis procesa proizvodnje ................................................................................................ 48
4.2.3 Potrošnja energenata ...................................................................................................... 51
4.2.4 Potrošnja alternativnih goriva ......................................................................................... 51
4.2.5 Korištenje RDF‐a u FCL .................................................................................................... 53
4.2.6 Okolišne koristi od upotrebe AG u Fabrici cementa Lukavac ......................................... 55
5 Mogućnosti za proizvodnju RDF u BiH .......................................................................................... 57
5.1 Zakonski okvir, hijerarhija propisa ....................................................................................... 57
5.2 Strateški i planski dokumenti .............................................................................................. 57
5.2.1 Federalna strategija zaštite okoliša ................................................................................. 57
5.2.2 Federalni plan upravljanja otpadom (2012‐2017) .......................................................... 59
5.2.3 Kantonalni planovi upravljanja otpadom ........................................................................ 62
5.3 Deponije ‐ trenutno stanje, sa posebnim osvrtom na ZDK, SBK/KSB i KS ........................... 66
5.3.1 Stanje deponija u ZDK ..................................................................................................... 66
5.3.2 Stanje deponija u SBK/KSB .............................................................................................. 71
5.3.3 Stanje deponija u KS ........................................................................................................ 74
5.4 Operateri otpada sa posebnim osvrtom na ZDK, SBK/KSB i KS ........................................... 74
5.5 Mogući načini rješavanja problema s otpadom sa posebnim osvrtom na ZDK, SBK/KSB i KS
75
5.6 Analiza količina otpada koji se može koristiti za proizvodnju alternativnih goriva ............. 77
5.6.1 Količine otpada u ZDK ..................................................................................................... 77
5.6.2 Količine otpada u SBK/KSB .............................................................................................. 80
5.6.3 Količine otpada u KS ........................................................................................................ 83

ENOVA d.o.o. Sarajevo iii
5.7 Pretpostavke za pokretanje proizvodnje RDF u BiH (finansijski aspekt, infrastruktura,
ekološki aspekt) ................................................................................................................................ 85
6 Zaključci ......................................................................................................................................... 87
7 Popis korištene literature.............................................................................................................. 89
8 Prilozi ............................................................................................................................................. 93
8.1 Prilog 1 ‐ Primjer izvještaja o provedenoj analizi kvaliteta RDF / SRF ................................. 93

ENOVA d.o.o. Sarajevo iv
POPIS SLIKA

Slika 1: Područje primjene goriva (RDF) u ovisnosti od toplotne moći veličine čestice d90 .................. 6
Slika 2: Ručno sortiranje otpada ........................................................................................................... 10
Slika 3: Klasična oprema za sjeckanje otpada a) mlin čekićar b) sjeckalica za otpad ........................... 10
Slika 4: Prosijavanje u svrhu redukcije veličine čestica a) rotirajuće sito, b) prosijavanje pomoću
diskova .................................................................................................................................................. 11
Slika 5: Zračna separacija u svrhu razdvajanja lake i teške frakcije otpada .......................................... 12
Slika 6: Magnetna separacija u više faza radi boljeg izdvajanja magnetnih materijala ........................ 13
Slika 7: Izdvajanje hlorirane plastike uz pomoć NIR detektora ............................................................. 14
Slika 8: Geografski razmještaj cementnih postrojenja u Austriji koja koriste RDF / SRF ...................... 29
Slika 9: Dijagram troškova energije (€/t klinkera) u ovisnosti od stepena primjene AG ...................... 46
Slika 10: Skladište alternativnih goriva (izvor: terenska posjete FCL, septembar 2016.) ..................... 52
Slika 11. a) novoizgrađena hala za skladištenje AG, b) transportna traka (izvor: terenska posjete FCL,
septembar 2016.) .................................................................................................................................. 54
Slika 12: Trenutni i potencijalni dobavljači AG za cementaru .............................................................. 54
Slika 13: Prikaz mjernog mjesta u toku uzorkovanja ............................................................................ 55
Slika 14: Shema regionalnog koncepta na području kantona ............................................................... 59
Slika 15: Prijedlog organizacije sistema sakupljanja otpada ................................................................. 60
Slika 16: Sadržaj RCUO .......................................................................................................................... 61
Slika 17: Regionalni koncept izgradnje RCUO u FBiH ............................................................................ 62

ENOVA d.o.o. Sarajevo v
POPIS TABELA

Tabela 1: Sastav RDF‐a (tipični) za različite zemlje/regije EU ................................................................ 3
Tabela 2: Vrijednosti elemenata goriva u ovisnosti o komponentama RDF‐a ........................................ 4
Tabela 3: Vrijednosti elemenata goriva u ovisnosti o komponentama RDF‐a ........................................ 5
Tabela 4: Karakteristike RDF‐a u ovisnosti od izvora ............................................................................. 7
Tabela 5: Varijacija parametara RDF‐a u ovisnosti od lokacije/zemlje porijekla otpada ........................ 7
Tabela 6: Različite tehnologije mehaničke obrade otpada ..................................................................... 9
Tabela 7: Nadležnost institucija pri upravljanju otpadom u FBiH ......................................................... 23
Tabela 8: Energetsko iskorištavanje komunalnog otpada putem spaljivanja (izraženo u hiljadama
tona nafte) u Europi .............................................................................................................................. 27
Tabela 9: Kapaciteti za proizvodnju i korištenje SRF /RDF u Europi ..................................................... 28
Tabela 10: Vrste proizvoda TCK i proizvodnja za 2015. godinu ............................................................ 43
Tabela 11: Tehnološki proces dobivanja cementa ................................................................................ 43
Tabela 12: Rezultati monitoringa emisija tokom probnog suspaljivanja u TCK .................................... 45
Tabela 13: Količine spaljenih automobilskih guma u TCK ..................................................................... 47
Tabela 14: Koristi od ugradnje sistema za doziranje RDF‐a ................................................................. 47
Tabela 15: Tehnološki proces dobivanja cementa ................................................................................ 49
Tabela 16: Količine i vrste AG suspaljenih u FCL za period od 2012.‐2015. ......................................... 52
Tabela 17: Zahtjevi internog standarda u vezi sa kvalitetom RDF‐a ..................................................... 53
Tabela 18: Rezultati mjerenja zagađujućih materija FCL i usporedba sa graničnim vrijednostima ..... 56
Tabela 19: Ukupni rezultati mjerenja zagađujućih materija FCL .......................................................... 56
Tabela 20: Pregled kantona koji su donijeli Kantonalni plan upravljanja otpadom ............................. 63
Tabela 21: Pregled kantonalnih planova upravljanja otpadom sa osvrtom na izgradnju RCUO i MBO 63
Tabela 22: Općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD "Mošćanica" ................................................ 67
Tabela 23: Općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD Doboj ........................................................... 67
Tabela 24: Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u ZDK .................................................. 69
Tabela 25: Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u SBK/KSB .......................................... 72
Tabela 26: Komunalna preduzeća nadležna za upravljanje otpadom po općinama u ZDK, SBK/KSB i KS
.............................................................................................................................................................. 74
Tabela 27: Količine prikupljenog komunalnog otpada u općinama ZDK .............................................. 78
Tabela 28: Ukupne količine proizvedenog otpada u 2015. godini na području općina ZDK i
procentualni udio pojedinih komponenti u ukupnoj strukturi otpada ................................................. 79
Tabela 29: Količine prikupljenog komunalnog otpada u općinama SBK/KSB ....................................... 80

ENOVA d.o.o. Sarajevo vi
Tabela 30: Ukupne količine proizvedenog otpada u 2015. godini na području općina SBK/KSB i
procentualni udio pojedinih komponenti u ukupnoj strukturi otpada ................................................. 82
Tabela 31: Vrste i ukupne količine otpada po kategorijama proizvedenog ili tretiranog na području KS
iz 2015. godine ...................................................................................................................................... 83
Tabela 32: Ukupne količine i procentualni udio reciklažnog otpada zastupljenog u komunalnom
otpadu ................................................................................................................................................... 84

ENOVA d.o.o. Sarajevo vii
POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Očekivani efekti smanjenja količina za odlaganje primjenom mjera za selektivno
prikupljanje i uspostavu MBO‐a ............................................................................................................ 59
Grafikon 2: Procentualni odnos ukupnih količina svih vrsta otpada za proizvodnju RDF‐a, otpada za
proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području ZDK ................................................................ 80
Grafikon 3: Procentualni odnos ukupnih količina svih vrsta otpada za proizvodnju RDF‐a, otpada za
proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području SBK/KSB ......................................................... 83
Grafikon 4: Procentualni odnos ukupnih količina komunalnog otpada za proizvodnju RDF‐a, otpada
za proizvodnju komposta, te ostalog otpada na području KS .............................................................. 84

ENOVA d.o.o. Sarajevo viii
POPIS SKRAĆENICA

AG Alternativno gorivo
BFC Beočinska Fabrika Cementa
BPK Bosansko‐podrinjski kanton
BiH Bosna i Hercegovina
BPD bruto domaći proizvod
CGO Centar za gospodarenje otpadom
CUO Centar za upravljanje otpadom
GIZ Deutsche Gesselschaft fürInternationale Zusammenarbeit (Njemačka
organizacija za međunarodnu saradnju)
LoW European List of Waste (Europski katalog otpada)
EU Europska Unija
FCL Fabrika Cementa Lukavac
FBiH Federacija Bosna i Hercegovina
FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma
FPUO Federalni plan upravljanja otpadom
GJ gigadžul
HNK Hercegovačko‐neretvanski kanton
IED Industrial Emission Directive
JI Europa Jugoistočna Europa
JKP Javno komunalno preduzeće
JP Javno preduzeće
K10 Kanton 10
KJKP Kantonalno javno komunalno preduzeće
KP Kantonalno preduzeće
KS Kanton Sarajevo/Sarajevski kanton
kg kilogram
kg/stan/god kilograma po stanovniku godišnje
km kilometar
km2 kilometar kvadratni
KM konvertibilna marka
MBO mehaničko‐biološka obrada otpada
m metar
m3 metar kubni
m2 metar kvadratni
NN Narodne novine
PK Posavski kanton
PS Pretovarna stanica
RCU Regionalni centar za upravljanje otpadom
REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH
RD Regionalna deponija
RDF Refuse Derived Fuel
RH Republika Hrvatska
RS Republika Srbija
Sl. Službeni
SRF Solid Recovered Fuel
SBK Srednjobosanski kanton
t tona
TCK Tvornica cementa Kakanj

ENOVA d.o.o. Sarajevo ix
TE termoelektrana
t/god tona po godini
TS Transfer stanica
USK Unsko‐sanski kanton
ZHK Zapadno‐hercegovački kanton
ZDK Zeničko‐dobojski kanton
ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

ENOVA d.o.o. Sarajevo x
1 UVOD
1.1 O projektu
Dokument “Analiza iskustava u proizvodnji i korištenju RDF‐a u Jugoistočnoj Evropi“urađen je za
potrebe projekta “Prerada komunalnog otpada kao alternativnog goriva u cementnoj industriji u
BiH“. Projekat se implementira u periodu 2015.‐2018. godine. Partneri u projektu su Njemačka
organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) – program develoPPP, Tvornica Cementa Kakanj, REZ
agencija i Mašinski fakultet u Zenici.
Cilj projekta je korištenje prerađenog industrijskog i komunalnog otpada te otpadnih guma kao
energenta u proizvodnji cementa u BiH. Očekivani rezultati projekta su smanjenje količine fosilnih
goriva korištenih u cementnoj industriji, kao i smanjenje komunalnog otpada na deponijama.
U okviru projekta je bilo potrebno uraditi analizu iskustava u proizvodnji i korištenju RDF‐a na
području Jugoistočne Evrope. Cilj izrade ovog dokumenta je prikupljanje relevantnih informacija
vezanih za sagledavanje mogućnosti pokretanja proizvodnje RDF‐a iz industrijskog i komunalnog
otpada i njegovog korištenja kao alternativnog goriva u Tvornici cementa Kakanj radi kontinuiranog
snabdijevanja tvornice ovim energentom. Analizom su obuhvaćene zemlje u regionu uključujući
Bosni u Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo te Austriju,
Mađarsku i Njemačku.
1.2 Definicija i vrste otpada
Prema članu 4. Zakona o upravljanju otpadom1, član 4., otpad se definiše kao sve tvari ili predmeti
koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži njihovo odlaganje sukladno jednoj od kategorija
otpada navedenoj u listi otpada i utvrđenoj u provedbenom propisu.
Ovaj Zakondefinira nekoliko različitih kategorija otpada:
komunalni otpad ‐ je otpad iz domaćinstva, kao i drugi otpad koji je zbog svoje prirode ili
sastava sličan otpadu iz domaćinstva;
opasni otpad ‐ je svaki otpad koji je utvrđen posebnim propisom i koji ima jednu ili više
karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš po svom porijeklu, sastavu
ili koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i reguliran
provedbenim propisom;
neopasni otpad ‐ je otpad koji nije definiran kao "opasni otpad";
inertni otpad ‐ je otpad koji nije podložan značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim
promjenama. Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski
obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u
kontakt na način da prouzrokuje zagađenje okoliša ili ugrožavanje zdravlja ljudi. Ukupna
vlažnost, sadržaj zagaditelja u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne bi
došlo do ugrožavanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda;
biorazgradivi otpad ‐ je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju kao
što je hrana, vrtni otpad, papir i karton;
tečni otpad ‐ je svaki otpad u tečnoj formi uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.

1
Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09

ENOVA d.o.o. Sarajevo 1
1.3 Otpad kao alternativno gorivo – RDF certificiran i normiran proizvod

(kalorična vrijednost, hemijski i fizički sastav)
1.3.1 Otpad kao alternativno gorivo
Alternativnim gorivima (AG) se smatraju goriva koja će u budućnosti u potpunosti ili djelimično
zamijeniti fosilna goriva. U posljednjih nekoliko decenija mnogo se ulaže u istraživanje utjecaja
alternativnih goriva na efikasnost postrojenja.Alternativna goriva se mogu ugrubo podijeliti na:
biogoriva
prirodni gas
gorivo iz otpada (GIO)
hidrogen
nuklearna energija.2
Da bi ova goriva bila ekonomski održiva moraju zadovoljiti određene kriterije:
dostupnost
agregatno stanje goriva (čvrsto, tečno, gasovito)
sadržaj kružnih elemenata (Na, K, Cl, S)
toksičnost (organske smjese, teški metali)
sastav i sadržaj pepela
sadržaj isparljivih spojeva
toplotna moć (u većini slučajeva potrebno je preko 8 MJ/kg)
fizičke osobine (granulacija‐scrap size, gustina, homogenost)
mogućnost usitnjavanja
sadržaj vlage.3
Za proizvodnju alternativnog goriva od otpada neophodnaje izgradnja pogona za mehaničko‐
biološku obradu (MBO) otpada. Uvođenjem MBO obrade otpada postiže se maksimiziranje količina
obnovljivih sirovina (metal, staklo, plastika, papir i dr.), proizvodnja komposta, proizvodnja bioplina,
proizvodnja čvrstog goriva iz otpada (RDF4) i na kraju proizvodnja bio‐stabiliziranog materijala za
odlaganje.5
Sastav komunalnog otpada varira uslijed različitih izvora, godišnjeg doba, te ljudskih navika pa tako
varira i gorivo koje nastaje iz njega. Sirovi otpad sadrži visoku koncentraciju vlage, niske je kalorične
vrijednosti, ima širok raspon veličine čestica, te visoki sadržaj pepela. Zbog toga je upotreba sirovog
otpada kao goriva neprivlačna, te se otpadni materijal prerađuje kako bi se uklonili reciklirajući
dijelovi (npr. metali) i inertne frakcije (poput stakla), te se izdvajaju, ukoliko je to moguće, organski
dijelovi visoke koncentracije pepela i vlage. Ovi su organski dijelovi podvrgnuti procesima
kompostiranja ili anaerobne digestije.6
1.3.2 RDF
Gorivo iz otpada (GIO) ili RDF (Refuse Derived Fuel) svoje porijeklo vodi iz različitih izvora. Najčešći
izvori su komunalni, komercijalni i industrijski otpad, građevinski otpad i otpadni mulj. RDF se
također može proizvesti iz gorivih frakcija koje se nalaze u otpadu, koji je na samom izvoru
razdvojen, a ne može se reciklirati. Neki od primjera ovog slučaja dobivanja RDF‐a su:

2
Alternative Fuels in Cement Manufacturing, 2011 Moses P.M. Chinyama University of Malawi – The Polytechnic, Malawi
3
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1877705813004955
4
RDF – Refuse Derived Fuel
5
Enova, Studija opravdanosti izgradnje pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada i njegovo dalje korištenje u energetske svrhe – I faza,
2016
6
Psomopoulos, 2014.

ambalažni otpad,
karton prikupljen u posebnim kontejnerima,
otpadne automobilske gume,
otpadni tekstil,
otpadna biomasa,
ostaci iz prerađivačke djelatnosti.
U osnovni sastav RDF‐a ulaze papir i karton, plastika, drvo i tekstil. Još jedan od primjera otpada koji
se koristi za proizvodnju RDF su ostaci visoke energetske vrijednosti (papir+plastika+guma) iz uljnih
filtera.7Tabela1daje prikaz sastava RDF‐a dobivenog iz komunalnog otpada u nekoliko država članica
EU8.
Tabela 1: Sastav RDF‐a (tipični) za različite zemlje/regije EU
Frakcija otpada Grčka Velika Britanija Italija (%) Flamanska regija Belgija (MBO)
(MBO) (%) (%) Sortiranje %
(%)
Printani materijal 37 64a)
Ostaci papira 6,6 84 44 13
Printana ambalaža 18,1
Plastična ambalaža 22,9 11 23 31 9
Ostaci plastike 1,7
Tekstil 10,8 12 14
b)
Drvo 0,4 5 4,5 12 27 c)
Organska frakcija‐ ostalo 1,3 16,5 30
Napomena: a) uključuje papir, tekstil, drvo; b) uključuje staklo, drvo, tekstil i metale; c) uključuje gumu, sintetički materijal.

Pored onih vrsta otpada koji su, zbog svog sastava i karakteristika, poželjne komponente u gorivu,
postoje i one vrste koje se ne smiju naći u sastavu RDF‐a jer na određeni način imaju negativan
utjecaj na zdravlje ljudi, kvalitet zraka ili na odvijanje tehnološkog procesa, a to je:
azbest –mora se odložiti u skladu sa pravnim smjernicama zbog svog negativnog uticaja na
zdravlje ljudi;
CCA (bakar‐krom‐arsen) tretirano drvo – ne podržava se sagorijevanje ovog tipa drveta zbog
emisije potencijalno štetnih produkata;
opasni otpad – ovim otpadom se treba upravljati u skladu sa Federalnom strategijom
upravljanja otpadom9 i Federalnim planom upravljanja otpadom 2012‐201710i ostalim
relevantnim nacionalnim propisima;
otpad visokog sadržaja minerala – ovakav otpad ima nisku energetsku vrijednost, proizvodi
više pepela od ostalih tipova otpada, te se njime treba upravljati tako da se omogući
ponovna upotreba ili recikliranje;
medicinski otpad – zbog svoje opasne prirode, ovakav se otpad odlaže i sa njim se rukuje na
osnovu posebnih propisa;
otpadne baterije i akumulatori – upravljanje ovim otpadom treba biti osigurano kroz sistem
reciklaže i zbrinjavanja;
neopasni proizvodni otpad – otpad koji je nastao u procesu proizvodnje, ne koristi se kao
sekundarna sirovina u industriji i po svojim osobinama nije sličan komunalnom otpadu;

7
Del Zotto i sar, 2014.
8
Psomopoulos, 2014.
9
U Federalnoj strategije zaštite okoliša 2008‐2018 (FMOIT, 2009)
10
FMOIT, 2011

otpad koji sadrži hemikaliju ili mješavinu hemikalija koje prelaze dozvoljene, granične
vrijednosti – RDF ne bi trebao sadržavati dioksine, hlorirane hidrokarbonate ili druge
supstance koje utječu na razaranje ozonskog omotača.11
1.3.3 Karakteristike RDF‐a
Različite kvalitete RDF‐a se mogu proizvoditi, što ovisi o potrebama korisnika ili tržišta. Karakteristike
goriva sumiraju sva svojstva koja utječu na upotrebu otpada kao goriva. Najznačajnije karakteristike
RDF‐a su:
toplotna moć
hemijski sastav
fizički sastav.
Njihove vrijednosti variraju u ovisnosti od izvora (domaćinstva, firme, industrija itd.), načina
prikupljanja otpada (miješani otpad ili sistem odvojenog prikupljanja) i vrste tehnologije proizvodnje.
Tipični raspon vrijednosti hemijskih i fizičkih karakteristika RDF je prikazan u tabeli 2.
Tabela 2: Vrijednosti elemenata goriva u ovisnosti o komponentama RDF‐a12
Hemijski sastav Fizički sastav
Toplotna moć 10‐18 MJ/kg Veličina čestice 10 – 300 mm
Vlaga 10 – 30 % Gustoća 120‐300 (kg/m3)
Pepeo 10 – 20 %
Cl 1 – 1,8 %
S 0,3 – 0,8 %

Toplotna moć bilo kojeg goriva predstavlja količinu toplote koja se oslobodi prilikom procesa
sagorijevanja po jediničnoj masi goriva pri standardnim uvjetima. Predstavljena je donjom i gornjom
toplotnom moći pri čemu donja toplotna moć predstavlja oslobođenu toplotu po jedinici mase
goriva pri kojoj voda u produktima sagorijevanja ostaje u parnom stanju, dok je gornja toplotna moć
ona oslobođena toplota po jedinici mase goriva pri kojoj se iskorištava toplota kondenzacije vodene
pare iz produkata sagorijevanja.
Do pouzdanih podataka o vrijednost toplotne moći goriva se dolazi korištenjem kalorimetrijske
bombe ili, ukoliko je poznat sastav goriva, pomoću poznatih jednačina. Donja toplotna moć istog
goriva je manja od gornje za toplotu kondenzacije vodene pare. Donja toplotna moć RDF‐a je prilično
konzistentna (20 – 23 MJ/kg) za sav, na izvoru razdvojeni otpad. Za komunalni otpad koji je
pomiješan, vrijednost toplotne moći je 13 MJ/kg, dok je za netretirani komunalni otpad vrijednost
niža i iznosi 8‐11 MJ/kg.13
Na kaloričnu vrijednost također utječe i vlaga koja je još jedna bitna karakteristika RDF. Sadržaj vlage
bi se u optimalnim uvjetima trebao kretati između 15 i 25%. Međutim, za slučaj zemalja u razvoju,
čvrsti otpad ima veliki broj frakcija sa visokim sadržajem vlage, tako da je za očekivati da RDF
dobiven iz takvog otpada bude slabijeg kvaliteta.14
Hemijski sastav RDF‐a, odnosno procentualne vrijednosti ugljenika (C), vodonika (H,) kisika (O),
azota (N), sumpora (S), hlora (Cl), vode (H2O) i pepela, ovise o komponentama u RDF‐u. Vrijednosti
elemenata goriva u ovisnosti o komponentama RDF‐a prikazane su u tabeli3.

11
Environment Protection Authority, 2010.; Federalni plan upravlja otpadom, 2011.
12
Psomopoulos, 2014.
13
Gendebien i sar., 2003.
14
UNEP, 2005.

Tabela 3: Vrijednosti elemenata goriva u ovisnosti o komponentama RDF‐a15
RDF %C %H %O %N %S %Cl %H2O %Pepeo
komponente
Papir 34,4 4,72 32,4 0,16 0,21 0,24 21 4,62
Plastika 56,4 7,79 8,05 0,85 0,29 3 15 8,59
Drvo 41,2 5,03 34,5 0,02 0,07 0,09 16 2,82
Tekstil 37,2 5,02 27,1 3,1 0,28 0,27 25 1,98
Koža, guma 43,1 5,37 11,6 1,34 1,17 4,97 10 22,5
Sa aspekta kvaliteta, za RDF je najvažniji sadržaj sljedećih komponenti:
Hlor: Sadržaj Cl je jedan od limitirajućih faktora kod plasmana RDF‐a na tržište. U otpadu se
nalazi veliki broj frakcija koje u sebi sadrže Cl, koji prilikom sagorijevanja goriva može
uzrokovati niz tehničkih problema. Istraživanja su prepoznala plastični i ambalažni otpad kao
glavni izvor Cl u komunalnom otpadu. Plastični proizvodi, obuća, kompozitni materijali,
elektronički otpad, guma i koža pokazali su ukupni sadržaj Cl mnogo veći od 2%. Razlog
ovome jeste upotreba PVC‐a u sastavu proizvoda. Procijenjeno je da oko 70 % Cl u
komunalnom otpadu vodi porijeklo iz plastike, pretežno PVC‐a. Proizvodnja plastike u čiji
sastav ulazi Cl opala je posljednjih godina, ali kako većina proizvoda, koji sadržavaju PVC, ima
vijek trajanja od 5 do 30 godina, smanjenje Cl u komunalnom otpadu se ne očekuje u
narednih nekoliko decenija. Svoj doprinos povećanju sadržaja Cl u otpadu daju natrijev
hlorid, odnosno kuhinjska so (NaCl) i kalijev hlorid (KCl) sadržani u ostacima hrane.16
Tokom sagorijevanja, svi materijali koji sadrže Cl ponašaju se na sličan način. Sa porastom
temperature, organske komponente počinju se razlagati oslobađajući Cl, a na višim
temperaturama hloridne soli počinju isparavati. Tokom procesa sagorijevanja nastaju gasovi
koji u svom sastavu sadrže Cl, pri čemu su hlorovodonični (HCl) i hlorni (Cl2) gas dominanti.
Čim nastane Cl2, dolazi do njegove reakcije sa vodenom parom iz produkata sagorijevanja i
nastaje hlorovodonična kiselina (HCl). Pri nižim temperaturama, poput onih na površini
izmjenjivača toplote i cijevima kotla reakcija se odvija u suprotnom smjeru, dakle iz HCl‐a
nastaje produkt reakcije Cl2, zaslužan za koroziju materijala. Da bi se spriječila proizvodnja
ovih toksičnih i korozivnih supstanci, HCl iz dimnih plinova se mora otkloniti putem
kontrolnih procesa unutar jednog WtE postrojenja(postrojenja koje pretvara otpad u
energiju)17,18.
Sumpor: Više od 90% S iz goriva emituje se u obliku sumpor dioksida (SO2). Dio SO2 se u
atmosferi, pod utjecajem raznih hemijskih i fotohemijskih reakcija, transformira u sulfate
(SO4). Preostali udio S iz goriva se emituje u obliku SO3 koji se u kontaktu sa H2O transformiše
u sulfate. Sadržaj S u RDF‐u je približno jednak za sve vrste otpada (0,1‐0,2 %) sa malom
većim vrijednostima u RDF‐u dobivenom iz komunalnog otpada.19
Pepeo: Pepeo predstavlja neorganski i negorivi mineralni dio RDF‐a koji nastaje nakon
procesa sagorijevanja. Pepeo uglavnom čine složeni spojevi aluminijevih i silicijevih oksida,
sulfata i karbonata: SiO2, Al2O3, CaO, MgO, K2O, NaO, FeO,Fe2O3 i drugi spojevi. Koncentracija
pojedinih sastojaka u pepelu ovisi o sastavu samog goriva. Sadržaj pepela predstavlja bitnu
karakteristiku RDF‐a jer:
− RDF, visokog sadržaja pepela, zahtijeva efikasnu opremu za uklanjanje prašine kako
bi se smanjila emisija čvrstih čestica (PM)
− što je veći sadržaj pepela, niža je toplotna moć goriva i

15
Nithikul, 2007.
16
Rotter, 2010.; Zotto i sar,2014.
17
Waste to energy plant
18
Penque, 2007.
19

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
NJU RDF U JUGOIISTOČNOJ EURO
OPI
−
karaakteristične temperaturee pepela (ttemperatura na kojoj p počinje defo ormacija,
temperatura om mekšavanja i taljenja) oviise o sastavu
u pepela i sto
oga je sadržaaj pepela
važnna karakteristika u odreeđivanju tem
mperature sagorijevanja
s a kako bi se
e izbjegli
probblemi rukovaanja pepelom m.
Sadržaj pepeela u RDF‐u iz komercijaalnog i industrijskog otpaada se krećee od 7 do 10 % što je
niže od ostalih vrsta otpada (10‐16 %%).20
Fizičke kkarakteristikke RDF‐aodlikuju veličinaa česticakoja se kreće u rrasponu od 10‐300 mm i njihova
gustina koja je ideaalna kada jee u rasponu 120‐300 kgg/m3. RDF see pojavljuje na tržištu u u raznim
oblicimaa, kao grubii RDF ili fino o obrađen, u obliku brriketa, peletta ili kao prrah. U poređđenju sa
veličinom m čestica uglja,
u česticee RDF‐a su nekoliko puta veće, što
š za posljeedicu ima drugačije
d
ponašan nje prilikom sagorijevanja. S druge sttrane, svođe enje RDF‐a na frakcije slične uglju ekkonomski
nije isplativo, ali se ipak mora osigurati
o prikladna veličiina čestice kako
k ne bi d
došlo da nep
potpunog
21
sagorijevvanja .
Karakterristike gorivaa poput toplotne moći i veličine česttica imaju veeliki utjecaj n na područje p primjene
u industtrijskim proccesima i pro oplotnu)22. Sttudije su
ocesima prettvorbe energgije (u električnu i/ili to
pokazalee da se npr. RDF prečnikka d50 (6,8 m mm) može diirektno suspaljivati u terrmoelektranaama koje
kao gorivo koriste uggalj (fini prahh).

Slika 1: Pod
dručje primjen moći veličine ččestice d9023
ne goriva (RDFF) u ovisnosti od toplotne m

Kvalitetaa RDF‐a variira u ovisnosti od njego
ovog izvora i zemlje porrijekla. U narednim tabe
elama su
prikazanne karakterisstike RDF‐a u ovisnosti od d izvora i zem
mlje porijeklaa.

20
Gendebieen i sar., 2003.
21
Del Zotto i sar.,2014.; Sarcc i sar., 2013.
22
Sarc i sar., 2013.
23
90‐i perceentil granule u mm

Tabela 4: Karakteristike RDF‐a u ovisnosti od izvora24
Izvor RDF‐a Toplotna moć Sadržaj pepela Sadržaj hlora Sadržaj Sadržaj vlage
(MJ/kg) (% w) (% w) (% w) (% w)

Otpad iz domaćinstva1 12‐16 15‐20 0,5‐1 10‐35
Otpad iz domaćinstva2 13‐16 5‐10 0,3‐1 0,1‐0,2 25‐35
Komercijalni otpad2 16‐20 5‐7 <0,1‐0,2 <0,1 10‐20
Industrijski otpad 1 18‐21 10‐15 0,2‐1 3‐10
Građevinski otpad2 14‐15 1‐5 <0,1 <0,1 15‐20
25
Napomena: oznaka %w odnosi se na maseni udio određene komponente; 1) RDC/KEMA 1999 i 2) podaci za Finsku
Tabela 5:Varijacija parametara RDF‐a u ovisnosti od lokacije/zemlje porijekla otpada26
Parametri Finska Italija Velika Britanija
Toplotna moć (MJ/kg) 13‐16 15 18,7
Sadržaj vlage (%w) 25‐35 do 25 7‐28
Sadržaj pepela (%w) 5‐10 20 12
Sumpor (%w) 0,1‐0,2 0,6 0,1‐0,5
Hlor (%w) 0,3‐1 0,9 0,3‐1,2
Napomena: oznaka %w odnosi se na maseni udio određene komponente
1.3.4 RDF kao certificiran i normiran proizvod
Da bi bilo korišteno kao gorivo, gorivo proizvedeno iz otpada mora imati što stabilnije karakteristike
u pogledu kalorijske vrijednosti, sadržaja vode, klora i granulacije, te ispunjavati druge karakteristike
u zavisnosti o vrsti otpada koji je ušao u sastav za proizvodnju RDF. Prije upotrebe otpad mora biti
selektiran i analiziran, odnosno mora biti poznatih svojstava. Industrijski RDF /SRF je načelno
kvalitetniji od komunalnog i ne prate ga neugodni mirisi kao iz komunalnog (komunalni uvijek sadrži i
zaostatke organskog otpada koji truljenjem otpušta neugodne mirise). Otpad se razvrstava prema
navedenoj europskoj listi otpada i prema ostalim navedenim pravilnicima i ima svoj ključni broj.
Kvaliteta i standardizacija RDF/ SRF osiguravaju se pomoću:
certificiranja RDF / SRF kao goriva određene kvalitete prije stavljanja na tržište od strane
proizvođača RDF / SRF,
analizom kupljenog proizvoda o strane kupca RDF / SRF u ovlaštenim laboratorijama putem
tzv. brzih parametara za provjeru, odnosno provjerom kalorijske vrijednosti, vlažnosti,
sadržaja klora, pepela, sadržaja teških metala i ostalo (primjer analize kvaliteta RDF /SRF sa
ispitivanim parametrima daje se u Prilogu 1 pod tačkom 8.1).
U Europi se do 2003. godine razvio industrijski sektor upravljanja otpadom, te korištenja goriva iz
otpada kao uspješnog alata za poboljšanje stanja okoliša i ekonomije. Međutim, korištenje RDF‐a nije
bilo optimizirano s obzirom da su se, uslijed nepostojanja adekvatnih standarda, javljale mnoge
nedoumice poput: nejasne klasifikacije, sumnje u vezi sa kvalitetom pojedinih otpadnih goriva,
regulacije za uvoz i izvoz ovakvog tipa goriva kao i problema prilikom kreiranja europskog tržišta za
RDF, utjecaj goriva na procese i instalacije itd.27 Kao posljedica toga Europska komisija dodijelila je
mandat Europskom komitetu za standardizaciju (CEN‐European Committee for Standardisation).
Europski standard CEN/TC 343 predstavlja skup standarda, tehničkih specifikacija i tehničkih
izvještaja u vezi sa čvrstim gorivima iz otpada28.

24
25
RDC/KEMA, 1999
26
Nithikul, 2007.
27
CEN/TC 343 Business Plan, 2013.
28
Merlini M., 2013

Ciljevi CEN/TC 343 obuhvataju razradu standarda vezanih za:
terminologiju
specifikaciju i klasifikaciju goriva
sistem upravljanja kvalitetom
uzorkovanje
redukcija uzorka
fizički i mehanički testovi
hemijski testovi
dopunski testovi.
1.4 Koristi od uvođenja alternativnih goriva
U kontekstu ovog izvještaja, pod alternativnim gorivima se podrazumijevaju otpadni materijali koje
industrija koristi u postupku dobivanja energije kao što su automobilske gume, guma, otpadni papir,
otpadno ulje, mulj sa postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, plastika, plastika i otpadni
rastvarači. Kontrolirana obrada otpada uz povrat energije u industrijskim pećima predstavlja
privlačnu opciju za upravljanje otpadom. Otpadni materijali mijenjaju fosilna goriva i istovremeno
se29,30:
maksimizira povrat energije i osigurava sigurno zbrinjavanje specijalnih kategorija otpada
postiže opća korist za okoliš jer se smanjuju emisije u zrak, vodu i zemljište
smanjenje globalne CO2 emisije
čuvaju neobnovljivi resursi (fosilnih goriva)
čuva dragocjeni prostor na deponiji i otklanja potreba za izgradnjom spalionica otpada.

Kada je u pitanju RDF kao alternativno gorivo, koristi od njegove upotrebe su sljedeće31:
pretvaranjem otpada u RDF se, umjesto na deponije, preusmjerava na ponovno
iskorištavanje čime se ispunjavaju principi EU i domaćeg zakonodavstva u oblasti upravljanja
otpadom i postupa u skladu sa preporučenom hijerarhijom gdje su prevencija i ponovno
iskorištavanje otpada u vrhu prioriteta,
industrije koje koriste RDF kao dodatno gorivo smanjuju troškove gorivai doprinose
ukupnom smanjenju troškova za zbrinjavanje otpada na općinskim/regionalnimdeponijama.
Naravno, ovo zavisi od cijene kapitala, uglja i cijene deponovanja otpada,
RDF se može spaljivati u širokom spektru postojećih kotlova, fluidiziranim kotlovima,
gasifikatorima i cementarama bez ili uz samo minimalne potrebne modifikacije,
RDF je više homogenizirano gorivo koje sagorijeva ravnomjernije na višoj temperaturi, čime
se olakšava kontrola sagorijevanja,
RDF ima veću kalorijsku vrijednost i manji sadržaj pepela i vlage u odnosu na konvencionalna
goriva,
kada se RDF koristi kao gorivo, smanjuju se emisije u zrak kao i ostatak pepela nakon
sagorijevanja u odnosu na konvencionalna fosilna goriva,
proizvodnja RDF‐a omogućava fleksibilnost u izboru materijala koji će biti ponovo iskorišten,
RDF može da se koristi kao sirovina za anaerobne digestore,
RDF se može koristiti kao dodatno gorivo u postojećim kotlovima uz druga goriva kao što su
ugalj, drvo, ili mulj,
kada se suspaljuje, miješanjem RDF‐a i uglja postiže se 50% veća toplotna moć u odnosu na
sagorijevanje fosilnih goriva u termoelektranama.

29
CEMBUREAU
30
Rahman A. i ostali, 2013
31
Enova d.o.o., 2016

2 UVJETI ZA PROIZVODNJU RDF‐A
2.1 Tehničko‐tehnološki uvjeti
Mehaničko‐biološka obrada otpada (MBO) je proces obrade komunalnog otpada koji se koristi za
proizvodnju RDF‐a. MBO određene frakcije komunalnog otpada odvaja mehaničkim putem, dok
druge obrađuje biološkim procesima, tako da smanjuje ostatak frakcije, stabilizira je i priprema za
moguću upotrebu. Izgradnja pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada (MBO) je strateška
odrednica integriranog upravljanja otpadom jer smanjuje količine komunalnog otpada namijenjene
za finalno odlaganje, uz efikasno iskorištavanje resursa. Rezultat MBO je:
reciklirani materijal, kao sirovina za industriju,
kompost, kao sekundarno gorivo, i
RDF (ostatak neiskorištenog otpada) gorivi materijal, kao gorivo za cementare i druge
pogone za proizvodnju toplotne i električne energije.

Mehanička obrada podrazumijeva pripremu i razdvajanje otpada kako bi se dobile različite frakcije iz
miješanog komunalnog otpada. MBO postrojenja koriste kombinaciju nekoliko različitih tehnika
razdvajanja kako bi ostvarila zahtjeve krajnjih korisnika.Postupak razdvajanja iskorištava fizikalna
svojstva komponenti otpada kao što su gustina, težina, oblik, električna provodljivost, magnetizam,
boja itd. Broj i vrste tehnika koje se primjenjuju ovise o sastavu otpada, kao i željenoj kvaliteti izlazne
materije32.
Tabela 6: Različite tehnologije mehaničke obrade otpada33
Rd. br. Tehnika separacije Svojstvo Materijali koji se izdvajaju Ključni problemi
1 Ručna separacija Vizualno ispitivanje Plastika, zagađeni materijal, Uloga etike, zdravlja i
glomazni materijal sigurnosti
2 Rotacijska sita Veličina Veliki‐papir, plastika Zagađenost zraka i
Mali‐ organske fine frakcije, čistoća
staklo
6 Zračna separacija Težina Laka frakcija‐plastika, papir Pročišćavanje zraka
Teška frakcija‐kamenje, staklo
3 Magnetna separacija Magnetna svojstva Magnetni materijali (poput Dokazana tehnika
željeza)
4 Eddy Current Električna Nemagnetni materijali Dokazana tehnika
provodljivost (obojeni metali)
5 Optička separacija Difrakcija Posebni plastični polimeri Stopa propusnosti
(poput PVC plastike)
6 Tehnologija mokre Gustoća Plastika i papir pluta dok Proizvodi se mokri
separacije kamenje i staklo tone otpad
7 Balistička separacija Gustoća i elastičnost Laka frakcija‐plastika, papir Stopa propusnosti
Teška frakcija‐kamenje, staklo

Navedene tehnike su pojašnjene u nastavku.
Ručna separacija:Ukoliko otpad nije razdvojen na izvoru, prije procesa mehaničke separacije,
potrebno je ručno izdvojiti kabasti otpad (npr. namještaj, madrace) i opasni otpad nastao u industriji,
koji bi u narednim koracima obrade mogao stvarati probleme. Oprema se sastoji od stolova ili
pokretnih traka za sortiranje. Od osoba koje obavljaju sortiranje otpada zahtijeva se znanje o sastavu

32
Grammelis, 2011.
33
Department for Environment Food and Rural Affairs, 2013.

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
otpada ((npr. koji otp
pad se smatrra opasnim).. U prostorijaama za izvođ đenje ručne separacije m
moraju se
obezbijeediti adekvattni klimatizaccijski uslovi kkako bi se zašštitilo zdravljje osoblja34.

Slika 2: R nje otpada
Ručno sortiran
Usitnjavvanje:Prvi korak mehaniččke separacijje jeste smanjenje veličine ulaznog m materijala kaako bi se
veći elementi usitniili na manje čestice. Ovaaj postupak omogućava postizanje uniformnostti čestica
otpada u pogledu maksimalne
m veličine česstice različitih komponeenti. Uniform mnost se zahhtijeva u
nastavku u procesa obbrade.Primarrno usitnjavaanje (do veličine čestica od 100 mm)) tipično je za mnoga
brađuju mijeešani otpad. Daljnje usittnjavanje ob
postrojeenja koja ob ovisnosti od potreba
bavlja se u o
krajnjeg korisnika. NNa primjer,akko se zahtijeeva proizvodnja RDF‐a ottpad će se u usitnjavati naa veličinu
čestice mmanje od 100 mm.Za usittnjavanje se koriste uređ đaji poput:
mlina čekićaara (eng. haammer mill) ‐ mogu biti sa vertikaln nim i horizon ntalnim roto orom, pri
čemu se za miješani ottpad najčešćće koristi ho orizontalni koji
k otpad sjjecka sve do ok se ne
dostigne veličina česticee koja će proćći kroz otvorr (slika 2.9.a)
sjeckalice zaa otpad (eng
g. shear shreedder) ‐ ovaaj tip mašinee za redukcijju veličine im
ma veliki
moment obrtanja, a sastoji se od dvva vratila za ssjeckanje kojja se obrću u u suprotnom m smjeru.
Uslijed velikkog momentta, ovi se uređaji koriste e za materijaale koje je tteško sjeckatti, poput
gume, aluminijuma i plastike. (slika 2.9.b) (UNEP P, 2005.)

Slika 3:K
Klasična oprema za sjeckan
nje otpada a) mlin čekićar b a otpad35
b)sjeckalica za

34
Müller i ssar., 2013.; UNEP
P, 2005.
35
UNEP, 2005.

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI

Prosijavanje: Nakon usitnjavanjaa, otpad se uuz pomoć pookretnih trakka šalje na prosijavanje odnosno
odvajanjje otpada po
o veličini. Pro
osijavanje se dešava u ne
ekoliko faza ttokom obradde otpada s cciljem:
razdvajanje materijala čiije su česticee veće od veličine otvora na mrežamaa sita
razdvajanje materijala čiije čestice, uslijed veličine, prolaze krroz određenee dijelove sitta
iskorištavanjje papira i pllastike za reccikliranje ili kkao RDF
uklanjanje sttakla, šljunkaa iz gorivih m
materijala

Ukoliko se na pravi način odabeeru veličine ootvora po sekcijama sita,, moguće je stvoriti više različitih
struja ottpada obogaaćenih odgovvarajućom m materijom. M Međutim, uslijed varijacijja u veličinama neke
kompon nente iz otp pada, mogu
uće je realiizirati samoo djelimično
o prosijavan
nje te se narednim
n
tehnologgijama razdvvajanja dobiivaju željenee izlazne kom
mponente (RDF, biorazggradive kom mponente
itd.). (Picchtel, 2014.))
Obično sse prosijavan odjelom na dvije frakcije36
nje odvija po 3
:
1. ffine frakcije koje uključu uju organske dijelove otp pada namijen njene za biološki tretman n. Ovisno
o biološkom m tretmanu vveličine se kreću između 40 i 100 mm m. Što su veći otvori na m mreži više
o materija zaa biološki tretman. Ukolikko su fine fraakcije veličine 80 mm
će materijalaa završiti kao
oko 50 % otpada će se b biološki obrad diti.
2. grube frakciije se sastojee uglavnom od RDF‐a i reciklirajućih h materijala.. Ukoliko je u proces
uključeno od dvajanje reciklirajućih materijala ond da postoji višše dijelova grubih frakcijaa kako bi
odvajanje biilo efikasnijee. Ovo uključčuje dalje pro osijavanje (vveći otvori naa mreži) na n npr. 200‐
300 mm i/ili balističku seeparaciju.

Rotirajuće sito u obliku bubnjaa (Slika 4a) može imatii prečnik od d 0,6 do 3 m
metra sa poovršinom
prosijavanja u oblikku mreže. Ulaskom
U usittnjenog (isjeeckanog) otpada u bub banj, sito se
e počinje
okretati pri čemu čeestice sitnije od otvora sita počinju prropadati kro oz mrežu. Česstice koje propadnu i
one kojee ostanu na ssituodvode sse zasebnim trakama.Pre ečnik i dužinaa bubnja su direktno povvezani sa
efikasno
ošću procesaa prosijavan nja. Što je veći
v prečnikk bubanj će na bolji naačin razdvajjati veće
materijaale37.Ovakva sita su se po okazala kao eefikasan način separacijee otpada i često se koriste u MBO
procesimma.

Slika 4: Prosijavanj
nje u svrhu red b) prosijavanjee pomoću diskkova38
dukcije veličinee čestica a)rottirajuće sito, b

36
Elnaas, 2015.
37
Pichtel, 20
014.
13.
38
Tyler, 201

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
Prosijavanje pomoću diskovasasstoji se od podjednako

p udaljenih
u vraatila na kojim
ma se nalaze e diskovi
(Slika 4bb). Otvori izm
među diskova omogućavaju otpadu kkoji je ispod zadane veliččine da prop pada, dok
se sva vratila
v obrću u istom smjeru prenoseeći otpad saa jednog krajja na drugi. Frakcije otp pada koje
napustee uređaj su izznad zadane veličine. Diskovi mogu b biti različite ggeometrije (n npr. okrugli, ovalni) u
svrhu po ostizanja kotrljanja česticca otpada39.

Zračna sseparacija: Zračna separaacija ili zračn na klasifikaciija je proces razdvajanja otpada po n njegovim
aerodinaamičnim karakteristikam ma. Ove su karakteristike funkcija veličine, geometrije i gustine.
Proces se
s sastoji odd interakcijee zračne stru uje, isjeckanog otpada i gravitacione sile. Ventiilatori se
koriste da
d ubrzaju zrak
z koji se kreće premaa gore. Laki materijali se kreću prema gore, do ok teške
frakcije, pod dejstvvom gravitaacione sile, padaju na dno (Slikaa 5). Pod llakim frakcijama se
podrazu umijevaju pap pir i plastika, dok metali i staklo spad daju u teške frakcije. Kakko gustoća m materijala
nije jedina njegova kkarakteristika koja utječee na proces zzračne separracije, može se desiti da se lagani
dijelovi stakla pojavve u lakoj fraakciji. S drugge strane, nedovoljno
n issjeckani karttoni mlijeka ili vlažni
karton se
s mogu pojjaviti u teškoj frakciji. Vlažnost
V utje
eče na gusto oću materijaala a samim tim i na
proces separacije.
s O je poseb
Ovo bno izraženo o kod ambalažnog papirrnatog otpad da koji uslije
ed velike
40
vlažnostti često završši u teškoj fraakciji .

Slika
a 5: Zračna sep nja lake i teškee frakcije otpada41
paracija u svrrhu razdvajan

Magnetna separacija: Magnetna separacija je proces u u kojem se iz mješavinee različitih materijala
m
sakupljaaju magnetnii materijali (n npr. željezo, čelik). Proce es je tehnolo
oški jednostavan i relativn no jeftin,
a dostup pni su u tri konfiguracije,, magnetni kkotur, bubanj i pojas (traka). Magnetni pojas dje eluje tako
što privlači magnetne čestice i nosi ih dužž površine pojasa,
p dok ostale
o nemaagnetne česttice, pod
dejstvomm gravitacion ne sile, padaaju u drugom m smjeru. Izd dvajanje magnetnih matterijala po je edinici tih
materijaala u pomijeešanom otpaadu iznosi oko o 80 %. Izdvajanje ob bojenih mettala iz teške e frakcije
nastale u procesu zračne
z klasifiikacije se kreće od 85 do
d 90 %. Razzlog visokogg procenta izzdvajanja
jeste činjenica da je većina laakih frakcijaa (papir, plaastika) odsttranjena tokkom procesaa zračne
klasifikacije. Za postizanje većeg procenta op poravka, maggnetna separacija se treb ba odvijati u više faza
(Slika 6).

39
UNEP, 2005.
40
UNEP, 20005.
41
13
Tyler, 201

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI

Slika 6: M
Magnetna sepa materijala42
aracija u više ffaza radi boljeeg izdvajanja magnetnih m

Iako jednostavna tehnika, magn netna separaacija posjedu uje i neka oggraničenja u svom djelovvanju. Ne
mogu see svi metali u ukloniti pommoću magnetta. Ako se uzzme za primjer nehrđaju ući čelik ili baakar, zna
u njihova maagnetna svojjstva slaba ili ih nikako nema. Ukoliko otpad prrethodno nije prošao
se da su
kroz prooces zračne separacije, određeni
o maanji magnetn ni materijali bit će „opko
oljeni“ nemaagnetnim
materijaalima poput plastike,drveeta ili papiraa te se magn netnom sepaaracijom nećće izdvojiti. SSa druge
strane, vveći magnetn ni dijelovi sa sobom moggu povlačiti n neželjene maaterijale43.

Separato or sa vrtložn
nim strujama: Eddy‐ currrent separaator odvaja nemagnetne
n e metale na principu
visokofrekventnog promjenjivog
p g magnetnoog polja. Na ovaj se naačin iz otpad da uklanjaju obojeni
metali p poput alumin nija. (UNEP, 22005.)

Separato or sa infraccrvenim zraččenjem (NIRR separator): PVC plastika se možee jasno iden ntificirati
pomoću u NIR (near infrared) deetektora (Sliika 7) te ukkloniti u tokku procesa pprerade otpada. NIR
detektori, pored x‐zzraka i laserra pripadaju
u grupi optiččkih senzoraa za separacciju i sve su s više u
upotreb bi u postrojen njima za prooizvodnju RDDF‐a, pri čem mu se sadržajj hlora u otp padu u prosjeku snizi
do 50 % %. U postrojenju bez NIR uređaja za ssortiranje, hlor se često zzadrži u RDFF‐u što ima n negativan
utjecaj na kvalitet goriva. Odvvojena hlorirana plastikka nije isplativa za dalje iskorištavanje niti
kvalitetoom niti količiinom44.

42
UNEP, 2005.
43
Tyler i sarr., 2013.
44
Christensen, 2010.


Slika 7: Izdvajanje hlorirane plastike uz pomoć NIR detektora45

Ugušćivanje: Nastali grubi RDF (coarse, c‐RDF) može se voditi na mašinu za proizvodnju peleta ili
briketa kako bi se proizveo zgusnuti RDF (densified, d‐RDF). Preradom RDF‐a u pelete ili brikete
poboljšava se njegova konzistentnost, ponašanje prilikom sagorijevanja, toplotna moć te je
jednostavnije rukovanje, skladištenje i transport (manji sadržaj vlage u gorivu olakšava transport)46.
Da li će se RDF na tržište plasirati kao c ili d‐RDF ovisi o zahtjevima tržišta, te često i od udaljenosti
MBO postrojenja u odnosu na postrojenje koje će koristiti gorivo47.

Mokra separacija: mokra separacija pripada grupi razdvajanja otpada na bazi razlike u gustinama te
su ovakvi procesi manje osjetljivi na moguće promjene nastale dejstvom spoljašnjih faktora
(prisustvo ulja i prašine ) jer se otpadni materijal izdvaja po gustinama u sredini čija je gustina
između dvije ili više gustina čestica plastike i otpadnog materijala. „Pliva‐tone“ separacije je često
korištena metoda a predstavlja jednostavan i snažan pristup posebnim materijalima koje karakterišu
različite gustine. Metoda jednostavno obuhvata deponovanje materijala u rezervoar ispunjen vodom
ili drugom tečnošću određene gustine. Lakši materijali isplivaju na površinu, a teži potonu. Da bi
ovakav oblik separacije bio efikasan neophodno je da se gustine materijala koje se žele razdvojiti
veoma razlikuju. (Trumić i sar., 2012.)48.

Balistička separacija: balistička separacija je postupak razdvajanja koji predstavlja alternativu
prosijavanju pomoću diskova. Idealna je opcija za poboljšanje efikasnosti procesa razdvajanja
komunalnog otpada u postrojenjima koja proizvode gorivo iz otpada. Služi za istovremeno
razdvajanje otpada na tri različite frakcije: fina frakcija nedovoljne veličine koja propada kroz otvore
sita (pijesak, ostaci hrane), 3D‐ kotrljajući elementi, teški elementi, boce i 2D‐ ravni, laki elementi,
papir. U svrhu poboljšanja procesa ugrađen je ventilator koji pomaže pomijeranje kotrljajućih i
ravnih dijelova otpada49.

45
Müller i sar., 2013.
46
Cheremisinoff, 2003.
47
Gendebien i sar.,2003.
48
Trumić i sar., 2012.
49
Masiasrecycling brochure

Biološka obrada otpada. Biološka obrada slijedi prije ili poslije mehaničke obrade ovisno o krajnjem
cilju. U nekim procesima sav komunalni otpad biološki se tretira da se dobije stabilizirani i homogeni
ostatak koji ide na odlagalište. Biološkom obradom nastoji se u što većoj mjeri razgraditi organska
komponenta otpada. Osnovni razlog leži u tome što se njenim odlaganjem unutar odlagališta stvara
metan (CH4), koji je staklenički gas i samim tim opterećuje okoliš. Procesi biološke razgradnje
organske komponente otpada obično se dijele na aerobne (uz prisustvo kisika) i anaerobne (bez
prisustva kisika)50.
Biološki procesi koji se koriste su:
anaerobna digestija
biostabilizacija/ aerobna obrada (kompostiranje)
biosušenje/ aerobni tretman

Aerobna metoda je najčešće korištena jer je lakše ostvariva. Potrebno je uspostaviti razliku između
biosušenja i biostabilizacije. Iako obje metode zahtijevaju prisustvo zraka, konačni ciljevi im se
razlikuju. Proces biosušenja odvija se prije procesa stabilizacije osušene fine organske frakcije.
Vrijeme potrebno za biosušenje je manje od vremena potrebnog za stabilizaciju organske materije.
Ovakav MBO pristup ogleda se u korištenju toplote, nastale aerobnim procesom, za odvođenje vode
iz otpada, a samim tim i sušenja otpada. Za razliku od ostalih aerobnih procesa koji teže maksimalnoj
degradaciji organske materije, biosušenje ima za cilj kratkoročno odvijanje procesa (1‐2 sedmice).
Kada se otpad osuši, lakše je odvojiti vrste otpada (otpad za recikliranje, tekstil, papir, plastika,
organska materija..). Sortiranje se vrši kombinacijom prethodno navedenih mehaničkih procesa
(prosijavanje, balistička separacija itd.),ručnim i automatskim sortiranjem (NIR, x‐ zrake itd.) za
razdvajanje reciklirajućih komponenti visoke čistoće, poput PET, PE itd. Osim izdvajanja reciklirajućih
elemenata, proizvodi se i gorivo RDF, u čijem se sastavu obično nalaze organske frakcije. Količina i
kvalitet RDF‐a dobivenog iz osušenog otpada bolji su od RDF‐a nastalog izdvajanjem iz „sviježeg“
otpada51.
Komunalni otpad dovozi se kamionima unutar MBO postrojenja koje se sastoji od biosušenja,
izdvajanja gorive frakcije i reciklabilnih materijala, te izdvajanja i obrade biorazgradive frakcije.
Proizvodi mehaničko‐biološke obrade su RDF, materijali za daljnju upotrebu i biološki predobrađena
frakcija za proizvodnju bioplina mokrom anaerobnom digestijom. RDF se odvozi na iskorištavanje u
industrijskim postrojenjima gdje se zahtijeva kruto zamjensko gorivo u pećima, a biološki obrađena
frakcija na bioreaktorsko postrojenje za proizvodnju bioplina, te električne i toplinske energije.
Nakon prijema komunalnog otpada u jamu za prihvat otpada, jama mora biti u stalnom podpritisku
zbog usisavanja zagađenog zraka kroz perforacije unutar jame koji se transportira u biofilter radi
sprječavanja neugodnih mirisa unutar prihvatne hale i u okolini samog postrojenja. Iznad se nalaze
topovi za vodenu maglu koja sprečava izlazak prašine i neugodnih mirisa za vrijeme istovara otpada.
Potom slijedi predobrada otpada koja se sastoji od otvaranja vreća i sortiranja otpada prema veličini.
Otpad se iz jame odnosi automatiziranom dizalicom paukom u otvarač vreća, te se predusitnjeni
otpad prosijava na dvije veličine frakcije:
krupna frakcija dimenzija > 200 mm (čini 15% ukupne količine otpada)
sitna frakcija dimenzija < 200 mm (čini 85% ukupne količine otpada).

50
DEFRA
51
Elnaas, 2015.

Krupna, pretežno suha frakcija odvozi se na daljnju mehaničku obradu, a sitna frakcija odlazi u halu
za biološku obradu. Unutar sekcije postavljen je i magnet za prvo odvajanje metalnih predmeta iz
neprosijanog otpada.
Predobrađeni dio otpada kao sitna frakcija odlazi u halu gdje započinje proces biosušenja koji traje
oko 14 dana. Prozračivanjem otpada u hrpama ubrzava se aerobna razgradnja organskih tvari pri
čemu se razvija oko 20 000 kJ toplinske energije zajedno sa CO2, manjom količinom amonijaka i
vodenom parom. Razvijena toplinska energija pridonosi uklanjanju vlage iz otpada i povećanju
kalorijske vrijednosti, te poboljšanju učinkovitosti daljnje mehaničke obrade (rafinacije). Tokom
procesa biosušenja izvuče se od 25 do 30% ulazne mase sitne frakcije u obliku vodene pare koja
ponovno kondenzira i pumpama se transportira kroz podzemni cjevovodni sistem u sekciju za
privremeno skladištenje otpadnih voda.
Nakon procesa biosušenja otpad se odvozi na mljevenje i sortiranje prema vrsti materijala. Odvajaju
se različite frakcije kao što je goriva frakcija kao zamjensko gorivo, magnetski i nemagnetski metali,
plastike, staklo, metanogena frakcija kao potencijalna frakcija za proizvodnju bioplina i dr. Glavni cilj
mehaničke rafinacije je proizvodnja krutog sipkog goriva kao zamjenskog goriva za industrijske peći.
Takvo gorivo ima kalorijsku vrijednost od 16 do 18 MJ/kg.
2.2 Ekonomski uvjeti
Prvi ekonomski uvjet za proizvodnju RDF‐a jeste da se odlaganje otpada naplaćuje. Naime, u BiH
najveći broj općina svoj otpad još uvijek deponiraju na općinske neuređene deponije i ne plaćaju
naknadu za odlaganje otpada. U takvim uvjetima ne postoji ekonomski poticaj da općina smanji
količinu otpada koja ide na deponiju jer joj odlaganje ne predstavlja značajan trošak. S druge strane,
općine koje svoj otpad odlažu na regionalnu deponiju plaćaju naknadu za odlaganje, uz dodatne
troškove transporta. Primjera radi,naknada za odlaganje komunalnog otpada na regionalnu deponiju
Mošćanica u Zenici je 56 KM po toni odloženog otpada.
Drugi ekonomski uvjet za proizvodnju RDF‐a jeste pretpostavka da postoji potencijalni kupac tog
proizvoda na domaćem ili stranom tržištu, gdje se misli i na trgovce RDF‐om i na industrijska
postrojenja koja koriste RDF kao alternativno gorivo. Uzimajući u obzir činjenicu da u blizini
regionalne deponije Mošćanica, u Kaknju, postoji jedna od dvije cementare čije potrebe za RDF‐om
su prezentirane u poglavlju 4.1, može se smatrati da je i ova pretpostavka zadovoljena.
Treći ekonomski uvjet podrazumijeva da je cijena domaćeg RDF‐a konkurentna u odnosu na isti
proizvod koji se trenutno uvozi iz vana. Trenutna otkupna cijena za RDF na tržištu BiH se kreće u
rasponu ‐20 EUR/t do 20 EUR/t pa čak i 40 EUR/t u zavisnosti od kvaliteta RDF‐a. U isto vrijeme
operativni troškovi proizvodnje moraju biti manji od operativnih troškova odlaganja kako bi
proizvodnja RDF‐a bila razmatrana kao opcija.
Ove pretpostavke će doprinijeti ekonomskoj opravdanosti izdvajanja određenog dijela otpada u cilju
proizvodnje RDF‐a. U narednoj fazi je potrebno detaljno izanalizirati troškove investicije i operativne
troškove upravljanja postrojenjem za proizvodnju RDF‐a uključujući troškove samog izdvajanja
(sortiranja), obrade (rezanja itd.)
Grubom procjenom se može zaključiti da postoji ekonomska opravdanost što je potrebno potvrditi
detaljnom analizom. Ovdje je potrebno napomenuti da, uzimajući u obzir činjenicu da su mnoge
općine započele proces sanacije općinskih deponija i postepeni prelazak na regionalni koncept
odlaganja te da u FBiH još ne postoji adekvatna infrastruktura koja bi omogućila potpuno
zbrinjavanje otpada, izgradnja pogona za MBO otpada predstavlja prioritetno i strateško rješenje za
problem finalnog zbrinjavanja otpada u FBiH i smanjenje količina otpada koji se odlaže na deponije.
Studijom opravdanosti izgradnje pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada i njegovo dalje

korištenje u energetske svrhe – I faza52 predlaže se izgradnje MBO postrojenja u FBIH koje
podrazumijeva izgradnju više manjih pogona za MBO otpada između ostalog i MBO pogon u Zenici ili
široj okolini Zenice.
2.3 Ekološki uvjeti
2.3.1 Okolišna dozvola
Ekološki uvjeti za proizvodnju RDF‐a su definirani Zakonom o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH, br.
33/03 i 38/09), odnosnoPravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena
utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišnu dozvolu (Službene novine FBiH, br.19/04).Proizvodnja RDF‐a spada u kategoriju pogona za
biološku i fizičko‐hemijsku obradu neopasnog otpada u cilju daljeg odlaganja. U ovisnosti od
kapaciteta za ove pogone je potrebna procjena utjecaja na okoliš (ukoliko je kapacitet veći od 50
t/d), odnosno prethodna procjena uticaja na okoliš gdje se procjena utjecaja na okoliš vrši na
osnovu ocjene Federalnog ministarstva okoliša i turizma (između 10 i 50 t/d).
Za pogone i postrojenja za koje je obavezna izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš, uz zahtjev za
izdavanje okolišne dozvole, podnosi se studija o utjecaju na okoliš. Procjena utjecaja na okoliš
obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan utjecaj projekta ili aktivnosti na:
ljude, biljni i životinjski svijet
zemljište, vodu, zrak, klimu i prostor
materijalna dobra i kulturno naslijeđe.
Studija utjecaja na okoliš, treba da sadrži:
Opis predloženog projekta
Opis okoliša koji bi mogao biti ugrožen projektom
Opis mogućih značajnih utjecaja projekta na okoliš
Opis mjera za ublažavanje negativnih utjecaja projekta
Nacrt osnovnih alternativa
Netehnički rezime
Naznaku poteškoća.
U slučajevima gdje se procjena utjecaja na okoliš obavlja na temelju ocjene/ provjere FMOiT‐a za
izdavanje okolišne dozvole podnosi se zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. Zahtjev za izdavanje
okolišne dozvole, prema članu 54a izmjena i dopuna Zakon o zaštiti okoliša, treba da sadrži:
ime i adresu operatora/investitora
izvod iz planskog akta odnosnog područja sa ucrtanom legendom o namjeni površina šireg
područja i namjenama površine predmetne lokacije
lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:
o pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada itd.)
o osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju
proizvodi pogon i postrojenje
o izvora emisija iz pogona i postrojenja
o stanja lokacije pogona i postrojenja
o prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo)
kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš
o predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije
moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

52
Enova d.o.o., 2016.

o mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji
produkuje postrojenje
o ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora, posebno mjera
nakon zatvaranja postrojenja
o mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj, ‐
predviđenih alternativnih rješenja
kopiju zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdate zajedno sa okolišnom
dozvolom;
netehnički rezime i
plan upravljanja otpadom.

Kriteriji za utvrđivanje potrebe za provođenjem procjene utjecaja su definirani Pravilnikom o
pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Službene novine FBiH,
br.19/04).
Okolišnu dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma u formi rješenja i to:
donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole u slučajevima gdje nije potrebna
prethodna procjena utjecaja na okoliš,
donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole nakon provedene procedure prethodne
procjene utjecaja na okoliš u slučajevima gdje je potrebna samo prethodna procjena utjecaja
na okoliš,
donošenjem rješenja za izdavanje okolišne dozvole nakon prihvaćene studije o utjecaju na
okoliš.
Okolišna dozvola propisuje ekološke uvjete koje postrojenje i pogoni, koji proizvode RDF, trebaju da
ispune:
granične vrijednosti emisija za zagađujuće tvari
uvjete za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta
mjere upravljanja otpadom
mjere za minimiziranje prekograničnog zagađenja
sistem samomonitoringa uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja i mjere vezane
za uvjete rada u izvanrednim situacijama
2.3.2 Vodni akti
U skladu sa Zakonom o vodama (Službene novine Federacije BiH, br. 70/06), okolinska dozvola se
izdaje na temelju prethodno pribavljene prethodne vodne saglasnosti.
Prethodna vodna saglasnost je jedan od vodnih akata koji odlučuje o ostvarivanju prava na vodu
podnositelja zahtijeva, kao i o načinu ostvarivanja spomenutih prava (Član 11).
Zakon o vodama propisuje da je za projekte koji obuhvataju npr. vodozahvate ili ispuštanje otpadnih
voda u svim sektorima, uključujući RDF postrojenja u zavisnosti od tehnologije koju koriste, potrebno
pribaviti vodne akte, kako slijedi:
Prethodnu vodnu saglasnost u FBiH kojom se propisuju uvjeti pod kojima je nadležno
ministarstvo saglasno da se može vršiti korištenja voda i koje se izdaju u fazi izdavanja
urbanističke saglasnosti u smislu propisa o građenju i okolinske dozvole u smislu propisa o
zaštiti okoliša,
Vodnu saglasnost u FBiH kojom se utvrđuje da je dokumentacija priložena uz zahtjev za
izdavanje vodne saglasnosti u skladu sa prethodnom vodnom saglasnošću, propisima o

vodama i planskim dokumentima i čije izdavanje prethodi izdavanju odobrenja za građenje u
smislu propisa o građenju,
Vodnu dozvolu kojom se utvrđuje da su ispunjeni uvjeti određeni vodnom saglasnošću i čije
izdavanje prethodi izdavanju odobrenju za upotrebu u smislu propisa o građenju. Vodnom
dozvolom utvrđuje se namjena, način i uvjeti iskorištavanja vode, režim rada objekta i
postrojenja, način i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, način i uvjeti odlaganja krutog i tečnog
otpada i drugi uvjeti. Vodnom dozvolom se utvrđuju i obaveze korisnika u pogledu načina
mjerenja količina otpadnih voda, učestalost mjerenja, način kontrole kvaliteta i način
vođenja evidencije o iskorištenoj i upotrijebljenoj vodi kao i obaveze u pogledu
obračunavanja i plaćanja vodnih naknada.

U FBiH, vodni akti se izdaju u skladu sa Pravilnikom o sadržaju, obliku, uvjetima, načinu izdavanja i
čuvanja vodnih akata („Službene novine FBiH“, broj 06/08, 57/09 i 72/09).
Zakonom je predviđeno da se okolišna dozvola izdaje na osnovu prethodno pribavljene prethodne
vodne suglasnosti kojom se odlučuje o ostvarivanju prava na vodu podnosioca zahtjeva, kao i način
ostvarivanja tih prava. Na ovaj način, osigurano je da nadležno ministarstvo u okolišnu dozvolu
integrira preporuke i mjere zaštite voda iz prethodne vodne suglasnosti. Zahtjev za izdavanje
prethodne vodne suglasnosti, prema zakonskoj legislativi podnosi organ nadležan za izdavanje
okolišne dozvole. Ovdje treba istaknuti da je praksa drugačija od propisane. Naime, od investitora se
zahtijeva da sam pokrene proceduru pribavljanja prethodne vodne suglasnosti.
Za pogone i postrojenja, koji prije dobivanja okolišne dozvole moraju proći proceduru PUO, organ
nadležan za izdavanje vodnih akata učestvuje u postupku PUO, na zahtjev organa koji vodi postupak
PUO.
Za predmetno područje za izdavanje vodnih akata nadležni su Agencija za vodno područje rijeke Save
i Kantonalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva predmetnog kantona.
2.3.3 Zaštita na radu
Pored propisanih ekoloških uvjeta, za pogone i postrojenja koja proizvode RDF, Zakon o zaštiti na
radu („Službeni list SRBiH“, br.22/90) propisuje obavezu periodičnog pregleda i ispitivanja sredstava i
opreme na radu, odnosno odnosno radnih i pomoćnih prostorija. Rješenje o ispunjavanju uvjeta
donosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Za zaštitu na radu su, pored Zakona o zaštiti
na radu, definirani podzakonski akti, kao npr. Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj
zaštitnoj opremi (Službeni list SFRJ, br.35/69) koji definira da zbog zaštite organizma i dijelova tijela,
licima koja su za vrijeme rada izložene određenim vrstama opasnosti i štetnosti stavljaju se na
raspolaganje sredstava lične zaštite odnosno stavljaju se na raspolaganje lična zaštitna oprema, ako
je dejstvo opasnosti i štetnosti ne može drugim mjerama zaštite na radu otkloniti.
Zajedničke odredbe koje su definiranePravilnikom, odnose se na sredstva i opremu za zaštitu glave,
zaštitu očiju i lica, zaštitu sluha, zaštitu organa za disanje, zaštitu ruku i dr., te od kojih materijala
trebaju sredstva i oprema da se prave i njihova otpornost:
Materijal od koga se izrađuju sredstva i oprema, odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno
mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju.
Sredstvo, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji
opasnost od požara, mora biti izrađena na negorivog materijala ili od teško zapaljivog
materijala.
Sredstva, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima može doći do
mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema
kidanju, udaru i lomu, odnosno električnoj i toplotnoj provodljivosti.

Materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji,
promjeni temperature i dejstvu dezinfekcionih sredstava.
Materijal od kog se izrađuju sredstva i oprema ne smije da otpušta boju i dr.

2.4 Zakonski okvir (EU i nacionalno zakonodavstvo)
2.4.1 EU zakonodavstvo
Direktiva o otpadu (2008/98/EC) uspostavlja pravni okvir za upravljanje otpadom u EU. Ovom se
Direktivom utvrđuju mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi sprečavanjem ili umanjenjem štetnih
učinaka proizvodnje i gospodarenja otpadom i umanjenjem sveukupnih učinaka upotrebe resursa te
poboljšanjem efikasnosti te upotrebe. U tekstu direktive sprečavanje nastanka otpada je prioritet.
Zemlje članice imaju obavezu donošenja Nacionalnog plana upravljanja otpadom. Pri ispunjavanju
plana potrebno je poštovati hijerarhiju u rješavanju pitanja upravljanja otpadom definiranu
direktivom i ne uzrokovati efekte štetne za okoliš, posebno kada je riječ o vodi, zraku, zemljištu,
biljkama i životinjama, te bez uzrokovanja neugodnosti poput neprijatnih mirisa i buke.53 Direktiva ne
predviđa da svaka zemlja članica ima sva postrojenja za tretman otpada, ali se naglašava potreba
samodovoljnosti lokalnih zajednica u smislu operacija odlaganja i ponovne upotrebe otpada i to
postrojenjima koja će biti najbliža mjestu njegovog generiranja.54 (Vavić i sar., 2014.)
Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC) koja zamjenjuje prethodne direktive: o spaljivanju
opasnog otpada (94/67/EC) i otpada iz kućanstava (Direktiva 89/369/EEC i 89/429/EEC), te ih spaja u
jednu cjelinu. Cilj ove direktive je spriječiti ili smanjiti u što većoj mjeri negativne utjecaje na okoliš
uzrokovane spaljivanjem i suspaljivanjem otpada. Konkretno, to bi trebalo smanjiti zagađenje
uzrokovano emisijama u zrak, tlo, površinske i podzemne vode, istovremeno smanjujući negativne
utjecaje na zdravlje ljudi. Direktivom se postavljaju pravila po kojima se goriva iz otpada mogu
koristiti u postrojenjima za spaljivanje ili industrijskim postrojenjima, poput cementara kao zamjena
za primarno gorivo (ugalj, lignit, ulje...). Postavljene su granične vrijednosti emisija i zahtjevi za
monitoring zagađivača u zrak kao što su prašina, azotni oksidi (NOx), sumpor dioksid (SO2),
hlorovodonik (HCl), vodikov fluorid (HF), teški metali i drugi. Direktiva definira razliku između
postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada. Tako je postrojenje za spaljivanje (eng. incineration)
bilo koja stacionarna ili mobilna tehnička jedinica posvećena termičkoj obradi otpada sa ili bez
korištenja toplote nastale sagorijevanjem. Ovo uključuje spaljivanje putem oksidacije otpada, ali i
druge termičke procese poput pirolize, gasifikacije ili plazma tehnologije. Postrojenje za suspaljivanje
(eng. co‐incineration) otpada (npr. cementare, elektrane ili čeličane) je bilo koje stacionarno ili
pokretno postrojenje, čija je osnovna namjena proizvodnja energije ili proizvodnja materijalnih
proizvoda, koje (i) koristi otpad kao osnovno ili dodatno gorivo ili (ii) kod koga se vrši termička
obrada otpada u svrhu odlaganja na deponiju.55
Direktiva o promoviranju upotrebe energije iz obnovljivih izvora (2009/28/EC)promovira upotrebu
energije iz obnovljivih izvora, kao i uštedu energije uz povećanje energetske efikasnosti. Direktiva je
važan dio paketa mjera potrebnih za smanjenje stakleničkih gasova i ispunjavanja obaveza Protokola
iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Direktivom su,
definirani biogas nastao iz otpada te biomasa kao biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka

53
Službeni list EU, 15/Sv. 34, L 312/3, dostupno na http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32008L0098&from=EN
54
Vavić I. i ostali, 2014
55
Službeni list EU, 15/Sv. 34, L 332/91, dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32000L0076&from=EN

biološkog porijekla, te biorazgradivi udio industrijskog i komunalnog otpada. Dakle, baš kao što je to
bio slučaj sa direktivom 2001/77 EC i ova direktiva podržava razvoj tržišta čvrstog goriva iz otpada.56
Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU) zahtijeva da industrijske i poljoprivredne
aktivnosti sa visokim stupnjem zagađenja imaju dozvole. To znači da dozvole moraju uzeti u obzir
kompletan okolišni utjecaj nekog postrojenja kako bi se izbjegao pomak onečišćenja s jednog medija,
kao što su zrak, voda i tlo, na drugi. Prioritet treba dati sprečavanju onečišćenja intervenirajući na
izvoru i osiguravanjem promišljenog korištenja i upravljanja prirodnim resursima. Direktiva postavlja
niz zahtjeva koje će omogućiti upotrebu najboljih raspoloživih tehnologija (eng. best available
technologies BAT), tj. najboljih tehnika za sprečavanje ili smanjivanje emisija, koje su tehnički
izvedive i ekonomski održive unutar sektora57.
2.4.2 Nacionalno zakonodavstvo
Na nivou FBiH oblast upravljanja otpadom definira Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine
FBiH, br. 33/03 i 72/09).

Zakonom u članu 1 se uređuju sve kategorije otpada, osim radioaktivnog otpada, gasova ispuštenih u
atmosferu i otpadnih voda, te sve aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja.
Član 2. definiracilj Zakona da podstiče i osigura najvažnijeuvjete radi sprečavanja nastajanja otpada,
prerade otpada za ponovnu upotrebu i reciklaže, izdvajanje sirovog materijala i njihovo korištenje
za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada.
Član 3. naglašava prioritete u vezi sa upravljanjem otpada, pri čemu se uzimaju u obzir okolišne
beneficije, tehnička izvodljivost za korištenje najbolje raspoložive tehnologije te ekonomska
izvodivost. Upravljanje otpadom vršit će se na način da se poduzmu sve neophodne mjere koje
osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugrožavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja štete ili
prouzrokovanja značajnog rizika po prirodu, a naročito:
bez rizika po vode, zrak, tlo, životinje i biljke;
bez stvaranja smetnji putem buke ili mirisa te
bez štetnog utjecaja po prirodu ili mjesta koja su od posebnog interesa.

Radi postizanja cilja i pravovremenog sprečavanja zagađivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi
i okoliš, upravljanje otpadom vršit će se na način da osigura:
minimalno nastajanje otpada, a posebno svođenje opasnih karakteristika takvog otpada na
minimum;
smanjenje nastalog otpada po količini, posebno uzimajući u obzir tokove otpada;
tretiranje otpada na način kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega;
spaljivanja ili odlaganja na deponije na okolinski prihvatljiv način onih vrsta otpada koje ne
podliježu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije.

Odredbama člana 5. definiraju se osnovna načela upravljanja otpadom među koje spadaju i:
prevencija ‐ izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje količine i štetnosti nastalog
otpada da bi se smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoliš i da bi se izbjegla okolinska degradacija;

56
Službeni list EU, 15/Sv. 011, L 140/16, dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0028&from=en
57
Službeni list EU, 15/Sv. 015, L 334/17, dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐content/HR/ALL/?uri=CELEX:32010L0075

odgovornost proizvođača otpada ‐ proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg

okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući
životni ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije;
princip zagađivač plaća ‐ proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije,
tretmana i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i monitoring.
Zakon sadrži i odredbe o planiranju upravljanja otpadom pri čemu su nadležni organi dužni izraditi
planove za upravljanje otpadom koji sadrže strateške ciljeve sa razrađenim prioritetima, opće
tehničke zahtjeve, listu mjera koju je potrebno poduzeti itd.
Odredbama se navodi izrada Strateškog plana o upravljanju otpadom na nivou Federacije, kao
sastavni dio Strategije o zaštiti okoliša. Strategiju upravljanja otpadom na period od šest godina
donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Pored Federalnog, odredbama članova 9 i 10. nalaže se i izrada planova za upravljanje otpadom na
nivou kantona, pri čemu ti planovi moraju biti usaglašeni sa Strategijom upravljanja otpadom FBiH.
Kantonalnim propisom utvrdit će se zadaci općina u izradi općinskih planova upravljanja otpadom
koji trebaju sadržavati najmanje:
programe o skupljanju opasnog otpada iz domaćinstava;
programe za korištenje komponenti iz komunalnog otpada;
programe za smanjenje procenta biorazgradivog otpada i ambalažnog otpada u
komunalnom otpadu;
programe za podizanje javne svijesti o upravljanju otpadom;
lociranje postrojenja za upravljanje otpadom;
saradnja između općina radi postizanja zadatih ciljeva.
Član 15. bavi se općim propisima za upravljanje otpadom te se, između ostalog, navodi :
Proizvedeni otpad se koristi ako je ekološki koristan, tehnički izvodiv i ekonomski opravdan.
Otpad se odlaže samo ako nije moguće korištenje njegovog materijala i/ili energije u
postojećim tehničkim i ekonomskim uvjetima i ako su troškovi ponovnog korištenja
nerazumno visoki u poređenju sa troškovima odlaganja.
Članom 25. navode se odredbe za upravljanje komunalnim otpadom pri čemu se naglašava da se
sakupljanje i tretiranje komunalnog otpada vrši u skladu sa posebnim propisom o komunalnim
djelatnostima, osnivanje i rad komunalnih preduzeća uređuje se kantonalnim propisom,
domaćinstva su dužna prikupljati svoj produkovani otpad i predati ga komunalnim preduzećima za
otpad, a opasni otpad predati na određena mjesta za prikupljanje (centre) ili licu koje je nadležno za
pružanje usluga u upravljanja otpadom, proizvođači otpada koji nisu domaćinstva će koristiti usluge
komunalnih preduzeća za otpad koji oni produkuju ukoliko njihov otpad ima iste ili slične osobine
kućnog otpada.
Odredbe člana 26. iznose da će se vršenje poslova javnih usluga, posebno servisa za selektivni
tretman otpada urediti kantonalnim propisom, pri čemu poslovi javnih usluga obuhvataju:
prikupljanje otpada iz domaćinstava i drugih prostorija koje proizvode komunalni otpad;
tretman komunalnog otpada uključujući upravljanje povratom sirovina i/ili odlaganja,
mjesta za selektivno prikupljanja otpada.

Odredbe člana 29.,30. i 31. odnose se na tretman, skupljanje i korištenje otpada, respektivno pri
čemu će se operator postrojenja za tretman otpada smatrati proizvođačem otpada ukoliko proizvodi
otpad u toku tretmana, te će operator voditi evidenciju podataka o otpadu koji je preuzeo na
tretman i koji nastaje u toku tretmana i obavijestit će nadležni organ u skladu sa posebnim propisom
najmanje jednom godišnje. Operator za prikupljanje otpada skuplja otpad od proizvođača i vlasnika i
transportira ga do mjesta za prikupljanje otpada, transfer‐stanice ili mjesta za ponovnu upotrebu i
recikliranje, tretman ili konačno odlaganje. Operator za prikupljanje otpada može preuzeti otpad od
vlasnika na mjestima za prikupljanje.
Otpad se može koristiti i povratom materijala i energije. Otpad će se koristiti na način da proizvodi
koji nastaju korištenjem otpada neće prouzrokovati veće okolinsko opterećenje nego proizvodi iz
osnovnog sirovinskog materijala.
Pored navedenog zakona postoji i veliki broj podzakonskih akata u vezi sa upravljanjem otpada od
koji su za ovu problematiku relevantni sljedeći:

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Službene novine FBiH, br. 9/05)
Pravilnik koji određuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili čiji
je sadržaj nepoznat (Službene novine FBiH, br. 9/05)
Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Službene novine FBiH, br.
12/05)
Uredba koja regulira obavezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju
programanadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Službene
novine FBiH, br. 31/06)
Pravilnik o prekograničnom prometu otpada (Službene novine FBiH, br. 07/11).
Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i
njegovom odlaganju (Službene novine FBiH, br. 31/00)

Pravilnikom o prekograničnom prometu otpada (Službene novine FBiH, br. 07/11) se regulira uvoz,
izvoz i prijevoz otpada na području Federacije Bosne i Hercegovine što je značajno i za proizvođače i
za uvoznike RDF‐a. Ovim pravilnikom uređeni su opći principi za prekogranični promet opasnog i
neopasnog otpada, granični prijelazi otvoreni za prekogranični promet opasnog i neopasnog otpada i
liste opasnog i neopasnog otpada u prekograničnom prometu. Svaku pošiljka neopasnog otpada koja
se uvozi/izvozi u FBiHtreba da prati formular koji se nalazi u prilogu navedenog Pravilnika, koji se
dostavlja FMOiT u dvaprimjerka i ugovor između uvoznika i operatera ovlaštenog za upravljanjem
otpadom koji se uvozi/izvozi.

Institucionalno gledano, djelatnosti koje reguliraju otpad su u nadležnosti Federalnog ministarstva
okoliša i turizma, resornih ministarstava kantona, a dio poslova je u nadležnosti jedinica lokalne
samouprave (gradova i općina).
Institucionalni okvir sistema upravljanja otpadom u skladu sa važećim zakonodavstvom je prikazan u
tabeli 7.
Tabela 7: Nadležnost institucija pri upravljanju otpadom u FBiH
Naziv Nadležnosti vezane za otpad
institucije/subjekta
Parlament FBiH Donosi zakone na federalnom nivou i Federalnu strategiju zaštite okoliša
Donosi Federalni plan upravljanja otpadom (2012‐2017) i Uredbe te preko
Vlada FBiH Federalnog ministarstva okoliša i turizma koordinira sve djelatnosti upravljanja
otpadom

Naziv Nadležnosti vezane za otpad
institucije/subjekta
Fond za zaštitu okoliša Sufinansira planove, programe, projekte i slične aktivnosti relevantne za djelovanje
FBiH sistema upravljanja otpadom
Savjetodavno vijeće za Ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, te predlaže nadležna kantonalna
okoliš ministarstva za zaštitu okoliša. Članove Savjetodavnog vijeća imenuje Vlada FBiH
Skupština kantona Donosi Plan upravljanja otpadom, te zakone na kantonalnom nivou
Preko resornog ministarstva koordinira sve djelatnosti upravljanja otpadom na
Vlada kantona
području kantona
Gradovi i općine Vode brigu o upravljanju komunalnim otpadom
Proizvođači otpada, uvoznici proizvoda i otpada, preduzeća nadležna za upravljanje
Drugi sudionici otpadom, konsultantska preduzeća, stručne institucije i organizacije, te relevantna
udruženja

Gradovi i općine vode brigu o upravljanju komunalnim otpadom. Sve općine, njih 79, na području
FBiH, ima jedno ili više navedenih preduzeća: KJKP, JKP, JP i KP. Pojedine općine imaju i više od
jednog preduzeća za upravljanje otpadom. Preduzeće za upravljanje otpadom imaju i općine koje
nemaju lokalnu deponiju na koju odlažu svoj otpad, nego se transportira na drugu lokaciju van
općine.58

58
Enova d.o.o., 2016

3 ISKUSTVA U PROIZVODNJI I KORIŠTENJU RDF (REFUSE DERIVED FUEL)
3.1 Uvod
U ovom poglavlju su obrađena iskustva u proizvodnji i korištenju RDF u Jugoistočnoj (JI) Europi i
pojedinim zemljama članicama EU. Preciznije, provedena analiza se odnosi na zemlje: Austrija, Crna
Gora, Hrvatska, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Slovenija i Srbija. Prikupljene informacije
se odnose na dostupne internetske podatke o sljedećem:
postoji li proizvodnja RDF
koristi li se RDF
tržište za plasman proizvoda
kako se provodi kontrola kvaliteta goriva iz otpada
kako se provodi monitoring emisija, objavljuju li se rezultati i gdje
kakve su reakcije šire javnosti vezano za korištenje RDF kao energenta
ekonomska i ekološka opravdanost korištenja RDF
utjecaj korištenja RDF na zdravlje ljudi (provedena istraživanja i rezultati istraživanja
planovi i perspektive.
Prilikom prikupljanja podataka i prezentiranja osnovnih informacija o RDF u okviru navedene analize
stavljen je fokus na potencijalne proizvođače RDF i buduće korisnike RDF.
U uvodnom dijelu daje se nekoliko okvirnih informacija koje se odnose na opće informacije s ciljem
boljeg razumijevanja ostatka predstavljenih podataka u okviru poglavlja 3.Općenito, djelatnost
proizvodnje RDF / SRF obavljaju centri za upravljanje otpadom i pojedini korisnici RDF koji isti
proizvode za vlastite potrebe.
U EU gorivo iz otpada koristi se već tridesetak godina. Dosadašnja iskustva pokazuju da se u procesu
proizvodnje cementa mogu koristiti velike količine goriva iz otpada na siguran način, uz značajne
koristi.
Glavni korisnici RDF u JI Europi su:
cementare
toplane
energane (kombinirana proizvodnja električne i toplotne energije)
termoelektrane.
Najveći potrošači alternativnih goriva u svijetu, uključujući i RDF, su cementare. Većina cementara u
regiji JI Europe nalaze se u vlasništvu svjetskih korporacija za proizvodnju cementa, kao što su: CRH
sa sjedištem u Kanadi, Holcim sa sjedištem u Švicarskoj, Lafarge sa sjedištem u Francuskoj,
HeidelbergCement sa sjedištem u Njemačkoj, CEMEX S.A.B. de C.V. sa sjedištem u Meksiku i Titan sa
sjedištem u Grčkoj. Kompanije Lafarge i Holcim su tijekom 2015/2016. godine provele procesu
spajanja dva preduzeća u poslovno‐partnersko udruženje. Početkom februara 2015. godine kanadska
korporacija CRH objavila je da je postignut dogovor o kupnji određene imovine iz Lafarge S.A. i
Holcim Ltd. Švicarska, što ukazuje na preuzimanje pojedinih dijelova imovine od strane korporacije
CRH Kanada. Sve navedene kompanije u svojim postrojenjima diljem svijeta koriste alternativna
goriva prilikom proizvodnje cementa u većoj ili manjoj mjeri, uključujući i RDF / SRF. U CEMEX grupi
korištenje zamjenskih goriva kod nekih je članica doseglo udio od preko 70% u osnovnim gorivima.
Najuspješnije u tome su Njemačka i Poljska; prosječni udio zamjenskih goriva u 2010. godini u
njemačkim tvornicama u Rüdersdorfu i Kollenbachu bio je 74%.59Jedan od najuspješnijih primjera
dobre prakse korištenja alternativnih goriva predstavlja tvornica Heidelberg grupacije sa ostvarenim

59
http://www.cemex.hr/Zamjenskagoriva.aspx (pristupljeno 13.09.2016. godine)

učešćem AG u iznosu od 83,5 % u 2014. godini (Maastricht, Holandija).Cementare su ujedno i
najpovoljniji pogoni za sagorijevanje RDF /SRF. Rotacione peći u fabrikama cementa predstavljaju
siguran i učinkovit način za sagorijevanje otpada iz sljedećih razloga: jer garantiraju visoke
temperature sagorijevanja (temperature plamena do 2.000 °C i temperatura gorivog materijala
1.500 °C) i dobro sagorijevanje goriva, dugo zadržavanje goriva i plinova u peći što pospješuje
smanjenje emisija i efikasnu razgradnju organskih tvari, osigurana je filtracija plinova koji se
oslobađaju sagorijevanjem kroz sistem protu‐struje sa sirovinskim brašnom u ciklonskom
izmjenjivaču topline, pepeo od sagorijevanja u peći miješa se sa klinkerom i time ulazi kao sirovina za
proizvodnju cementa.
Što se tiče toplana i energana, ovi pogoni su drugi po redu potrošači alternativnih goriva i RDF. Jedan
od primjera toplana koje vrlo učinkovito koriste ovu vrstu goriva jesteSimmeringer Haidetoplana u
Beču i ostale bečke spalionice otpada (Pfaffenau, Spittelau)s ciljem dobivanja toplotne energije iz
otpada.
Termoelektrane su posljednje u nizu obzirom na korištenje alternativnih goriva i RDF iz razloga što
imaju niže temperature sagorijevanja 700‐900 °C.
Vrste otpada, koje se mogu koristiti kao gorivo su korištene gume (cijele ili sjeckane), otpad od
prerade drveta, otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad od prerade nafte i proizvoda od nafte,
ambalažni otpad, industrijski i komunalni otpad i sl.
Kategorizacija otpada i goriva iz otpada definirana je Europskim katalogom otpada60koji su na snazi u
zemljama članicama EU.61Ekvivalent navedenom zakonskom okviru za kategorizaciju otpada i goriva
iz otpada u FBiH je lokalni Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, 19/05) koji
također navodi istu oznaku prilikom kategorizacije RDF, kako slijedi:
19 12 10 zapaljivi otpad (gorivo nastalo iz otpada) i
19 12 11*62ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada koji
sadrži opasne materije
19 12 12 ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada koji
nije naveden pod 19 12 11
Crna Gora je u decembru 2013. godine donijela Pravilnik o klasifikaciji otpada i katalogu otpada (Sl.
list Crne Gore, br. 59/13) koji je usuglašen s navedenim EU katalogom.
Prema Analizi zakonodavno‐pravnog okvira u oblasti upravljanja otpadom u Srbiji, Makedoniji, Crnoj
Gori i Bosni i Hercegovini, provedenu od strane GIZ u julu 2015. godine, Republika Makedonija
donijela je u 2004. godini Zakon o upravljanju otpadom (Sl. vjesnik RM, br. 68/04 i 71/04).
Odredbama člana 3. Zakona utvrđeno je da je jedan od ciljeva Zakona, između ostalih, i
„iskorištavanje upotrebljivih komponenti otpada“, a odredbama člana 7. stav 2. Zakona, kao prioritet
u upravljanju otpadom utvrđena je „selekcija otpada u cilju ponovnog iskorištavanja i reciklaže
otpada, izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada i korištenja otpada kao energenta“. Postojanje
podzakonskih akata se ne navodi. Ostali prikupljeni podaci ukazuju na postojanje ključnih brojeva
prilikom označavanja RDF i djelimičnu usklađenost prilikom označavanja (pogledati poglavlje 3.7).
Prema informacijama koje se navode u Izvještaju o stanju otpada2008 (Agencija za zaštitu okoliša
Kosovo, Priština, 2009) Kosovo je usvojilo klasifikaciju otpada baziranu na podjeli navedenoj u
Europskom katalogu otpada.63

60
(1) European Commision (Europska komisija), Review of the European List of Waste (Revizija europskog kataloga otpada), 2008
http://ec.europa.eu/environment/waste/pdf/low_review_oekopol.pdf (pristupljeno 15.09.2016. godine)
(2) European List of Waste (LoW) (Europski katalog otpada), Commission Decision 2000/532/EC, (Odluka Komisije 2000/532/EC, zadnje
izmijenjena Odlukom Vijeća 2001/573/EC)
61
Odnosi se na analizirane zemlje JI Europe koje su članice EU: Austrija, Hrvatska, Mađarska, Njemačka i Slovenija
62
Opasni otpad u katalozima otpada označen je zvjezdicom (*)

Katalog otpada Republike Srbijepotpuno je usuglašen sa navedenim Europskim katalogom otpada i
navodi istu kategorizaciju za RDF kao što je zastupljeno u EU. Katalog otpada Republike Srbije
sastavni je dio Pravilnika o uslovima i načinu razvrstavanja, pakovanja i čuvanja sekundarnih sirovina
(Sl. glasnik RS, broj 55/01) koji propisuje bliže uslove i način razvrstavanja, pakovanja i čuvanja
otpada ‐ sekundarnih sirovina koje se mogu koristiti ili doradom, odnosno preradom, a potiču iz
tehnoloških procesa proizvodnje, reciklaže, prerade ili regeneracije otpadnih materija, usluga,
potrošnje ili drugih djelatnosti.64
Na ekonomske parametre korištenja RDF / SRF utječu kvaliteta goriva, trenutno stanje tržišta (berza
alternativnih goriva, tj. ponuda i potražnja RDF / SRF) i dužina transporta do krajnjih korisnika.
Načelno, SRF je više poželjan u odnosu na RDF uslijed veće energijske vrijednosti/t i poželjnije
kvalitete. Ukoliko je RDF loše kvalitete, nerijetko se ne može prodati nego se potrošačima
alternativnih goriva treba platiti naknada za spaljivanje (20‐30 EUR/t RDF loših karakteristika), dok se
sa SRF većinom trguje kao s visokovrijednim energentom.
Suspaljivanje komunalnog otpada je trend koji je u porastu u zemljama EU, kao što pokazuje Tabela 8
u nastavku.
Tabela 8: Energetsko iskorištavanje komunalnog otpada putem spaljivanja (izraženo u hiljadama tona nafte) u
Europi65
2000 2005 2006 2007 2008
EU‐27 7.441 10.318 10.969 14.438 14.848
Belgija 232 490 589 368 562
Češka 88 97 95 96 100
Danska 726 903 918 935 957
Njemačka 1.362 1.662 1.838 4.933 4.923
Španjolska 229 379 504 618 656
Francuska 1.560 2.278 2.199 2.272 2.328
Italija 273 1.111 1.281 1.400 1.278
Luksemburg 27 36 38 39 38
Mađarska 58 66 94 108 92
Nizozemska 1.189 1.355 1.324 1.386 1.489
Austrija 108 194 264 249 207
Poljska 2 18 39 43 19
Portugal 174 207 201 188 183
Slovačka 0 35 42 38 46
Finska 45 157 134 172 210
Švedska 498 736 765 923 1.059

U velikom broju slučajeva se RDF / SRF uvozi / izvozi, neovisno o tome postoji li proizvodnja /
korištenje RDF / SRF u nekoj zemlji s ciljem nabavke što kvalitetnijeg goriva po što povoljnijim
cijenama. U nastavku (Tabela 9) se daje pregled proizvodnje SRF, broja postrojenja u kojima se
proizvodi te količina koje se izvoze. Prekogranično kretanje otpada uvoz/izvoz RDF / SRF, kontrola
tokova i količina alternativnih goriva, izvještavanje o spaljenim količinama otpada i sl. provodi se u
skladu sa EU Direktivom o spaljivanju otpada 2000/76/EZ, koja je integrirana u Direktivu o
industrijskim emisijama 2010/75/EZ66 i podzakonskim aktom za praćenje prekograničnog kretanja
otpada tj. Uredbom (EZ br. 1013/2006) o otpremi pošiljaka otpada.

63
http://www.ammk‐rks.net/repository/docs/6State_of_Waste.pdf (pristupljeno 15.09.2016. godine)
64
Prema informacijama koje navodi Strategija upravljanja otpadom za period 2010 – 2019 god. (Sl. glasnik RS br. 29/10),
http://www.pks.rs/SADRZAJ/Files/Komunalna/Zakonska%20regulativa/ (pristupljeno 15.09.2016. godine)
65
ENERGY WASTE, 2011
66
(tzv. IED Direktiva koja je na snazi od 07.01.2014. god. za postojeće pogone i postrojenja).

Tabela 9: Kapaciteti za proizvodnju i korištenje SRF /RDF u Europi67
Broj Spaljivanje u pogonima Izvoz
postrojenja Proizvodnja TE na TE na Energane
68
Spalionice Visoke (kt/god)
Cementna
za SRF antracit lignit (kt/god) komunalnog peći
industrija
proizvodnju (kt/god) (kt/god) (kt/god) otpada (kt/god)
(kt/god)
SRF / RDF (kt/god)
Austrija 13 680 150 0 0 510 20 220 80‐100
Belgija 5 100 100 ‐
Danska 1 12 0
Finska 21 300 300 0
Francuska 0 0 50 ‐50
Njemačka >30 1.800 1.314 300 (vidi 200 50‐100
2005. antracit)
godine
Njemačka >35 2.400 1.500 600 (vidi 300 50‐100
2006. antracit)
godine
Grčka 9 200 200 0
Italija 49 1.000 180 50 0 40 400 0
Nizozemska 8 300‐400 0 0 0 0 0 300‐400
Portugal 3 0
Španjolska 0 0 0
Švedska 12
3.2 Austrija
Tabela 8 navodi rastuće potrebe Austrije za energijom dobivenom iz otpada. Prema podacima koje
navodi Tabela 9, Austrija posjeduje 13 MBO postrojenja u kojima se proizvodi RDF. Prema recentnim
podacima, planira se izgradnja još dva dodatna MBO postrojenja u ovoj zemlji.69
Godišnja količina proizvodnje RDF /SRF u Austriji iznosi 680 000 t/god.Potrošači RDF/ SRF u Austriji
su:
energane, sa godišnjom potrošnjom od 510 000 t
visoke peći, sa godišnjom potrošnjom od 220 000 t
cementna industrija, sa godišnjom potrošnjom od 150 000 t
spalionice komunalnog otpada, sa godišnjim korištenjem od 20 000 t.70
Od energana na području Austrije, Beč ima dugogodišnju tradiciju termičke obrade otpada, a sva
termička postrojenja proizvode električnu i toplotnu energiju. Prva spalionica otpada stavljena je u
pogon 1963. godine. U ovome gradu egzistiraju spalionice na komunalni otpad, mulj od pročišćenih
voda i opasni otpad, a identificirano je pet postrojenja koja iskorištavaju energiju iz otpada, između
ostalog spalionice Pfaffenau, Spittelau, Simmeringer Haide bečkih Toplana, postrojenja na biološko
gorivo kao i deponije otpada Rautenweg gradskog magistrata MA 48. Spalionica Pfaffenau, otvorena
2008. godine, najmlađe je postrojenje ove vrste u Beču. Grad Beč je od 2010. godine sjedište
Međunarodnog udruženja za kruti otpad (International Solid Waste Association ISWA).
Od energana, identificirane su četiri postrojenja koje koriste RDF /SRF ukupne toplinske snage od
oko 257 MW. U svim postrojenjima se generira električna i toplotna energija za potrebe
stanovništva, osim u energani Simmeringer Haideu Beču gdje se električna energija generira u

67
ENERGY WASTE, 2011
68
Kombinirana postrojenja za proizvodnju električne energije i tople vode
69
https://www.scribd.com/document/257967204/MBT‐of‐residual‐waste‐and‐use‐of‐RDF‐in‐Europe‐pdf
70
ENERGY WASTE, 2011

ograničenoj mjeri za vlastite potrebe. U Niklasdorf i Lenzingu procesne pare koriste se u proizvodnji
papira i viskoze. U Beču i Linzu toplotna energija koristi se u sistemu daljinskog grijanja.71
Visoki zahtjevi za isporukom toplotne energije daljinskog grijanja riješeni su na način da se
visokokalorična frakcija iz otpadakomprimira u bale za međuskladištenje i toplinski regenerira u
pećima sa fluidiziranim slojem.72
Primjena alternativnih goriva u cementnoj industriji u Austriji je slikovito prikazana u nastavku (Slika
8).Primjerice, najveći udio alternativnih goriva u grupaciji Lafarge koristi se upravo u cementnim
postrojenjima u Austriji, više od 70%.

Slika 8: Geografski razmještaj cementnih postrojenja u Austriji koja koriste RDF / SRF73
Prema tzv. 115. Zakonu o zaštiti od emisija uzrokovanih zagađivačima zraka (Bundesgesetz zum
Schutz vor Immissionen durch Luftschadstoffe, 115/1997), ukoliko je mjerenjem utvrđeno
prekoračenje graničnih vrijednosti, operator postrojenja mora na mjesečnom i godišnjem
izvještavanju utvrditi je li prekoračenje uzrokovano kvarom na postrojenju ili došlo do povećanja
emisije iz tog postrojenja. Budući da je Austrija članica EU, monitoring emisija iz pogona i postrojenja
vrši se u skladu sa Direktivom o industrijskim emisijama 2010/75/EZ (tzv. IED Direktiva koja je na
snazi od 07.01.2014. god. za postojeće pogone i postrojenja).

71
http://www.vivis.de/phocadownload/2013_eaa/2013_EaA_835_852_Thiel.pdf (pristupljeno 18.09.2016. godine)
72
Steiner, 2005
73
http://www.zement.at/downloads/energieeffizienzanalyse.pdf (pristupljeno 18.09.2016. godine)

3.3 Crna Gora
Prema dostupnim internetskim podacima, u Crnoj Gori nema pogona za proizvodnju RDF, a također
ni postrojenja u kojima se RDF koristi kao gorivo.
Identificirano je jedno pravno lice svjetske grupacije za proizvodnju cementa CEMEX, podružnica
CEMEX Montenegro A.D. u Podgorici. Inače, postrojenja grupacije CEMEX u svijetu prilikom
proizvodnje cementa koriste alternativna goriva uključujući i RDF,74 ali podružnica u Crnoj Gori bavi
se isključivo prodajom gotovih proizvoda iz Srbije.
Također, na području Podgorice nalazi se i prodajno predstavništvo grčke korporacije Titan, međutim
predstavništvo je bez proizvodnih procesa dobivanja cementa u kojima se inače koriste alternativna
goriva.
3.4 Hrvatska
Ulaskom Republike Hrvatske u zajednicu EU sredinom 2013. godine, ova zemlja preuzela je obaveze
europskog zakonodavstva po pitanju upravljanja otpadom. Osnovni okvir gospodarenja otpadom u
RH je Zakon o održivom gospodarenju otpadom(N/N, br. 94/13) u koji su transponirana europska
načela o odvojenom sakupljanju otpada, recikliranju, obradi otpadai smanjenju količina koje se
finalno odlažu u skladu sa Direktivom o odlagalištima 1999/31/EZ.Do 2018. godine, RH bi količinu
koja se finalno odlaže na deponije trebala smanjiti do svega 35% od ukupnim generiranih količina
komunalnog otpada.
Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu
(Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, novembar 2015) planira upotrebu 'reused fuels' s ciljem
smanjenja emisije CO2.
U Europskoj uniji gorivo iz otpada koristi se već tridesetak godina. Dosadašnja iskustva pokazuju da
se u procesu proizvodnje cementa mogu koristiti velike količine goriva iz otpada na siguran način, uz
značajne koristi. Primjeri iz europske industrije cementa pokazuju da postotak zamjene fosilnih
goriva različitim vrstama zamjenskih goriva, što uključuje i dominantno gorivo iz otpada, ponegdje
prelazi i 70 posto. Za usporedbu, u Hrvatskoj udio korištenja zamjenskih goriva iznosi samo pet posto
i uglavnom se koriste otpadna ulja, komina masline, koštano brašno, dotrajale automobilske gume i
gorivo pripremljeno iz industrijskog otpada.
Prema informacijama koje su dostupne na stranici Agencije za zaštitu okoliša RH ‐ Registar dozvola i
potvrda za gospodarenje otpadom75, u RH izdana je 81dozvola za 'gospodarenje', tj. upravljanje s
RDF / SRF, međutim veći broj pravnih lica se operativno ne bavi s RDF / SRF.
Nosioci proizvodnje RDF / SRF u RH su / će biti centri za gospodarenje otpadom (CGO). Strategija
gospodarenja otpadom RH (NN, br. 130/05) predložila je dva osnovna koncepta gospodarenja
neopasnim (komunalnim i proizvodnim) otpadom:
tzv. županijski koncept (po jedan CGO u svakoj županiji)76 i
tzv. regionalni koncept (osam regionalnih i pet županijskih CGO‐a).
Prvo MBO postrojenje u RH sa proizvodnjom RD / SRF otvoreno je u Zadru sa kapacitetom prerade
60.000 t/god, EKO d.o.o. Zadar za gospodarenje otpadom Zadarske županije77, a postoje još i druga

74
U CEMEX grupi korištenje zamjenskih goriva kod nekih je članica doseglo udio od preko 70% u osnovnim gorivima. Najuspješnije u tome
su Njemačka i Poljska; prosječni udio zamjenskih goriva u 2010. godini u njemačkim tvornicama u Rüdersdorfu i Kollenbachu bio je 74%,
dok je u istom razdoblju prosječni udio zamjenskih goriva u CEMEX Poljskoj dosegnuo gotovo 70%, a u njihovoj tvornici u Chelmu čak 76%
/http://www.cemex.hr/GorivoizotpadaRDF/SRF.aspx (pristupljeno 14.09.2016. godine)
75
http://rizicna.azo.hr/AZO1/registar?EVENTNAME=DOZVOLA1_REPORT_JAVNOST_BUILDER (pristupljeno 16.09.2016. godine)
76
RH administrativo je podijeljena u 20 županija
77
http://www.eko‐go.hr/aktivnosti‐na‐uspostavi‐cgo (pristupljeno 16.09.2016. godine)

MBO postrojenja sa proizvodnjom RDF / SRF iz komunalnog i neopasnog industrijskog
otpada(izgrađena i puštena u rad su samo dva) ili se tek planira njihova uspostava:
Centar za gospodarenjem otpada u Rijeci ‐ ŽCGO Primorsko‐goranske županije
Marišćinasjeverno od Rijeke (35% prikupljenog otpada završi kao gorivo iz otpada RDF)78koji
već posluje. Ovaj centar nema mogućnosti ekonomski održivog plasmana goriva iz otpada,
jer će se na odlagalištu uglavnom proizvoditi RDF koji je puno manje kalorijske vrijednosti od
SRF ii čiji se plasman cementarama dodatno mora financirati (30 EUR/t), a navodi se i
nepostojanje skladišnog prostora za RDF u slučaju nemogućnosti plasmana, jer je skladišni
prostor sada dimenzioniran samo za jednodnevnu količinu RDF‐a.
Centar gospodarenjem otpada u Istri – ŽCGO Istarske županije Kaštijun u blizini Pule79 ‐ koji
je, prema informacijama Ministarstva zaštite okoliša i prirode, krajem jula 2016. godine
krenuo s probnim radom80
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornicaza Regiju sjeverozapadne Hrvatske ‐
namijenjen je za zbrinjavanje otpada od 550.000 stanovnika u 110 općina i gradova, u 4
županije sjeverozapadne Hrvatske,81 koji je izgrađen, ali još nije počeo s radom
Centra za gospodarenje otpadom u Šibeniku – ŽCGO Šibensko‐kninske županije Bikarac 3,5
km udaljenosti od Šibenika82koji već posluje, međutim tek planira uvođenje MBO postrojenja
i proizvodnju RDF / SRF. Za navedeni projekt provedena je procjena utjecaja na okoliš i po
okončanju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je 11. 02.2015. godine donijelo Rješenje o
prihvatljivosti zahvata za okoliš za MBO Bikarac i očekuje se početak rada ovog CGO
Centra za gospodarenje otpadom u Biljane Donje u Zadarskoj županiji – u fazi je raspisivanje
natječaja za izvođače radova na gradnji ovog CGO koji bi trebao riješiti potrebe zbrinjavanja
otpada za stanovnike Zadarske i dijela Ličko‐senjske županije, uz zatvaranje i sanaciju
općinskih deponija u tim županijama
Centra za gospodarenje otpadom u Babina Gora smješten je na lokaciji Babina gora na
području Grada Karlovca. Ovaj CGO tek treba biti izgrađen83
Centar za gospodarenjem otpada Lećevicapredviđen je kao sistem građevina i uređaja za
obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, i to na lokaciji u Općini Lećevica u Splitsko‐
dalmatinskoj županiji, odnosno tek treba biti izgrađen
Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko‐neretvanske županije Lučino razdolje planira
se na lokaciji u općini Dubrovačko primorje i trenutno je u fazi izrade investiciono‐tehničke
dokumentacije
Regionalni centar Orlovnjak planiran je na lokaciji Orlovnjak, na području općine Antunovac
u Osječko baranjskoj županiji. Ovaj CGO tek treba biti izgrađen
Centar za gospodarenje otpadom Doline planiran je u blizini Bjelovara. Ovaj CGO tek treba
biti izgrađen
Centar za gospodarenje otpadom Šagulje planiran je u mjestu Šagulje kod Nove Gradiške.
Ovaj CGO tek treba biti izgrađen
Centar za gospodarenje otpadomza potrebe Grada Zagreba i Zagrebačke županije, tj. CGO
Tarno i Zagreb. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH (NN, br. 46/15)
određeno je da je područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i dio Sisačko‐moslavačke

78
http://mariscina.eu/mariscina.php (pristupljeno 16.09.2016. godine)
79
http://www.kastijun.hr/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
80
http://www.mzoip.hr/hr/ministarstvo/vijesti/prvi‐centar‐za‐gospodarenje‐otpadom‐u‐hrvatskoj‐mariscina‐krece‐s‐probnim‐radom.html
(pristupljeno 16.09.2016. godine)
81
http://www.rcgo‐piskornica.hr/piskornica/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
82
http://www.bikarac.hr/?stranice=osnovni‐podaci‐o‐odlagalistu&id=3 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
83
http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/centri_za_gospodarenje_otpadom/babina_gora/ (pristupljeno 17. 09.2016. godine)

županije potrebno uključiti u zajedničku studiju izvodljivosti za izgradnju CGO‐a Tarno i
Zagreb.Ovaj CGO tek treba biti izgrađen.84
Navedeno ukazuje da bi RH mogla biti veliki proizvođač RDF / SRF u skorije vrijeme, odnosno da
postoje velika ulaganja u CGO koji će biti nosioci proizvodnje RDF / SRF. Također, pored CGO / ŽCGO
proizvodnjom RDF / SRF se u RH bave i ovlašteni skupljači komunalnog i industrijskog otpada, kao što
su:
C.I.A.K. Zagreb – opasni i neopasni RDF / SRF
C.I.O.S. SRF d.o.o. Sisak ‐ dovozi otpad iz industrije iz Zagreba i usitnjava (RDF iz auto
industrije).
C.I.O.S. MBO d.o.o. (ODRŽIVI RAZVOJ d.o.o. Varaždin) – komunalni i neopasni RDF (50% u
vlasništvu C.I.O.S. grupe, vodeće regionalne kompanije za sakupljanje i primarnu preradu
industrijskog otpadaka te unutarnju i vanjsku trgovinu)
C.I.O.S. d.o.o. Zagreb – centar za pripremu RDF iz industrijskog otpada – prikupljanje
industrijskog otpada koji se dalje šalje u Sisak na dalju obradu u pogon C.I.O.S. SRF Sisak
Ekonex d.o.o. Našice koje je u vlasništvu Tvornice cementa NEXE Našice (društvo registrirano
od strane NEXE grupe d.d. s ciljem proizvodnje alternativnih goriva iz komunalnog i
industrijskog otpada za potrebe navedene tvornice cementa).
Prema podacima koje navodi Strategija gospodarenja otpadom RH (NN, br. 130/05), suspaljivanje
otpada u RH s fosilnim gorivima upotrebljava se u nekoliko termoelektrana (oko 350 t/god starih
ulja), u tvornici cementa (7.000 t/god otpadnih guma, stara ulja i mesno koštano brašno) i u
rafinerijama INA‐e. Za suspaljivanja alternativnih goriva s fosilnim gorivima pogon treba imati
odobrenje nadležnog ministarstva (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode), među kojima su:
šest pogona termoelektrana HEP‐a (TE Sisak, TE‐TO Zagreb, EL‐TO Zagreb, TE Rijeka, TE‐TO
Osijek i TE Plomin)
Tvornica cementa Holcim d.o.o. Koromačno85
tri cementare u vlasništvu korporacije HeidelbergCement, odnosno Heidelberg‐Hrvatska
d.o.o.: Tvornica cementa Sveti Juraj u Kaštel Sućurcu, Tvornica cementa Sveti Kajo u Solinu,
Tvornica cementa 10. kolovoz u Solinu (u augustu 2015. godine HeidelbergCement je odlučio
napraviti akvizaciju novih pogona –vlasništvo CEMEX‐a u Hrvatskoj prešlo je u vlasništvo
HeidelbergCement‐a)86
Tvornica cementa Našicecement d.o.o. Našice u vlasništvu NEXE grupe d.d.koje koristi
alternativna goriva iz vlastite proizvodnje
i u nekim industrijskim toplanama i kotlovnicama toplinske snage veće od 3 MWt.
Što se tiče konkretno cementne industrije, primjeri iz europske industrije cementa pokazuju da
postotak zamjene fosilnih goriva različitim vrstama zamjenskih goriva, što uključuje i dominantno
gorivo iz otpada, ponegdje prelazi i 70%. Za usporedbu, u Hrvatskoj udio korištenja zamjenskih
goriva iznosi samo 5% i uglavnom se koriste otpadna ulja, komina masline, koštano brašno, dotrajale
automobilske gume i gorivo pripremljeno iz industrijskog otpada.
Godišnji potencijal zbrinjavanja SRF‐a u tvornici cementa u Koromačnu je 30.000 t. Dostatna
kaloričnost i kvaliteta SRF‐a utvrđuje se ispitivanjem kemijskih i fizikalnih svojstava SRF‐a u
ovlaštenim laboratorijima i u internim Holcimovim laboratorijima analizom svake pošiljke. Osim
ugljena i petrol‐koksa, u tvornici cementa u Koromačnu kao izvor energije koristimo i SRF, otpadne
gume, otpadna ulja i emulzije. Zamjenska goriva dolaze iz Hrvatske, a tradicionalna goriva su iz uvoza

84
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti,
http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/centri_za_gospodarenje_otpadom/zagreb_zagrebacka_zupanija/ (pristupljeno 17.
09.2016. godine)
85
Strategija gospodarenja otpadom RH (NN, br. 178/04)
86
Info silos, 2015

(ugljen i petrol‐koks). Od ukupne količine goriva koje koristi Holcimova tvornica u Koromačnu 84% je
konvencionalnih goriva, a 16% alternativnih. Kao mjeru za smanjenje negativnih emisija u zrak,
Holcim koristi filtere sukladno EU Direktivi o industrijskim emisijama(2010/75/EZ), BREF
dokumentima i Zakonu o zaštiti zraka RH. Holcim cementara razlikuje RDF od SRF‐a i preuzima
isključivo SRF.87 Cementara Holcim Koromačno u blizini Rijeke je prema ŽCGO Kaštijun koji trenutno
ima probni rad i još nije službeno pušten u puni radni pogon uputila pismo namjere za otkup SRF
kada ovaj centar krene sa službenim radom. Prema dostupnim informacijama, Cementara Holcim
Koromačno dnevno bi iz ŽCGO Kaštiju trebala preuzimati oko 70 tona otpada uz naknadu u korist
cementare od 30 EUR/t primljenog otpada.88 Cementara Holcim Koromačno trenutno provodi
rigorozne kontrole ulaza goriva i emisija u zrak iz razloga jer se nalazi blizu turističkih destinacija
Istre.
Što se tiče cementara u vlasništvu pravnog lica CEMEX d.d. Hrvatska, CEMEX je 2008. godine izvršio
ugradnju vrećastih filtera na ispustima rotacijskih peći i hladnjaka klinkera. ovo pravno lice vrši
kontinuirani monitoring emisija u zrak na ispustu iz vrećastih filtera. Dnevna izvješća o emisijama
(CO, NO2, SO2, prašine PM10, HCl, TOC (ukupni organski ugljik)) prenose se u Agenciju za zaštitu
okoliša RH, a rezultate vrijednosti emisija su dostupne na službenoj internetskoj stranici ovog
pravnog lica za sve tri cementare.89Od 2015. godine tvornice cementa grupacije CEMEX prešle su u
vlasništvo HeidelbergCement‐a.
NEXE grupa se odlučila za osnivanje vlastite kompanije, Ekonex d.o.o. Našice, čiji je primarni zadatak
proizvodnja alternativne sirovine i alternativnih goriva. U Našicecementu se od alternativnih goriva
koriste otpadne gume i otpadna ulja koja se suspaljuju u dva postrojenja modificirana s ciljem
suspaljivanja alternativnih goriva.90 Cementara Našicecement posjeduje vrećasti filter na izlazu iz
dimnjaka koji omogućuje da je 91% ispusta emisija praškastih tvari manja od 10 mg/mN3. Ovo
pravno lice provodi kontinuirano mjerenje emisija postavljeno na ispustu vrećastog filtera rotacijske
peći. Na ovaj način se osigurava stalan nadzor nad emisijama NO2, SO2, prašine PM10 u cijelom
periodu rada peći te emisije HCl, HF i TOC (ukupni organski ugljik) tijekom perioda korištenja
alternativnih goriva. Povremeno tijekom korištenja alternativnih goriva, a u skladu sa zakonskim
propisima, se provode mjerenja dioksina i furana, Hg i teških metala koja provodi treće lice,
ovlaštena institucija od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH. Rezultati se objavljuju na
službenoj internetskoj stranici ovog pravnog lica.91
Što se tiče reakcija javnosti u RH, uperiodu 2014. – 2016. mediji su zabilježili negativan stav javnosti
o korištenju RDF / SRF u cementnoj industriji92 pa čak i negativan stav za proizvodnju RDF / SRF u
planiranim MBO postrojenjima, koji prema istraživanju javnog mijenja, pogoduje cementnoj
industriji i ne primjenjuje najbolje raspoložive tehnike zbrinjavanja otpada kao što su sagorijevanje
otpada tehnologijom plazme (zastupljena u SAD, Kanadi i Japanu). Razlozi za protivljenje MBO
postrojenjima i uvođenje eko plazme, odnosno plazma plinofikacije prema mišljenju javnosti su:
čišća i jeftinija tehnologija, ne zahtijeva deponiju za finalno odlaganje otpada koji se ne može
iskoristiti i zauzima šest puta manju površinu od MBO‐a.93 Negativni stav javnosti RH u pogledu
izgradnje MBO pogona je baziran i na diskusiji o odabranom tehničkom rješenju. Naime, prema
nekim informacijama, MBO postrojenja centara za upravljanje otpadom Marišćina kod Rijeke,
Lećevica kod Splita, Kaštijun kod Pule i Piškornica u regiji sjeverozapadne Hrvatske opće ne predviđa
biološku obradu otpada kao u ostalim zemljama EU koje jedan dio neiskorištenog otpada odlažu na

87
PRILOZI uz materijal "Prijedlog zaključka o zaduženju KD Čistoća d.o.o. za hitno provođenje Studije „Ekološki zasnovan sustav
gospodarenja komunalnim otpadom za područje Grada Rijeke i okolice", 2013

88
http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/gorivo‐s‐kastijuna‐spaljivat‐ce‐se‐u‐koromacnu‐511523 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
89
http://www.cemex.hr/Naseemisije.aspx (pristupljeno 17.09.2016. godine)
90
http://www.nexe.hr/default.aspx?id=88 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
91
http://www.nexe.hr/default.aspx?id=85 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
92
http://net.hr/danas/hrvatska/ugrozeno‐je‐zdravlje‐vase‐djece‐svi‐na‐ulice/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
93
http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/zeleni‐protiv‐mbo‐tehnologije‐u‐zcgo‐kastijun‐527945 (pristupljeno 16.09.2016. godine)

deponije, već samo njegovo sušenje u postrojenju te razdvajanje na gorivu frakciju, vrijedne metale i
dio koji se odlaže na odlagalištu. Otpad obrađen takvom tehnologijom, obično se u Europi sav
spaljuje, što kod neće biti slučaj u CGO RH, koji tek u naknadnim fazama postojanja MBO predviđaju
gradnju bioreaktorskog odlagališta u kojem će se otpad prerađivati u plin, a dio u gorivo za
cementare. Na finalno odlaganje ne smije ići otpad koji nije stabilan niti otpad koji će stvarati
probleme u dugogodišnjem održavanju odlagališta i monitoringu. Također, postavlja se pitanje
postoji li u Hrvatskoj uopće i potreba da se proizvodi gorivo iz otpada (RDF), kao u Austriji i
Njemačkoj, čiji je velik dio industrije tom gorivu prilagođen. Niti jedan važeći zakon ili pravilnik koji se
tiče otpada, u Hrvatskoj ne obrađuje pitanja postupanja s MBO tehnologijom. Drugim riječima, RH
nema zakonske regulative za ovo područje, a uprkos tome planira se gradnja velikih MBO
postrojenja.94 S druge strane, pojedini izvori navode da je gorivo iz otpada ključ održivog sistema
gospodarenja komunalnim otpadom.95
Kao što je već navedeno, standardizacija prilikom proizvodnje RDF provodi se putem certificiranja
normom HRN EN 15359:2012. Analizu kvaliteta RDF / SRF u Hrvatskoj provodi akreditirana
laboratorija Bioinstitut d.o.o. Čakovec.
3.5 Kosovo
U Kosovu trenutno nema aktivnih postrojenja koja se bave proizvodnjom RDF / SRF, a nema ni
postrojenja (cementare, energane, toplane) koja koriste RDF kao alternativno gorivo.
Ipak, bitno je naglasiti da Svjetska banka na Kosovu trenutno finansira izradu investiciono‐tehničke
dokumentacije i razmatra finansiranje modernizacije i rekonstrukcije TE na Kosovu (TE Kosovo A i B)
uz dogradnju kapaciteta, gdje se 98 % električne energije dobiva iz termoelektrana, a 2 % iz energije
dolazi iz hidroelektrana. Za navedeni projekat izrade investiciono‐tehničke dokumentacije trenutno
se provodi analiza alternativa u okviru Studije procjene utjecaja na okoliš96u okviru kojih se razmatra
najpovoljnije rješenjes obzirom na tehnologiju, ekonomske i ekološke aspekteza nove TE kapacitete
na Kosovu. Prilikom razmatranja alternativa stavljen je fokus i na nove izvore energije u novim
rekonstruiranim i dograđenim blokovima TE97, odnosno suspaljivanje biomase i RDF. Navedeni
projekat će se sastojati od tri faze izgradnje:
izgradnja TE jedinica 2x300 MW – zamjena pogona TE Kosovo A
izgradnja dodatnog TE pogona snage 600 MW s ciljem eliminacije potreba za uvozom
električne energije i dostizanja energetskih potreba prilikom razvoja
izgradnja novih energetskih kapaciteta snage do 1,000 MW (u ovisnosti od lokalnih
regionalnih zahtjeva) zamjena pogona TE Kosovo B na kraju operativnog perioda TE Kosovo
B.
S druge strane, Energetska strategija Republike Kosovo 2009‐2018, (Ministarstvo energije i rudarstva
Republike Kosovo98, april 2010) ne navodi detalje o upotrebi ove vrste goriva kao strateškog izvora
energije.

94
http://www.energetika‐net.com/vijesti/zastita‐okolisa/tehnolosko‐rjesenje‐mariscine‐je‐lose‐15580 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
95
http://www.poslovni.hr/hrvatska/gorivo‐iz‐otpada‐kljuc‐odrzivog‐sustava‐gospodarenja‐komunalnim‐otpadom‐291767 (pristupljeno
16.09.2016. godine)
96
Joint Venture Orion 3E Consortium (Ekonerg, Mining Institute Tuzla i Hidroing‐DK) za Republiku Kosovo (Ministarstvo energije i
rudarstva), Kosovo Power Project – Environmental and Social Impact Assessment
97
Trenutni izvori energije u postojećim TE na Kosovu (TE Kosovo A i TE Kosovo B) su ugalj lignit i lož ulje
98
Nezavisnost Republike Kosovo priznata od strane 108 država članica Ujedinjenih naroda i Tajvan (stanje: maj 2015)

3.6 Mađarska
Prilikom analize iskustava u proizvodnji i korištenju RDF u Mađarskoj, otežavajuću okolnost je
predstavljala jezička barijera za razumijevanje dostupne dokumentacije i nedostatakdostupnih
podataka.
Općenito gledajući, Mađarska ima i proizvodnju i korištenje RDF / SRF u energetske svrhe. U
Mađarskoj je, kao i u Njemačkoj i Austriji, zabilježen izraziti trend zahtjeva za energijom dobivenom
iz otpada (Tabela 8).Mađarska ima više proizvođača RDF / SRF99. Prvo MBO postrojenje u Mađarskoj
Felsö‐Baçska na jezeru Balaton počelo je s radom 2004. godine, i planira povećati svoje proizvodne
kapacitete do 20,000 t/god., odnosno za duplo u odnosu na trenutnu proizvodnju.100 Ostala pravna
lica koja se bave proizvodnjom RDF iz komunalnog otpada su:
M‐U‐T Maschinen‐Umwelttechnik‐Transportanlagen GmbH
Presona AB
UNTH Shreding Technology
Linder‐Recycling GmbH.101
Također, postoje i pravna lica koja se bave proizvodnjom kombinirano od komunalnog i industrijskog
otpada:
Veolia102
FCC Environment CEE (.A.S.A.)103
Osnovni potrošači RDF / SRF u Mađarskoj su industrijska postrojenja kao što su:
cementare (Lafarge Hungary, CRH Magyarország, Holcim Ltd ‐ Holcim Hungária, CEMEX
Hungary, HeidelbergCement Hungary),
industrije za proizvodnju vapnai
energane (postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije).104
Od proizvedenih količina, jedan dio RDF / SRF se i izvozi. Uvoznici RDF / SRF je najvećim dijelom
Njemačka, zatim Austrija, a jedan dio proizvedenih količina Mađarska izvozi i Sloveniji.
3.7 Makedonija
U Makedoniji nisu identificirana postrojenja koja se bave proizvodnjom RDF / SRF.
Pretraživanjem podataka dostupnih na internetu identificirano je jedno postrojenje u kojemu se
koristi RDF / SRF, Cementarnica Usje u Skoplju u vlasništvu korporacije Titan.Ovom pravnom licu jeu
od strane nadležnog ministarstva (Ministarstvo za životna sredina i prostorno planiranje sa sjedištem
u Skoplju) izdana integrirana 'ekološka dozvola' za aktivnosti:
instalacije i proizvodnje cementnog klinkera
instalacija opreme za iskop, drobljenje i mljevenje mineralne sirovine te
upotrebu alternativnih goriva.105

99
https://www.environmental‐expert.com/energy‐renewables/refuse‐derived‐fuels‐rdf/companies/location‐hungary (pristupljeno
17.09.2016. godine)
100
Mr. Steiner Martin, Status of Mechanical‐Biological Treatment of Residual Waste and Utilization of Refuse‐Derived Fuels in Europe
Conference “The Future of Residual Waste Management in Europe”, 2005
101
https://www.environmental‐expert.com/energy‐renewables/refuse‐derived‐fuels‐rdf/companies/location‐hungary (pristupljeno
17.09.2016. godine)
102
http://www.veolia.hu/en/our‐services/industrial/waste‐management/waste‐energy (pristupljeno 17.09.2016. godine)
103
http://www.fcc‐group.eu/en/Hungary/Technologies/Treatment/RDF‐production.html (pristupljeno 17.09.2016. godine)
104
http://www.fcc‐group.eu/en/A‐S‐A‐Group/Technologies/Treatment/Alternative‐fuel‐production‐RDF.html (pristupljeno 17.09.2016.
godine)

Alternativna goriva koja su obuhvaćenadozvolom su sljedeće vrste otpada: biomasa, drvo, tekstil,
RDF, plastika, papir i pakovanje u količini od 25.000‐35.000 t/god. uz maksimalnu supstituciju od 25‐
35% od ukupne količine korištenih konvencionalnih goriva.106
Za RDF se navode sljedeći ključni brojevi:
16 01 Rabljena vozila različitih načina prijevoza (uključujući i mobilne opreme)
o 16 01 99 drugi otpad porijeklom od iskorištenih dijelova vozila
o 16 01 22 dijelovi koji nisu drugačije specificirani
19 12 Otpad od mehaničke obrade otpada (npr. sortiranje, drobljenje, sabijanje, peleta inače
nespecificiran)
o 19 12 10 zapaljivi otpad
o 19 12 12 ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade
otpada osim 19 12 11*.
Uzimajući u obzir ključne brojeve za RDF iz Europskog kataloga otpada, može se zaključiti da se
djelimično podudaraju u označavanju klase 19 00 00.
Navedena analizirana dokumentacija navodi da operator Cementarnica Usje u Skoplju provodi
vlastite monitoringe emisija uključujući i kontinuirane i periodične emisije u zrak107, ali ne navodi
podatke o tome objavljuju li se isti podaci i gdje, osim u sklopu prikazanog nultog stanja za potrebe
dokumentacije. Na ispustu produkata sagorijevanja iz rotacione peći, operator posjeduje opremu za
smanjenje emisija u zrak (vrećasti filter i elektrofilter).
Nema podataka o tome odakle se vrši nabavka alternativnih goriva i RDF za potrebe navedenog
postrojenja. Također, nema dostupnih podataka o istraživanju javnog mijenja po pitanju upotrebe
ovih vrsta goriva niti su rađene procjene utjecaja korištenja RDF na zdravlje ljudi.
3.8 Njemačka
Prvi pogon za proizvodnju RDF‐a (na njemačkom jeziku: EBS – Ersatzbrennstoff) u Njemačkoj počelo
sa radom davne 1999. godine, naziva Herhof‐Demonstrationsanlage u Aßlar‐u sa kapacitetom od
15.000 t/god.
Prema recentnijim podacima iz decembra 2012. godine u Njemačkoj postoji čak 36 RDF pogona
(lokalni naziv za ove pogone je EBS Kraftwerke) sa ukupnim kapacitetom proizvodnje od 6,3 miliona
t/god, što odgovara energetskom kapacitetu od 78,6 PJ/god. i toplotnom kapacitetu od 2.760
MW/god.108
Od navedenih 6,3 miliona t RDF‐a, u RDF od naselja i komunalnog otpada spada 4,8 t, a ostatak od
1,5 t čini RDF koji se dobiva od industrijskog otpada. U Njemačkoj postoji čak i udruga ASA e.V. koja
okuplja njemačke operatore MBO postrojenja.
Njemačka ima jako razvijenu RDF potrošačku industriju, te RDF koriste kao gorivo pri dobivanju
električne i toplotne energije. Od 2007. godine, industrijska postrojenja na RDF / SRF prednjače po
upotrebi ove vrste goriva, a slijedi ih cementna industrija.109Literaturni izvori navode da su kapaciteti

105
Izmena na A ‐ dozvola za usoglasuvanje so operativen plan, http://www.moepp.gov.mk/wp‐content/uploads/2014/10/ (pristupljeno
15.09.2016. godine)
106
http://www.moepp.gov.mk/wp‐content/uploads/2014/10/ (pristupljeno 15.09.2016. godine) Тип на алтернативно гориво: Биомаса,
Дрво, Текстил, RDF, Пластика, Хартија и Пакување. Искористување на алтернативни горива на годишно ниво 25.000‐35.000 тони со
максимална супституција на горивото од 25‐35%
107
Kontinuirano se prati emisija prašine, SO2 i NOx, a ostali parametri se prate svako 60 dana
108
Ersatzbrennstoff‐Kraftwerke in Deutschland und Österreich:
http://www.vivis.de/phocadownload/2013_eaa/2013_EaA_835_852_Thiel.pdf (pristupljeno 16.09.2016.godine)
109
Life Project‐ ENERGY WASTE, Report on RDF/SRF utilization applications and technical specifications, 2011

potrošnje RDF / SRF u Njemačkoj za tri puta veći od ukupne proizvodnje RDF / SRF u ovoj državi110,
što ukazuje da je Njemačka veliki uvoznik RDF / SRF.
Od značajnijih korisnika RDF‐a, izdvajaju se Ersatzbrennstoff (EBS) Heizkraftwerk Bernburg (RDF
termoelektrana Bernburg), koje služi kao industrijsko postrojenje za snabdjevanje energijom
susjednog postrojenja Solvay GmBH. Postrojenjem upravlja elektrana Bernburg GmBH, podružnica
Solvay‐a i kompanije za odlaganje Tönsmeier. Istaknuto je da za ovo postrojenje nisu rađena
mjerenja emisija.111
Energetsko alternativno gorivo se koristi i u proizvodnji cementa, odnosno za sagorijevanje
cementnog klinkera. U manjem obimu se koristi termalna energija za sušenje sirovina i drugih
proizvoda kao glavnih sastojaka cementa, npr. šljaka. Tradicionalna goriva u Njemačkoj industriji
cementa od 1970.‐tih godina su ugalj i lignit i u manjoj mjeri lož ulje. Od 1990.godine značajan dio
uglja je zamijenio naftni koks. Pored fosilnih goriva, u visokoj mjeri se koriste alternativna goriva
(RDF) u procesu sagorijevanja klinkera. Ukupni udio alternativnih goriva u energetskom sagorijevanju
u njemačkoj cementnoj industriji iznosio je 63% u 2014.godini.112
Učešće korištenja alternativnih goriva u cementnoj industriji Njemačke danas je 72 % u prosjeku, a
od te ukupne količine je 40 % količina je RDF. Uz kombinaciju srednjih i velikih preduzeća, njemačka
cementna industrija se sastoji od 22 kompanije i 55 postrojenja. Dnevni kapacitet proizvodnje
cementa u 2013. godini iznosio je oko 100.460 tona.113 Od navedenih 55 postrojenja, postoji npr. 10
HeidelbergCement AG postrojenja, 7 Holcim (Deutschland) AG postrojenja, 6 Dyckerhoff GmbH
postrojenja, CRH Germany i dr. što ukazuje na prisustvo velikih svjetskih korporacija u cementnoj
industriji Njemačke.
Glavne aktivnosti HeidelbergCement‐a uključuju proizvodnju i distribuciju cementa i aditiva, kao
dvije osnovne sirovine betona. Dodatne aktivnosti uključuju proizvodnju gotovog betona i
proizvodnju asfalta i drugih građevinskih proizvoda u nekim zemljama.114 Podaci o količinama
proizvodnje na godišnjem nivou nisu prikazane. Nije navedeno da li se vrše mjerenja emisija.
Za proizvodnju jedne tone cementa u 2014. godini, korišteno je 2.849 MJ energije za sagorijevanje i
110,0kWh električne energije. Energija za sagorijevanje se koristi za pečenje klinkera, dok se
električna energija koristi za obradu/ pripremu sirovina (oko 35%), za proces paljenja i sagorijevanja
goriva u rotacionoj peći, za hlađenje klinkera (oko 22 %) kao i za pogon mlinova za mljevenje
cementa (oko 38%). Danas se upotreba uglja i lignita smanjila na 40% za energetsko sagorijevanje u
ovoj industriji. Od navedenih 55 postrojenja, 33 postrojenja su sa klinker sagorijevanjem.115
U Njemačkoj izgradnja i rad cementara podliježe odredbama Zakona o kontroli zagađenja Savezne
države (Bunder – Immissionsschutzgesetz). Zavisno od goriva, koriste se različiti zahtjevi za
usklađenost sa koncentracijom emisija. Ako se koriste samo standardna goriva, koriste se odredbe
Tehničkih zahtjeva za održavanje zraka (TA‐ Technische Anleitung zur Reinhaltung der Luft). Ukoliko
se jedan dio standardnih goriva zamjeni otpadom kao alternativnim gorivom, važe dodatne odredbe
17. Pravilnika Zakona o kontroli zagađenja Savezne države (17.BImSchV). Prema ovome postoji
pravni osnov na koji se može nadležni organ pozvati za mjerenje u posebnim prilikama, prvobitna
mjerenja i ponovljena mjerenja.

110
111
Umweltbundesamt; Kraftwerke in Deutschland ‐ Liste der sich in Betrieb befindlichen Kraftwerke bzw. Kraftwerksblöcke ab einer
elektrischen Bruttoleistung von 100 Megawatt., 2009.
112
VDZ Umweltdaten 2014.: https://www.vdz‐
online.de/fileadmin/gruppen/vdz/3LiteraturRecherche/Umweltdaten/VDZ_Umweltdaten_2014_DE_EN.pdf (pristupljeno 16.09.2016.)
113
VDZ: https://www.vdz‐online.de/en/topics/cement‐sector/cement‐works/ (pristupljeno 16.09.2016.godine)
114
HeidelbergCement GmBH: http://www.heidelbergcement.com/de/unternehmen (Pristupljeno 16.09.2016.)
115
VDZ: https://www.vdz‐online.de/en/topics/cement‐sector/cement‐works/(pristupljeno 16.09.2016.)

Sudeći po gore prezentiranim podacima, od svih iskustava analiziranih zemalja u okviru ovog
poglavlja, Njemačka prednjači po potrošnji RDF, ali i po proizvodnji. Budući da je ova zemlja članica
EU, uvoz RDF / SRF podliježe odredbama Uredbe (EZ br. 1013/2006) o otpremi pošiljaka otpada koja
definira kontrole i praćenje prekograničnog kretanja otpada u EU.
3.9 Slovenija
Slovenija ima dobro razvijenu proizvodnju RDF i identificirano je nekoliko postrojenja / centara u
kojima se obrađuje komunalni i industrijski otpad. Razlog tome je što su kapaciteti slovenskih
deponija komunalnog otada iscrpljeni te su stoga lokalne vlasti odlučile riješiti problem sa
zbrinjavanjem otpada na način da se otpad obrađuje, iskorištava i da se proizvodi gorivo iz otpada u
visokokvalitetnim MBO sistemima.116
U Sloveniji postoji više proizvođača RDF u sklopu MBO postrojenja za obradu otpada, odnosno jedan
veći i 4 manja MBO pogona. Regijski center za ravnanje z odpadki Ljubljana ‐ RCERO Ljubljana117‐
najveći je centar za upravljanje otpadom u Sloveniji koji trenutno zbrinjava otpad od 600.000
stanovnika, odnosno 30% ukupnog stanovništva. Projektom je obuhvaćen Grad Ljubljana i još
dodatne 33 lokalne zajednice iz regije Centralne Slovenije. Proizvodnja RDF / SRF u naprednoj
tehnologiji MBO pogona je 60.000. t/god., a ostale vrste otpada se prerađuju i iskorištavaju na druge
načine, tako da ostatak koji je potrebno odložiti na deponiju nakon prerade otpada iznosi svega
20%118
S druge strane, postoje dva konzumenta alternativnih goriva i RDF /SRF:
Salonit ANHOVO d.d. Deskle ‐ Cementarna ANHOVO119 smještana u blizini Italije i
Cementarna Trbovlje – Lafarge Cement d.o.o. Trbovlje – postrojenje za proizvodnju cementa
koje je 65% u vlasništvu korporacije Lafarge.
Cementarna ANHOVO je vodeći konzument RDF / SRF u Sloveniji. Tehnologija proizvodnje cementa u
Salonit Anhovo je prilagodila načelo najboljih raspoloživih tehnika, kako je propisano zakonodavnim
okvirom, tj. Direktivom o industrijskim emisijama 2010/75/EZ (tzv. IED Direktiva koja je na snazi od
07.01.2014. god. za postojeće pogone i postrojenja). U tu svrhu potrebno je osigurati adekvatnu
kontrolu nad upotrebom svih (osnovne i alternativne) goriva, što uključuje:
ocjenjivanje i odabir dobavljača, pregled dokumenata i podataka dostavljenih od strane
dobavljača
dolazni kontrolni postupci, u skladu sa standardima kvalitete ulaznih i zahtjevima kvalitete
kontrola procesa, parametri postupka, gotovih proizvoda
kontrole emisije putem stalnih i povremenih mjerenja
praćenje utjecaja na kakvoću zraka u okruženju (imisije).
Ovo pravno lice provodi automatska mjerenja emisija u zrak na ispustu plinova od sagorijevanja u
klinker peći i vrši objavu automatskih podataka na svojoj službenoj internetskoj stranici sa oko 15
minuta vremenskog kašnjenja, uz paralelnu usporedbu s dozvoljenim graničnim vrijednostima
emisije za sljedeće parametre:
ukupna organska tvar (TOC)
ugljični monoksid (CO)
sumpor dioksid (SO2)

116
117
http://www.rcero‐ljubljana.eu/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
118
http://www.ljubljana.si/en/green‐capital/green‐merits/20‐sustainable‐projects/regional‐waste‐management‐centre/ (pristupljeno
16.09.2016. godine)
119

dušikovi oksidi (NOx)
prašina.120
Za analizirani period sredine septembra 2016. godine nema dostupnih podataka o emisijama iz ovog
postrojenja jer u tom periodu nije bilo proizvodnje. Također, Cementarna ANHOVO objavljuje
mjesečne i godišnje izvještaje o emisijama u zrak, a zadnji raspoloživi podaci odnose se na april 2016.
godine.121
Cementarna Trbovlje – Lafarge Cement d.o.o. Trbovlje posjeduje dozvolu za upotrebu sljedećih
alternativnih goriva:
otpad od plastike ili zapaljiv otpad
otpadna ulja
otpadne gume.122
Izvješća o mjerenju emisija u zrak iz klinker peći u Cementarna Trbovlje – Lafarge Cement d.o.o.
Trbovlje objavljuju se na službenoj internetskoj stranici ovog pravnog lica. Riječ je o podacima
dobivenimautomatskim mjerenja emisija u zrak (satne vrijednosti, osmosatne vrijednosti, dnevne
vrijednosti i prosječne mjesečne vrijednosti za SO2, NO2, NOx i PM10 čestice, toluen, ksilen i benzen).
Također, dostupni su i podaci o kakvoći zraka u okruženju navedene cementare u periodu rada i
periodu bez proizvodnje cementa. Procjena utjecaja Lafarge Cement d.o.o. Trbovlje obrađeno je u
studiji utjecaja na okoliš pod naslovom 'detaljno izvješće djelovanja Lafarge Cement' pripremljeno od
strane Elektroinstituta Milan Vidmar – Odjel za zaštitu okoliša s naglaskom na proračun emisija u
zrak iz postrojenja, kvalitetu zraka u okruženju i proračun mogućih utjecaja.123Za analizirani period
sredine septembra 2016. godine nema dostupnih podataka o emisijama iz ovog postrojenja, a zadnji
raspoloživi podaci o emisijama su iz maja 2016. godine.124
Većinu svog RDF koji se ne iskoristi u Cementari ANHOVO Slovenija i Cementari Trbovlje Lafarge
izvozi prema Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj. Budući da je članica EU, provodi se stroga kontrola
tokova količina alternativnih goriva, uvoza od strane postrojenja kojima Slovenija izvozi RDF i
izvještavanje o spaljenim količinama otpada u skladu sa EU Direktivom o spaljivanju otpada
2000/76/EZ, koja je integrirana u Direktivu o industrijskim emisijama 2010/75/EZ.125 Podzakonski akt
za praćenje prekograničnog kretanja otpada u EU je i Uredba (EZ br. 1013/2006) o otpremi pošiljaka
otpada.
Nema konkretnih dostupnih podataka o planovima i perspektivama za korištenje RDF u Sloveniji u
budućnosti. Jedini neslužbeni podatak je da je moguće korištenje RDF u postrojenjima za proizvodnju
toplinske energije.
3.10 Srbija
Proizvodnje alternativnih goriva i RDF/SRF u Srbiji za potrebe šire lepeze korisnika ili izvoza trenutno
nema, osim jednog postrojenja cementare koja vrši pripremu alternativnog goriva za svoje potrebe,
a riječ je o Lafarge Beočinska Fabrika Cementa u Beočinu.
Miješani otpad sa područja Beograda transportira se u na deponiju Vinča u Beogradu na kojoj je
predviđen dovršetak i stavljanje u funkciju Centra za upravljanje otpadom u Vinči126. Lokalni plan

120
https://www.salonit.si/okoljski_podatki/trajne_meritve_emisij/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
121
https://www.salonit.si/okoljski_podatki/porocila/mesecna_porocila/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
122
http://www.lafarge.si/skrb‐za‐okolje/alternativna‐goriva/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
123
http://www.lafarge.si/skrb‐za‐okolje/okoljske‐meritve/ (pristupljeno 16.09.2016. godine)
124
http://www.okolje.info/?link=dbViewLafargeValue&option=com_content&Itemid=208 (pristupljeno 16.09.2016. godine)
125
(tzv. IED Direktiva koja je na snazi od 07.01.2014. god. za postojeće pogone i postrojenja).
126
Službena internetska stranica rada Beograda, Lokalni plan upravljanja otpadom Grada Beograda 2011‐2020,
http://www.beograd.rs/lat/gradska‐vlast/1462700‐lokalni‐plan‐upravljanja‐otpadom‐grada‐beograda‐2011‐2020/ (pristupljeno
13.09.2016. godine)

upravljanja otpadom Grada Beograda 2011‐2020predviđa uspostavu MBO postrojenja na ovome
lokalitetu i naglašava da će biti potrebno 4‐6 godina do puštanja u rad MBO postrojenja. Tehničko
rješenjeza obradu otpadapredstavlja biološku stabilizaciju/sušenje i provjetravanje otpada, a zatim
izdvajanje reciklabilnih komponenti (metala, stakla, baterija, keramike i dr.) i proizvodnju goriva iz
otpada (RDF – refuse derived fuel). Očekivani kapacitet postrojenja iznosi više od 150.000 t/godišnje
goriva iz otpada. Manje od jedne trećine otpada sa područja Grada Beograda se odlaže na deponiju.
Lokali plan upravljanja otpadom predviđa i Postrojenje za kombiniranu proizvodnju toplotne i
električne energije,koje će kao gorivo koristiti isključivo gorivo iz otpada (RDF). Potrebno je 4‐6
godina do puštanja u rad postrojenja za kombiniranu proizvodnju toplotne i električne energije.
CENTAR ZA RECIKLAŽU d.o.o. Beograd je pravno lice sa područja Srbije koje se bavi sakupljanjem,
preradom i prometom metalnog otpada, većinom od starih auta. U vlasništvu su C.I.O.S. grupe,
vodeće regionalne kompanije za sakupljanje i primarnu preradu industrijskog otpadaka te unutarnju
i vanjsku trgovinu.127
U Srbiji je identificirano i jedno pravno lice, Teknoxgroup Srbija d.o.o. Vrčin, koje se bavi prodajom
opreme i uređaja koji se koriste širom svijeta u svim glavnim koracima procesa mehaničko‐biološke
obrade otpada, proizvodnji RDF i SRF iz otpada i proizvodnji biomase. Ovo pravno lice bavi se,
između ostalog, prodajom opreme (mašine Komptech) koja se koristi unavedenim procesima.128
Što se tiče korisnika alternativnih goriva i RDF, na području Srbije identificirano je nekoliko
energetski zahtjevnih postrojenja koja koriste razna alternativna goriva kao izvor energije u
proizvodnji cementa, a neka od postrojenja koriste i RDF / SRF. Postrojenja koja koriste alternativna
goriva su cementare navedene u nastavku.
LAFARGE Beočinska Fabrika Cementa u Beočinu129
Holcim Cementara u Popovcu kod Paraćina130‐ postrojenje je od jula 2015 prešlo u vlasništvo
CRH Srbija)131
Titan Cementara Kosjerić.132
Za svako identificirano pravno lice navedene su relevantne dostupne informacije u nastavku do kojih
se došlo pretraživanjem dostupnih podataka. Pojedinim postrojenjima poslani su i upiti s ciljem
prikupljanja detaljnijih informacija o upotrebi RDF (kako se provodi kontrola kvalitete goriva RDF
/SRF te planovi i perspektive za buduće korištenje RDF / SRF), međutim do trenutka izrade
predmetne analize traženi podaci nisu bili dobiveni.
Prema informacijama koje se navode na službenoj internetskoj stranici kompanije Lafarge Beočinska
Fabrika Cementa u Beočinu unazad nekoliko godina koristi otpad kao zamjenu za fosilna goriva:
otpadne gume(od septembra 2008. godine)
otpadna ulja (od marta 2010. godine)
biomasu (od aprila 2011. godine)
čvrst komunalni i industrijski otpad (od marta 2011. godine).
Lafarge Beočinska Fabrika Cementa (BFC) u Beočinu je u martu 2011. godine pustila u rad pogon za
pripremu komunalnog i industrijskog otpada za vlastite potrebe suspaljivanja. Postrojenje je prvo
ovakvog tipa u Republici Srbiji, a u njegovu izgradnju uloženo je oko 2 miliona eura. Ukupan
kapacitet postrojenja je 24.000t prerade otpada na godišnjem nivou, a omogućava korištenje
pojedinih vrsta prethodno selektiranog i usitnjenog čvrstog isječenog komunalnog i industrijskog

127
http://www.ciosgrupa.com/1/15/clanicegrupe pristupljeno 16.09.2016. godine)
128
http://www.teknoxgroup.com/rs/proizvodi/tretman‐otpada/gorivo‐poizvedeno‐iz‐otpada/ (pristupljeno 13.09.2016. godine)
129
http://www.gradjevinarstvo.rs/firme/2052/lafarge‐beocinska‐fabrika‐cementa (pristupljeno 13.09.2016. godine)
130
http://www.crhserbia.com/ (pristupljeno 13.09.2016. godine)
131
http://www.lafargeholcim.com/holcim‐and‐lafarge‐announce‐a‐project‐sell‐assets‐crh‐enterprise‐value‐eur‐65‐bn‐chf‐68‐bn‐context
132
http://www.titan.rs/home/page/27/Korienje‐alternativnih‐goriva‐i‐sirovina (pristupljeno 13.09.2016. godine)

otpada kao alternativnog goriva, pod kontroliranimuvjetima ‐ odnosno kroz proces suspaljivanja.
Ovime su se ostvarili ciljevi kompanije Lafarge da:
smanji udio fosilnih goriva i postigne očuvanje prirodnih resursa
dugoročno osigura konkurentnost fabrike bez dodatnih negativnih utjecaja na životnu
sredinu
da doprinos procesu upravljanja i zbrinjavanja otpada u Srbiji.
Rezultati nakon godinu dana uspostavepogona za pripremu komunalnog i industrijskog otpada za
vlastite potrebe suspaljivanja su sljedeći:
oko 25% ukupne potrošnje goriva Lafarge BFC trenutno osigurava iz alternativnih izvora, a
komunalni otpad zamjenjuje 11% fosilnog goriva
cijena energije dobivene iz alternativnih izvora je 1,3 eura/GJ što je znatno niže od energije
koja se dobije iz uglja gdje je cijena za 1 GJ energije oko tri puta veća
suspaljivanje se danas primjenjuje u gotovo svim fabrikama cementa Lafarge grupe u svijetu,
a procenat zamjene konvencionalnih goriva prelazi 80%. Procesom sagorijevanja ove vrste
otpadnih materijala je u potpunosti ovladano, izrađene su brojne studije utjecaja na okoliš
potvrđene praćenjem i mjerenjima, a tokom 2010. godine na nivou Lafarge grupe u svijetuje
iskorišteno 2.606 milliona t alternativnog goriva, od čega je 656.000 tRDF.133
Holcim Ltd iz Švicarske posjedovao jeHolcim Cementaru u Popovcu kod Paraćina, a od jula 2015
godine ova cementara je prešla u vlasništvo CRH Srbija, koja je dio kanadske korporacije za
proizvodnju cementa. CRH Srbija teži minimalizaciji stvaranja otpada i emisije i da optimizira
potrošnju resursa u cilju smanjenja utjecaja na životnu sredinu na najmanju moguću mjeru. CRH
Srbija nudi savremena rješenja za probleme otpada lokalnih zajednica i industrije pružajući usluge
suspaljivanja različitih vrsta otpada.134CRH na području Srbije posjeduje nekoliko prodajnih terminala
za građevinske agregate, postrojenja za proizvodnju betona u Surčinu i Pančevu te od jula 2015
godine i postrojenje za proizvodnju cementa Popovac.135 Nema dostupnih podataka o tome od koga
navedeni pravni subjekt nabavlja alternativno gorivo i RDF. Neki internetski izvori navode da Holcim
Srbija ima dozvolu za sakupljanje i transport neopasnog otpada136 što može upućivati na zaključak da
ovo pravno lice na području Srbije provodi vlastito snabdijevanje ovim vrstama goriva.
Titan Cementara Kosjerić ima višegodišnje iskustvo sa korištenjem pojedinih tokova industrijskog
otpada tj. sekundarnih sirovina u svom proizvodnom procesu i to: piritne izgoretine, elektrofilterskog
pepela, visokopećne granulisane šljake, industrijskog gipsa. Titan Cementara Kosjerić prati emisije iz
peći ovog postrojenja. Na tzv. ekomonitoru prate se prosječne petnaestodnevne vrijednosti emisija
iz klinker peći (SO2, prašina i NOx) i objavljuje ih se na službenoj internetskoj stranici navedenog
pravnog lica.137Alternativna goriva poput RDF i SRF se dosad nisu koristila u proizvodnom procesu
Titan Cementare Kosjerić, ali će u narednom periodu biti poduzeti odgovarajući koraci za korištenje
ovih goriva. Namjera kompanije Titan u Srbiji je da u svom proizvodnom procesu koristi čvrsto gorivo
dobiveno iz otpada (SRF – Solid Recovered Fuel) koje predstavlja mehanički pripremljene
komponente porijeklom od industrijskog i komunalnog otpada.Titan Cementara Kosjerić pripada
većoj grčkoj grupaciji za proizvodnju cementa, a također ima i prodajna predstavništva u Beogradu i
Podgorici (Crna Gora). U navedenim prodajnim predstavništvima nema proizvodnih procesa.138

133
http://www.lafarge.rs/wps/portal/rs/rs/2_2_2‐Industrial_ecology (pristupljeno 13.09.2016. godine)
134
http://www.crhserbia.com/zastita‐zivotne‐sredine/ (pristupljeno 13.09.2016. godine)
135
http://www.crhserbia.com/zastita‐zivotne‐sredine/ (pristupljeno 14.09.2016. godine)
136
http://www.reciklaza.rs/index.php/component/mtree/sakupljanje‐i‐transport‐otpada/holcim‐srbija (pristupljeno 15.09.2016. godine)
137
138

Osim Titan Cementare, za ostala identificirana pravna lica ne postoje podaci o tome kako i koliko
često se provode monitorinzi emisije iz pogona za sagorijevanje, kao ni o tome vrši li se objavljivanje
rezultata provedenih monitoringa emisija.
Identificirana je i podružnica grupacije CEMEX u Srbiji, CEMEX SRB d.o.o. Niš, Srbija139 za koju ne
postoje podaci o korištenju RDF u procesu proizvodnje cementa.140
Nisu zabilježene reakcije šire javnosti Srbije o korištenju RDF. Također, nisu rađena istraživanja
utjecaja RDF na zdravlje ljudi.141

139
http://www.cemex.hr/Kontaktirajtenas.aspx (pristupljeno 13.09.2016. godine)
140
http://www.cemex.hr/Zamjenskagoriva.aspx (pristupljeno 13.09.2016. godine)
141
Prema informacijama dobivenim internetskim pretraživanjem u septembru 2016. godine

4 KORIŠTENJE RDF U BIH
4.1 Tvornica Cementa Kakanj
4.1.1 Uvod
Tvornica cementa Kakanj d.d. (TCK) proizvodi različite tipove visokokvalitetnog aditivnog cementa i
pokriva oko 35% ukupne potrošnje cementa u Bosni i Hercegovini. Od 2000. godine TCK je članica
HeidelbergCement grupacije. U 2008. godini u TCK su ostvareni najbolji rezultati u historiji rada i
postojanja: proizvedeno i na tržište plasirano preko 700.000 tona cementa. Rad tvornice na
instaliranim kapacitetima rezultat je kontinuiranih ulaganja, kako u procesnu opremu, tako i u
opremu za zaštitu okoliša, tako i potražnje tržišta za kvalitetnim proizvodom. Strogo kontrolirane
sirovine koje se koriste za proizvodnju cementa različitog su hemijskog sastava i koriste se za
proizvodnju poluproizvoda (sirovinsko brašno i klinker) te cementa, kao glavnog proizvoda. U 2015.
godini proizvedeno je 465 661 t sirovinskog brašna, 314 398 t klinkera i 432 302 t cementa, a kao
sirovine se koriste: krečnjak, šljaka i željezna ruda kao dodaci sirovinskom brašnu, pepeo, gips i šljaka
kao dodaci cementu142.
U narednoj tabeli su prikazani instalirani kapaciteti i godišnja proizvodnja različitih vrsta cementa za
2015. godinu.
Tabela 10:Vrste proizvoda TCK i proizvodnja za 2015. godinu143
Redni Proizvodi/usluge Jedinica Instalirani Proizvodnja u
broj kapacitet 2015.
1 Portland cement t/g 29.805,32
CEM I 52,5N, BAS EN 197‐1
(viši razredi čvrstoće)
2 Miješani portland cement sa t/g 291.500,71
letećim pepelom 740.000,00
CEM II/B‐W 42,5 N, BAS EN 197‐1 (ukupnikapacitet)
(viši razredi čvrstoće)
3 Pucolanski cement t/g 110.995,97
CEM IV/B‐W 32,5N, BAS EN 197‐1
(niži razredi čvrstoće)

4.1.2 Opis procesa proizvodnje

Tehnološki proces proizvodnje cementa detaljno je opisan u tabeli 11.
Tabela 11:Tehnološki proces dobivanja cementa144
Br. Naziv procesa Opis procesa
1 Drobljenje Osnovne sirovinske komponente – lapor i laporoviti krečnjak dolaze

sirovine naizmjenično u određenom vremenskom intervalu na usipni limeni lijevak. Na
dnu lijevka sirovina pada na transporter. Sa transportera sirovina pada na
drobilicu. U drobilici je smještena traka za usitnjavanje sa pogonom.
Zdrobljena sirovina sa maksimalnom veličinom zrna od 50 mm pada na

142
Dvokut pro 2015; Hadžiahmetović, 2016.
143
Hadžiahmetović,2016.
144
Dvokut pro, 2015.

koritasti transport, koji je snabdjevenmotorom i reduktorom. Pogonski podaci
za odjeljenje drobilane:
maksimalna dozvoljena vlažnost za lapor 8 ‐10% H2O, a laporoviti
krečnjak 10 ‐16 % H2O,
čvrstoća na pritisak za kocku od 5cm je 574‐840 Kp/cm2,
postrojenje je projektirano 15 sati na dan, odnosno 5 dana/sedmicu
ili 230 dana/godinu,
maksimalni učinak drobilice je 250 t/h.
2 Mlinica sirovine Mlinica sirovine u svom sastavu ima slijedeće tehnološke jedinice: bunker
sirovinskih komponenata imljevenje i sušenje sirovina.
3 Skladištenje i Nakon završenog proces u drobilani i mlinu sirovine, sirovina se transportuje
homogenizacija do pogona u kojem je predviđeno miješanje materijala po tehnološki
definiranom postupku tj. pristupa se procesu homogenizacije. Količina
sirovinskog brašna na ulazu u uređaj za homogenizaciju je 120 t/h, a izlazna
količina je 10 ‐120 t/h.
4 Kompresorska U kompresorskoj stanici postavljena su tri kompresora NK 441 ‐3.000 m3/h,
stanica isporuka „Claudius Peters” (dva za aktivni i jedan za inaktivni zrak). Ovi
kompresori snabdjeveni su prečistačima zraka od prašine i odvajačima ulja i
vode.
5 Pečenje Pripremljeno sirovinsko brašno transportuje se pomoću dvije tlačne pumpe
na vrh četverostepenog ciklonskog izmjenjivača toplote, izvedenog po
kompletnom nacrtu firme „FLS Copenhagen”, gdje se u protustruji vrelih
plinova iz peći koje vuče ventilator, prema vrhu izmjenjivača, predgrijava prije
ulaska u peć.
Rotaciona peć je sastavni dio cementara i njen najvažniji dio u kojem se vrši
pečenje klinkera. Instalirana rotaciona peć u Tvornici cementa Kakaknj d.d.
ima sljedeće karakteristike:
kapacitet peći (klinker) 1.600 t/dan,
dužina peći 70 m
unutrašnji promjer 4,4 m
debljina plašta 30‐75 mm
nagib 3,5 %
broj oslonaca 3
snaga motora „Schorch” (2002) 400 kW
nominalni broj okretaja peći 0,063 – 2,2 o/min
broj okretaja glavnog motora (frekventna regulacija) 1000 o/min
ukupna težina (bez vatrostalnog materijala) 863 t.
6 Hladnjak Hladnjak klinkera treba da izvrši naglo hlađenje klinkera, jer umjetni minerali
klinkera stvoreni pečenjem sirovinskog brašna na taj način ostaju „zamrznuti”.
Hlađenje se vrši ventilatorima koji ubacuju zrak u hladnjak koji prima toplotu
od vrelog klinkera i ovaj vreli ‐ sekundarni zrak ponovo se vraća u peć, a višak
ide preko rasteretne i miks – komore, zajedno sa plinovima mlina sirovine i
sušare u veliki vrećasti filter.
Za situaciju kada treba dodatno ohladiti tople plinove, koji sa izmjenjivača
dolaze na vrećasti filter, služi rashladni toranj. Isti je snabdjeven sa parom
pumpi za vodu, sistemom ventila, filtera i cjevovoda, te diznama u samom
tornju, koje imaju funkciju idealnog raspršavanja vode.
7 Skladište Transporteri bacaju klinker u dva (treći silos je u izgradnji, nije pušten u rad u
klinkera i vrijeme izrade ovog dokumenta) silosa klinkera.
transport
8 Silos pepela Pepeo kao pomoćna sirovina skladišti se u silosu pepela dimenzija ø 12 m i 20
m visine, čime je osigurana izvjesna zaliha pepela.
9 Mlinica Nakon završene faze pečenja, klinker se hladi i skladišti u silosima za klinker
cementa (jednom od tri silosa klinkera). Od te tačke klinker se transportuje do mlinova

s kuglama ili rotacionih presa, u kojima se melje do veoma finog cementa, uz
dodavanje gipsa i anhidrata, kao i drugih dodataka, zavisno od toga za kakvu
upotrebu je cement namijenjen. Mlinice su projektovane na finoću mljevenja
3.400 cm2/gr po Blaine‐u.
10 Silosi cementa, Silosi cementa imaju dimenzije ø 12 x 38 m. Specijalni sistem za razrahljivanje
pakovanje, cementa koji se nalazi na dnu svakog od četiri silosa isporučene od firme
utovar i „Claudius Peters”. Zračna transportna korita donose cement na jedna od
otprema dvoja istovarnih kolica kapaciteta 100 t/h odakle se pune kamioni cisterne
preko teleskopskog uređaja. Utovarna mjesta posjeduju automatske vage za
kamione.
11 Utovar i Cement koji se transportira, dolazi u jedan od dva bunkera zaliha po 50 tona i
otprema odavde u rotacioni stroj za pakovanje u vreće. Uređaj je opremljen kraćim
cementa trakastim transporterima, valjčanim stazama i mašinom za obmotavanje
palete folijom. Obmotanu paletu sa valjčane staze preuzima viljuškar
nosivosti 5 tona i odlaže na lokaciju skladištenja upaletiziranog cementa.

4.1.3 Potrošnja energenata
U TCK koriste se različite vrste osnovnih energenata u cilju postizanja visokih temperatura
neophodnih za proces proizvodnje klinkera i to ugalj, petrol koks, mazut i plin. Ugalj se dovozi
kamionima ili željeznicom i preko sistema za prihvat, skladišti u betonske silose. Koristi se
kombinacija domaćeg uglja (RMU Kakanj) i uvoznog uglja (dobavljači iz raznih dijelova svijeta, npr.
HC Trading Malta). Dobavljači mazuta su Deltagrip Ltd London i IGNIM Modriča.BH Gas Sarajevo
zadužen je za dostavu plina koji se koristi kontinuirano iz centralnog plinovoda preko mjerača
protoka145. U 2015. godini zabilježena je potrošnja električne energije od 55 010,72 MWh/god, zatim
potrošnja uglja od 28 219 tona, petrol koksa od 5208 t, mazuta od 1120,1 t i potrošnja plina od 590
199,7 m3 za proizvodnju cementa146.
4.1.4 Potrošnja alternativnih goriva
TCK 2015. godine počinje sa upotrebom alternativnih goriva. Nakon što su stvoreni tehnološki uvjeti
na ljeto 2014. godine krenulo se sa probnim korištenje AG,uz kontinuirani monitoring emisija.
Korištene su sljedeće vrste otpada: stare automobilske gume, biomasa (drvni otpad), otpadno ulje,
plastika, otpad iz kožarske industrije i tekstilni otpad. Rezultati monitoringa emisija u zrak tokom
probnog suspaljivanja prikazani su u sljedećoj tabeli.
Tabela 12: Rezultati monitoringa emisija tokom probnog suspaljivanja u TCK147
Zagaditelj Izmjerene vrijednosti Dozvoljene vrijednosti
mg/Nm3 mg/Nm3
Prašina 11,6 – 17,8 30
SO2 6,7 – 20,8 50
NOx 290 – 445 500
PCDD/DF 0,022 – 0,052 0,1
HCl 1,96 – 3,18 10
HF 0,11 – 0,21 1

145
Dvokut pro,2015.
146
Hadžiahmetović, 2016.
147
Bajtarević, 2016.

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
‐4 ‐4
Teški m
metali (Cd +Tl) 1,2 x 10
0 – 8,7 x 10 0,,05
‐5 ‐5
Teški m
metali (Hg) 2,8 x 10
0 – 9,2 x 10 0,,05
Teški m
metali 0
0,033 – 0,052 0
0,5
(Sb+As++Co+Ni+Pb+Crr+Mn+V)

Zahvaljuujući veoma dobrim rezzultatima, Feederalno ministarstvo okoliša
o i turiizma je izdaalo 2010.
godine ddozvolu za ko orištenje 10 % AG u proccesu proizvod dnje klinkeraa,uključujući sljedećaAG148 1
.
plastika
stare autom mobilske gum me
biomasa
otpadna uljaa
otpad iz kožarske industtrije
otpad iz teksstilne industrije
RDF/SRF.

HeidelbeergCement ggrupacija je p poznata po ddugogodišnjo oj tradiciji up
potrebe AGu procesu pro oizvodnje
cementaa, sa uspješn nim primjerim ma tvornica kojekoriste A AG u visokom procentu.. Primjera radi, 2012.
godine ccementara u u Maastricht,, Holandiji ko oristila je 83,5% AG. Slika 9 prikazujje dijagram troškova
na primjene AG u nekim
energijee u zavisnostti od stepen m tvornicamaa unutar Heeidelberg gru upacije u
149
2012. goodini . Kako o se sa dijaggrama jasno i vidi, sa proocentualnim porastom u upotrebe AG troškovi
energijee opadaju. TCK
T još uvijeek, s obziromm na mali postotak
p upootrebe AG, nije ostvarilla bitnije
uštede ttroškova eneergije u odno osu na ostalle članice grupacije. Dod datni razlogaa je i relativn no kratak
period kkorištenja AGG.
Tvornicaa trenutno koristi dvije vrste AG: otpadne automobilske gume i otp padna ulja. Tehnička
T
mogućnost doziranja automobilskih guma u u rotacionu ppeć je stvoreena izgradnjo om pristroja na ulazu
u peć taako da se gu
ume doziraju
uzajedno sa sirovinom, dok se otpaadna ulja do
oziraju kroz postojeći
p
sistem za doziranje m mazuta.

Slika 9:Dij
ijagram troškkova energije (€/t klinkera)) u ovisnosti o
od stepena priimjene AG

148
Info siloss br. 35, 2015
149
Bajtareviić, 2016.


Naredna tabela daje prikaz dobavljača automobilskih guma, količina spaljenih guma za 2015. godinu i
polovinu 2016. godine150. Do kraja 2016. godine očekuje se potrošnja do 1000 t automobilskih guma,
iako bi na godišnjem nivou potrošnja istih mogla iznositi od 15 do 16 hiljada tona.
Tabela 13:Količine spaljenih automobilskih guma u TCK
Dobavljači otpadnih Jedini Juli 2015. do 29.10. 2015. do 28.12.2015. do 12.05.2016
automobilskih guma ca
Conversion Visoko t 35,54 54,52 67,24
Dryden Kakanj t 50,34 74,14 86,10
Korda Ljubuški t 10,22 22,82 92,34
Unitrade Ljubuški t 78,06 88,74 92,14
SOR Sejdić t 12,52 65,8 148,58
C.I.B.O.S. t 0 3,14 11,26
Zaimović Trade t 0 0 18,36
UKUPNO t 186,68 309,16 516,02 346,50

Iako TCK danas koristi određeni postotak AG za proizvodnju cementa, cilj je dobiti okolinsku dozvolu
za 30 % korištenja AG. Ovaj postupak je u toku.
4.1.5 Korištenje RDF‐a u TCK
TCK trenutno ne koristi RDF kao alternativno gorivo. Prema riječima menadžera za kvalitet i okoliš,
plan tvornice je korištenje RDF‐a kao idealnog alternativnog goriva i to maksimalno 30 % s obzirom
da postrojenje ne posjeduje predkalcinator, te se gorivo dovodi kroz gorionik, na koje dolazi i glavno
gorivo. U tvornici trenutno ne postoji mogućnost korištenja goriva iz otpada (RDF/SRF) s obzirom da
ne postoji izgrađena hala za skladištenje RDF‐a i nije izgrađen sistem za doziranje RDF‐a.Procijenjeno
je da bi investicija za uvođenje sistema za doziranje RDF‐a iznosila oko 1.000.000 eura, uz dodatne
investicije koje se tiču internog praćenja kontrole kvalitete AG (praćenje hemijskog sastava, toplotne
moći itd.) uz moguću ugradnju novog gorionika.Postignute finansijske uštedeće ovisiti od procenta
zamjene fosilnih goriva alternativnim. Pretpostavljane uštede su date u tabeli 14.
Tabela 14: Koristi od ugradnje sistema za doziranje RDF‐a
Investicija € Ušteda €/ na Povratniperiod Smanjenje potrošnje Smanjenje otpada, otpadnih
godišnjem investicije energije, korištenje voda, emisija u zrak
nivou materijala koji se koristi
godišnje
1 000 000 € 550 000 € na 1,9 godine Smanjenje korištenja Smanjenje CO2 emisija za
godišnjem (uz korištenje uglja u iznosu od 12 oko 45 000 t (15 %) za
nivou 10 % starih 000 t/god, godišnju proizvodnju
(upotreba AG automobilskih Suspaljivanje AG u cementa u iznosu od 500
u iznosu od guma i 20 % iznosu od 30 % do 000 t,
10 %) SRF‐a 2020 godine, Smanjenje emisija NOx
Okolišne koristi i Smanjenje količina otpada u
značajne finansijske iznosu od oko 16 000 t/god.
uštede.

Procjena potrošnje RDF/SRF i rabljenih automobilskih guma zavisi od više faktora i to: dozvole (koja
je trenutno u fazi pripreme), tehničkih mogućnosti (mogućnost doziranja većih količine RDF/SRF) i
stanja na tržištu (dostupnosti guma i RDF/SRF‐a). Plan Tvornice cementa d.d. Kakanj je da do 2020.

150
Bajtarević, 2016.

godine dostigne udio AG u iznosu od 30 %, od toga 10 % otpadnih automobilskih guma i 20 %
RDF/SRF (veličine čestica do 25 mm). Godišnje potrebe automobilskih guma kreću se od 15 do 16
hiljada tona, a RDF‐a maksimalno 20 hiljada tona.

Smanjenje emisije štetnih gasova (prvenstveno CO2) iznosi 50% od procentualnog učešća AG. To
znači da bi sa 30% AF smanjili emisije CO2 za 15 % .
Ostvarivanje navedenog plana rezultirat će brojnim beneficijama korištenja AG u cementnoj
industriji, o kojima je bilo riječi u poglavlju 1.4, a neke od bitnijih su smanjenje emisija CO2,
smanjenje otpadnih voda i smanjenje otpada, te značajna finansijska ušteda.

4.2 Fabrika Cementa Lukavac
4.2.1 Uvod
Dioničko društvo Fabrika cementa Lukavac (FCL) je od2001. članica poslovne grupacije Asamer iz
Austrije. Bavi se proizvodnjom i prodajom portland i zidarskog cementa. Tehnološki proces
proizvodnje cementa baziran je na kompoziciji sirovina koje predstavljaju otpadne materijale i sitne
frakcije krečnjaka na kamenolomu Vijenac, zatim elektro‐filterski pepeo Termoelektrane Tuzla,
kotlovske šljake također iz Termoelektrane Tuzla i troske iz visokih peći ArcelorMittal Zenica kao
dodatka klinkeru.
FCL ima sljedeći proizvodni program prema standardu JUS:BC1.011 i prema evropskim normama
EN:197‐1:
proizvodnja cementa marke PC 52,5; CEM I‐52,5
proizvodnja cementa marke PC 30p 45S; CEM II/B‐M(V‐W) 42,5
proizvodnja cementa marke PC 30p 35B
proizvodnja zidarskog cementa MC.

Osnovni parametri proizvodnje u FCL :
Proizvodnja cementa: 450.000 t/god
Proizvodnja klinkera: 335.000 t/god
Prosječna proizvodnja klinkera: 1.900 t/dan
Potrošnja toplotne energije: oko 1 milion GJ/god
Učešće alternativnih goriva prema toplotnoj energiji: do 30%.

4.2.2 Opis procesa proizvodnje
U Fabrici Cementa Lukavac seprovodi suhi tehnološki postupak proizvodnje jer je takav način
pripreme sirovina za proizvodnju. U tehnološkom smislu se proces proizvodnje može podijeliti u dva
tehnološki neovisna dijela:
prvi dio gdje se vrši priprema sirovina i proizvodnja klinkera;
drugi dio gdje se vrši mljevenje klinkera sa dodacima, skladištenje, pakovanje i otprema.

U lokacijskom smislu proces proizvodnje se odvija u zasebnim objektima kao:
proizvodnja sirovinskog brašna
proizvodnja (pečenje) klinkera
proizvodnja (mljevenje klinkera i dodataka) cementa
skladištenje, pakovanje i otprema cementa.

Tabela 15: Tehnološki proces dobivanja cementa151
Redni Naziv procesa Opis procesa
br..
11 Drobljenje Iz bunkera se krečnjak, niska komponenta (laporovita glina, pepeo) i korigujuća
sirovine komponenta‐pijesak ispuštaju preko procesnih tračnih vaga na zajednički
transporter koji ih otprema u drobilicu. Protočne vage su slijedećih kapaciteta:
za krečnjak 6‐60 t/h
za nisku komponentu 2,5‐50 t/h
za pijesak 0‐5 t/h
za pepeo 2‐20 t/h
Prethodno izdrobljeni materijal u drobilici putem dvostruke zaklopke (klapne)
ulazi u mlin sirovine.
2 Mlinica sirovine Mlin sirovina je sa kuglama, i to strujnim, jer se iznos materijala osigurava
glavnim cirkulacionim ventilatorom. U mlinu sirovine se ujedno vrši istovremeno
i mljevenje i sušenje na taj način što se topli plinovi iz rotacione peći (oko 350 ºC)
putem ventilatora transportiraju u mlin u istom smjeru kao što je kretanje
sirovine mješavine.
Sirovinsko brašno se zatim putem pužnica transportira u bunker, a zatim
pneumatskom pumpom sa kompresorom transportira u 2 silosa homogenizacije.
33 Skladištenje i Sirovinsko brašno za liniju rotacione peći II se skladišti u silosu homogenizacije
homogenizacija čiji je kapacitet 6.000 t. Oprema za mjerenje i kontrolirano pražnjenje sirovinskog
brašna je smještena ispod konusa silosa. Instaliran je jedan spremnik za vaganje
čiji je kapacitet cca. 40 m3 unutar kojeg je instaliran odvojeni sistem za aeraciju.
Oprema za pražnjenje silosa homogenizacije do spremnika za vaganje se sastoji
od 6 ručnih pločastih zatvarača i 6 dozirnih valjaka. Sirovinsko brašno se dozira iz
spremnika za vaganje putem dozirnog valjka do mjerača protoka mase, koji
zajedno sa mjernim ćelijama spremnika za vaganje i uređajem za regulaciju
kontrolira kapacitet sirovinskog brašna koje se dozira u izmjenjivač toplote.
Homogenizirano sirovinsko brašno se prazni nakon homogenizacije koja traje 6
sati u jedan ili drugi skladišni silos. Skladištenjem sirovinskog brašna u donje
silose završava se proces proizvodnje istoga.
3 Pečenje U petostepenom ciklonskom izmjenjivaču toplote sirovinsko brašno se
predgrijava u protustruji vrelih plinova i ulazi u rotacionu peć gdje se odvija
proces pečenja klinkera.Temperatura na ulazu rotacione peći treba da bude 950
– 1000oC. Za proizvodnju 2.000 t klinkera na dan, ugrađen je petostepeni
ciklonski izmjenjivač toplote sa PYROCLON kalcinatorom koji se sastoji iz tri
segmenta i to dvije strane za doziranje materijala i goriva u protustruju vrelih
plinova (strana redukcione atmosfere za redukciju NOx i strana oksidirajuće
atmosfere) i PYROTOP komore za intenzivno miješanje. Osnovna karakteristika
PYROCLON kalcinatora je intenzivno miješanje predgrijanog materijala sa IV
stepena ciklonskog izmjenjivača toplote, goriva i zraka za sagorijevanje za
dobivanje 95 % predkalciniranog materijala. Uslijed sagorijevanja bez plamena
na temperaturi od 860°C do 880°C, količine toplotnog NOx‐a koje nastaju u dvije
strane kalcinatora su zanemarive. Strana redukcione atmosfere za redukciju NOx
i strana oksidirajuće atmosfere PYROCLON –a se spajaju u jedan vod usmjeren
PYROTOP komori u kojoj dolazi do intenzivnog miješanja i potpunog
sagorijevanja. Potpuno sagorijevanje bez rizika stvaranja dodatnog NOx‐a je
zagarantirano zahvaljujući dovoljnom višku zraka i niskoj temperaturi.
Predgrijan i predkalciniran sirovinski materijal ulazi u rotacionu peć u kojoj se
odvija glavna hemijska reakcija (proces sinterovanja). Ovaj proces se odvija na
temperaturi od 1350‐1450Ⅲ. Da bi se ovako visoka temperatura dobila, na
izlazu iz peći je postavljen gorionik kojim se gorivo dozira u peć. Sagorijevanje
ovog goriva u obliku plamene buktinje određene dužine i širine obezbjeđuje
odvijanje ove reakcije i stvaranje klinkera. Pored sirovinskog brašna koje mora

151
FCL,2007. ; Dvokut pro, 2014.


br..
zadovoljiti tražene uvjete, potrebno je osigurati i ostale uvjete neophodne za
dobro sagorijevanje, kao što je gorivo tačne kalorične vrijednosti, dovoljna
količina zraka potrebnog za sagorijevanje i sl. Peć je tipa PYRORAPID, sa dva
oslonca, dimenzija 3.2 x 45 m. Prijenos obrtnog momenta se ostvaruje pogonom
kojeg čine pogonski zupčanik i zupčasti vijenac. Taj pogon i zasebni prijenos
opterećenja preko oslonačnih prstenova i valjaka rezultira visokim nivoom
efikasnosti i znatno manjim habanjem. Karakteristike peći su:
Projektiran kapacitet 2000 t/d
Nagib peći je 3,5%
Glavni motor 270 kW
Brzina obrtanja peći maksimalna je 4 ob/min
Brzina obrtanja peći optimalna je 3,5 ob/min
Glavni gorionik može koristiti ugalj i mazut kao gorivo, te zemni plin pri potpali
tokom starta. Pored dovoda goriva isti je snabdjeven sa zrakom koji je potreban
za transport goriva, usmjeravanje plamena, hlađenje gorionika i opskrbu
plamena sa dovoljnom količinom zraka za sagorijevanje. Isti je opskrbljen
mjernim instrumentima potrebnim za kvalitetno praćenje sagorijevanja goriva.
Pored glavnog gorionika postoje još dva gorionika koji se nalaze na vodu
redukcione atmosfere i oksidirajuće atmosfere. Odnos potrošnje goriva na ova
dva gorionika u odnosu na glavni je približno 60:40.
4 Hladnjak Klinker iz peći pada u hladnjak klinkera PYROFLOOR. PFC je projektovan za
klinkera optimalnu rekuperaciju toplote iz materijala koji treba hladiti, a njegova je
raspoloživost na najvišem nivou i potrebno ga je veoma malo održavati. Oprema
je izrađena za specifični protok materijala koji treba hladiti uzevši u obzir i
fluktuacije kapaciteta koje se javljaju tokom raznih uvjeta rada.
• tip hladnjaka: PFC 523A
• ukupno površina hlađenja: 45,5m²
Hladnjak klinkera se isporučuje sa kompletnim kontrolnim sistemom PYROFLOOR
‐ CONTROL, koji predstavlja moderni procesni kontroler izrađen isključivo za novi
PYROFLOOR hladnjak klinkera. Ovaj hladnjak klinkera najnovije generacije koristi
transportni sistem klinkera koji se sastoji iz četiri staze (linije). Sve staze se
istodobno kreću unaprijed ali se povlače individualno, tako da se niti jedna od
susjednih staza ne pokrene u isto vrijeme. Na taj način se vrši transport klinkera
do drobilice gdje se klinker usitni i šalje kofičastim transporterom do klinker
silosa. Ovaj transportni mehanizam omogućava veoma efikasan transport i
hlađenje.
5 Transport Nakon drobilice klinker se putem kofičastog transportera transportuje u silos
klinkera klinkera kapaciteta 40.000 t ili u mali bunker klinkera cca. 60 t koji se kamionima
transportuje u halu klinkera ili na otvorenu deponiju klinkera.
6 Silos pepela Skladištenje pepela se vrši u silosu pepela kapaciteta 3000 t sa kapacitetom
istovara iz autocisterni 50 t/h. Transport pepela do mlinova se ostvaruje
pneumatskim putem pomoću pneumatskih pumpi kapaciteta i vijčanih
kompresora.
7 Mljevenje Mljevenje klinkera i dodataka obavlja se u zatvorenom krugu. Mljeveni materijal
klinkera iz mlinova se podiže elevatorom i pneumatskim koritima dovodi u dinamički
separator. Tu se materijal separira u cement i griz. Griz se vodi natrag u mlin
preko tračnog transportera, koji je opremljen vagom koja je električno vezana sa
gravimetrijskim dozatorima. Fino mljeveni materijal se transportira pomoću
pneumatske pumpe i kompresora u silose gotovog cementa.
8 Silosi cementa Cement se skladišti u 4 armiranobetonska silosa dimenzija Ø 12,5 x 25m sa
ukupnom mogućnošću skladištenja oko 10.000 tona cementa. Pneumatski
transporteri u silosima sastoje se u pravilu iz otvorenih zračnih transportnih
korita ili poroznih ploča.


br..
9 Skladištenje, Putem zračnih transportnih korita, cement se transportuje do elevatora
pakovanje, kapaciteta po 120 t/h . Postoje dvije potpuno nezavisne linije za pakovanje i
otprema paletizaciju. Iz elevatora se cement transportuje u koševe. Nabacivanje vreća i
cementa proces punjenja se vrši automatski kao i odstranjivanje vreća koje nemaju
odgovarajuću težinu (cjepač –separator punih vreća). Paletizerima se vreće slažu
na drvene palete koje se prekrivaju folijom. Utovar paleta u kamione se vrši
pomoću viljuškara.

4.2.3 Potrošnja energenata
Proizvodnja cementa pripada redu industrijskih grana sa najvećom specifičnom potrošnjom
električne i toplotne energije po jedinici proizvoda. Kod tzv. suhog postupka proizvodnje portland
cementnog klinkera koji se primjenjuje u većini fabrika cementa širom svijeta, ovisno o tehničko
tehnološkoj opremljenosti proizvodne linije, za proizvodnju 1 tone klinkera troši se 2,9‐3,2 GJ
toplinske energije i od 90‐130 kWh/t cementa električne energije.Potrošnja toplotne energije u FCL
je 3,0 GJ/t klikera, a električne energije 115 kWh/t cementa.

Kao osnovni energent koristi se domaći mrki ugalj u kombinaciji sa uvoznim mrkim ugljem, veće
kalorične vrijednosti kao i manjeg sadržaja sumpora (ispod 1%). U nedostatku uvoznog mrkog uglja
kao gorivo se kombiniranokoristi srednji niskosumporni mazut sa sadržajem S ispod 1%. Uvozni mrki
ugalj se koristi u kombinaciji sa mrkim ugljem Đurđevik. Nabavka uglja vrši se kupovinom na
svjetskom tržištu (npr. Poljska, Ukrajina). Kvalitet uglja je reguliran ugovorom, a ulazna kontrola se
vrši prilikom istovara uglja iz broda. Doprema se riječnim kao i drumskim putem. Uvozni mrki ugalj i
domaći mrki ugalj se miješaju u odgovarajućem odnosu da bi se postigla veća kalorična vrijednost
uglja, a smanjile emisije S02 pri sagorijevanju u rotacionoj peći (2007. godine odnos je bio 70 : 30%, a
2013. 60:40%)152.
4.2.4 Potrošnja alternativnih goriva
2012. godine FCL je pokrenula postupak za uvođenje i upotrebu alternativnih goriva. Dozvola,
dobivena u maju 2012. godine od nadležnog Federalnog ministarstva za zaštitu okoliša i turizma
obavezuje FCL da tehničko‐tehnološke parametre procesa pri korištenju alternativnih goriva vodi u
skladu sa propisanim obavezama iz izdate dozvole.Vremenski raspored dobivanja dozvola za
suspaljivanje AG je bio kako slijedi:
11.05.2012. FCL dobiva okolinsku dozvolu (br. UP‐I/01‐23‐18‐9/06‐DĐ/NR) od FMOiT za
suspaljivanje otpadnih rabljenih automobilskih guma u količini do 10 % (toplotne energije).
03.09.2013. FMOiT izdaje odobrenje (br. UPI/05‐23‐11‐84‐1/13)za suspaljivanje alternativnih
goriva (otpadno ulje,koža,tekstil,filtracijski kolač iz rafinerije nafte i miješani otpad‐ 19 12 10)
u količini do 10% (energetski) i sirovina(kontaminirana zemlja, otpadni mulj nastao prilikom
obrade pitke i kanalizacione vode, galvanski talog) za primjenu u tehnološkom postupku
proizvodnje cementa.
20.11.2014. FCL od FMOiT dobiva odobrenje za suspaljivanje do 30% energije iz alternativnih
goriva. Pored već odobrenih AG lista je proširena za ostali otpad nastao od mehaničke
obrade otpada (19 12 12) poznat pod nazivom RDF. Za realizaciju odobrenih količina u
veličini od 30% utroška toplotne energije pri procesu proizvodnje klinkera neophodno je
sljedeće:Planirana proizvodnja od 332.880 t klinkera će biti ostvarena uz ukupan trošak
toplotne energije u iznosu od 1.131.560 GJ. Od te energije 30 % će biti utrošeno uz
suspaljivanje AG a što iznosi 339.468 GJ. RDF će učestvovati sa 226.312 GJ a što preračunato

152
FCL,2007.; Dvokut pro, 2014.

na tone iznosi 15.087 tona. Osnova za preračun je toplotna vrijednost RDF‐a koji se planira
koristiti u FCL od 15 GJ/toni153.

U tabeli16su date količine AG suspaljenih u FCL u periodu od 2012. godine, kada je počela njihova
upotreba, pa do 2015. godine.
Tabela 16: Količine i vrste AG suspaljenih u FCL za period od 2012.‐2015.
Alternativno gorivo u t/god 2012 2013 2014 2015
Rabljene gume (cijele, sjeckane) 522 585 2500 3690
Miješani otpad 3 30 632
Istrošena filtracijska glina 3 476 461
Kožni i tekstilni otpad 8 538 491
Rabljena ulja 30 120 131
Gorivo nastalo iz otpada (RDF/SRF) 23 7740
Alternativne sirovine u t/god
Kontaminirana zemlja, galvanski talog 795 2785

Rabljene automobilske gume se melju na određenu granulaciju na šrederu (sjeckalici) i skladište u
hali sa ostalim alternativnim gorivima. Alternativna goriva (koža, tekstil, platno, filter kolač, miješani
otpad) se u FCL dopremaju zatvorenim kamionima i skladište u hali izgrađenoj od betonske
konstrukcije koja je zaštićena limovima i natkrivena.Unutar hale smješteni su dozirni koševi sa
dodavačima kapaciteta 35 m3. Alternativna goriva se u koševe doziraju pomoću kranske dizalice koja
se kreće duž cijele hale. Na slici 10je prikazano skladište AG gdje se u trenutku posjete skladištio RDF
(a,b,c) kao i otpad iz kože (d,e).

Slika 10: Skladište alternativnih goriva (izvor: terenska posjete FCL, septembar 2016.)

153
FMOIT, 2014

Rabljena ulja u FCL se trenutno koriste preko postojećeg sistema za skladištenje i doziranje mazuta
na glavni gorionik. Ovaj sistem nije predviđen za ovakvu vrstu fluida, te je stoga izražen problem
diskontinuiteta doziranja. Suspaljivanje rabljenih ulja se vrši prema protokolu iz dozvole za
suspaljivanje alternativnih goriva izdatoj od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. FCL vrši
kontinuirani monitoring emisije plinova i dužna je da jednom godišnje osigura izvođenje mjerenja od
strane vanjske firme koja je ovlaštena za provođenje ovih aktivnosti.
4.2.5 Korištenje RDF‐a u FCL
FCL koristi RDF kao alternativno gorivo od 2014. godine (tabela 16). Da bi se RDF koristio kao
alternativno gorivo u FCL potrebno je zadovoljiti sljedeće zahtjeve:
RDF mora biti selektiran i potpuno analiziran, te označen u skladu sa Pravilnikom o
kategorijama otpada sa listama (Službene novine FBiH, br. 9/05)
RDF mora ispunjavati zahtjeve internog standarda za kvalitet FCL‐a br.20/14 što se posebno
odnosi na kalorijsku vrijednost, sadržaj hlora, žive, vode i granulometrijskog sastava, kako je
to prikazano u tabeli17.
Tabela 17: Zahtjevi internog standarda u vezi sa kvalitetom RDF‐a
Zahtjevi po pitanju kvaliteta RDF‐a
Toplotna vrijednost min 15 MJ/kg
Sadržaj hlora (Cl) max 1 %
Sadržaj žive (Hg) max 0,08 mg/MJ
Vlaga max 20 %
Veličina čestica u jednoj dimenziji: max 2 mm
u druge dvije dimenzije: max 30 mm
Napomena: veličina čestica se ocjenjuje vizualnom kontrolom od uzetog
uzorka

RDF‐a se doprema specijalnim kamionima iz uvoza i skladišti u halu (slika 11a) dimenzija 43 x 26,8m.
Novoizgrađena hala se sastoji iz skladišnog prostora, sistema za izuzimanje i dva sistema za doziranje
AG. Ista je natkrivena, a podloga je betonirana. Pošto energenti sadrže određen procenat vlage koji
se cijedi prilikom skladištenja u hali, izgrađen je sistem za prihvat vode odnosno njeno odvajanje.
Izdvojena voda se cisternama ispumpava i odvozi od strane ovlaštene organizacije.

Unutar hale je smješten sistem za doziranje RDF‐a koji se sastoji od usipnog koša kapaciteta 35 m3,
pločastog dodavača, separatora krupnog materijala i vage. RDF se u usipni koš dodaje pomoću
kranske dizalice koja se kreće duž hale. Usipni koš je opremljen senzorima za punjenje. RDF se
pomoću sistema za doziranje (slika 4.4.) doprema do cijevnog transportera (slika 11b) kapaciteta
30t/h preko kojeg se materijal doprema do dvije dvostruke klapne i ulazi u predkalcinator linije
rotacione peći.
Prema riječima uposlenika FCL, u nadolazećem periodu cilj je tridesetpostotnu upotrebu AG
zamijeniti stopostotnom, traženjem novih dozvola koje neće limitirati upotrebu istih u cementnoj
industriji, s obzirom da takva ograničenja zakonski i ne postoje.
Planirane su i investicije za izgradnju sistema SNCR (selektivna nekatalitička redukcija) za redukciju
NOx, nadogradnju sistema za izdvajanje i zbrinjavanje bypass prašine (prašina sa povećanom
koncentracijom hlorida).


Slika 11.a) novoizgrađena hala za skladištenje AG, b) transportna traka (izvor: terenska posjete FCL, septembar
2016.)

RDF set do sada nabavljao iz Hrvatske i Italije. Prema riječima predstavnika FCL, hrvatska proizvodnja
RDF‐a locirana u Varaždinu ima visoku otkupnu cijenu i uslijed takvih komercijalnih uvjeta FCL
pokazuje interes i za druge dobavljače. Interes je usmjeren ka tržištu Slovenije, kao novom/starom
dobavljaču, kako zbog napredne tehnologije proizvodnje tako i zbog blizine BiH. Fabrika trenutačno
nailazi na poteškoće prilikom uvoza RDF iz Slovenije zbog propisa koji su na snazi u BiH. Naime, uvoz
podliježe posebnim propisimakoji se odnose na“ kretanje“ otpada, a otežava i činjenica da Bosna i
Hercegovina nije članica EU.
Na slici 12prikazani su nekiod trenutnih dobavljača (npr. kožni i tekstilni otpad iz Prevent BH d.o.o..
RDF iz MBO d.o.o. Varaždin) kao i potencijalni dobavljači (npr. RDF‐a iz CEROP d.o.o. i Kostak).

Slika 12: Trenutni i potencijalni dobavljači AG za cementaru

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
4.2.6 Okolišne korristi od upotrebe AG u Faabrici cemen
nta Lukavac
Krajem 2 ne kuće Dvokut pro d.o.o
2014. godinee dvije eksteerne ovlašten o. Sarajevo ii TQM d.o.o.. Lukavac
izvršile ssu mjerenja eemisija u zrak kod upotreebe alternatiivnih goriva.
Cilj mjerrenja je sagledavanje em
misija u zrakk pri upotrebi AG (suspaljivanje) u procesu pro
oizvodnje
cementaa.Metodologgija mjerenjja, izbor mjerne m opreme, izvođ đenje mjereenja kao i obrada
mjernihrezultata izvvršena je u skladu sa BAS ISO/IEC C 17025:200 06.Mjerno m mjesto se nalazi
n na
dimnjakku rotacione peći (slika 13 3) na mjestu predviđeno om za izvođeenje mjerenjaa.

Slika 1 u toku uzorkovvanja154
13: Prikaz mjerrnog mjesta u

Važeća zzakonska reggulativa na osnovu koje sse vrši monitoring emisijaa u zrak:
Zakon o zašttiti zraka (Sluužbene novinne FBiH, br. 3 33/03 i 4/10))
Pravilnik o mmonitoringu emisije zagađujućih materija u zrak ((Službene no ovine FBiH, br. 9/14)
Pravilnik o graničnim
g vrijednostimaa emisije zaggađujućih materija
m u zrak (Službene e novine
FBiH, br. 12
2/05)
Pravilnik o graničnim
g vrrijednostima emisije u zrrak iz postro
ojenja za saggorijevanje (SSlužbene
novine FBiH, br. 03/13)
Pravilnik o eemisiji isparljivih organskih jedinjena((Službene no ovine FBiH, b br. 12/05)
Uredba o uslovima
u za rad postrojjenja za spaaljivanje otpada (Službene novine FBiH, F br.
12/05).

Dvokut pro je u periodu od 16.10.2014 4. do 17.10
0.2014. goddine izvršio mjerenje emisijske
e
koncenttracije i emittirane količinne zagaditeljaa u dimnim gasovima iz Rotacione p peći II u FCL. Prilikom
m radnim režžimom, tj. kaao gorivo je koristila
prve serrije mjerenjaa rotaciona peć je radilaa normalnim
ugalj i otpadne sirovvine od 5%. Nakon toga u rotacionojj peći je vršeeno spaljivanje mješavine e gorivog

154
TQM, 20
014

otpada 19 12 10 i 19 12 12 u procentu od 30% u odnosu na ugalj.Rezultati mjerenja su obrađeni kao
prosječne vrijednosti izmjerenih vrijednosti u mjerenom periodu i prikazani su u tabeli 18.
Tabela 18: Rezultati mjerenja zagađujućih materija FCL i usporedba sa graničnim vrijednostima
Parametar mjerenja Jedinica Granična Rezultati svedeni na suhi gas,
mjere vrijednost normalno stanje i O2Ref
emisije Ugalj Ugalj +AG
Ukupna prašina mg/Nm3 30* 12,7 15,5
SO2 mg/Nm3 50* 1,9 0,0
CO mg/Nm3 ‐ ** 137,3 232,9
NOx mg/Nm3 500* 308,7 293,3
HCl mg/Nm3 10* 3,3 6,9
HF mg/Nm3 1* 0,3 0,66
Cd+Tl mg/Nm3 0.05* 10,5∙10‐4 13,2∙10‐4
Hg mg/Nm3 0.05* 9,3∙10‐5 9,5∙10‐5
Sb+As+Pb+Cr+Co+Cu+Mn+Ni+V mg/Nm3 0.5* 15,0∙10 ‐4
16,9∙10‐4
Dioksini i furani ng/Nm3 0.1* 0,016 0,073
TOC mg/Nm3 10* 4,1 4,5
*Granične vrijednosti prema Uredbi o uslovima za rad postrojenja za spaljivanje otpada („Službene novine F BiH”, broj 12/05).
** Graničnu vrijednost za CO može odrediti nadležno ministarstvo.

TQM je dana 10.09.2014., 20.10.2014. i 21.10.2014. vršio mjerenja emisije zagađujućih materija u
zrak iz Rotacione peći II u Fabrici cementa Lukavac. Prilikom prve serije mjerenja rotaciona peć je
radila normalnim radnim režimom, tj. kao gorivo je koristila ugalj i otpadne sirovine od 5%. Nakon
toga u rotacionoj peći je vršeno spaljivanje alternativnih goriva (gume, otpadna ulja, otpad iz
kožarske industrije, otpad iz tekstilne industrije, otpad iz prerade nafte‐filter kolač i miješani filter
kolač) u procentu od 30% u odnosu na ugalj.Rezultati mjerenja su obrađeni kao prosječne vrijednosti
izmjerenih vrijednosti emisijskih veličina u mjerenom periodu, te prikazani u tabeli 19.
Tabela 19: Ukupni rezultati mjerenja zagađujućih materija FCL
Parametar Jedinica Rezultati svedeni Rezultati svedeni Rezultati Rezultati
mjerenja mjere na suhi gas i O2ref na suhi gas i O2ref svedeni na svedeni na
Ugalj Ugalj +AG I suhi gas iO2ref suhi gas i O2ref

Ugalj +AG II Ugalj +AG III
Ukupna prašina mg/Nm3 10,32 15,7 18,0 19,4
SO2 mg/Nm3 0,0 0,0 0,0 0,0
CO mg/Nm3 204,3 214,7 190,13 189,16
NOX mg/Nm3 334,5 225,9 303,86 328,07
HCl mg/Nm3 3,78 2,83 3,83 7,4
HF mg/Nm3 <0,14448 <0,01054 <0,01086 <0,01082
Cd+TI mg/Nm3 14,48 ∙10‐4 12,72 ∙10‐4 24,4 ∙10‐4 8,67 ∙10‐4
Hg mg/Nm3 13,92 ∙10‐5 7,7 ∙10‐5 8,26 ∙10‐5 14,63 ∙10‐5
Sb+As+Pb+Cr+Co mg/Nm3 10,76 ∙10‐4 14,06 ∙10‐4 23,91 ∙10 ‐4
37,86 x10‐4
+Cu+Mn+Ni+V
Dioksini i furani mg/Nm3 0,06884 0,01317 0,01315 0,01670
TOC mg/Nm3 6,05 7,26 6,4 3,5
AG I: (rab.gume 60%,koža i platno 20%,filter kolač 10%,rabljeno ulje10%); Kal.vrijednost 23,4GJ/t‐unos 3,3t/h‐30% toplotne energije
AG II: (rab.gume30%,koža i platno40%,filter kolač10%,rabljeno ulje20%); Kal.vrijednost 21,15 GJ/t‐unos 3,7t ‐30% toplotne energije
AG III: (Rabljene gume 10%,koža i platno20%,miješani otpad30%,rabljeno ulje 30%,filter kolač 10%); Kal.vrijednost 21,7 GJ/t‐unos 3,7t/h ‐
30% toplotne energije

Na osnovu rezultata mjerenja se može zaključiti da postrojenje ispunjava sve uvjete propisane
zakonskom regulativom i da su koncentracije zagaditelja ispod graničnih vrijednosti. Na osnovu toga
potvrđena je mogućnost suspaljivanja mješavine gorivog otpada u omjeru do 30 %.

5 MOGUĆNOSTI ZA PROIZVODNJU RDF U BIH
5.1 Zakonski okvir, hijerarhija propisa

Kada je u pitanju zakonski okvir koji podržava proizvodnju RDF‐a u BiH, najvažniji zakon je krovni
Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03 i 72/09). Osnovni princip na kojem je
zakon baziran jeste princip prevencije, a zakonom se hijerarhijski nalaže tretiranje otpada na način
kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega prije odlaganja na deponiju. Detaljno
opisani zakonski okvir u oblasti upravljanja otpadom koji podržava proizvodnju RDF‐a je dat u
poglavlju 2.4.2Nacionalno zakonodavstvo.

5.2 Strateški i planski dokumenti
Donošenje Strategije i Planova upravljanja otpadom posebno je značajno za Bosnu i Hercegovinu,
budući da se na temelju tih dokumenata ostvaruju pretpostavke za pokretanje promjena, kojima će
se postepeno riješiti postojeći problemi, unaprijediti sistem i usmjeriti buduća praksa u BiH prema
ostvarivanju željenog cilja, a to je održivo upravljanje otpadom i usaglašavanje sa postojećom
praksom u zemljama EU.
5.2.1 Federalna strategija zaštite okoliša
Federalna strategija zaštite okoliša ima jednu od ključnih uloga na putu BiH u ostvarenju ciljeva:
pridruživanje EU kao i opredjeljenju za proces stabilizacije, te prilagođavanju FBiH konceptu održivog
razvoja. Ovaj strateški dokument sadrži niz bitnih načela i smjernica za postizanje održivog razvoja, a
propisana je Zakonom o zaštiti okoliša i odnosi se na period od deset godina (2008‐2018.)
Neka od načela i smjernica na kojima se temelji Strategija su:
Načelo zamjene ‐ svaku aktivnost koja bi mogla imati štetne posljedice po okoliš potrebno je
zamijeniti drugom aktivnošću koja predstavlja znatno manji rizik;
Načelo integralnog pristupa ‐ zaštite okoliša i poboljšanje kvaliteta okoliša trebaju biti
sastavni dio svih politika koje imaju za cilj razvoj okoliša;
Načelo predostrožnosti i prevencije ‐ pažljivo upravljati i ekonomično koristiti komponente
okoliša;
Kako smanjiti korištenje, spriječiti opterećivanja i zagađivanja okoliša, spriječiti narušavanja,
kao i poboljšanje i obnovu oštećenog okoliša;
Kako dobiti inicijative od javnosti i pokrenuti učešće javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj
zaštitu okoliša;
Kako koordinirati privredu i integrirati socijalni i ekonomski razvoj u skladu sa zahtjevima
zaštite okoliša.

Koncept određivanja ciljeva i mjera za sve komponente Strategije je prilagođen jedinstvenom
pristupu za sve oblasti. Većina dijelova Strategije prvenstveno ima određen krovni cilj, koji je općeg
karaktera, i upućuje na usmjerenost svih odredbi Strategije ka jednom zajedničkom cilju kojim se želi
postići zaštita okoliša, promocija i podsticanje održive upotrebe prirodnih resursa kroz uspostavu
integralnog sistema upravljanja prirodnom biološkom i geomorfološkom raznolikošću. Kako svaka od
oblasti sadrži niz kompleksnih područja koja se cjelovito obrađuju, za svaku komponentu su
definirani strateški ciljevi.

Donošenje Federalne Strategije upravljanja otpadom propisano je članom 48. Zakona o zaštiti okoliša
i čini sastavni dio Strategije zaštite okoliša. Strategija navodi ciljeve i mjere u vezi sa upravljanjem
otpadom, stanje (tadašnje 2008. godina) okoliša FBiH.
Ostvarenje krovnog cilja je moguće postići realizacijom mjera predviđenih u sklopu sljedećih
strateških ciljeva (SC), kada je riječ o upravljanju komunalnim otpadom:
Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano
upravljanje otpadom (SC 7.1.);
Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje uz efikasnije korištenje resursa (SC 7.2.);
Osiguranje provedbe sistema kroz pravni, institucionalni i ekonomski okvir (SC 7.3.);
Osiguranje sistematskog praćenje parametara za ocjenu stanja okoliša (SC 7.4.).

U okviru strateških ciljeva definirani su i operativni ciljevi, kao specifične i mjerljive promjene koje će
se ostvariti u toku implementacije mjera iz Strategije i doprinijeti ostvarivanju krovnog cilja i
strateških ciljeva.
Za svrhu ovog izvještaja od posebnog je interesa strateški cilj 7.2. u sklopu kojeg su definirani sljedeći
operativni ciljevi (OC):
Uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja otpada u svim općinama FBiH (OC 7.2.1.)
Prikupiti i reciklirati otpad od ambalaže (OC 7.2.2.)
Odvojeno prikupiti biootpad iz vrtova i parkova (OC 7.2.3.)
Uspostaviti regionalne centre za upravljanje otpadom (RCUO) u svim regijama (OC 7.2.4.)

Navedeni ciljevi stavljaju naglasak na odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu, drugim
riječima formiranje jednog integriranog sistema upravljanja otpadom, s ciljem smanjenja količina
komunalnog otpada namijenjenog za finalno odlaganje.
Mreža lokalnih punktova za odvojeno prikupljanje, reciklažna dvorišta, pretovarne stanice (PS) i/ili
pogoni za mehaničko‐ biološku obradu otpada za regije za koje se procijeni isplativost, te regionalni
centri za upravljanje otpadom sastavni su dio jednog integriranog sistema.
Načini udruživanja općina iz jednog kantona u zajedničke regije su različiti i ne podrazumijevaju
obavezu udruživanja na području istog kantona i/ili entiteta. Broj i raspored regionalnih centara
ovisi o ekonomskim faktorima, tako da je cilj efikasnog projektovanja ovog koncepta utvrditi
ekonomske faktore i predložiti najbolje moguće rješenje.
Regionalne centre za upravljanje otpadom čine najmanje sljedeće komponente:
Sanitarno odlagalište;
Reciklažno dvorište za prihvat odvojenih frakcija i otpada, koje donose pojedinačni
proizvođači otpada (pravni subjekti, kućanstva);
Pogon za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje;
Odvojena spremišta za prihvat opasnog otpada iz komunalnih izvora;
Pogon za mehaničko‐biološku obradu otpada (MBO).

Opcije realizacije operativnih, a time i strateškog cilja su mnogobrojne, tako npr. nekoliko općina se
može udružiti u jedan zajednički centar za upravljanje otpadom (CUO), a da svaka od općina
posjeduje sopstveno reciklažno dvorište. Druge moguće opcije su da općine imaju reciklažna
dvorišta, ili da one koje su malo udaljene, odvojeno prikupljeni otpad dovode u regionalni CUO
(RCUO), gdje se tamo sortira i preostala količina odlaže. Koncept MBO otpada razvio se kao
posljedica težnje da se reducira količina biorazgradivog otpada, koji se odlaže na odlagalištima, te da
se sistemom automatske separacije omogući povrat korisnih sirovina iz otpada. Shema jednog
regionalnog koncepta na području kantona data je na slici 14.

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI

Slika 14: Sh
hema regiona
alnog koncepta u kantona155
a na području

u kantonalniih planova, o
U okviru o kojima će biti riječi u nastavku, važno
v je pred
dvidjeti mjerre izrade
studije izvodivosti
i u okviru kojee će se izabrrati optimaln
u na tehnologija MBO u sskladu sa oče ekivanim
m karakteristiikama. Očekuje se da će MBO tehnologije biti isp
ciljevimaa te lokalnim plative prven nstveno u
s velike količine prikupljenog otpad
većim urbanim centtrima, gdje su da. Moguće količinsko izzdvajanje
po centru je izmeđuu 20 – 50% od ukupne količine kom munalnog ottpada, što zaavisi od prim
mijenjene
tehnologgije i samo og sastava otpada. Ukkupni očekiivani efekt na područčju FBiH je 10% u
srednjorročnom, a 20 0% u dugoročnom period du (grafikon 1).
Grafikon
n 1. Očekivani efekti sman
njenja količina
a za odlaganjje primjenom
m mjera za seelektivno prikkupljanje i
uspostavvu MBO‐a156
5.2.2 Federalni plaan upravljan
nja otpadom (2012‐2017))
Potreba izrade Federalnog plana upravljan nja otpadom m (FPUO) jee određena članom 6.ZZakona o
upravljanju otpadom (Službene novine FBiH, F br. 33
3/03 i 72/009). Federalni plan predstavlja

155
FMOIT 22010
156
ibid.

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
provedbbeni dokum ment Strateggije i daje smjernice za upravljaanje različitiim vrstama otpada
napodruučju FBiH, a čiji je osno e integralnogg sustava upravljanja otpadom.
ovni cilj usspostavljanje o
Sistem sakupljanja otpada u FBiH
F treba biti
b organizirran kao inteegralna cjelin
na svih subje
ekata na
regionallnoj i lokalno
oj osnovi, a pprijedlog orgaanizacije prikkazan je na slici 15.

Slika 15: P
Prijedlog organ
nizacije sistem a otpada157
ma sakupljanja

u sa Strategijom upravljanja otpado
U skladu om FBiH 20008‐2018, Plan dviđeno da integralni
nom je pred
sistem uupravljanja ootpadom pratti regionalni koncept, od dnosno stvaraa se na podrručju više općina koje
se udružžuju u regije,, za koje se izzrađuju Kanttonalni plano
ovi upravljanja otpadom..
Dio kom
munalnog otpada sakupljat će se sisstemom odvvojenog saku upljanja (zeleeni otoci, RD
D), te po
donošen nju posebnih h propisa za određenee kategorije otpada (am mbalažni otp pad, otpadne gume,
otpadnaa električna i elektronička oprema i sl.), njihovvom primjen nom. Odvojeeno sakupljeni otpad
može see odvoziti direktno na povvrat materijaala i energije e, odnosno do pretovarne stanice (PSS), centra
za upravvljanje otpaddom (CUO) ili čak regionaalnog centra za upravljan nje otpadom m (RCUO) te sse odatle
procesuirati na povvrat materijaala ili energije. Miješani komunalni otpad sakuplja se prekko mreže
organiziranog sakup pljanja kojegg obavljaju tvrtke
t ovlaštene za sakkupljanje kom munalnog otpada,
o a
sakupljeeni otpad se ttransportira do CUO, PS ili RCUO.
Otpad sakupljen u CUO
C ili PS trransportira se
s u RCUO koji
k je smještten na određ đenoj udaljeenosti od
nih područja. Osim otpada prikupljeenog u CUO ili PS, u RCU
naseljen UO se vrši p
prihvat otpad da preko
mreže organiziranog
o g sakupljanja na obližnjjim područjima. U RCUO O (slika16) se odvijaju različite
aktivnossti vezane zaa obradu otpada prije njegovog
n kon načnog odlaaganja na oddlagalištu neeopasnog
otpada. Ove aktivno osti uključuju:
prihvat i obrradu sortirannog ili nesorttiranog otpad
da
prihvat i sklaadištenje otp
pada koji se mmože ponovo upotrijebitti ili recikliratti

157
FMOIT, 2
2011

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
prihvat, privvremeno sklaadištenje i daaljnja predajaa opasnog ottpada iz dom
maćinstava
prihvat, privvremeno sklaadištenje i distribucija otppada koji se može koristiiti u druge svvrhe
odlaganje ob brađenog otpada

Pod pojmom „obrada“ otpada prvenstveno obzirom da se FPUO
o se misli na sortiranje otpada. S o
donosi n
na razdoblje od pet godina, ovim Plaanom je pred dviđena uspo ostava sortirnice otpada u sklopu
RCUO. Ova opcija dozvoljava nadogradn nju sustava u smislu buduće uspostave teh hnologije
mehaniččko‐biološke obrade ottpada (MBO O), budući da sortirnica otpada u određenoj mjeri
predstavvlja „M“ dio MBO tehnollogije.

Slika 1 CUO158
16: Sadržaj RC

Zakonomm o upravljanju otpado om ostavljenna je mogućnost izgrad dnje međuo općinskih odlagališta.
Konačnaa odluka o odabiru
o koncepta (regioonalni ili me
eđuopćinski) ovisi o odreedbama kanntonalnih
planova upravljanja otpadom.S o obzirom da je, prema iskkustvenim saznanjima, diirektan odvo oz otpada
ekonommski isplativ do otprilike 30 km udaljenosti od izvora proizvvodnje otpada do odlaggališta, u
pojediniim regijamaa bit će potrebno izggraditi preto ovarne stan nice. Okvirn
ni prijedlog lokacija
pretovarnih stanica, kao i njihova pripadnostt određenom m RCUO je prrikazana na sslici 17.

158
FMOIT, 2
2011

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI

adnje RCUO u FBiH159
Slika 17: Regionalni koncept izgra

Prema akcionom
a planu prezenttiranom u FP PUO sljedeće e aktivnosti su planiranee u sklopu RCUO
R do
2018:
1. Sklapanje međuopćinsk
m ih ugovora o zajedničko om osnivanju i korištenjju budućeg RCU i/ili
CUO (do 201 12. godine)
2. Izraditi plan n upoznavan nja javnostisa planiranim m aktivnostima izgradnjje RCUO i/ili CUO –
ciljano informiranje (do 2012. godinee)
3. Pripremiti sttudije lokalizzacije i izvod divosti RCUO O u čijem saastavusu odlagališta za pojedine
regije, te studije
s lokallizacije izvod divosti PS/C CUO. Upisatti lokaciju u u prostorno o‐plansku
dokumentacciju (2012‐20 013.)
4. Pripremiti Studiju
S uticaaja na okolišš i svu dokkumentaciju za sve RCU UO i PS/CUP P. Dobiti
potrebne do ozvole (2012‐‐2014.)
5. Izgraditi sanitarna odlagališta u skop pu RCU (2013 3‐2016.)
6. Uspostava m manjeg MBO O sistemau okviru RCU po o fazama (so ortirnica i zo
ona za kompostiranje
(prema dinamici uspostaave RCU)

Jasno jee da se sa provedbom
p aktivnosti kasni
k i da će
e se novi Pllan upravljan
nja otpadom m morati
revidiratti i postaviti realističniji vvremenski okkvir za realizaaciju.

5.2.3 planovi upravvljanja otpad
Kantonalni p dom

Izrada P Plana upravljanja otpadom na područčju kantona zakonska je obaveza kantona, te predstavlja
instrumeent oko kojeeg se trebaju složiti svi relevantni nad dležni organi u općinama i na osnovu kojeg će
se planirati aktivnossti i ulaganja u sektor upravljanja
u otpadom.
o Plan određujee i usmjeravva ciljeve

159
FMOIT, 2
2011

upravljanja otpadom u skladu sa ukupnim privrednim, društvenim i kulturnim razvojem na području
kantona.
Na kantonalnom nivouPlanovi upravljanja otpadom su doneseni u Kantonu Sarajevo, Unsko‐
sanskom, Zeničko‐dobojskom, Srednjobosanskom kantonu i Bosansko‐podrinjskom kantonu(tabela
20). U dva kantona, Hercegovačko‐neretvanskom i Tuzlanskom, utvrđeni su Nacrti Planova
upravljanja otpadom, dok u tri kantona nisu pokrenute aktivnosti za donošenje istog.
Tabela 20: Pregled kantona koji su donijeli Kantonalni plan upravljanja otpadom
Broj Kanton Datum donošenja Period
1. Zeničko‐dobojski 23.01.2009. 2009‐2018
2 Bosansko‐podrinjski 29.04.2014. 2013‐2018
3. Unsko‐sanski 14.07.2014. 2014‐2019
4. Sarajevski novembar, 2014. 2014‐2019
5. Srednjobosanski januar, 2015. 2015‐2020

Zeničko‐dobojski kanton prvi je donio plan upravljanja otpadom u skladu sa Akcionim planom mjera
iz Federalne strategije zaštite okoliša i on je među kantonima koji imaju izgrađenu Sanitarnu
deponiju.
Sedam kantona je pripremilo Studije izvodljivosti za regije i odredili lokacije na temelju istražnih
radova za regionalne centre upravljanja otpadom, dok tri kantona nisu pokrenuli aktivnosti za
donošenje istih. Jedan od uzroka kašnjenja donošenja kantonalnih planova se odnosi na
problematiku određivanja lokacije sanitarne deponije za više općinana području kantona.
U tabeli 21je dat pregled aktivnosti iz usvojenih kantonalnih planova upravljanja otpadom u
kantonima, a tiču se rješavanja određenih problema upravljanja otpadom na kantonalnom nivou i
ostvarivanja strateškog cilja u vezi sa smanjenjem količina otpada za finalno odlaganje uz efikasnije
korištenje resursa te operativnog cilja uspostave regionalnih centara za upravljanje otpadom.

Tabela 21: Pregled kantonalnih planova upravljanja otpadom sa osvrtom na izgradnju RCUO i MBO
Dokument Kratki opis problema Predviđene aktivnosti
Plan upravljanja Glavni problemi u upravljanju komunalnim otpadom: 1. Izrada studije izvodljivosti,
otpadom Unsko‐ nedovoljna pokrivenost područja općina USK sa projektne dokumentacije i
sanskog kantona organiziranim zbrinjavanjem komunalnog otpada, pribavljanje potrebnih
2014‐2019. veliki broj divljih odlagališta otpada, dozvola za izgradnju prve
visina naknade za usluge zbrinjavanja faze RCUO sa uspostavom
komunalnog otpada nije „ekonomska“. manjeg sistema
MBO(sortirnica i zona za
kompostiranje), 2017‐2018;
2. Izgradnja prve faze RCUO –
sortirnice i zone za
kompostiranje, 2019.


Plan upravljanja Glavni problemi upravljanja komunalnim otpadom 1. Ukloniti nelegalna odlagališta i
otpadom na na području ZDK: sanirati područje na kojem su
području Zeničko‐ nedovoljna pokrivenost uslugama odvoza se nalazila
dobojskog kantona komunalnog otpada, što direktno utječe na 2. Pregled postojećeg stanja i
2009‐2018. nekontrolirano odlaganje jednog dijela utvrđivanje izvodljivosti
proizvedenog komunalnog otpada, uklanjanja i sanacije nelegalnih
postojanje nepoznatog broja divljih odlagališta i odlagališta sa detaljnim
njihov utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, akcionim planom – sastavni
nepostojanje tehničkih osnova za izdvajanje većih dio općinskih planova
količina reciklažnih sirovina iz otpada, te njihovo 3. Mehaničko‐biološka obrada
plasiranje na tržište, kao i smanjenje finalnih otpada (MBO)‐ Aktivnosti
količina za odlaganje (reciklažna ostrva, reciklažna predviđene u sklopu centara
dvorišta; MBO). upravljanja otpadom, 2009‐
2010.
Plan upravljanja Glavni problemi upravljanja komunalnim otpadom 1. Pripremiti studije lokalizacije i
otpadom za na području BPK: izvodivosti PS/CUO za pojedine
područje Bosansko‐ nesanitarni karakter postojećih općinskih regije; Upisati lokacije u
podrinjskog odlagališta i nepostojanje preduvjeta za brzi prostorno plansku
kantona Goražde prelazak na sanitarno odlaganje, kako trenutno dokumentaciju; Izraditi studije
2013‐2018. nalažu zakonske regulative, izvodivosti za uvođenje
problem lokacije postojećih odlagališta otpada pojedinih komponenti u sklopu
koja su većinom smještena uz vodotoke, PS i uspostavu CUO, 2014.
nedostatak kapaciteta za sakupljanje komunalnog 2. Studije procjene utjecaja na
otpada (kante, kontejneri i sl.), okoliš i projektnu
nepostojanje tehničkih osnova za izdvajanje većih dokumentaciju za sve
količina reciklažnih sirovina iz otpada, te njihovo komponente RCUO i PS.
plasiranje na tržište, te smanjenje finalnih količina Dobiti potrebne dozvole,
za odlaganje (zeleni otoci, MBO). 2013‐2014.
3. Finalni radovi i puštanje u rad
novog odlagališta (dio budućeg
RCUO,) 2015.
Plan upravljanja Glavni problem na području KS je nedostatak 1. Ukloniti divlje deponije i
otpadom Kantona raspoloživog prostora za novu infrastrukturu i sanirati područja na kojima su
Sarajevo 2014‐ proširenje deponije. Kao potencijalno rješenje se nalazile (100 % do 2019.)
2019. problema predviđena je izgradnja MBO postrojenja
2. Uspostaviti Regionalni centar
sa mogućnošću proizvodnje RDF‐a. Također je
predviđeno da se ispita mogućnosti za povrat resursa za upravljanje otpadom
iskorištavanjem energije iz otpada. (2014‐2019.)

U ovom planskom periodu predviđa se izrada studije
izvodivosti kojom će se ispitati opravdavanost
izgradnje MBO pogona uključujući:
Studiju o vrstama i količinama otpada urađenu na
bazi uzorkovanja.
Studiju izvodivosti za izbor rješenja tretmana
otpada, koja treba dati odgovore o najboljoj
raspoloživoj tehnologiji za Kanton Sarajevo,
lokaciji (RCUO ili neko drugo), institucionalnim
aranžmanima, visini ulaganja i operativnih
troškova, načinu financiranja, uticaju na okoliš,
svake od razmatranih alternativa. Jedna od
alternativa je tzv. „business as usual“ i nastavak
odlaganja na deponiji, sa separacijom korisnih
sirovina u postojećoj sortinici. Ova studija
sagledat će funkciju sortirnice na lokaciji RCUO u


odnosu na moment izrade studije. Studija je
planirana nakon izgradnje sistema za razdvajanje
otpada u kantonu, pa će preliminarni podaci o
efektima biti poznati.
Plan upravljanja Na teritoriji SBK/KSB nema izgrađenih reciklažnih 1. Izgraditi RSD na odabranoj
otpadom za dvorišta,te u svrhu izdvajanja korisnih komponenti iz lokaciji u SBK/KSB– I faza
područje otpada potrebno je planirati izgradnju reciklažnih izgradnje RCUO (2017‐2020)
Srednjobosanskog centara.
2. II faza izgradnje RCUO‐
kantona/Kantona
Središnja Bosna za Općine Travnik, Novi Travnik i Vitez su 2014. godine uspostava manjeg MBO
period 2015‐2025. potpisale Memorandum o razumijevanju o izgradnji sistema (sortirnica i zona za
međuopćinske pretovarne stanice komunalnog kompostiranje)(2021‐2025)
otpada sa reciklažnim dvorištem sa krajnjim ciljem
odvoza otpada na regionalnu deponiju Mošćanica
kraj Zenice. Sljedeći koraci su: definiranje lokacije i
prostora za smještaj ovog objekta, provođenje
procedure upisa te lokacije u općinsku prostorno
plansku dokumentaciju, izrada projektne
dokumentacije, ishodovanje svih potrebnih dozvola,
te izgradnja objekata.

Da bi se na području SBK/KSB uspostavio integralni
sistem upravljanja otpadom predviđena je uspostava
odgovarajuće infrastrukture na osnovu regionalnog
koncepta, a koju čine: mreža lokalnih punktova
(zeleni otoci), mreža većih punktova (CUO),
pretovarne stanice, te RCUO koji uključuje i
regionalnu sanitarnu deponiju (RSD).

U septembru 2012. godine urađena je „Studija
izvodljivosti za regionalnu sanitarnu deponiju otpada
SBK/KSB. Prema Studiji izvodljivosti za RSD SBK/KSB‐
regija 1 (općine Jajce, Donji Vakuf, Gornji Vakuf‐
Uskoplje, Bugojno), preferirana lokacija za izgradnju
RSD je lokacija Gračanica (Općina Gornji Vakuf‐
Uskoplje). U okviru RSD predviđena je izgradnja PS u
općini Jajce. Na lokaciji RSD predviđen je rezervirani
prostor za buduće širenje (budući RCUO) na kojem se
mogu smjestiti određeni budući sadržaji
(kompostana, sortirnica, MBO postrojenje).

Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je da se kasni u provođenju aktivnosti na donošenju
Planova upravljanja otpadom na nižim nivoima.Na općinskom nivou utvrđeno je da je Plan
upravljanja otpadom donijela 21 općina ili oko 27% od ukupnog broja općina160.
Niži nivoi vlasti koji su usvojili Planove upravljanja otpadom, su u nedovoljnoj mjeri implementirali
zacrtane ciljeve, dok u većini kantona, odnosno općina ovi dokumenti nisu doneseni. Pored toga u
većini kantona i općina nisu pripremljene studije izvodljivosti za regiju i određene lokacije na osnovu
istražnih radova za Regionalne centre upravljanja otpadom.
Ključna uloga planova upravljanja otpadom jeste uspostava održivog upravljanja otpadom, tj.
definiranja tokova otpada i opcija za njegov tretman. Konstatirano je da osnovni dokument po kome

160
Ured za reviziju institucija FBiH, 2015.

treba da se definiraju tokovi upravljanja otpadom i opcije njegovog tretmana na federalnom,
kantonalnom i općinskom nivou u većini slučajeva nije donesen.
Na nivou Federacije BiH nije osnovana institucija koja bi pratila stanje u oblasti upravljanja otpadom
kao što je to dobra praksa u zemljama okruženja u kojima su osnovane Agencije za zaštitu okoliša.
Prema raspoloživim podacima o vrstama i količini otpada na nivou Federacije BiH, postojeće
informacije ne daju potpunu sliku za praćenje ostvarivanja ciljeva iz Plana upravljanja otpadom161.
5.3 Deponije ‐ trenutno stanje, sa posebnim osvrtom na ZDK, SBK/KSB i KS
Deponije komunalnog otpada u BiH uglavnom su otvorenog tipa i nalaze se na područjima koja nisu
uređena po principima higijensko‐sanitarnih deponija, tj. ne postoje zaštitni sistemi za očuvanje tla,
vode i zraka. Na većini deponija komunalnog otpada ne kontroliraju se procjedne vode i emisije
plinova. Otpad se pomoću specijaliziranih vozila (npr. bagera i sl.), povremeno prekriva inertnim
materijalima.
Određeni broj nekadašnjih općinskih deponija više nije u funkciji, a s obzirom da napuštene deponije
uglavnom nisu sanirane i zatvorene na adekvatan način, danas se mogu svrstati u kategoriju divljih
deponija.
Općine u FBiH trenutno se nalaze u fazi provođenja mjera definiranih u Federalnoj strategiji
upravljanja otpadom 2008‐2018. i Federalnom planu upravljanja otpadom 2012‐2017. Ovo se, prije
svega, odnosi na proces zatvaranja postojećih deponija i postepeni prelaz na regionalni koncept
odlaganja komunalnog otpada. Projektima162, koji se provode u oko šezdeset općina predviđena je
sanacija postojećih deponija i izgradnja pratećih objekata prilagođenih regionalnom konceptu
odlaganja.
Izgradnja pratećih objekata podrazumijeva sljedeće:
Izgradnja sortirnice
Izgradnja reciklažnog dvorišta i prostora za privremeno skladištenje selekcionog otpada
Izgradnja portirnice, vage i praonice točkova i
Izgradnja kompostane za biorazgradivi otpad.
U cilju smanjenja količina otpada koji se odlaže na deponije predviđena je izgradnja sortirnica otpada
na kojima će se vršiti odvajanje korisnog otpada, koji može ići na reciklažu ili upotrebu za energetske
svrhe (proizvodnja RDF‐a). Također, podstiče se formiranje zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, a sve
u svrhu ponovne upotrebe, reciklaže i iskorištavanja energije iz otpada.
5.3.1 Stanje deponija u ZDK
Na području ZDK trenutno egzistira samo jedna Regionalna deponija (RD) "Mošćanica", prema kojoj
su orijentirane i na koju svoj komunalni otpad odlaže većina općina kantona, pa i neke od općina sa
područja SBK. Međutim, zbog velike udaljenosti i troškova jedan dio općina (Doboj Jug, Usora i
Tešanj163) iz ZDK su se orijentirale prema planiranoj Regionalnoj deponiji Doboj (RS).
Regionalna deponija komunalnog otpada "Mošćanica" nalazi se na prostoru površinskog kopa
Mošćanica na udaljenosti od oko 16 km od grada Zenica. Građevinska parcela na kojoj je
pozicionirana deponija ima oblik nepravilnog mnogokutnika površine cca 26 ha ograđenog prostora.

161
ibid.
162
Investiciono‐tehnička i okolinska dokumentacija sanacije općinskih deponija i izradnja pratećih objekata prilagođenih
regionalnom konceptu odlaganja
163
Općina Tešanj komunalni otpad trenutno odlaže na općinskoj deponiji "Bukva"

Najbliži stambeno – individualni objekti nalaze se na udaljenosti od oko 750 m od ulazne kapije
deponije. Trenutno, na Regionalnu sanitarnu deponiju, pored grada Zenice, svoj otpad odlažu
sljedeće općine: Visoko, Žepče, Zavidovići, Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača.
Regionalna sanitarna deponija "Mošćanica" je projektovana da prima otpad od 2008. g. pa do u
narednih 25 do 30 godina. Regionalna deponija je izgrađena prema važećim EU direktivama i
standardima i kao takva zadovoljava higijensko‐sanitarne uslove odlaganja otpada. Pored plohe za
odlaganje, na Regionalnoj deponiji izgrađeno je sljedeće:
betonska ograda,
portirnica, vaga i nadstrešnica,
hale za baliranje PET‐a i kartona,
lagune za prikupljanje procjednih voda,
protupožarna (hidrantska) mreža,
administrativni objekat,
objekat radionice sa garažama i
sistem za prikupljanje i spaljivanje deponijskog plina.
Tabela 22 i tabela 23prikazuju općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD "Mošćanica" i RD "Doboj"
kao i njihovu međusobnu udaljenost.
Tabela 22:Općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD "Mošćanica"
R.Br. Općina Udaljenost (km)
1. Breza** 69,00
2. Kakanj* 20,00
3. Maglaj* 52,00
4. Olovo* 115,00
5. Vareš* 90,00
6. Visoko 57,00
7. Zavidovići 69,00
8. Grad Zenica 16,00
9. Žepče 57,00
*Općine još uvijek nisu prešle na regionalni koncept odlaganja, te komunalni otpad odlažu na općinskim
deponijama
**Općina Brezakomunalni otpad odlaže na deponiji "Kota" u općini Vareš
Tabela 23:Općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD Doboj
R.Br. Općina Udaljenost (km)
1. Doboj Jug 7,00
2. Usora 17,00
3. Tešanj 20,00
Na području ZDK postoje samo dvije općinske deponije koje se mogu svrstati u kategoriju
kontroliranih deponija na kojima se djelomično koristi sistem izolacije s višestrukim multibarijernim
sistemima i sistem za prikupljanje i odvodnju procjednih voda. Lokacije su ograđene, nadziru se i
imaju upravu, a to su: deponija „Bukva“ u općini Tešanj i „Nekolj“ u općini Maglaj, dok su ostale
deponije nesanitarnog tipa.
Deponije su neograđene, neposjeduju dozvole za upotrebu, niti bilo koje druge dozvole za rad.
Odlaganje otpada podrazumijeva nesanitarno odlaganje otpada na deponiju bez ikakvog tretmana

otpada. Na deponijama su povremeno prisutne neovlaštene osobe koje vrše selektivno prikupljanje
sekundarnih sirovina koje su prisutne u otpadu. Također, nisu izgrađeni sistemi za prikupljanje i
tretman procjednih voda i deponijskog plina, te se često javljaju povremeni otvoreni ili zatvoreni
požari.
Na većinu postojećih deponija, ne uključujući prethodno spomenute kontrolirane deponije i
regionalne centre za odlaganje otpada, pristižu razne vrste opasnog i neopasnog otpada iz
domaćinstava, uključujući kabasti otpad, medicinski otpad, industrijski otpad itd. Nema primarne
selekcije otpada prema vrsti i porijeklu otpada, kao ni odvajanja biorazgradivog otpada. Životinjski
otpad se odlaže na postojećim deponijama.
Tabela 24 daje prikaz osnovnih podataka i karakteristika općinskih deponija na području ZDK.

Tabela 24:Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u ZDK
Količina
Površina Postojeći objekti na
Br. Općina/Grad Naziv deponije odloženog Faza sanacije Lokacija deponije
(m2) deponiji
otpada (t)
1. Breza „Koritnik”164 24.180,00 38.700,00 Nema objekata Plan prilagođavanja Jugoistočno od urbanog područja
(2015. g.) Breze, kod naselja Koritnik, odnosno
površinskog kopa Rudnika mrkog uglja
Breza (šire gradsko područje)
2. Doboj ‐ Jug („Lipac” u Doboju, ‐ ‐ ‐ Izgradnja objekata U mjestu Lipac u općini Doboj (RS),
RS – na istom Regionalne deponije jugoistočno od urbanog područja
lokalitetu planirana i Doboj Doboja
Regionalna deponija
u Doboju, RS)
3. Kakanj „Bare” 63.000,00 38.937,00 Na deponiji postoji Glavni projekat sanacije U blizini naselja Bare, istočno od grada
(2016. g.) rampa, portirnica, garaža deponije i izgradnje Kaknja na udaljenosti od 1,5 km od
za radne strojeve objekata centra
4. Maglaj „Nekolj” 7.200,00 24.980,00 Laguna i sistem za Glavni projekat sanacije Lokalitet Krbeši, oko 3 km od urbanog
(2015. g.) prikupljanje procjednih deponije i izgradnje centra Maglaja i 2 km od fabrike
voda, obodni kanali i objekata „Natron‐HAYAT“
donji brtveni sloj
5. Olovo „Gradina” 5.197,00 10.578,00 Nema objekata Idejni projekat sanacije Kod naseljenog mjesta Dokovi uz putnu
(2015. g.) deponije i izgradnje komunikaciju Olovo – Sarajevo
objekata
6. Tešanj „Bukva” 19.280,00 46.135,00 Portirnica, laguna i Idejni projekat sanacije Na lokalitetu Vila u naselju Bukva,
(2016. g.) sistem za prikupljanje deponije i izgradnje neposredno pored asfaltnog puta
procjednih voda, sistem objekata Tešanj‐Tešanjka
za otplinjavanje, praonica
točkova, garaža i presa za
papir
7. Usora („Lipac” u Doboju, ‐ ‐ ‐ Izgradnja objekata U mjestu Lipac u općini Doboj (RS),
RS – na istom Regionalne deponije jugoistočno od urbanog područja
lokalitetu planirana i Doboj Doboja
Regionalna deponija
u Doboju, RS)

164
Deponija "Koritnik" nije u funkciji i zatvorena (prekrivena) je inertnim materijalima, a općina Breza komunalni otpad odlaže na deponiju "Kota" u općini Vareš
Količina
Površina Postojeći objekti na
Br. Općina/Grad Naziv deponije odloženog Faza sanacije Lokacija deponije
(m2) deponiji
otpada (t)
8. Vareš „Kota” 34.000,00 9.556,00 Rampa na ulazu u Idejni projekat sanacije Sjeverozapadno od urbanog područja
(2014. g.) deponiju deponije i izgradnje Vareša na lokalitetu „Kota“', sa
objekata sjeverne strane napuštene industrijske
deponije jalovine površinskog kopa
„Smreka“ „Rudnika željezne rude
Vareš“ – pristup sa lijeve strane puta
prema naselju Semizova Ponikva
9. Visoko „Očazi“165 58.000,00 41.352,00 Nema objekata Idejni projekat sanacije U naselju Gornje Moštre,
(2015. g.) deponije i Glavni projekat sjeverozapadno od Visokog
izgradnje Centra za
upravljanje otpadom na
drugoj lokaciji
10. Zavidovići „Ekonomija – 15.000,00 40.272,00 Nema objekata Idejni projekat sanacije Nalazi se pored regionalnog puta R465
Batvice” (2013. g.) deponije i izgradnje Zavidovići – Maglaj, 3 km od Zavidovića
objekata u poslovno‐poduzetničkoj zoni
”Ekonomija‐Batvice”, u blizini naselja
Grab
11. Zenica Regionalna deponija 130.000,00 320.000,00 Izgrađeni svi objekti, ‐ Jugoistočno od centra Zenice, u naselju
„Mošćanica” (2016. g.) osim uređaja za Mošćanica
prečišćavanje procjednih
voda koji su predviđeni
Strategijom
„Siđe”166 78.000,00 860.000,00 Nema objekata Izvođenje radova na U blizini centra Zenice, na istočnoj
(2012. g.) sanaciji deponije167 padini
12. Žepče „Trebetovići” 16.283,00 31.582,00 Nema objekata Plan prilagođavanja Jugozapadno od općine Žepče na
(2013. g.) desnoj strani rijeke Bosna, neposredno
pored trase stare uskotračne
željezničke pruge Bosanski Brod –
Doboj – Sarajevo

165
Više se koristi za odlaganje otpada, a komunalni otpad se sa područja općine Visoko odvozi na Regionalnu deponiju “Mošćanica” u Zenici
166
Zatvorena deponija koja nije u funkciji odlaganja komunalnog otpada
167
Radovi na sanacija deponije "Siđe" završena cca 50% površine deponije, dok 50% površine deponije "Siđe"zavisi od obezbjeđenja finasijskih sredstava cca 2.000.000,00 EUR‐a
5.3.2 Stanje deponija u SBK/KSB
Na području SBK/KSB trenutno ne postoji izgrađena regionalna deponija, te je za ovo područje
planirana izgradnja Regionalne deponije "Gračanica" koja će se nalaziti na granici općina Gornji Vakuf
‐ Uskoplje i Bugojno na lokalitetu Rudnika mrkog uglja „Gračanica“ u naselju Humac, za koji je
trenutno u toku izrada projektne i okolinske dokumentacije.
Iz razloga što još uvijek na području kantona nije izgrađena regionalna deponije većina općina svoj
otpad odlaže na svoje općinske deponije, dok neke od njih odvoze otpad na R. D. "Mošćanica".
Općine koje su zatvorile svoje općinske deponije (prekrile inertnim materijalima), ukupni komunalni
otpad odvoze na R. D. Mošćanica su Busovača,Travnik iVitez.
Sve općinske deponije na području SBK/KSB su neuređene i nesanitarne, te su sve u fazi izrade
Investiciono ‐ tehničke i okolinske dokumentacije sanacije (zatvaranja), kao i izgradnje pratećih
objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja.
Tabela 25daje prikaz osnovnih podataka i karakteristika općinskih deponija na području SBK/KSB.

Tabela 25:Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u SBK/KSB
Količina
Naziv Površina Postojeći objekti
Br. Općina/Grad odloženog Faza sanacije Lokacija deponije
deponije (m2) na deponiji
otpada (t)
1. Bugojno „Donji 11.894,00 7.340,00 Nema objekata Glavni projekat sanacije Uz magistralni put M16‐4 Novi Travnik –
Boganovci” (2014. g.) deponije i izgradnje objekata Bugojno, u Skopaljskoj dolini
„Dubočine – 18.350,00 30.600,00 Nema objekata Glavni projekat sanacije Nalazi se uz magistralni put M16‐4 Novi

Talin Gaj”168 (2014. g.) deponije Travnik‐ Bugojno, od centra udaljena oko 7
km, u uvali između sela Bristovi i Kula
2. Busovača „Klokoti” 12.100,00 24.000,00 Nema objekata Idejni projekat sanacije Nalazi se u općini Busovača sa istočne
(2013. g.) deponije i Idejni projekat strane, u naselju Oslište i udaljena je oko 10
izgradnje Centra za km od centra općine i od sjedišta preduzeća
upravljanje otpadom na JKP “Komunalac“, na području napuštenog
drugoj lokaciji rudnika Kaolina
3. Dobretići169 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐
4. Donji Vakuf „Ornice” 6.500,00 9.100,00 Nema objekata Završen glavni projekat Nalazi su unutar općine Donji Vakuf, istočno
(2015. g.) sanacije deponije i izgradnje od općine na lokalnom putu Donji Vakuf –
objekata Jemanlići – Korenići
5. Fojnica „Mut –Plane” 8.359,00 28.040,00 Rampa na ulazu u Idejni projekat sanacije Nalazi se 4,5 km ispod naselja Tješilo,
(2015. g.) deponiju deponije i izgradnje objekata jugozapadno od centra Fojnice
6. Gornji Vakuf „Batuški Lug” 6.000,00 45.300,00 Rampa i ograda Glavni projekat sanacije Sjeverno od centra Gornjeg Vakufa –
– Uskoplje (2015. g.) deponije i izgradnje objekata Uskoplja, u blizini naselja Batuša
7. Jajce „Kruščica” 8.538,00 23.800,00 Rampa, portirnica Glavni projekat sanacije Nalazi se u dolini potoka Zelenac, na desnoj
(2015. g.) i ograda deponije i izgradnje objekata strani lokalnog puta Jajce – Kruščica
8. Kiseljak „Berberuša” 9.500,00 38.000 Nema objekata Plan prilagođavanja Nalazi se jugozapadno od Kiseljaka oko 9
(2014. g.) km, makadamskim putem od regionalnog
puta R442

168
169
Ne postoji službena općinska deponija, a otpad se ne odlaže ni na jednoj drugoj službenoj deponiji u općinama u okruženju
Količina
Naziv Površina Postojeći objekti
Br. Općina/Grad odloženog Faza sanacije Lokacija deponije
deponije (m2) na deponiji
otpada (t)
9. Kreševo „Dubrave” 14.345,00 4.800,00 Rampa na ulazu u Idejni projekat sanacije Nalazi se 5,5 km jugoistočno od centra
(2015. g.) deponiju deponije i izgradnje objekata Kreševa na lijevoj strani regionalnog puta
Kreševo ‐ Tarčin
10. Novi Travnik „Mitale” 9.683,00 22.000,00 Nema objekata Plan prilagođavanja Nalazi se jugozapadno od centra Novog
(2014. g.) Travnika, a sjeveroistočno od naselja Pečuj
oko 1 km
11. Travnik „Ovčarevo”170 32.860,00 44.400,00 Nema objekata Plan prilagođavanja Nalazi se na ulazu u Općinu Travnik sa
(2014. g.) sjeverozapadne strane, u naselju Ovčarevo i
udaljena je oko 6 km od centra općine i od
sjedišta preduzeća JKP „Bašbunar“
12. Vitez „Paljike ‐ 5.200,00 24.960,00 Nema objekata Idejni projekat sanacije Nalazi se zapadno od Viteza, udaljena oko 2
Hum” (2013. g.) deponije i izgradnje objekata km od magistralnog puta Vitez – Travnik

170
5.3.3 Stanje deponija u KS
Komunalni otpad sa područja KS (svih 9 općina) odlaže se na Regionalnu deponiju "Smiljevići"
koja se nalazi na lokalitetu Buća Potok, općina Novi Grad Sarajevo u ulici Adema Buće br. 422 u
Sarajevu, gdje se nalazi glavna (službena) kapija ulaza u krug deponije. Deponija je ograđena
betonskom ogradom visine 2,5 m.
Regionalna deponija ispunjava osnovne tehničke uvjete koji garantiraju minimalan negativan utjecaj
na okoliš. Trenutna površina deponije je cca 60 ha. Međutim, postoji mogućnost proširenja deponije
na 94,5 ha sa zaštitnim pojasom. U 2016. godini otpočeli su građevinski radovi na izgradnji novih
odlagališnih ploha (15.000 m2), kao i proširenje hale za recikliranje otpada, kao i instalacija nove
kamionske vage.
Na lokalitetu deponije pored ploha za odlaganje nalaze se i sljedeći objekti:
1. Ulazni objekat sa vagom,
2. Upravna zgrada,
3. Energana na deponijski plin,
4. Sortirnica otpada,
5. Meteorološka stanica,
6. Radionica za održavanje vozila,
7. Praonica za gume vozila prije izlaska u javni saobraćaj i
8. Postrojenje za tretman procjednih voda.
5.4 Operateri otpada sa posebnim osvrtom na ZDK, SBK/KSB i KS
Gradovi i općine vode brigu o upravljanju komunalnim otpadom. Sve općine na području BiH, imaju
jedno ili više navedenih preduzeća: KJKP, JKP, JP i KP. Pojedine općine imaju i više od jednog
preduzeća za upravljanje otpadom. Preduzeće za upravljanje otpadom imaju i općine koje nemaju
lokalnu deponiju na koju odlažu svoj otpad, nego se transportuje na drugu lokaciju van općine.
Lokalno upravljanje komunalnim otpadom i upravljanje općinskim deponijama je u nadležnosti
jedinica lokalne samouprave (JLS), odnosno gradova i općina, te drugih sudionika ovlaštenih od
strane općine za upravljanje otpadom. Preciznije rečeno, operativno‐izvršna nadležnost upravljanja
komunalnim otpadom na nivou općina u FBiH povjerena je nadležnim komunalnim preduzećima.
Aktivnosti komunalnih preduzeća u oblasti upravljanja otpadom u FBiH su svedene na tri osnovne
aktivnosti:
- lokalno prikupljanje komunalnog otpada iz posuda za prikupljanje u prijevozna sredstva,
- transport komunalnog otpada do lokacije općinske deponije,
- odlaganje i razastiranje/planiranje otpada na općinskim deponijama, odnosno službenim
odlagalištima komunalnog otpada).
U nastavku je dat tabelarni pregled općina u ZDK, SBK/KSB i KS i komunalnih preduzeća po općinama
te pripadajućih deponija koje su u nadležnosti za upravljanje pojedinih komunalnih preduzeća.
Tabela 26: Komunalna preduzeća nadležna za upravljanje otpadom po općinama u ZDK, SBK/KSB i KS
Br. Kanton Općina/Grad Naziv nadležnog preduzeća Status preduzeća
1. ZDK Breza J.P. „Komunalno“ d.o.o. Breza Javno
2. Doboj‐Jug JKP „Vis“ d.o.o. Doboj‐Jug Javno
3. Kakanj JP „Vodokom“ d.o.o. Kakanj Javno
4. Maglaj JKP „Komunalno“ d.o.o. Maglaj Javno
5. Olovo JKP „Bioštica“ d.o.o. Olovo Javno
6. Tešanj JP „Rad“ d.d. Tešanj Javno

Br. Kanton Općina/Grad Naziv nadležnog preduzeća Status preduzeća

7. Usora JKP „Usora“ d.o.o. Usora Javno
8. Vareš JKP „Vareš“ d.o.o. Vareš Javno
9. Visoko JKP „Visoko“ d.o.o. Visoko Javno
10. Zavidovići JKP „Radnik“ d.o.o. Zavidovići Javno
11. Zenica PD „Alba Zenica“ d.o.o. Zenica Privatno javno
preduzeće
PD „Regionalna deponija Mošćanica“ d.o.o. Javno
Zenica (deponija)
12. Žepče JP „Komunalno“ d.o.o. Žepče Javno
13. SBK Bugojno JKUP „Čistoća“ d.o.o. Bugojno Javno
14. Busovača JKP „Komunalac“ d.o.o. Busovača Javno
15. Dobretići JKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Dobretići Javno
16. Donji Vakuf JKUP „Čistoća“ d.o.o. Donji Vakuf Javno
17. Fojnica JKP „Šćona“ d.o.o. Fojnica Javno
18. Gornji Vakuf‐Uskoplje JKP „Radovina“ d.o.o. Gornji Vakuf‐Uskoplje Javno
19. Jajce JKP „Čistoća i zelenilo“ d.o.o. Jajce Javno
20. Kiseljak JP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.Kiseljak Javno
21. Kreševo JKP „Komunalno“ d.o.o. Kreševo Javno
22. Novi Travnik JKP „Vilenica‐Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik Javno
23. Travnik JKP „Bašbunar“ d.o.o. Travnik Javno
JKP „Trebišnjica“ d.o.o. Travnik‐Nova Bila Javno
JKP „Ekorad“ d.o.o. Travnik Javno
24. Vitez JKP „Vitkom“ d.o.o. Vitez Javno
25. KS Centar Sarajevo KJKP „Rad“ d.o.o. Sarajevo Javno
26. Hadžići
27. Ilidža
28. Ilijaš
29. Novi Grad Sarajevo
30. Novo Sarajevo
31. Stari Grad Sarajevo
32. Trnovo
33. Vogošća
JP/JKP su nosioci aktivnosti upravljanja komunalnim otpadom u ukupno 33 općine navedenih
kantona, dok je samo u Gradu Zenica nosilac aktivnosti upravljanja otpadom i privatno preduzeće PD
„Alba Zenica“ d.o.o. Zenica.
U općinama koje administrativno pripadaju KS, na nivou cjelokupnog kantona nadležno je samo
jedno Kantonalno javno komunalno preduzeće (KJKP) „Rad“ d.o.o. Sarajevo.
Također, u Gradu Zenica oformljeno je javno preduzeće za potrebe finalnog odlaganja otpada i
upravljanja regionalnim sanitarnim deponijama, a to je(PD „Regionalna deponija Mošćanica“ d.o.o.
Zenica.
5.5 Mogući načini rješavanja problema s otpadom sa posebnim osvrtom na ZDK,
SBK/KSB i KS
Strateškim dokumentima iz oblasti upravljanja otpadom u BiH definirani su osnovni strateški ciljevi u
ovoj oblasti, a to su:
Samoodrživost u upravljanju otpadom
Nova regionalna odlagališta otpada u skladu sa standardima EU

Integralni sistem upravljanja otpadom
Smanjivanje količina otpada
Smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagalištima primarnom separacijom otpada
koji može ponovo da se koristi
Smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu
Smanjivanje negativnog utjecaja otpada na okoliš
Upravljanje otpadom na principima održivog razvoja
Energetsko iskorištavanje otpada.
U cilju načina rješavanja problema sa otpadom projektima je predviđena sanacija postojećih
deponija, izgradnja pratećih sadržaja (sistem za sortiranje i obradu komunalnog otpada) i reciklažnih
dvorišta, te formiranje transfer stanica. U cilju smanjenja količina otpada koji se odlaže na deponije
predviđeno je da transfer stanice budu opremljene sortirnicama otpada na kojima će se vršiti
odvajanje korisnog otpada, koji može ići na reciklažu ili upotrebu za energetske svrhe. Također,
podstiče se formiranje zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, a sve u svrhu ponovne upotrebe, reciklaže
i iskorištavanja energije iz otpada.
Konačna rješenja zasnovana su na osnovnim principima u hijerarhiji upravljanja otpadom:
Sprečavanje nastanka otpada
Priprema za ponovno korištenje proizvoda u istu ili različitu svrhu
Reciklaža ‐ korištenje otpada kao sirovine
Povrat otpada kroz proizvodnju energije i tržišnih proizvoda
Bezbjedno odlaganje otpada koji nije mogao biti obrađen na drugačiji način.
Struktura Centra za upravljanje otpadom
a) Pretovarna stanica (PS) povezuje mrežu sakupljanja otpada koja je organizovana na nivou
jedinica lokalne samouprave i RCUO. To je postrojenje u kojem se otpad, prikupljen putem
mreže organizovanog sakupljanja, istovara iz vozila, pregleda uz izdvajanje glomaznog
otpada, presuje u cilju smanjenja volumena, te zatim utovara u veća vozila kojim se
transportuje do RCUO. U pojedinim slučajevima, u sklopu PS mogu biti smješteni posebni
objekti s pripadajućom opremom za sortiranje otpada, te zonom za privremeno skladištenje
posebnih vrsta otpada. U ovom slučaju PS poprima oblik malog CUO. Otpad koji se može
prihvatiti u PS je komunalni otpad iz domaćinstava, otpad iz industrije sličan komunalnom,
opasni otpad iz domaćinstava, te odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati ili
ponovno koristiti.
b) Reciklažno dvorište namijenjeno razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta
otpada i služi kao poveznica između građana, ovlaštenih sakupljača i ovlaštenih obrađivača
otpada i/ili RCUO. RD služi za prikupljanje primarno selektiranog komunalnog otpada iz
domaćinstava i privrednih subjekata. Za tu svrhu se u reciklažnim dvorištima postavljaju rolo‐
kontejneri koji služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava i glomaznog
otpada pretežno nemetalnog sastava. Na ovaj način dolazi do poboljšanja kvalitete usluge i
smanjivanja troškova:
smanjuje se odlaganje glomaznog otpada po javnim gradskim površinama, te u blizini
spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada;
povećavaju se prikupljene količine otpada u reciklažnim dvorištima, čime se smanjuju
prosječni troškovi;
građani mogu tokom cijele godine, radnim danima i subotom, besplatno odložiti
glomazni otpad;
provodi se kvalitetnije odvojeno prikupljanje glomaznog otpada;
omogućava se ravnomjernije i efikasnije sortiranje, te priprema za daljnju obradu.

Jedna od mogućnosti je izgradnja pogona za mehaničko‐biološku obradu (MBO) otpada. Uvođenjem
MBO obrade otpada postiže se maksimiziranje količina obnovljivih sirovina (metal, staklo, plastika,
papir i dr.), proizvodnja komposta, proizvodnja bioplina, proizvodnja čvrstog goriva iz otpada (RDF171)
i na kraju proizvodnja bio‐stabiliziranog materijala za odlaganje. Čvrsto gorivo iz otpada (RDF ili
SRF172‐gorivo iz otpada definiranih svojstava) se već koristi u BiH. RDF se nabavlja u tvornicama
Hrvatske i drugih zemalja i koristi u Cementari Lukavac, koja je svoje pogone prilagodila za korištenje
alternativnih goriva. Uskoro će i Cementara Kakanj prilagoditi svoje pogone za korištenje
alternativnih goriva.
Na području ZDK i KS trenutno je u planu odabir najpogodnijih i najopravdanijih lokacija sa spektra
prostornih, okolišnih, socijalnih i ekonomskih aspekata i odabir najopravdanije varijante MBO
postrojenja. Neke od mogućih lokacija izgradnje MBO postrojenja nalaze se na lokaciji Regionalne
deponije "Mošćanica" na području Grada Zenice,te lokaciji Regionalne deponije "Smiljevići" u
Sarajevu, koje su lokacijski i najprihvatljivija rješenja173.
5.6 Analiza količina otpada koji se može koristiti za proizvodnju alternativnih
goriva
Najčešći izvori su komunalni, komercijalni i industrijski otpad, građevinski otpad i otpadni mulj. RDF
se također može proizvesti iz gorivih frakcija koje se nalaze u otpadu, koji je na samom izvoru
razdvojen, a ne može se reciklirati. Neki od primjera ovog slučaja dobivanja RDF‐a su:
ambalažni otpad,
karton prikupljen u posebnim kontejnerima,
otpadne automobilske gume,
otpadni tekstil,
otpadna biomasa,
ostaci iz prerađivačke djelatnosti.
U osnovni sastav RDF‐a ulaze papir i karton, plastika, drvo i tekstil. Još jedan od primjera otpada koji
se koristi za proizvodnju RDF su ostaci visoke energetske vrijednosti (papir+plastika+guma) iz uljnih
filtera.174
Ukupne količine i procentualni udio pojedinih komponenti otpada preuzete su iz Investiciono‐
tehničke i okolinske dokumentacije sanacije općinskih deponija komunalnog otpada za općine iz
SBK/KSB i KS i izgradnje pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja u okviru
kojih je izvršeno ispitivanje morfološke strukture komunalnog otpada koji se odložio na općinske
deponije. Provedeno ispitivanje morfološkog sastava komunalnog otpada rezultiralo je određivanjem
udjela pojedinih komponenti u ukupnoj strukturi otpada.
5.6.1 Količine otpada u ZDK
Podaci o ukupnim prikupljenim količinama u 2015. g. za općine iz ZDK preuzeti su iz kantonalnih i
općinskih planova upravljanja otpadom, planova prilagođavanja za deponije, tehnoloških elaborata
sanacije općinskih deponija, studija utjecaja na okoliš za uspostavu regionalnih sanitarnih deponija,
studija utjecaja na okoliš za projekte sanacija općinskih deponija, općinskih komunalnih preduzeća,
Izvještaja RD "Mošćanica" o dopremljenim količinama na regionalnu deponiju "Mošćanica" i drugih
relevantnih izvora koji se tiču upravljanjem otpadom.

171
172
SRF – Solid Recovered Fuel
173
ENOVA d.o.o., 2015
174
Del Zotto i sar, 2014.

Tabela 27:Količine prikupljenog komunalnog otpada u općinama ZDK
Br. Općina/Grad Količine prikupljenog otpada u 2015. g. (t)
1. Breza 1.379,00
2. Doboj‐Jug 359,60
3. Kakanj 10.726,00
4. Maglaj 11.680,00
5. Olovo 5.386,00
6. Tešanj 7.171,00
7. Usora 329,00
8. Vareš 2.683,00
9. Visoko 8.337,73
10. Zavidovići 8.700,00
11. Zenica 26.233,00
12 Žepče 769,75
Ukupno 83.754,08
Tabela 28 prikazuje ukupne količine prikupljenog otpada kao i procentualni udio pojedinih
komponenti u ukupnoj strukturi otpada u 2015. godini na području iz ZDK.
Za općine Visoko, Zavidovići, Grad Zenica i Žepče izdvajanje pojedinih komponenti komunalnog
otpada, a u cilju analize tipičnog sastava komunalnog otpada izvršeno je od strane zaposlenika R. D.
"Mošćanica" u periodu od 05.10. do 28.10.2015. U općinama Kakanj, Maglaj, Olovo i Tešanj
izdvajanje pojedinih komponenti komunalnog otpada izvršeno je u toku izrade Investiciono ‐
tehničke i okolinske dokumentacije sanacije općinskih deponija od strane kompanije Enova d.o.o.
Sarajevo iz 2015. godine.

Tabela 28:Ukupne količine proizvedenog otpada u 2015. godini na području općina ZDK i procentualni udio pojedinih komponenti u ukupnoj strukturi otpada
Vrsta otpada Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Visoko Zavidovići Žepče Grad Zenica ZDK
Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat
(t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%)
PAPIR 662,87 6,18% 640,06 5,48% 399,64 7,42% 351,38 4,90% 419,39 5,03% 240,12 2,76% 43,57 5,66% 1382,49 5,27% 4139,52 5,34%
KARTON 545,95 5,09% 774,38 6,63% 350,63 6,51% 390,82 5,45% 685,36 8,22% 327,12 3,76% 95,06 12,35% 2117,02 8,07% 5286,35 7,01%
KARTON/VOSAK 127,64 1,19% 202,06 1,73% 52,24 0,97% 151,31 2,11% 0,00 0,00% 44,37 0,51% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 577,63 0,81%
KARTON/ALUMINIJ 239,19 2,23% 131,98 1,13% 68,40 1,27% 124,78 1,74% 150,91 1,81% 166,17 1,91% 17,70 2,30% 655,83 2,50% 1554,97 1,86%
STAKLO 931,02 8,68% 643,57 5,51% 361,94 6,72% 418,79 5,84% 360,19 4,32% 435,87 5,01% 51,34 6,67% 634,84 2,42% 3837,56 5,65%
METAL ‐
172,69 1,61% 158,85 1,36% 92,10 1,71% 53,78 0,75% 52,53 0,63% 56,55 0,65% 4,00 0,52% 333,16 1,27% 923,66 1,06%
AMBALAŽNI
METAL ‐ AL.
219,88 2,05% 113,30 0,97% 96,41 1,79% 50,20 0,70% 0,00 0,00% 42,63 0,49% 3,77 0,49% 0,00 0,00% 526,19 0,81%
KONZERVE
PLASTIKA ‐ PET 653,21 6,09% 918,05 7,86% 297,85 5,53% 436,71 6,09% 205,11 2,46% 542,01 6,23% 38,72 5,03% 532,53 2,03% 3624,19 5,17%
PLASTIČNE KESE 543,81 5,07% 492,90 4,22% 230,52 4,28% 367,87 5,13% 601,15 7,21% 488,07 5,61% 93,83 12,19% 2271,79 8,66% 5089,94 6,55%
TVRDA PLASTIKA 880,60 8,21% 829,28 7,10% 381,87 7,09% 846,90 11,81% 471,08 5,65% 890,88 10,24% 75,28 9,78% 1920,27 7,32% 6296,16 8,40%
OTPAD IZ VRTOVA 1537,04 14,33% 1151,65 9,86% 1020,65 18,95% 628,90 8,77% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 4338,23 6,49%
OSTALI BIORAZGR.
1305,35 12,17% 1641,04 14,05% 669,48 12,43% 1361,06 18,98% 2301,21 27,60% 3244,23 37,29% 202,68 26,33% 9234,08 35,20% 19959,13 23,01%
OTPAD
TEKSTIL 737,95 6,88% 1019,66 8,73% 371,10 6,89% 322,70 4,50% 669,52 8,03% 806,49 9,27% 87,91 11,42% 3003,70 11,45% 7019,02 8,40%
KOŽA 95,46 0,89% 366,75 3,14% 113,64 2,11% 159,20 2,22% 0,00 0,00% 555,93 6,39% 0,00 0,00% 383,00 1,46% 1673,99 2,03%
PELENE 319,63 2,98% 720,66 6,17% 64,09 1,19% 174,26 2,43% 206,78 2,48% 207,06 2,38% 27,63 3,59% 1532,02 5,84% 3252,13 3,38%
GRAĐEVINSKI
921,36 8,59% 1424,96 12,20% 467,50 8,68% 976,69 13,62% 887,13 10,64% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 773,88 2,95% 5451,53 7,09%
OTPAD
ELEKTRONSKI
119,06 1,11% 51,39 0,44% 7,00 0,13% 64,54 0,90% 0,00 0,00% 66,12 0,76% 7,77 1,01% 0,00 0,00% 315,89 0,54%
OTPAD
MEDICINSKI
31,11 0,29% 1,17 0,01% 4,85 0,09% 19,36 0,27% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 56,48 0,08%
OTPAD
OPASNI OTPAD* 20,38 0,19% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 20,38 0,02%
MJEŠANI PR.
661,79 6,17% 398,29 3,41% 336,09 6,24% 271,78 3,79% 1327,37 15,92% 586,38 6,74% 20,48 2,66% 1458,56 5,56% 5060,74 6,31%
OSTACI* (*opasni)
UKUPNO 10.726 100,00% 11680,00 100,00% 5386,00 100,00% 7171,00 100,00% 8337,73 100,00% 8700,00 100,00% 769,75 100,00% 26233,18 100,00% 79003,66 100,00%

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
Grafikon
n 2 prikazujee procentualni odnos ukkupnih količina svih vrstta otpada zaa proizvodnju RDF‐a,
otpada zza proizvodnnju kompostaa, te ostalog otpada na p području ZDK K.
24,95%
%
45,56%
29,50%
Otpad zaa proizvodnju RDF‐a Bio
orazgradivi ottpad ‐ komposstiranje O
Ostali otpad

Grafikon
n 2:Procentua
alni odnos uku
upnih količina svih vrsta otp
pada za proizvvodnju RDF‐a, otpada za pro
oizvodnju
kom
mposta, te osstalog otpada na području ZZDK

Na osno
ovu analize mmorfološkog sastava otpaada može se zaključiti da od ukupne količine prikkupljenog
otpada na području ZDK (83.754,08 tonaa/godišnje), za proizvoodnju RDF‐a može se iskoristiti
i
38.155,2
22 tona otppada, a za kompostiraanje 24.703,,77 tona biiorazgradivog otpada (otpad iz
domaćinnstva i otpad
d iz vrtova).
5.6.2
2 Količine otpada u SB
BK/KSB
Podaci oo ukupnim prikupljenim količinama u u 2015. g. za općine iz SB
BK/KSB preuzzeti su iz kan ntonalnih
i općinskkih planova upravljanja ootpadom, planova prilaggođavanja za deponije, teehnoloških e elaborata
sanacije općinskih d deponija, studija utjecajaa na okoliš zaa uspostavu regionalnih sanitarnih d deponija,
studija utjecaja na okoliš za projekte
p san
nacija općinsskih deponija, Izvještajaa RD "Mošćanica" o
dopremljenim količinama na reggionalnu dep poniju "Mošććanica" i druggih relevantn nih izvora ko
oji se tiču
upravljanjem otpado om.
Tabela 29:Količine prikkupljenog kom
munalnog otpa
ada u općinam
ma SBK/KSB
Br. Općinaa/Grad Količin
ne prikupljeno
og otpada u 2
2015. g. (t)
1. Bu ugojno 12.258,00
2. Bu usovača 1.341,14
3. Dobretići 268,00
4. Donji Vakuf 4.858,00
5. Foojnica 2.190,00
6. Gornji Vakuf‐Uskoplje 7.281,00
7. Jaajce 5.663,00
8. Kiiseljak 8.393,00
9. Krreševo 606,00
10. Novi Travnik 7.667,00
11. Trravnik 6.279,23
12 Viitez 3.449,01
Ukupnoo 60.253,38
Tabela 30 prikazuje ukupne količine prikupljenog otpada

o kao i procentu ualni udio pojedinih
p
kompon noj strukturi otpada u 20
nenti u ukupn 015. godini na području izz SBK/KSB.

Za općine Busovača i Travnik izdvajanje pojedinih komponenti komunalnog otpada, a u cilju analize
tipičnog sastava komunalnog otpada izvršeno je od strane zaposlenika R. D. "Mošćanica" u periodu
od 05.10. do 28.10.2015. U općinama Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf‐Uskoplje, Jajce i
Kreševoizdvajanje pojedinih komponenti komunalnog otpada izvršeno je u toku izrade Investiciono ‐
tehničke i okolinske dokumentacije sanacije općinskih deponija od strane kompanije Enova d.o.o.
Sarajevo iz 2015. godine.

Tabela 30:Ukupne količine proizvedenog otpada u 2015. godini na području općina SBK/KSB i procentualni udio pojedinih komponenti u ukupnoj strukturi otpada
Vrsta otpada Gornji Vakuf‐
Bugojno Donji Vakuf Jajce Kreševo Busovača Travnik SBK/KSB
Uskoplje
Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat Količina Procenat
(t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%) (t) (%)
PAPIR 744,06 6,07% 231,54 4,77% 612,33 8,41% 554,97 9,80% 21,09 3,48% 64,37 4,80% 355,40 5,66% 2583,77 6,14%
KARTON 834,77 6,81% 183,97 3,79% 434,68 5,97% 323,36 5,71% 22,54 3,72% 63,70 4,75% 244,26 3,89% 2107,28 4,95%
KARTON/VOSAK 126,26 1,03% 21,84 0,45% 77,18 1,06% 114,96 2,03% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 340,24 0,65%
KARTON/ALUMINIJ 354,26 2,89% 90,28 1,86% 195,13 2,68% 112,13 1,98% 0,97 0,16% 40,90 3,05% 121,19 1,93% 914,86 2,08%
STAKLO 1137,54 9,28% 395,12 8,14% 399,73 5,49% 641,05 11,32% 127,08 20,97% 70,14 5,23% 309,57 4,93% 3080,22 9,34%
METAL ‐ AMBALAŽNI I
302,77 2,47% 86,40 1,78% 120,86 1,66% 91,74 1,62% 0,00 0,00% 4,83 0,36% 36,42 0,58% 643,03 1,21%
OSTALI
METAL ‐ ALUMINIJSKE
367,74 3,00% 130,09 2,68% 192,22 2,64% 157,43 2,78% 14,36 2,37% 6,17 0,46% 27,00 0,43% 895,01 2,05%
KONZERVE
PLASTIKA ‐ PET 779,61 6,36% 230,57 4,75% 337,11 4,63% 229,92 4,06% 22,06 3,64% 46,40 3,46% 190,26 3,03% 1835,92 4,28%
PLASTIKA ‐ PLASTIČNE
505,03 4,12% 282,02 5,81% 474,72 6,52% 263,33 4,65% 21,57 3,56% 96,83 7,22% 396,85 6,32% 2040,35 5,46%
KESE
PLASTIKA ‐ TVRDA
899,74 7,34% 234,93 4,84% 404,82 5,56% 504,01 8,90% 36,42 6,01% 240,20 17,91% 445,20 7,09% 2765,32 8,24%
PLASTIKA
OTPAD IZ VRTOVA 1326,32 10,82% 482,49 9,94% 672,04 9,23% 594,05 10,49% 65,21 10,76% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 3140,09 7,32%
OSTALI BIORAZGRADIVI
1022,32 8,34% 509,67 10,50% 899,20 12,35% 791,69 13,98% 36,91 6,09% 424,20 31,63% 2654,86 42,28% 6338,84 17,88%
OTPAD
TEKSTIL 790,64 6,45% 454,33 9,36% 664,03 9,12% 344,31 6,08% 93,51 15,43% 96,96 7,23% 622,90 9,92% 3066,68 9,08%
KOŽA 261,10 2,13% 148,05 3,05% 224,25 3,08% 127,42 2,25% 5,76 0,95% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 766,57 1,64%
PELENE 296,64 2,42% 188,34 3,88% 267,21 3,67% 112,13 1,98% 17,27 2,85% 95,49 7,12% 236,10 3,76% 1213,18 3,67%
GRAĐEVINSKI OTPAD 1247,86 10,18% 466,47 9,61% 459,43 6,31% 346,58 6,12% 79,57 13,13% 50,43 3,76% 84,77 1,35% 2735,10 7,21%
ELEKTRONSKI OTPAD 136,06 1,11% 87,86 1,81% 106,30 1,46% 31,15 0,55% 0,00 0,00% 5,90 0,44% 0,00 0,00% 367,27 0,77%
MEDICINSKI OTPAD 87,03 0,71% 75,72 1,56% 80,82 1,11% 28,88 0,51% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 272,45 0,56%
OPASNI OTPAD* 8,58 0,07% 12,62 0,26% 48,78 0,67% 3,40 0,06% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 0,00 0,00% 73,38 0,15%
MJEŠANI PR. OSTACI*
1029,67 8,40% 541,71 11,16% 610,15 8,38% 290,51 5,13% 41,69 6,88% 34,60 2,58% 554,46 8,83% 3102,79 7,34%
(*opasni)
UKUPNO 12.258 100,00% 4854,00 100,00% 7281,00 100,00% 5663,00 100,00% 606,00 100,00% 1341,14 100,00% 6279,23 100,00% 38282,37 100,00%

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
Grafikon
n 3 prikazujee procentualni odnos ukkupnih količina svih vrstta otpada zaa proizvodnju RDF‐a,
otpada zza proizvodnnju kompostaa, te ostalog otpada na p području SBK K/KSB.

32,,29%
42,51%
25,20%
Otpad za proizvodnju R
RDF‐a Bio
orazgradivi otpad ‐ komp
postiranje Ostali otpad

Grafikon
n 3:Procentua
alni odnos uku
upnih količina svih vrsta otp
pada za proizvvodnju RDF‐a, otpada za pro
oizvodnju
komp posta, te ostalog otpada naa području SBK K/KSB

ovu analize m
Na osno morfološkog sastava otpaada može se zaključiti da od ukupne količine prikkupljenog
otpada na području
u SBK/KSB (6 60.253,38 to
ona/godišnje
e), za proizvvodnju RDF‐a može se iskoristiti
i
25.614,5
57 tona otppada, a za kompostiraanje 15.184,,71 tona biiorazgradivog otpada (otpad iz
domaćinnstva i otpad
d iz vrtova).
5.6.3
3 Količine otpada u KSS
Komunaalni otpad sa područja KS prikupljaa KJKP "Radd" d.o.o. Saarajevo sa p
procentom obuhvata
o
područjaa (prosjek) od 93,83 %
% i odlaže na Regionaln
nu deponiju "Smiljevići" koja je opremljena
vagom. Tabela 31 prikazuje vrste
v pne količine otpada po
i ukup o kategorijamma proizveddenog ili
tretirano
og na područčju KS u 2015 5. godini.
Tabela 3
31:Vrste i ukup
pne količine o
otpada po kattegorijama prroizvedenog illi tretiranog n
na području KS
KS iz 2015.
godine1755
R.brr. Vrsta Količina od
dloženog otpaada (t) Procenat (%)
1. Komu
unalni otpad 150.227 70,62%
2. Papir i karton 1.006 0,47%
3. Kabassti otpad 1.310 0,62%
4. Ambaalaža od plastike 10 0,005%
5. Organ
nski otpad 960 0,45%
6. Građeevinski otpad 33.372 15,69%
7. Biorazzgradivi otpad
d 24.358 11,45%
8. Ostalii otpad 1.484 0,70%
U
Ukupno 212.727,00 100,00%
1

175
prikupljenim vrstama i količinaama otpada za 2015. godinu
KJKP Raad d.o.o. Sarajeevo, Izvještaj o p

A
ANALIZA ISKUSTA
AVA U PROIZVOD
DNJI I KORIŠTEN
OPI
Pored vage na Regio

onalnoj deponiji "Smiljevići" 2007. godine
g izgrađ
đena je sorttirnica u kojo
oj se vrši
izdvajan
nje reciklažniih materijalaa iz komunalnog otpada (150.227,00 0 tona) kao ššto su: papirr, karton,
kompozitni materijali, staklo, meetal, PET, plaastične kese i tvrda plastiika.
na analiza sttrukture kom
U sortirnici je vršen munalnog ottpada koji se odlaže na deponiju Smiljevići.
Količine i procentualni udio recikklažnog otpaada zastuplje enog u komu unalnom otpadu prikazujje Tabela
32.
Tabela 32:Ukupne koliičine i procenttualni udio recciklažnog otpa
ada zastupljen
nog u komuna
alnom otpadu
u
Vrsta ottpada KS
Količina (t) Procenat (%)
PAPIR i KARTON 25538,5
59 17,00%
PET, PLA
ASTIKA MEKA I TVRDA 21031,7
78 14,00%
STAKLO 3755,68
8 2,50%
BIORAZGRADIVI OTPA
AD i OTPAD IZZ VRTOVA 22534,0
05 15,00%
OSTALI OTPAD 77366,9
90 51,50%
UKUPNO 150227,0
00 100,00%
Grafikon
n 4 prikazujee procentualni odnos ukkupnih količiina otpada za
z proizvodn
nju RDF‐a, otpada za
dnju komposta, te ostalog otpada na području
proizvod u dobivenih na osnovu sprovedene e analize
morfološkog sastavaa komunalno og otpada u ssortirnici.
31,00%
54,0
00%
1
15,00%
Otpad za proizvodnju RDF‐a B
Biorazgradivi o
otpad ‐ kompo
ostiranje O
Ostali otpad

Graf
afikon 4:Proceentualni odnoss ukupnih količina komunallnog otpada zaa proizvodnju
u RDF‐a, otpad
da za
proizvod
dnju komposta a, te ostalog o
otpada na pod
dručju KS
Na osnoovu analize morfološkogg sastava ko

omunalnog otpada
o u sortirnici možee se zaključiiti da od
ukupne količine prikkupljenog ottpada na pod dručju KS (1550.227 tonaa), za proizvoodnju RDF‐a može se
iskoristitti 46.570,37 tona otpadaa, a za kompostiranje 22..534,05 tonaa biorazgradiivog otpada (otpad iz
domaćin nstva i otpadd iz vrtova).

Tabela 31 prikazuje ukupne količine otpada koje su se dopremile na RD "Smiljevići" odvojeno od
komunalnog otpada, te količina za proizvodnju RDF‐a iznosi 48.896,37 tona, a za kompostiranje
46.892,05 tona.
Također, bitno je napomenuti da su na području KS prisutni i ovlašteni operateri za prikupljanje
pojedinih vrsta otpada koja se mogu iskoristi za proizvodnju RDF‐a, te su navedene količine veće.
5.7 Pretpostavke za pokretanje proizvodnje RDF u BiH (finansijski aspekt,

infrastruktura, ekološki aspekt)
Trenutno u BiH ne postoji ni jedno postrojenje za proizvodnju RDF/SRF. Međutim, mogućnost
proizvodnje RDF/SRF postoji na lokacijama regionalnih deponija: Regionalna deponija „Mošćanica“ u
Zenici, Regionalna deponija „Smiljevići“ u Sarajevu, Regionalna deponija „Uborak“ u Mostaru, kao i u
općini Konjic jer su izgrađena postrojenja (sortirnice) za obradu komunalnog otpada. Također, u
procesu sanacije općinskih deponija na istim lokacijama planiraju se izgraditi sortirnice za obradu
komunalnog otpada što bi u velikoj mjeri brže doprinijelo pokretanju proizvodnje RDF‐a u BiH.
Jedan od preduvjeta sa finansijskog aspekta isplativosti proizvodnje RDF jeste da se odlaganje otpada
naplaćuje. Drugi finansijski uvjet za proizvodnju RDF‐a jeste pretpostavka da postoji potencijalni
kupac tog proizvoda na domaćem ili stranom tržištu, gdje se misli i na trgovce RDF‐om i na
industrijska postrojenja koja koriste RDF kao alternativno gorivo.
Potencijalni kupci RDF‐a na području BiH su:
Cementara Lukavac,
Cementara Kakanj,
Sodaso Lukavac ‐ razmatra uvođenje suspaljivanja RDF,
TE Tuzla ‐ razmatra uvođenje suspaljivanja biomase i
Mnoge toplane koje bi morale izvršiti modifikaciju postrojenja za sagorijevanje.
RD "Mošćanica" u ZDK i RD "Smiljevići" u KS su povoljne lokacije za proizvodnju RDF iz razloga što
imaju velike količine otpada i dobru komunikacijsku povezanost.
Za pokretanje proizvodnje alternativnog goriva iz otpada je neophodno da se izgradi pogon za
mehaničko – biološku obradu (MBO) otpada. Naime, kada se uvede MBO obrada otpada, postiže se
maksimiziranje količina obnovljivih sirovina (metal, staklo, plastika, papir i dr.). Paralelno sa tim,
potrebno je razvijati i drugu infrastrukturu, uključujući putne komunikacije i pretovarne stanice, te
jačati komunalna preduzeća kako bi se proširila teritorija na kojoj se pruža usluga i omogućio
transport otpada do regionalne deponije.
Izgradnja pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada (MBO) je strateška odrednica integriranog
upravljanja otpadom jer smanjuje količine komunalnog otpada namijenjene za finalno odlaganje uz
efikasno iskorištavanje resursa. Rezultat MBO je:
reciklirani materijal, kao sirovina za industriju,
kompost, kao sekundarno gorivo,
RDF (ostatak neiskorištenog otpada) gorivi materijal, kao gorivo za cementare i druge
pogone za proizvodnju toplotne i električne energije.

Da bi se RDF klasificirao kao gorivo iz otpada, takvo gorivo mora biti obrađeno, homogeno i
sastavom odgovarati određenim kriterijima kao što su vlažnost, kalorijska vrijednost, sadržaj pepela,
sadržaj teških metala i sl. Gorivo iz otpada se proizvodi u kontroliranim uvjetima, prema strogim
kriterijima kvalitete i kontrole, po strogim propisima. Jedino ukoliko udovoljava europskim

standardima RDF se može koristiti kao zamjensko gorivo za dobivanje energije u industrijskim
pogonima.
Neriješeni problemi u upravljanju komunalnim otpadom, a koji utječu i na rasipanje osnovne sirovine
za proizvodnju RDF‐a su:
nedovoljna pokrivenost uslugama prikupljanja i odvoza komunalnog otpada, što za
posljedicu ima pojavu divljih deponija na kojima se otpad,koji je potencijalna sirovina za
RDF,nekontrolirano odlaže,
samo nekoliko deponija na području FBiH zadovoljava uvjete sanitarnog odlaganja, a sve
ostale deponije nisu planski i u skladu sa zakonskim zahtjevima izgrađene niti vođene, te
predstavljaju opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje,
veliki je broj divljih deponija na koje se odlažu sve vrste otpada, koji komunalna preduzeća
redovno uklanjaju, međutim stalno se na novim lokacijama pojavljuju nove divlje deponije,
postojeće općinske deponije uglavnom su smještene uz vodotoke ili na vodo‐propusnoj
podlozi, što za posljedicu može imati pojavu nekontroliranog procjeđivanja procjednih voda
u podzemlje, te pojavu zaraza i patogenih organizama u okolišu. Zbog neadekvatnog
gospodarenja postojećim deponijama, može doći do samozapaljenja otpada te raznošenja
otpada i nekontroliranog pristupa divljih životinja koje su raznosioci zaraza.
Općine u FBiH su u protekle četiri godine pristupile izradi investiciono‐tehničke dokumentacije za
projekte sanacije općinskih deponija i to:
planova prilagođavanja upravljanja otpadom (preliminarna faza investiciono‐tehničke
dokumentacije za sanaciju i zatvaranje općinskih deponija),
idejnih projekata sanacije općinskih deponija, izgradnje objekata i prelaska na regionalni
koncept odlaganja, praćenih Tehnološkim elaboratom, Studijom utjecaja na okoliš za
projekat sanacije općinskih deponija i Idejnim planom upravljanja građevinskim otpadom,
Elaboratom o geotehničkim istraživanjima – Misija G1, Elaboratom zaštite na radu,
Elaboratom zaštite od požara i Elaboratom za dobivanje prethodne vodne saglasnosti (I faza
izrade investiciono‐tehničke dokumentacije za sanaciju i zatvaranje općinskih deponija),
glavnih projekata, praćenih Elaboratom zaštite okoliša, Detaljnim planom upravljanja
građevinskim otpadom, Elaboratom o geotehničkim istraživanjima ‐ Misija G21 (II faza
investiciono‐tehničke dokumentacije za sanaciju i zatvaranje općinskih deponija).

Sa ekološkog stanovišta sve pretpostavke za pokretanje RDF proizvodnje su zadovoljene:
postoje propisi iz oblasti zaštite okoliša
postoje propisi iz oblasti zaštite zraka
postoje propisi iz oblasti zaštite voda
postoji instrument kontrole kroz izdavanje okolišne dozvole
postoji instrument kontrole kroz vodne akte
postojepravilnici koji definiraju obavezu monitoringa,kao i ovlaštene kuće koje mogu
provoditi monitoring emisija u zrak, vode i zemljište,
postoje procedure za prekogranični transport otpada, kao i ostale carinske procedure koje se
odnose na uvoz/izvoz otpada.

Detalji vezani za ekološke pretpostavke su dati u poglavljima 2.3Ekološki uvjeti i 5.1Zakonski okvir,
hijerarhija propisa.

6 ZAKLJUČCI
Federacija Bosna i Hercegovina (FBIH) je donošenjem Federalne strategije zaštite okoliša2008‐2018
(Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2009) sa pod‐komponentom Federalnom strategijom
upravljanja otpadom i Federalnog plana upravljanja otpadom 2012‐2017 (Federalno ministarstvo
okoliša i turizma, 2011) uspostavila osnove za kvalitetno upravljanje različitim vrstama otpada.
Upravljanje otpadom u FBiH je najvažnije pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja
u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije (EU). Za razliku od zemalja članica EU, gdje je
otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju sekundarne sirovine i energija, FBiH je suočena sa
kompleksnim i višestrukim problemima u upravljanju otpadom koji ozbiljno ugrožava okoliš.
Rješavanje tih problema i orijentacija prema cjelovitom i savremenom upravljanju otpadom jedan su
od preduvjeta za ulazak u EU.
Bosna i Hercegovina (BiH) će u procesu pristupanja EU morati da ispuni zakonske i tehničke zahtjeve
standarda i normi EU iz oblasti okoliša, uključujući i plan smanjenja odlaganja otpada na komunalne
deponije. BiH će u tom procesu morati ići prema strateškom cilju EU koji se odnosi na iskorištavanja
60% otpada.Da bi se smanjilo odlaganje na deponije potrebno je uspostaviti sistem iskorištavanja
korisnih komponenti. U tom smislu Federalni plan upravljanja otpadom uključuje, između ostalog,
uspostavu prioritetne infrastrukture za integralno upravljanje otpadom.
Jedna od mogućnosti za izgradnju prioritetne infrastrukture je izgradnja pogona za mehaničko‐
biološku obradu (MBO) otpada. Uvođenjem MBO obrade otpada postiže se maksimiziranje količina
obnovljivih sirovina (metal, staklo, plastika, papir i dr.), proizvodnja komposta, proizvodnja bioplina,
proizvodnja čvrstog goriva iz otpada (RDF176) i na kraju proizvodnja bio‐stabiliziranog materijala za
odlaganje.
RDF se već koristi u BiH. RDF se nabavlja iz tvornica iz Hrvatske i drugih zemalja i koristi u Cementari
Lukavac, koja je svoje pogone prilagodila za korištenje alternativnih goriva. Fabrika cementa Lukavac
je ispunila sve tehničko‐tehnološke, organizacione i pravne uvjete za korištenje RDF‐a kao goriva.
RDF se uvozi iz Slovenije i Hrvatske. Uskoro će i Cementara Kakanj prilagoditi svoje pogone za
korištenje alternativnih goriva. Pored dva navedena RDF potrošačka postrojenja u BiH (Fabrika
Cementa Lukavac i Tvornica Cementa Kakanj), sljedeća pravna lica razmatraju suspaljivanje
alternativnih goriva:
Sodaso Lukavac ‐ razmatra uvođenje suspaljivanja RDF
TE Tuzla ‐ razmatra uvođenje suspaljivanja biomase.
Mogući ostali korisnici su npr. toplane, koje bi morale izvršiti modifikaciju postrojenja za
sagorijevanje.
Trenutno u BiH ne postoji ni jedno postrojenja za proizvodnju RDF / SRF, iako u Konjicu postoji MBO
postrojenje za obradu komunalnog otpada. Na osnovu prikupljenih količina komunalnog otpada sa
područja općine Konjic, moglo bi se proizvesti oko 8‐9 tona RDF od izdvojenog komunalnog otpada,
što na godišnjoj razini iznosi oko 3.200 t/god.
Prema količinama komunalnog otpada koje se prikupljaju u BiH na godišnjoj razini, moguće je vršiti
proizvodnju od 350 000 t/god RDF / SRF u BiH177, nakon uspostave adekvatnih MBO pogona za
obradu. U FBiH, nosioci proizvodnje RDF mogla bi biti veća komunalna preduzeća ili preduzeća koja
upravljanju regionalnim deponijama. Studija opravdanosti izgradnje pogona za MBO otpada i
njegovo dalje korištenje u energetske svrhe178 prepoznala je nužnost izgradnje MBO postrojenja u

176
177
Podatak zasnovan na procjeni Konsultanta
178
ENOVA d.o.o. 2016

FBiH i energetsko iskorištavanje otpada s ciljem smanjenja količina otpada koje se odlažu na
deponije. Studija je razmatrala dva varijantna rješenja: (i) centralizirani sistem izgradnje MBO
pogona i (ii) decentralizirani sistem izgradnje MBO pogona. Nakon detaljnije evaluacije navedenih
varijantnih rješenja, prednost je dana varijanti 2, odnosno decentraliziranom sistemu izgradnje iz
razloga što će se obuhvatiti veći broj stanovnika, uslugom obrade otpada moći prihvatiti/obraditi
veće količine komunalnog otpada koji nastaje, smanjiti troškovi transporta, te što će se izgraditi
neophodna infrastruktura za finalno zbrinjavanje komunalnog otpada i njegovo iskorištenje u
energetske svrhe u svim većim aglomeracijama u FBiH. Prema tome, potrebno je izgraditi sljedeće
pogone u različitim geografskim regijama FBiH:
ii. MBO pogon u Bihaću ili široj okolini Bihaća,
iii. MBO pogon u Tuzli ili široj okolini Tuzle,
iv. MBO pogon u Zenici ili široj okolini Zenice,
v. MBO pogon u Mostaru ili široj okolini Mostara,
vi. MBO pogon u Sarajevu ili široj okolini Sarajeva.
Regionalna deponija “Mošćanica“ u ZDK i regionalna deponija “Smiljevići“ u KS su povoljne lokacije
za proizvodnju RDF iz razloga što imaju velike količine otpada i dobru komunikacijsku povezanost sa
proizvođačima otpada i potrošačima RDF‐a. Ako bi se sve općine ZDK i SBK priključile jednoj od dvije
deponije, potencijali za proizvodnju RDF‐a bi bili, kako slijedi:
od ukupne količine prikupljenog otpada na području ZDK, za proizvodnju RDF‐a može se
iskoristiti 38.155,22tona otpada
od ukupne količine prikupljenog otpada na području SBK/KSB za proizvodnju RDF‐a može se
iskoristiti 25.614,57 tona otpada
od ukupne količine otpada koja se dopremi na RD "Smiljevići" za proizvodnju RDF‐a bi se
moglo iskoristiti iznosi 48.896,37 tona otpada.
Grubom procjenom se može zaključiti da postoji ekonomska opravdanost što je potrebno potvrditi
detaljnom analizom.U narednoj fazi je potrebno detaljno izanalizirati troškove investicije i operativne
troškove upravljanja postrojenjem za proizvodnju RDF‐a.

7 POPIS KORIŠTENE LITERATURE
A Classification Scheme to Define the Quality of Waste Derived Fuels (2012), Waste and Resources
Action Programme, dostupno na:
http://www.wrap.org.uk/sites/files/wrap/WDF_Classification_6P%20pdf.pdf
Bajtarvić A. (2016) Prezentacija programa čistije proizvodnje uvedenog u Tvronicu cementa Kakanj,
prezentacija na završnoj prezentaciji projekta, Jahorina21‐22.9.2016.
CEMBUREAU, Environmental Benefits of Using Alternative Fuels in Cement Production, available at
http://www.wbcsdcement.org/pdf/tf2/CEMBUREAU.pdf
Carella C. (2011) Solid Recovered Fuels‐ Specifications and classes
CEN/TC 343 Business Plan (2013) , Executive Summary‐ Solid Recovered Fuels, dostupno
na:https://standards.cen.eu/bp/407430.pdf
Cheremisinoff N. (2003) Refuse Derived Fuel Systems, Handbook of Solid Waste Management and
Waste Minimization Technologies, Str. 51‐58, dostupno aa:
https://books.google.ba/books?isbn=0750675071
Christensen T. (2010) Solid Waste Technology and Managment‐ Chapter 8.7 Incineration: RDF and
SRF‐ Solid Fuel from Waste, dostupno na: https://books.google.ba/books?id=4gx‐
bMOhpxEC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q=rotter&f=false
Cuperus G. (2015) The Difference Between RDF and SRF, Resource, dostupno na:
http://resource.co/article/difference‐between‐rdf‐and‐srf‐10156
Del Zotto L., Tallini A., Di Simone Gb, Molinari G., Cedola L. (2014) Energy enhancement of solid
recovered fuel within systems of conventional thermal power generation, Energy Procedia 81, str.
569‐584, dostupno na: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1876610215027514
Department for Environment, Food & Rural Affairs, Mechanical Biological Treatment of Municipal
Solid Waste (2013), dostupno na:
https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/221039/pb13890‐
treatment‐solid‐waste.pdf
Di Lonardo M. , Franzese M., Costa G., Gavasci R., Lombardi F. (2015) The application of SRF vs. RDF
classification and specifications to the material flows of two mechanical‐biological treatment plants
of Rome: Comparison and implications, Waste Management 47, str. 195‐205
Directive 2000/76/EC of the European Parliament and of the Council on the incineration of waste,
Official Journal of the European Union (2000), dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0076&from=EN
Directive 2008/98/EC of the European Parliament and of the Council on waste, Official Journal of the
European Union ( 2008), dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32008L0098&from=EN
Directive 2009/28/EC of the European Parliament and of the Council on the promotion of the use of
energy from renewable sources,Official Journal of the European Union ( 2009), dostupno na:
http://eur‐lex.europa.eu/legal‐content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0028&from=en
Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council on industrial emissions, Official
Journal of the European Union (2010), dostupno na: http://eur‐lex.europa.eu/legal‐
content/EN/TXT/?uri=celex%3A32010L0075

Dvokut pro (2014) Izvještaj o ispitivanju emisije u zrak
Dvokut pro (2015) Plan aktivnosti za tvornicu Cementa Kakanj, dostupno na:
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Cementara%20Kakanj.pdf
Elnaas A.M. (2015) Actual Situation and Approach for Municipal Solid Waste Treatment in the Arab
Region, dostupno na:
http://rosdok.unirostock.de/file/rosdok_disshab_0000001580/rosdok_derivate_0000034733/Disser
tation_Elnaas_2016.pdf
Energy Waste (2011) Life Project: Report on RDF/SRF utilization applications and technical
specifications, 2011
Enova d.o.o. (2016) Studija opravdanosti izgradnje pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada i
njegovo dalje korištenje u energetske svrhe – I faza
FMOIT (2010) Federalna strategija zaštite okoliša 2010 ‐2018, Federalno ministarstvo okoliša i
turizma, obrađivači: ENOVA d.o.o., IPSA d.o.o., Institut za hidrotehniku d.d., dostupno na:
http://www.hidrometeo.ba/regulations/bih/federalna‐strategija‐zastite‐okolisa.pdf
FMOIT (2011) Federalni plan upravljanja otpadom2012‐2017., Federalno ministarstvo okoliša i
turizma, obrađivač: ENOVA d.o.o., dostupno na:
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/Federalni%20plan%20upravljanja%20otpadom%202012‐
2017(1).pdf
FMOIT (2015) Okolinska dozvola za pogon tvornice cementa Lukavac, Federalno ministarstvo okoliša
i turizma
FCL (2007) Plan aktivnosti za izdavanje okolinske saglasnosti za FCL, dostupno na
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/PLAN%20AKTIVNOSTI%20FCL‐uvid%20javnosti.pdf
Gallardo A., Carlos M., M.D. Bovea , Colomer F. & Albarran F. (2014) Analysis of refuse‐derived fuel
from the municipal solid waste reject fraction and its compliance with quality standards, Journal of
Cleaner Production 83, str. 118‐125
Gendebien, A. Leavens, K. Blackmore, A. Godley, K. Lewin, K.J. Whiting, R. Davis, J. Giegrich, H.
Fehrenbach, U. Gromke, N. del Bufalo & Hogg D. (2003) Refuse Derived Fuel, Current Practice and
Perspectives –Final Report, European Commissio‐Directorate General Environment, dostupno na:
http://ec.europa.eu/environment/waste/studies/pdf/rdf.pdf
Grammelis P. (2011) RDF/SRF sampling protocol, dostupno na:
http://energywaste.gr/pdf/D3.2_RDF‐SRF%20sampling%20protocol.pdf
Info silos, Interni magazin Tvornice cementa Kakanj, broj 35., mart 2015. godine
Info silos, Interni magazin Tvornice cementa Kakanj, broj 37., decembar 2015. godine
Kovačević V. (2009), Mehaničko‐biološka obrada otpada kao moguće rješenje zbrinjavanja
komunalnog otpada Republike Srbije, dostupno na:
http://www.iswa.org/uploads/tx_iswaknowledgebase/s103.pdf
Masias Recycling, Balistic separator, brochure, dostupno na:
http://masiasrecycling.com/down/MR_cat_balistico_ENG.pdf
Massarini P. i Muraro P., (2014) RDF: from waste to resource‐ the Italian case, Energy Procedia 81,
str. 569‐584, dostupno na: http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187661021502785X
Materials Recovery and Recycling ‐ Chapter VI. (2005), United Nations Environment Programme
(UNEP), dostupno na: http://www.unep.org/ietc/Portals/136/SWM‐Vol1‐Part2.pdf

Merlini M. (2013) Classification and Specification of SRF according to EN 15359 and Overview of the
European Standards Developed by CEN/TC 343, dostupno na:
http://www.wastesalchemy.com/resources/10+Classification+and+Specification+of+SRF.pdf
Müller W. (2013) Development of Legal Framework on Bio‐Waste Management and Establishment
of Quality Assurance System for Compost and National Or‐ganisation of Quality Assurance for the
Compost, European Union Regional Development Fund, dostupno na:
http://www.moew.government.bg/files/file/Waste/Biowaste/StageIIIIVVVI/IV‐I_TechRequ‐
MBT_EN_v0.4.pdf
Nithikul J. (2007) Potential of RDF Production from Bangkok Municipal Solid Waste, dostupno na:
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.501.4998&rep=rep1&type=pdf
Pichtel J. (2014.) Materials Separation and Processing at the MRF, Waste Management Practices:
Municipal, Hazardous, and Industrial, Second Edition, Str. 176‐178
Penque A. (2007) Examination of Chlorides in Municipal Solid Waste to Energy Combustion Residue:
Origins, Fate and Potential for Treatment, dostupno na:
http://www.seas.columbia.edu/earth/wtert/sofos/penque_thesis.pdf
Plan upravljanja otpadom Kantona Sarajevo 2014‐2019.
Plan upravljanja otpadom za područje Bosansko‐podrinjskog kantona Goražde 2013‐2018.
Plan upravljanja otpadom na području Zeničko‐dobojskog kantona 2009‐2018.
Plan upravljanja otpadom Unsko‐sanskog kantona 2014‐2019.
Plan upravljanja otpadom za područje Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za period
2015‐2025.
Production of Refuse Derived Fuel (RDF)‐ Chapter XII. (2005), United Nations Environment
Programme (UNEP), dostupno na:
https://www.netl.doe.gov/File%20Library/Research/Coal/energy%20systems/gasification/gasifipedi
a/production‐refuse‐derived‐fuel‐chapter12.pdf
Psomopoulos C. (2014) Residue Derived Fuels as an Alternative Fuel for the Hellenic Power
Generation Sector and their Potential for Emissions Reduction, AIMS Energy Volume 2, Issue 3, 321‐
341., dostupno na : http://www.aimspress.com/fileOther/PDF/energy/20140307.pdf
Rahman A., Rasul M.G., Khan M.M.K. & Sharma S. (2013) Impact of alternative fuels on the cement
manufacturing performance: an overview, Procedia Engineering 56, str. 393‐400, dostupno na:
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S187770581300492X
RDC/KEMA (1999) Comparative Study on the Environemntal Performance of Co‐Incineration and
Specialised Incineration
Sarc R., Lorber K.E. (2013) Production, quality and quality assurance of Refuse Derived Fuels (RDFs),
Waste Management 33, str. 1825–1834
Standard for the production and use of Refuse Derived Fuel (2010), Environment Protection
Authority, dostupno na: www.epa.sa.gov.au/files/4771351_standard_rdf.pd
Standardisation of SRF‐ Basic information for producers and users of SRF, public authorities and
other stakeholders (2013), European Recovered Fuel Organisation, dostupno na:
http://erfo.info/fileadmin/user_upload/erfo/documents/standardisation/ERFO_Brochure_CEN_stan
dards.pdf

Steiner M. (2005), Status of Mechanical‐Biological Treatment of Residual Waste and Utilistaion of
Refuse–Derived Fuels in Europe, dostupno na:
http://www.compost.it/biblio/2005_luxembourg/vortraege/steiner‐doc.pdf
Studija opravdanosti izgradnje pogona za mehaničko‐biološku obradu otpada i njegovo dalje
korištenje u energetske svrhe – I faza, ENOVA d.o.o., mart 2016.
Summary of Directive 2008/1/EC concerning integrated pollution prevention and control (the IPPC
Directive), European Commission (2014) dostupno na:
http://ec.europa.eu/environment/archives/air/stationary/ippc/summary.htm
Tyler B., Shah. D., Tangri N., Hlebarov I, Wilson M. (2013) Understanding Refuse Derived Fuel,
dostupno na : http://www.no‐burn.org/downloads/RDF%20Final.pdf
TrumićMilan, Trumić Maja, Bogdanović G., 2012 Methods of plastic waste recycling with emphasis
on mechanical treatment, dostupno na:
http://ror.tf.bor.ac.rs/download/arhiva_radova/2012/5_MilanTRUMIC_ST.pdf
TQM d.o.o. (2014), Izvještaj o rezultatima mjerenja emisija u zrak za Fabriku cementa Lukavac
Ured za reviziju institucija u FBiH (2015), Određene mjere iz Federalnog plana upravljanja otpadom
nisu implementirane u zadatim rokovima, dostupno na: http://www.saifbih.ba/javni‐
izvj/Report.aspx?id=7385&langTag=bs‐BA
Van Tubergen J., Glorius T., Waeyenbergh E. (2005) Classification of Solid Recovered Fuels,
European Recovered Fuel Organisation, dostupno na:
http://erfo.info/fileadmin/user_upload/erfo/documents/standardisation/Classification_report.2702
05.pdf
Vavić I., Živković T., Jovanović Đ., Radović D.(2014) Upravljanje otpadom u Evropskoj Uniji, dostupno
na: http://www.slideshare.net/IgorVavic/upravljanje‐otpadom‐u‐eu‐obaveze‐srbije‐kao‐zemlje‐
kandidata
Velis C. (2012) Waste to Energy via Solid Recovered Fuels, dostupno na:
http://www.mater.polimi.it/mater/images/Meetings/Documents/20120920_Piacenza/costas_velis.
pdf
Weidemeier M. (2012) MBT as a Supplier of Secondary Raw Materials, dostupno na:
https://cuvillier.de/uploads/preview/public_file/292/9783954040308.pdf
Zoletić A., 2014. Izvještaj o mjerenju emisije zagađujućih polutanata kod suspaljivanja alternativnog
goriva u količini od 30 % toplotnog udjela u proizvodnju klinkera u Fabrici cementa Lukavac, TQM
d.o.o.

8 PRILOZI
8.1 Prilog 1 ‐ Primjer izvještaja o provedenoj analizi kvaliteta RDF / SRF



Publ 021 Analiza RDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Publ 021 Analiza RDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.3 Otpad kao alternativno gorivo – RDF certificiran i normiran proizvod

Prosijavanje pomoću diskovasasstoji se od podjednako

odgovornost proizvođača otpada ‐ proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg

1 Drobljenje Osnovne sirovinske komponente – lapor i laporoviti krečnjak dolaze

Br. Naziv procesa Opis procesa

Br. Naziv procesa Opis procesa

Redni Naziv procesa Opis procesa

Redni Naziv procesa Opis procesa

Dokument Kratki opis problema Predviđene aktivnosti

Dokument Kratki opis problema Predviđene aktivnosti

„Dubočine – 18.350,00 30.600,00 Nema objekata Glavni projekat sanacije Nalazi se uz magistralni put M16‐4 Novi

Br. Kanton Općina/Grad Naziv nadležnog preduzeća Status preduzeća

Tabela 30 prikazuje ukupne količine prikupljenog otpada

Pored vage na Regio

Na osnoovu analize morfološkogg sastava ko

5.7 Pretpostavke za pokretanje proizvodnje RDF u BiH (finansijski aspekt,

You might also like

Publ 021 Analiza RDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Publ 021 Analiza RDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.3 Otpad kao alternativno gorivo – RDF certificiran i normiran proizvod

Prosijavanje pomoću diskovasasstoji se od podjednako

 odgovornost proizvođača otpada ‐ proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg

1 Drobljenje Osnovne sirovinske komponente – lapor i laporoviti krečnjak dolaze

Br. Naziv procesa Opis procesa

Br. Naziv procesa Opis procesa

Redni Naziv procesa Opis procesa

Redni Naziv procesa Opis procesa

Dokument Kratki opis problema Predviđene aktivnosti

Dokument Kratki opis problema Predviđene aktivnosti

„Dubočine – 18.350,00 30.600,00 Nema objekata Glavni projekat sanacije Nalazi se uz magistralni put M16‐4 Novi

Br. Kanton Općina/Grad Naziv nadležnog preduzeća Status preduzeća

Tabela 30 prikazuje ukupne količine prikupljenog otpada

Pored vage na Regio

Na osnoovu analize morfološkogg sastava ko

5.7 Pretpostavke za pokretanje proizvodnje RDF u BiH (finansijski aspekt,

You might also like

odgovornost proizvođača otpada ‐ proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg