IV Obvezni - Prilozi 1.dio PDF

IV.
IZMJENE
I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA
ZAGREBAČKE
ŽUPANIJE
II. OBVEZNI PRILOZI
Zavod za
prostorno uređenje U Zagrebu,
Zagrebačke županije ožujak 2011. godine
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije
i
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije
ii
IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije – obvezni prilozi
SADRŽAJ: (obvezni sadržaj prostornog plana sukladno članku 58. Zakona
o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09))
II. OBVEZNI PRILOZI
II. 1. Obrazloženje IV. Izmjena i dopuna plana

II. 2. Izvod iz Strategije i Programa prostornog uređenja RH
II. 3. Popis i sažetak dokumenata i propisa
II. 4. Zahtjevi i mišljenja
II. 5. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
II. 6. Evidencija postupka izrade i donošenja
II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA Str.
II.1.1. Obuhvat i opis izmjena II.1- 2

II.1.1.1. Zakonski temelj ………………………………………………….… II.1- 2
II.1.1.2. Obuhvat IV. Izmjena i dopuna Plana ………………………….… II.1- 2
II.1.1.3. Opis izmjena u tekstualnom dijelu izvornog plana …………….. II.1- 3
II.1.1.4. Opis izmjena u grafičkom dijelu izvornog plana ………………. II.1- 4
II.1.2. Pregled izmjena u tekstualnom dijelu plana II.1 - 15

II.1.2.1. Izmjene u dijelu „Polazišta“ ……………………………………… II.1 - 15
II.1.2.2. Izmjene u dijelu „Ciljevi prostornog razvoja i uređenja“ …….. II.1 - 64
II.1.2.3. Izmjene u dijelu „Plan prostornog uređenja“ ………………… II.1 - 67
II.2. IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA RH
II.2.1. Uvod ……………..…………………………………………………. II.2 - 2

II.2.2. Izvod iz Strategije prostornog uređenja RH …………………..… II.2 - 2
II.2.3. Izvod iz Programa prostornog uređenja RH ……………….…… II.2 - 5
II.3. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.3.1. Zakoni, propisi i odluke …………………………………………... II.3 - 2

II.3.2. Tehnička dokumentacija, studije i stručne podloge …………….. II.3 - 17
II.3.3. Popis ostale dokumentacije ………………………………………. II.3 - 34
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - i

II.4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
II.4.1. Zahtjevi tijela i osoba određenih posebnim propisima ………… II.4 - 2

II.4.2. Mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima ………… II.4 - 33
II.4.3. Mišljenja predstavničkih tijela gradova i općina …………………. II.4 - 55
II.4.4. Izvješće o mišljenjima na Nacrt konačnog prijedloga i pregled odgovora iz II.4 - 81
Izvješća o javnoj raspravi koji se mijenjaju nakon obrađenih mišljenja ……
II.4.5. Suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, II.4 -
prostornog uređenja i graditeljstva ……………………………………………. 110
II.5. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI
II.5.1. Izvješće o prethodnoj raspravi ……………………………….… II.5 - 2

II.5.2. Izvješće o javnoj raspravi …………………………………..…… II.5 - 55
II.6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
II.6.1. Odluka o izradi IV. Izmjena i dopuna Plana .………………….… II.6- 2

II.6.2. Dostava Odluke o izradi s pozivom na dostavu zahtjeva tijelima i
osobama određenim posebnim propisima ………………..….… II.6- 6
II.6.3. Dostava Odluke o izradi urbanističkoj inspekciji ………………… II.6- 9
II.6.4. Objava Obavijesti o izradi ………………………………….……… II.6- 9
II.6.5. Odluka o započinjanju postupka ocjene o potrebi strateške procjene u svezi II.6- 10
izrade IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije ………
II.6.6. Objava i održavanje prethodne rasprave ……………………….. II.6- 12
II.6.7. Odluka o nepotrebitosti provođenja strateške procjene utjecaja na okoliš … II.6- 13
II.6.8. Odluka o prihvaćanju Elaborata o provedenim istražnim radovima na II.6- 16
potencijalnim lokacijama ŽCGO ……………………………………
II.6.9. Utvrđivanje Prijedloga plana za javnu raspravu ……………….… II.6- 17
II.6.10. Objava i održavanje javne rasprave …………………………….... II.6- 18
II.6.11. Dostava Nacrta konačnog prijedloga Plana tijelima i osobama II.6- 20
određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja ……..….
II.6.12. Dostava Nacrta konačnog prijedloga Plana predstavničkim II.6- 23
tijelima gradova i općina radi davanja mišljenja .………………..
II.6.13. Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana ……………………….… II.6- 25
II.6.14. Dostava Konačnog prijedloga Plana Ministarstvu zaštite okoliša, II.6- 26
prostornog uređenja i graditeljstva radi davanja suglasnosti …...
II.6.15. Zahtjev Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za II.6- 27
dopunom Konačnog prijedloga Plana …………………………………….
II.6.16. Ponovno utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana ……………….. II.6- 29
II.6.17. Dostava dopunjenog Konačnog prijedloga Plana Ministarstvu zaštite II.6- 30
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ……………………….
II.6.18. Obavijest sudionicima javne rasprave ……………………….…... II.6- 31
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - ii

Nositelj izrade:
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša
Zagrebačke županije
Stručni izrađivač Plana:

Zavod za prostorno uređenje
II.
OBVEZNI PRILOZI
II.1.
OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA
I DOPUNA PLANA
Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 1

II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
II.1.1. OBUHVAT I OPIS IZMJENA
II.1.1.1. ZAKONSKI TEMELJ
Postupak izrade i donošenja IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu:
Izmjene i dopune Plana) provodi se u skladu s novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne
novine“, broj 76/07, 38/09), kao i u skladu s još uvijek važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj
106/98, 39/04 i 163/04). Obveza izrade Izmjena i dopuna Plana određena je Odlukom o donošenju Prostornog
plana Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/02, 8/05, 8/07 i 4/10) i Programom mjera
za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006.-2010. godine ("Glasnik Zagrebačke
županije", broj 09/06). Postupak izrade započeo je donošenjem Odluke o izradi IV. Izmjena i dopuna
Prostornog plana Zagrebačke županije po Županijskoj skupštini Zagrebačke županije, 10. ožujka 2009. godine
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09). Izrađivač Izmjena i dopuna Plana je Zavod za prostorno uređenje
Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Zavod). Člankom 38. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
određeno je da zavod za prostorno uređenje, osim ostalih poslova, "izrađuje i prati provedbu dokumenata
prostornog uređenja regionalne razine“.
II.1.1.2. OBUHVAT IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006.-2010. godine, u
navedenom je četverogodišnjem razdoblju planirana izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke
županije, na način da se izmjene provedu u dva odvojena postupka - ovisno o prioritetnosti zahtjeva za
izmjenom pojedinih sadržaja. Tako su Izmjene i dopune sadržaja iz prve skupine prioriteta, koje su se
odnosile na izmještanje dijela trase autoceste Zagreb-Sisak, promjenu statusa obilaznice Velike Gorice,
promjenu uvjeta smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru i izmjenu dijela Odredbi za provođenje,
donesene u travnju 2007. godine. Riječ je o drugim Izmjenama i dopunama Plana, objavljenim u "Glasniku
Zagrebačke županije", broj 8/07, kao što je navedeno u uvodnom poglavlju. Treće Izmjene i dopune Plana
odnosile su se na osiguranje uvjeta za gradnju mreže građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture.
Donesene su u veljači 2010. godine i objavljene u „Glasniku Zagrebačke županije“, 4/10.
Sukladno navedenoj Odluci o izradi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, ove se,
četvrte, Izmjene i dopune Plana, odnose na sva prostorno planska rješenja koja je potrebno uskladiti s novim
propisima, novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim podlogama i studijama,
novonastalim stanjem na terenu, te prilagoditi spoznajama aktualiziranim tijekom praćenja i stručno-
savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina u Zagrebačkoj županiji. Osobito
se to odnosi na sljedeće tematske cjeline, koje se mijenjaju ili dopunjuju u tekstualnom i grafičkom dijelu
Plana, kao i u Odredbama za provođenje:
1. Osnovni podaci o stanju u prostoru:

1.1. Političko-teritorijalni ustroj Županije – izmjene temeljem novog Zakona o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine i njegovih izmjena i dopuna („Narodne
novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07) .
1.2. Stanje i projekcija broja stanovništva po gradovima i općinama – izmjene temeljem službenih
podataka Popisa stanovništva 2001. godine (u izvornom Planu korišteni prvi rezultati Popisa).
Projekcija broja stanovnika do 2015. godine ažurirana prema novim podacima i novijim
demografskim kretanjima.
2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora:

2.1. Eksploatacija mineralnih sirovina – postojeće stanje ažurirano prema podacima Ureda državne
uprave u Zagrebačkoj županiji i usklađeno s novim Zakonom o rudarstvu („Narodne novine“, broj
75/09), planska rješenja izmijenjena sukladno novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji,
stručnim podlogama i studijama.

2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena – usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,

izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.3. Sportsko-rekreacijska namjena – usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,
izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.4. Gospodarska namjena – izmjena planskih rješenja temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave.
2.5. Posebna namjena – izmjene temeljem zahtjeva Ministarstva obrane.
2.6. Infrastrukturni sustavi – izmjena planskih rješenja prometne i komunalne infrastrukture temeljem
novodonesenih propisa, novoizrađene tehničke i prostorne dokumentacije te novonastalog stanja na
terenu, kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
2.7. Područje potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec i Zračne luke Zagreb – izmjena
planskih rješenja temeljem novoizrađenih studija, novoizrađene tehničke i prostorne dokumentacije
te novonastalog stanja na terenu.
3. Uvjeti određivanja građevinskih područja:

3.1. Građevinska područja naselja - izmjena planskih rješenja temeljem spoznaja aktualiziranih tijekom
praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina.
3.2. Građevinska područja izdvojene namjene - isto kao 3.1.
4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora:

4.1. Zaštita prirodnih vrijednosti – izmjene temeljem novog Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“,
broj 70/05, 139/08), Uredbe o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07),
županijskih odluka o novo zaštićenim prirodnim vrijednostima, kao i temeljem spoznaja
aktualiziranih tijekom praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova
uređenja gradova i općina.
4.2. Zaštita kulturnih dobara – ažurirano stanje prema novom Popisu nepokretnih kulturnih dobara, a
prema podacima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u
Zagrebu.
4.3. Zaštita voda – izmjene temeljem novodonesenih propisa, novoizrađene tehničke i prostorne
dokumentacije te novodonesenih odluka o zonama sanitarne zaštite.
4.4. Gospodarenje otpadom – izmjene temeljem novog Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj
178/04, 111/06, 60/08, 87/09), Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne
novine“, broj 130/05) Plana gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine
(„Narodne novine“, broj 85/07), Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 29/08) te Odluke Županijske skupštine Zagrebačke županije o
prihvaćanju Elaborata o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO.
Osim navedenog, IV. Izmjene i dopune Plana uključuju i ostale izmjene koje proizlaze iz zahtjeva nadležnih
tijela i osoba određenih posebnih propisima, po pojedinim temama.
Četvrtim Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije mijenjaju se tekstualni i grafički dio
Plana. U nastavku slijedi opis izmjena i dopuna u tekstualnom i grafičkom dijelu Plana:
II.1.1.3. OPIS IZMJENA U TEKSTUALNOM DIJELU IZVORNOG PLANA
U tekstualnom dijelu izvornog elaborata „Prostorni plan Zagrebačke županije“ (Županijski zavod za prostorno
uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 2002. godine) mijenjaju se sljedeća poglavlja:
1. POLAZIŠTA
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA i
4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE.
Poglavlja POLAZIŠTA, CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA i PLAN PROSTORNOG

UREĐENJA mijenjaju se na način da se novi tekst, slika ili tablica dodaje nakon postojećeg teksta ili se njima
zamjenjuje postojeći tekst, slika ili tablica. U oba slučaja u svakom je poglavlju precizno navedeno nakon
kojeg se dijela teksta dodaje novi ili koji se dio starog teksta zamjenjuje novim. Pregled svih izmjena u
tekstualnom dijelu izvornog Plana daje se u sljedećem poglavlju, koje se nalazi (sukladno novom Zakonu o
prostornom uređenju i gradnji) unutar dijela II. OBVEZNI PRILOZI – II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I
DOPUNA PLANA.
ODREDBE ZA PROVOĐENJE mijenjaju se na način da se tekst svih članaka prikazuje u cijelosti. U postojeći
tekst (izvorni Plan iz 2002. godine, sa ugrađenim I., II. i III. izmjenama i dopunama iz 2005., 2007. i 2009.
godine) dodaju se nove izmjene i dopune na način da ostaju vidljive sve korekcije koje su ovim IV. izmjenama
unesene u članke. Tekst koji se dodaje prikazuje se zelenom bojom, a tekst koji se briše crvenom bojom.

Odredbe za provođenje nalaze se, sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, u dijelu I.
OSNOVNI DIO PLANA – I.1. TEKSTUALNI DIO – ODREDBE ZA PROVOĐENJE.
II.1.1.4. OPIS IZMJENA U GRAFIČKOM DIJELU IZVORNOG PLANA
Četvrtim Izmjenama i dopunama Plana mijenjaju se svi kartografski prikazi i kartogrami. Izmjene u grafičkom
dijelu Plana odnose se, dakle, na 5 karata u mjerilu 1:100.000 i 11 kartograma u mjerilu 1:300.000.
Kartografski prikazi i kartogrami također se nalaze, sukladno novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji,
u dijelu I. OSNOVNI DIO PLANA – I.2. GRAFIČKI DIO.
U nastavku se daje detaljan opis svih izmjena i dopuna grafičkog dijela Plana, prema broju kartografskog
prikaza i kartograma. Izmjene su u cijelosti ugrađene u grafički dio Plana, stoga će se njihov opis brojevima
vezati uz izmjene na svakoj pojedinoj karti. Brojevi će, zbog bolje preglednosti, ostati vidljivi na kartama
tijekom postupka izrade, sve do donošenja Plana. Prvo se daje opis izmjena i dopuna koje su zajedničke na
svim kartografskim prikazima i kartogramima, a zatim detaljan pregled po svakoj pojedinoj karti. Opis izmjena
na svih 5 kartografskih prikaza veže se brojevima s već ugrađenim izmjenama. Opis izmjena na kartogramima
ne veže se brojevima uz izmjene, ponajprije zbog umanjenog mjerila, ali i zato što je riječ o istim izmjenama
koje su već opisane na kartama i unesene u kartograme, ovisno o tematskom području.
II.1.1.4.1. ZAJEDNIČKE IZMJENE NA SVIM KARTAMA I KARTOGRAMIMA
Na svim kartografskim prikazima i kartogramima mijenjaju se granice gradova i općina između sljedećih
jedinica lokalne samouprave: Brckovljani i Dugo Selo te Preseka i Vrbovec. Izmjena se temelji na prelasku
naselja iz jedne jedinice lokalne samouprave u drugu, temeljem Zakona o područjima županija, gradova i
općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07). Navedenim Zakonom utvrđen je i
prijelaz naselja Prekrižje Plešivićko iz Grada Samobora u Grad Jastrebarsko, što je ukinuto Odlukom
Ustavnog suda Republike Hrvatske od 9. srpnja 2008. godine („Narodne novine“, broj 95/08).
Prema istom Zakonu mijenjaju se naziv i status Svete Nedelje – promjena statusa iz Općine u Grad,
promjena naziva iz Sveta Nedjelja u Sveta Nedelja. Naziv Grada Ivanić Grada korigira se na svim kartama u
Ivanić-Grad. Manja izmjena odnosi se na granicu između Grada Zaprešića i Općine Pušća, u kojoj samo
dio naselja prelazi iz jedne jedinice u drugu. Sve navedene izmjene usklađene su i s najnovijom Grafičkom
bazom registra prostornih jedinica Republike Hrvatske, preuzetom od Državne geodetske uprave u srpnju
2009. godine. Posljednja zajednička izmjena na svim grafičkim prikazima odnosi se na izmjenu oznake
sjedišta Općine Bistra, koje je iz Donje Bistre premješteno u Poljanicu Bistransku.
II.1.1.4.2. POJEDINAČNE IZMJENE NA KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA
Osim navedenih zajedničkih izmjena i dopuna, pojedinačno se karte mijenjaju na sljedeći način:
KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA
A. Izmjene Plana temeljem novih zakona i propisa, kao i temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih
posebnih propisima u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Temeljem zahtjeva Ministarstva obrane Republike Hrvatske dostavljenih tijekom izrade ovih Izmjena i
dopuna Plana, Prostornim planom Zagrebačke županije treba obuhvatiti sljedećih deset vojnih
kompleksa od interesa obrane kao zone posebne namjene: Vojni kompleks „Puk. M. Halar“ (Dugo
Selo), V.k. „Vitez Damir Matić“, V.k. „Molvice“ i V.k. „Lacković Breg“ (Sveta Nedelja), V.k. „Pleso“,
V.k. „Barutana“ i V.k. „Satnik J. Zidar“ (Velika Gorica), V.k. „Vrbovec“ (Vrbovec), V.k., „Podvornica“
(Kravarsko) i „ZB Lučko“ (Stupnik).
Većina navedenih zona već je označena u Prostornom planu Zagrebačke županije kao zone
posebne namjene (označene površinom ili simbolom). Kroz ove Izmjene i dopune Plana svim
površinama posebne namjene dodaje se i oznaka simbolom. Ovim se izmjenama Plana dodaju dvije
zone, sukladno zahtjevu, a to su zone posebne namjene Molvice i Lacković Breg (Sveta Nedelja).
Zone su označene simbolom PN. Obuhvat zone Pleso se smanjuje.
Također, slijedom navedenog, iz karte se brišu sljedeće zone posebne namjene:
 zone posebne namjene označene kao površine u gradovima Samobor, Sveta Nedelja i
Jastrebarsko (dvije zone), Velika Gorica, te u općinama Stupnik i Brckovljani.

 zone posebne namjene označene simbolom u Gradu Velikoj Gorici (dvije zone), Općini
Pisarovina, te u Općini Kravarsko.
2. Temeljem odredbe članka 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prostornim planom županije
posebno se određuju područja za smještaj golf igrališta (R1). U skladu s važećom prostorno
planskom dokumentacijom, te uz uvažavanje analizom prihvaćenih zahtjeva jedinica lokalne
samouprave, lokacije na kojima je moguće planirati golf igrališta određene su na području gradova
Sveta Nedelja, Zaprešić, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Samobor i Jastrebarsko te u općinama
Krašić i Rugvica.
3. Temeljem zahtjeva INA d.d., SD Naftaplin, Plan se dopunjuje novijim podacima o geotermalnim
poljima i geotermalnim bušotinama na području Županije. U kartu se unosi Geotermalno polje Zagreb
(dio na području Zagrebačke županije, u Općini Stupnik), i to kao poligon s oznakom E2. Također se
dodaju geotermalne bušotine u Jastrebarskom i Svetoj Nedelji te u Vrbovcu (na zahtjev Grada
Vrbovca, uz prethodno provedena istraživanja), kao simboli E2.
4. Temeljem odredbe članka 71. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prostornim planom županije
posebno se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, te im se dodjeljuju
sljedeće oznake: T1 za hotele sa 70% i vile sa 30% smještajnog kapaciteta, T2 za turističko naselje u
kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta i T3 za autokamp i kamp. U skladu s
važećom prostorno planskom dokumentacijom, te uz uvažavanje analizom prihvaćenih zahtjeva
jedinica lokalne samouprave, lokacije na kojima je moguće planirati izdvojena građevinska područja
gore navedene ugostiteljsko-turističke namjene određene su na području gradova Zaprešić,
Jastrebarsko, Velika Gorica, Ivanić-Grad, Vrbovec, Sveta Nedelja i Sveti Ivan Zelina te u općinama
Krašić, Klinča Sela, Pisarovina, Pokupsko, Rugvica, Luka, Kloštar Ivanić, Gradec, Dubrava i
Kravarsko.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina (u sklopu stručno-
savjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi), kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Sukladno zahtjevima jedinica lokalne samouprave, za koje je analizom utvrđeno da mogu biti
prihvaćeni, ovim se Planom određuje nekoliko novih površina za smještaj građevinskog područja
izdvojene sportsko-rekreacijske namjene, većih od 25 ha. Riječ je o površinama na području gradova
Samobor, Zaprešić i Sveti Ivan Zelina (proširenje postojeće površine) te u općinama Križ i Gradec.
2. Sukladno zahtjevima jedinica lokalne samouprave, ovim se Planom određuje nekoliko novih površina
za smještaj građevinskog područja izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene većih od 25 ha: u
Gradu Sveti Ivan Zelina te u Općini Gradec. Korigiraju se površine ugostiteljsko-turističke i športsko-
rekreacijske namjene na području Grada Ivanić-Grada te u općinama Pisarovina i Pokupsko.
3. Temeljem zahtjeva Grada Velike Gorice, briše se površina sportsko-rekreacijske namjene iz područja
Grada Velike Gorice, u blizini naselja Velika Buna.
4. Sukladno zahtjevu Općine Rugvica, ovim se Planom određuju površine za smještaj građevinskog
područja izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Rugvica.
5. Temeljem zahtjeva Općine Rakovec, ovim se Planom izmješta površina za smještaj građevinskog
područja izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha sjeverno od županijske ceste, na području
Općine Rakovec.
6. Temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, određuju se površine za smještaj građevinskog područja
izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Klinča Sela.
7. Sukladno zahtjevu Općine Gradec, određuju se dvije površine za smještaj građevinskog područja
izdvojene gospodarske namjene veće od 25 ha na području Općine Gradec.
8. Temeljem zahtjeva Zagrebačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, i zahtjeva jedinica
lokalne samouprave određuju se površine za smještaj građevinskog područja izdvojene gospodarske
namjene veće od 25 ha na području općina Križ i Pisarovina.
9. Sukladno traženju Grada Svete Nedelje briše se oznaka E3 – eksploatacija šljunka, na jezeru Orešje.
10. Temeljem zahtjeva Općine Gradec označava se groblje u naselju Pokasin.
KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – PROMET
C. Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa i županijskih odluka:

1. Promijenjena je kategorija državne ceste D26 u županijsku cestu Ž3288 u skladu s Odlukom o
razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09,
104/09, 17/10) na području gradova Sveti Ivan Zelina i Vrbovec, te Općine Rakovec.
2. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž2246 i Ž3278 u državnu cestu D3 u skladu s Odlukom o
104/09, 17/10) na području Grada Sv. Ivan Zelina.
3. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž2196 u državnu cestu D1 u skladu s Odlukom o
104/09, 17/10) na području Grada Zaprešića i općina Jakovlje i Bistra.
4. Promijenjena je kategorija županijske ceste Ž1042 u državnu cestu D1 u skladu s Odlukom o
104/09, 17/10) na području Grada Jastrebarsko i Općine Stupnik. Na području Grada Jastrebarsko

promijenjena je kategorija planirane županijske ceste u državnu cestu (obilaznice grada), dok je
zadržana kategorija županijske ceste na dijelu prometnice koja prolazi gradom.
5. Promijenjena je kategorija državne brze ceste u autocestu A12 (čvor Vrbovec 2 – Križevci –
Koprivnica – GP Gola) u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN 77/07,
13/09, 104/09) na području Općine Gradec.
6. Promijenjena je kategorija državne brze ceste u autocestu A13 (čvor Vrbovec 2 – Bjelovar –
Virovitica – GP Terezino Polje) u skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN
77/07, 13/09, 104/09) na području općina Gradec, Dubrava i Farkaševac.
7. U skladu s Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 81/06) promijenjeni su nazivi pruga u
legendi.
8. Temeljem Zakona o zračnom prometu (NN 69/09) ukida se kategorija zračnog pristaništa, a
navedena oznaka na karti mijenja se u letjelište (letjelište Buševec u Velikoj Gorici).
D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji,

stručnim podlogama i studijama te novonastalom stanju na terenu
1. Korigiran je položaj trase autoceste A2 na području Grada Sveta Nedelja i Grada Zaprešića, položaj
čvora na području Grada Sveta Nedelja te čvora Sv. Klara na području Grada Zagreba u skladu s
važećim Prostornim planom Grada Zagreba.
2. Korigirana je trasa planirane autoceste Zagreb – Sisak na području Grada Velike Gorice temeljem
rješenja iz Studije o utjecaju na okoliš autoceste Zagreb – Sisak, izrađivač IGH Zagreb, 2003.
3. Korigiran je položaj čvora „Rugvica“ na autocesti A3 te dodana planirana priključna županijska cesta
na području Općine Rugvica u skladu s projektnom dokumentacijom.
4. Korigiran je položaj čvora „Križ“ na autocesti A3 te dodana planirana priključna županijska cesta na
području Općine Križ u skladu s projektnom dokumentacijom.
5. Dodan je novi čvor „Gradec“ na planiranoj autocesti Vrbovec – Križevci- granica R. Mađarska
temeljem rješenja iz Studije o utjecaju na okoliš brze ceste za dionicu Gradec – Kloštar Vojakovački,
izrađivač IPZ Zagreb, srpanj 2006.
6. Izmijenjena je trasa planirane autoceste Vrbovec – Bjelovar - Virovitica na području općina Gradec,
Dubrava i Farkaševac, kao i položaj čvora „Farkaševac“ na području općine Farkaševac, u skladu s
Građevinsko tehničkom studijom, izrađivač IPZ Zagreb, ožujak 2004.
7. Promijenjen je status državne ceste u istraživanju u planiranu državnu cestu od čvora „Donja
Zdenčina“ do mosta na Kupi kod Lasinje, temeljem zahtjeva Hrvatskih cesta. Također je korigirana
trasa predmetne prometnice u skladu s Elaboratom za izmjenu Prostornog plana županije, izrađivač
Trafficon, lipanj 2008. Navedene izmjene odnose se na Općinu Klinča Sela i Općinu Pisarovina.
8. Dodana je državna cesta u istraživanju na području Grada Ivanić-Grada u skladu s ucrtanom trasom
planirane prometnice u III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije,
te u skladu sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave.
9. Dodana je državna cesta u istraživanju na području Općine Dubrava u skladu s ucrtanom trasom
planirane prometnice u III. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije,
te u skladu sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave.
10. Promijenjena je kategorija planirane županijske ceste Bobovica – Prigorje Brdovečko te planirana
obilaznica Grada Samobora u državnu cestu Brdovec – Samobor – Sveta Nedjelja na području
Općine Brdovec i Grada Samobora u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske s 230.
sjednice, održane 4. svibnja 2007. godine.
11. Izmještena je trasa državne brze ceste u istraživanju sa područja Općine Bedenica na područje
Grada Sveti Ivan Zelina, a prema rješenju iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
12. Ucrtana je državna brza cesta, tzv, Sjeverna zagrebačka tangenta, u dijelu na području Zagrebačke
županije: od čvora Zaprešić na autocesti A2 do granice Grada Zagreba (područje Grada Zaprešića),
a prema rješenju iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja
grada Zagreba (IGH, 2009.).
13. Planirana je županijska pristupna cesta do ŽCGO Tarno, na području Grada Ivanić-Grada i općina
Rugvica i Brckovljani.
E. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina (u sklopu stručno-
savjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi), kao i temeljem zahtjeva jedinica lokalne
samouprave u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:
1. Dodana je alternativna trasa magistralne glavne željezničke pruge na području Grada Zaprešića.
2. Dodan je čvor D. Jarek na postojećoj autocesti A2 na području Grada Zaprešića, na temelju zahtjeva
Grada Zaprešića, a u skladu s rješenjem iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
3. Izmijenjena je djelomično trasa planirane županijske ceste Prigorje Brdovečko – Novi Dvori –
Jablanovec na području Grada Zaprešića.
4. Izmijenjena je djelomično trasa planirane županijske ceste Bestovje – brana na Savi (Podsused) –
Zaprešić na području Grada Zaprešića.
5. Dodan mogući ili alternativni koridor državne ceste na području Grada Samobora i Svete Nedelje.

6. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste u blizini naselja Lug Samoborski te planirane istočne
obilaznice Samobora na području Grada Samobora.
7. Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Samobora, u blizini
naselja Otruševec.
8. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini naselja
Markuševec Turopoljski.
9. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, od naselja Lukavec
do naselja Kuče.
10. Zbog promjene položaja planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini
naselja Petrovina Turopoljska, dio trase ceste ostaje kao postojeća lokalna cesta.
11. Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Velike Gorice, od naselja
Lukavec do naselja Petrovina Turopoljska.
12. Dodan je mogući ili alternativni koridor županijske ceste na području Grada Velike Gorice i Općine
Orle, uz odteretni kanal Odra.
13. Brisan je mogući ili alternativni koridor planirane županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u
blizini naselja Vukovina.
14. Izmijenjena je trasa županijske ceste na području Grada Velike Gorice, u blizini naselja Novo Čiče.
15. Dodana je alternativna županijska cesta na području Grada Dugog Sela i Općine Rugvica.
16. Izmijenjena je trasa županijske ceste i planirane obilaznice grada Dugog Sela na području Grada
Dugog Sela, te je dodana županijska cesta u istraživanju na području Grada Dugog Sela i Općine
Brckovljani.
17. Djelomično je izmijenjena trasa planirane županijske ceste Cerje – Prozorje – Brckovljani na području
Općine Brckovljani.
18. Planiran je novi čvor na postojećoj brzoj cesti Sveta Helena – Vrbovec na području Grada Vrbovca.
19. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste (obilaznica Kloštar Ivanića) na području Općine
Kloštar Ivanić.
20. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste Kloštar Ivanić – Ivanić Grad na području Općine
Kloštar Ivanić.
21. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Grada Ivanić Grada.
22. Dodan je mogući ili alternativni koridor državne ceste na području Grada Ivanić Grada.
23. Izmijenjena je trasa planirane županijske ceste na području Općine Orle. Zbog navedene korekcije
trase dio trase postojeće lokalne ceste L31170 promijenjen je iz planirane županijske ceste u lokalnu
cestu.
24. Dodana je spojna županijska cesta u istraživanju od postojeće Ž 2220 do županijske ceste u
istraživanju Zagreb - tunel Medvednica - Krapinsko zagorska županija, temeljem zahtjeva Općine
Jakovlje.
25. Dodana je spojna državna cesta od državne ceste D1 do planirane državne ceste Čvor Donja
Zdenčina - most na Kupi na području Općine Klinča Sela, temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, a u
skladu sa suglasnosti Hrvatskih cesta d.o.o.
26. Dodana je željeznička pruga od značaja za lokalni promet Zdenčina - Pisarovina na području Općine
Klinča Sela i Pisarovine temeljem zahtjeva Općine Klinča Sela, a u skladu s idejnim rješenjem Pruga
Zdenčina - Pisarovina (Željezničko projektno društvo, 2010.).
27. Dodan je čvor Otok Svibovski (Ivanja Reka 2) na postojećoj autocesti A3 te planirane priključne
županijske ceste: do županijske ceste Ž1036 na području Općine Rugvica te prema Gradu Zagrebu,
na temelju zahtjeva Općine Rugvica i Grada Zagreba, a u skladu s rješenjem iz Prostorno –
prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
28. Temeljem zahtjeva Općine Pisarovina, a u skladu s načelnom suglasnošću Ministarstva mora,
prometa i infrastrukture iz travnja 2008., ucrtana je manja zračna luka u istraživanju na području
Općine Pisarovina, za koju se Odredbama za provođenje ovog Plana određuje obvezna izrada
Studije utjecaja na okoliš i Aeronautičke studije prije promjene statusa u planiranu zračnu luku.
Zračna luka u istraživanju unesena je i u legendu.
29. Ukinuta su letjelišta Šarampov i Topolje na području Grada Ivanić-Grada, na zahtjev Grada Ivanić-
Grada i Aerokluba „Ivanić-Grad“.
30. Ucrtano je letjelište „Greda“ na zahtjev Grada Ivanić-Grada i Aerokluba „Ivanić-Grad“.
31. Izmijenjen je položaj planiranog letjelišta na području Grada Zaprešića.
32. Dodana je državna cesta u istraživanju od naselja Koritna do naselja Dubrava na području Općine
Dubrava i na njezin zahtjev.
33. Ukinuta je Planom predložena prekategorizacija postojeće županijske ceste Ž 3037 u lokalnu cestu
na područja Općine Bistra, sukladno zahtjevu Općine.
F. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana, koje nisu obuhvaćene gore navedenim točkama:
1. Dodana je planirana državna cesta od Istočne obilaznice Velike Gorice do novog terminala Zračne
luke Zagreb na području Grada Velike Gorice, na zahtjev Zračne luke Zagreb d.o.o.
2. Brisana je trasa županijske ceste u istraživanju od naselja Lazi Turopoljski do granice Sisačko-
moslavačke županije na području Grada Velike Gorice na zahtjev Zavoda za prostorno uređenje
Sisačko-moslavačke županije.

3. Dodana je županijska cesta u istraživanju te željeznička pruga od značaja za lokalni promet u

istraživanju na području općine Bistra i Jakovlje, temeljem zahtjeva Zavoda za prostorno uređenje
Krapinsko-zagorske županije, a u skladu s Prometno-urbanističkom studijom južnog dijela Krapinsko
zagorske županije (izrada je u tijeku, APE d.o.o.).
4. Promijenjena je kategorija planirane županijske u planiranu državnu cestu Vrbovec - Ivanić Grad,
temeljem zahtjeva Hrvatskih cesta d.o.o.
5. Temeljem zahtjeva Zračne luke Zagreb, ovim se Planom određuje Prostor za razvoj Zračne luke
Zagreb. Unutar navedenog prostora moguće je širenje i razvoj Zračne luke Zagreb, kao i smještaj
druge uzletno-sletne staze. Također se, uz navedeni prostor, u grafičkom prikazu posebno označava
Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb.
6. Ukinuto je čvorište u istraživanju na autocesti A3, kod naselja Obedišće Ježevsko u Općini Rugvica,
temeljem zahtjeva Hrvatskih autocesta d.o.o.
7. Dodani su čvorovi na postojećoj autocesti A2 i A3 (Zagrebačka obilaznica): Bistra - Pojatno
(promijenjen je status iz čvora u istraživanju u planirani čvor), Bistra, Ježdovec i Ščitarjevo na
području Zagrebačke županije i Grada Zagreba temeljem zahtjeva Hrvatskih autocesta d.o.o., a u
skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja
grada Zagreba (IGH, 2009.). Za čvor Ježdovec dodana je priključna državna cesta, a za čvor
Ščitarjevo dodane su priključne županijske ceste.
8. Dodana je planirana željeznička pruga od značaja za lokalni promet Domovinski most - odvojak
prema Zračnoj luci Zagreb - Velika Gorica - Donja Lomnica, sa spojem na postojeću željezničku
prugu Zagreb GK - Sisak, na području Grada Velike Gorice, te koridor u istraživanju željezničke
pruge od značaja za lokalni promet Zagreb GK - Radnička - Domovinski most na području Grada
Zagreba, temeljem zahtjeva HŽ infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne
studije cestovno – željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, 2009.).
9. Dodan je priključni kolosijek na križanju postojećih željezničkih pruga Zagreb GK - Sisak i Sava -
Velika Gorica u smjeru Zagreb Klara na području Grada Velika Gorica temeljem zahtjeva HŽ
infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
10. Ucrtana je planirana devijacija postojeće željezničke pruge Dugo Selo - Novska, te je brisana
postojeća trasa na dijelu korekcije trase, sve na području Grada Dugog Sela temeljem zahtjeva HŽ
infrastruktura d.o.o., a u skladu s rješenjima iz Prostorno – prometne studije cestovno – željezničkog
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - ELEKTROENERGETIKA
A. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

studijama te novonastalom stanju na terenu
(temeljem zahtjeva HEP distribucija d.o.o., Distribucijsko područje Elektra Zagreb):
1. Dodana je planirana TS 110/20kV Zaprešić 2, priključak na postojeći ZV 110kV Rakitje-Zabok na
području Grada Zaprešića.
2. Dodana je planirana TS 110/20kV Mičevec na području Grada Velike Gorice, a lokacija TS
Jakuševec na području Zagreba se briše.
3. Dodana je lokacija planirane TS 110/20kV Zelina-centar (uz postojeću poslovnu zgradu), priključak
na 2x110 kV dalekovod Žerjavinec - Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručno-
savjetodavne suradnje Zavoda pri njihovoj izradi:
1. Brisana je TS Novi Dvori 110 kV te spojni dalekovodi 2x110 kV i 110 kV do novo planirane TS
110/20kV Zaprešić 2 na području Grada Zaprešića.
2. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda 2x400kV Tumbri-Bihać na području Općine
Pisarovina.
3. Dodan je planirani dalekovod 2x110 kV koji povezuje TS Tumbri 400 kV preko TS Pisarovina 110 kV
do TS Glina 110 kV (Sisačko-moslavačka županija) na području Općine Pisarovina.
4. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda 2x110kV koji povezuje TS Donja Zdenčina-
110 kV i planirani 2x110 kV dalekovod TS Tumbri 400 kV TS Glina 110 kV na području općina
Pisarovina i Klinča Sela.
5. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog 2x110kV dalekovoda koji povezuje TS Žerjavinec – KTE
Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina.
6. Izmijenjena je lokacija planirane TS Zelina 110 kV na području Grada Sv. Ivan Zelina.
7. Dodana je planirana TS 110 kV Sop na području Općine Rugvica.
C. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana, koje nisu obuhvaćene gore navedenim točkama:
1. Dodana je TS 110/20 kV Bistra i 110 kV dalekovod koji se spaja na postojeći 110 kV dalekovod RP
Podsused – Zabok.na području općine Bistra, temeljem zahtjeva HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb.

2. Korigiran je položaj TS 110 kV Jastrebarsko za poslovnu zonu te je brisana TS 110 kV u blizini

naselja Cvetković na području Grada Jastrebarsko, temeljem zahtjeva HEP – ODS d.o.o.Zagreb,
distribucijsko područje Elektra Karlovac.
3. Brisana je TS 110/20 kV Lučko-Stupnik na području općine Stupnik i pripadni priključni dalekovod
2x110 kV, te je dodana nova TS 110/20 kV Lučko na području Grada Zagreba, temeljem zahtjeva
HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb.
4. Dodana je TS 110/20 kV Križ na području Općine Križ temeljem zahtjeva HEP-ODS d.o.o., Elektra
Križ.
5. Djelomično je korigirana trasa planiranog 2x400 kV dalekovoda TS Žerjavinec – TS Zlodi na području
općine Bistra, Jakovlje, Pušća, Dubravica, Marija Gorica, Brdovec i Grada Zaprešića temeljem
zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
6. Djelomično je korigirana trasa planiranog 2x110 kV dalekovoda TS Tuhelj – TS Samobor na području
Općine Marija Gorica i Brdovec te Grada Samobora temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
7. Korigiran je položaj 400 kV planiranog priključnog dalekovoda od RP Veleševec do TE Prevlaka na
području općina Orle i Rugvica temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o..
8. Promijenjen je status 2x110 kV dalekovoda u istraživanju u planirani 2x110 kV dalekovod (spojni
dalekovod od TS 110/ kV Ivanić 2 do TS 110 kV Ivanić 2) na području Grada Ivanić-Grada, temeljem
zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
9. Dodan je planirani priključni 2x110 kV dalekovod od TS 110 kV Ivanić na 110 kV dalekovod TS
Mraclin – EPV Ludina na području Grada Ivanić-Grada temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
10. Brisan je spojni 2x110 kV dalekovod od TS 110 kV Vrbovec Centar do 110 kV dalekovoda Dugo Selo
– Križevci na području Grada Vrbovca, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
11. Dodan je planirani 2x110 kV dalekovod od TS Vrbovec Vinišće 110 kV do TS Križevci 110 kV
(nastavak 2x110 kV dalekovoda TS Žerjavinec - TS Vrbovec Vinišće) na području Grada Vrbovca,
temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
12. Dodan je planirani kabel 2x110 kV (podzemni) na području Grada Zaprešića i Općine Brdovec
13. Dodana je u legendi oznaka za kabel 110 kV (podzemni) te je brisana oznaka za trasu 110 kV
dalekovoda u istraživanju.
14. Dodan je planirani dalekovod DV 2x400 kV koji povezuje TS Zlodi (Zagreb-Zapad) i TS Tumbri na
području Grada Sveta Nedelja, Samobora i Zagreba, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
15. Izmijenjena je djelomično trasa planiranog dalekovoda DV 2x400 kV TS Tumbri - RP Veleševec
/Brinje na području Grada Zagreba i Velike Gorice, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
16. Dodan je planirani dalekovod DV 2x400 (220) kV (DV 220 kV+400 kV) koji povezuje TS Žerjavinec i
planirani DV 2x400 kV TS Tumbri/TS Brinje - RP Veleševec na području Grada Zagreba, Dugog
Sela, Općine Rugvica, Orle i Grada Velike Gorice. Na dijelu planirane trase, na području Općine Orle
i Grada Velike Gorice, ucrtana je i njezina alternativna trasa, sve temeljem zahtjeva HEP – OPS
d.o.o. Također je u legendi dodana oznaka za alternativni 110 kV dalekovod.
17. Dodan je planirani dalekovod DV/KB 2x110 kV koji povezuje TS Zelina-Grad i planirani DV 2x110 kV
dalekovod TS Žerjavinec - TS Zelina Šulinec - PTE Jertovec na području Grada Sv. Ivan Zelina,
18. Dodan je planirani (spojni) dalekovod 2x110 kV koji povezuje postojeće dalekovode DV 110 kV TS
Rakitje - TS Botinec i DV 110 kV TS Rakitje - TS Tumbri na području Grada Zagreba, Svete Nedelje i
Općine Stupnik, temeljem zahtjeva HEP – OPS d.o.o.
19. Ukida se planirani dalekovod DV 110 kV Rakitje - Podsused (po trasi postojećeg 30 kV dalekovoda,
na području Grada Sveta Nedelja i Grada Zagreba, kao i TS Podsused na području Grada Zagreba,
temeljem podataka HEP - ODS d.o.o.
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - TELEKOMUNIKACIJE
D. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
ovih Izmjena i dopuna Plana:
(Temeljem zahtjeva ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o.):
1. Brisan je radijski koridor Sljeme – Pohorje (Slo) koji nije više u funkciji.
2. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Sveta Gera.
3. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Petrova gora – V. Petrovac.
4. Dodan je postojeći radijski koridor Sljeme – Moslavačka Gora.
5. Dodan je postojeći radijski koridor Sljeme-Deanovec.
6. Dodan je planirani radijski koridor Žitnjak – Mirkovica.
7. Dodan je planirani radijski koridor Žitnjak – Moslavačka Gora.
8. Dodan je postojeći radijski koridor Zagreb, Prisavlje 3 – Sveta Nedjelja.
9. Brisana je lokacija TV pretvarača Trdinov vrh, Sv. Gera na području Općine Žumberak.
10. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Zaprešić na području Grada Zaprešića.
11. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Stojdraga na području Grada Samobora.
12. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Gornji Kraj Samobor na području Grada Samobora.
13. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Braslovje na području Grada Samobora.
14. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Sv. Martin pod Okićem na području Grada Samobora.

15. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Plešivica na području Grada Jastrebarsko.

16. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Jamnica Pisarovinska na području Općine Pisarovina.
17. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Gornja Topličica na području Grada Sv. Ivan Zelina.
18. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Kalinje na području Grada Sv. Ivan Zelina.
19. Brisana je lokacija TV pretvarača Jamnica na području Općine Pisarovina.
20. Dodano je radio odašiljačko središte Žitnjak na području Grada Zagreba.
21. Dodan je planirani radijski koridor Sljeme – Žitnjak na području Grada Zagreba.
(Temeljem zahtjeva HRVATSKE KONTROLE ZRAČNE PLOVIDBE):
22. Dodane su lokacije radionavigacijskih uređaja za Zračnu luku Zagreb: Vrbovec 1 i Vrbovec 2 na
području Grada Vrbovca, Lukavec i Kurilovec na području Grada Velika Gorica te Pisarovina na
području Općine Pisarovina, temeljem zahtjeva Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Također je u
legendi ucrtan simbol za radionavigacijski uređaj.
KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE – PROIZVODNJA I TRANSPORT PLINA
E. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
(Temeljem zahtjeva Plinacro d.o.o. Zagreb):
1. Dodan je planirani magistralni plinovod u koridoru postojećeg naftovoda JANAF, na području Općine
Križ.
2. Umjesto simbola za RS Jakovlje ucrtan je simbol za MRS Jakovlje na području Općine Jakovlje.
3. Umjesto simbola za MRS Obilaznica ucrtan je na istoj lokaciji simbol za RS Lučko na području Grada
Zagreba.
4. Umjesto lokalnog plinovoda ucrtan je magistralni plinovod Zagreb jug - Velika Gorica na području
Grada Zagreba i Velike Gorice.
5. Dodana je MRS Trstenik i magistralni odvojni plinovod do MRS Trstenik te je umjesto simbola za RS
Rugvica i odvojnog lokalnog plinovoda ucrtan na istoj lokaciji simbol za MRS Rugvica i magistralni
odvojni plinovod na području Općine Rugvica.
6. Umjesto magistralnog plinovoda ucrtan je lokalni plinovod od MRS Dugo Selo do MRS Vrbovec na
području Grada Dugog Sela i Vrbovca te Općine Brckovljani.
7. Umjesto simbola za RS Gradec ucrtan je na istoj lokaciji simbol za MRS Gradec na području Općine
Gradec.
8. Umjesto simbola za RS Ivanić Grad 1 i odvojnog lokalnog plinovoda ucrtan je na istoj lokaciji simbol
za MRS Ivanić Grad 1 i magistralni odvojni plinovod, dodani su simboli za MRS Budrovac, MRS
Ivanić Grad 2 i MRS Posavski Bregi, te je brisan simbol MRS Šumećani na području Grada Ivanić-
Grada.
9. Umjesto simbola za RS Kloštar Ivanić dodan je simbol za MRS Kloštar Ivanić te je umjesto lokalnog
odvojnog plinovoda ucrtan magistralni plinovod Ivanić-Grad - Caginec na području Općine Kloštar
Ivanić.
10. Dodan je simbol za MRS Novoselec i magistralni odvojni plinovod na području Općine Križ.
11. Umjesto lokalnog plinovoda ucrtan je magistralni plinovod od MRS Haganj do naselja Dubrava na
području Općine Dubrava.
12. Dodan je planirani lokalni plinovod i RS Mlaka na području Grada Vrbovca i Općine Rakovec
temeljem zahtjeva Općine Rakovec.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA
A. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

studijama te novonastalom stanju na terenu:
(temeljem studije „Vodoopskrba Zagrebačke županije - Osnovne postavke koncepcije razvitka“, Izrađivač
Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, 2007., podaci ažurirani 2009.):
1. Dodani su planirani magistralni vodoopskrbni cjevovodi na području Općine Bistra i Grada Zaprešića.
2. Dodan je planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod na području Općine Klinča Sela.
3. Dodan je planirani magistralni vodoopskrbni cjevovod Sesvetski Kraljevec – Božjakovina na području
Grada Zagreba i Dugog Sela.
4. Izmijenjena je djelomično trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Cerje – Vukovje (dodaje se
mali spojni dio magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda i mijenja se kategorija vodoopskrbnih
cjevovoda iz „ostali“ u „magistralni“ cjevovod) na području Grada Sv. Ivan Zelina..
5. Izmijenjena je djelomično trasa magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Sesvetski Kraljevec – Ivanić
Grad (briše se dio trase na području općina Kloštar Ivanić, Brckovljani i Rugvica, a dodaju se nove
trase dvaju magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda na području Kloštar Ivanića, Ivanić-Grada i
Rugvice).
6. Dodana je vodosprema na području općine Marija Gorica.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA

B. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

studijama te novonastalom stanju na terenu
(temeljem „Studije zaštite voda Zagrebačke županije“, Izrađivač Hidroprojekt – Consult, 2004., podaci
ažurirani 2009.):
1. Dodan je sustav odvodnje (kolektor), uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području
Općine Jakovlje.
Općine Žumberak.
Općine Pisarovina.
4. Izmijenjena je djelomično trasa sustava odvodnje (kolektor) te položaj uređaja za pročišćavanje i
ispust otpadnih voda na području Općine Pokupsko.
5. Brisan je sustav odvodnje (kolektor) i dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području
Općine Kravarsko (zbog priključenja na sustav V. Gorica).
6. Brisan je uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na području Grada Dugo Selo, te je dodana
precrpna stanica na području Grada Dugo Selo i sustav odvodnje (kolektor) na području Općine
Rugvica.
Općine Brckovljani.
8. Brisan je sustav odvodnje (kolektor) zapadni, uređaj za pročišćavanje i ispust otpadnih voda na
području Grada Sveti Ivan Zelina.
Općine Bedenica.
Općine Rakovec.
Općine Preseka.
Općine Gradec.
Općine Dubrava.
Općine Farkaševac.
15. Promijenjen je položaj uređaja za pročišćavanje i ispust otpadnih voda te je dodan sustav odvodnje
(kolektor) na području Općine Klinča Sela.
16. Izmijenjena je trasa sustava odvodnje (kolektor) te promijenjen položaj uređaja za pročišćavanje i
ispust otpadnih voda na području Grada Vrbovca.
17. Izmijenjena je djelomično trasa glavnog dovodnog kanala (kolektora) odvodnje na području Grada
Zaprešića i Općine Bistra.
KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - KORIŠTENJE VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA
C. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručno-
1. Dodana je trasa zaštitnog nasipa i uređenog vodotoka na području Općine Luka.
2. Dodana je retencija uz Savu Bistrac (kao simbol) na području Grada Samobora.
3. Dodane su četiri retencije Kopčevac I, Kopčevac II, Martin Breg, Planički Jarek na području Grada
Dugo Selo.
4. Dodana je trasa uređenog vodotoka i nasipa na području Grada Dugo Selo i Općine Rugvica.
5. Dodana je ustava Prevlaka kao objekt od važnosti za Državu na području Grada Ivanić Grada te je
dodan u legendu simbol za ustavu.
6. Produljena je trasa zaštitnog nasipa i uređenog vodotoka na području Općine Gradec.
D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

studijama te novonastalom stanju na terenu:
1. Dodana je retencija Kupina na području Općine Jakovlje.
2. Dodana je retencija uz Savu K-2 te trasa zaštitnih nasipa i uređenog vodotoka uz retenciju na
području Grada Sveta Nedelja.
3. Brisana je stara trasa istočnog nasipa retencije Kupčina te je dodana nova lokacija nasipa i povećana
površina retencije uz nasip na području Općine Pisarovina.
4. Ucrtan je ribnjak u Jagodnom, na području Grada Velika Gorica.
KARTA 3.1. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA I.
A. Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa i županijskih odluka te zahtjeva tijela i osoba
određenih posebnim propisima u postupku izrade ovih Izmjena i dopuna Plana:

1. Evidentirani spomenik prirode - hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu, Vukovina, Grad Velika
Gorica, zaštićen je Odlukom Županijske skupštine te mu je promijenjen simbol u zaštićeni spomenik
prirode.
2. Evidentirani zaštićeni krajolik (značajni krajobraz) Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od
Veleševca, Grad Velika Gorica, zaštićen je Odlukom Županijske skupštine te mu je promijenjena
oznaka u zaštićenu prirodnu vrijednost. Također je ispravljena granica obuhvata, sukladno navedenoj
Odluci, a temeljem dostavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode u ožujku 2010. godine.
3. Naslov „Zaštićeni dijelovi prirode“ mijenja se u „Zaštićene prirodne vrijednosti“, sukladno novom
Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05).
4. Naziv kategorije “zaštićeni krajolik” mijenja se u “značajni krajobraz”, sukladno navedenom Zakonu.
5. Ucrtana su Međunarodno važna područja za ptice, sukladno podacima iz Pregledne karte područja
ekološke mreže Republike Hrvatske, koja je sastavni dio Uredbe o proglašenju ekološke mreže
(„Narodne novine“, broj 109/07).
6. Ucrtana su Važna područja za divlje svojte i staništa (poligoni), također prema gore navedenoj
Preglednoj karti.
7. Ucrtana su Važna područja za divlje svojte i staništa (točkasti simboli), prema gore navedenoj
Preglednoj karti.
8. Ucrtan je kulturni krajolik Žumberak-Samoborsko gorje-Plješivičko prigorje, s granicama područja
stroge zaštite i područja umjerene zaštite. Kulturni krajolik zaštićen je prema Zakonu o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 i 87/09).
9. Ucrtana je nova granica Parka prirode Zapadni dio Medvednice, sukladno Zakonu o izmjenama
Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN 25/09), kao i nova granica
obuhvata obvezne izrade prostornog plana područja posebnih obilježja.
10. Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica, na području Grada Samobora, ucrtano je točkastim
simbolom kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz, na zahtjev Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije.
11. Temeljem dostavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode u ožujku 2010. godine,
ispravljen je grafički prikaz granice za sljedeće zaštićene prirodne vrijednosti:
 Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje,
 Posebni ornitološki rezervat Zaprešić-Sava i Strmec-Sava,
 Posebni zoološki rezervat Varoški lug,
 Park šuma Tepec-Palačnik-Stražnik.
U skladu s navedenim, ispravljena je i granica obuhvata obvezne izrade prostornog plana područja
posebnih obilježja za Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.
12. Temeljem zahtjeva Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, krški plato Medjame na području Grada
Samobora označen je kao evidentirani spomenik prirode.
13. Temeljem zahtjeva Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, pašnjak Deli (Čret) na području Općine
Kloštar Ivanić označen je kao osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz.
B. Izmjene Plana temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručno-
1. Površina osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza doline rijeke Krapine proširena je na
područje Općine Jakovlje.
2. Ucrtana je površina osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Martin Brega na području
Grada Dugog Sela.
3. Ucrtana je površina evidentiranog ornitološkog rezervata dijela korita rijeke Save na području Općine
Rugvica.
4. Proširena je površina osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza šume Veliki Jantak na
području Općine Križ.
5. Proširena je površina evidentiranog značajnog krajobraza livade uz vodotok Vuna na području
Općine Preseka.
KARTA 3.2. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA II.
A. Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa, županijskih, općinskih i gradskih odluka, kao i
izmjene temeljem analize prostornih planova uređenja gradova i općina – u sklopu stručno-
1. Korigirane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilišta Strmec, Bregana i Šibice na području
Samobora, Zaprešića i Svete Nedelje te Općine Brdovec, temeljem Elaborata o zaštitnim zonama
izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica, Izrađivač: Rudarsko-geološko-naftni
fakultet, 2008.
2. Korigirane su zone sanitarne zaštite za izvorište Slapnica i Lipovec na području Grada Samobora
temeljem Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica,
Izrađivač Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.

3. Korigirane su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta „Gornja Draga I“, „Gornja Draga II“, „Srednja
Draga“, „Perlić Mlin“, „Hrašće“, „Sopote I“, „Sopote II“ i „Sopote III“ na području Grada Jastrebarsko,
temeljem Odluke o zonama sanitarne zaštite („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09.)
4. Korigirane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilište Velika Gorica na području Grada Velika Gorica
temeljem Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica,
Izrađivač Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.
5. Ucrtane su zone sanitarne zaštite za vodocrpilište Kosnica I. faza na području Grada Velike Gorice,
temeljem donesene Odluke o zonama sanitarne zaštite („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj
15/04).
6. Izmijenjena je površina tla predviđenog za hidromelioraciju na području Općine Pisarovina, zbog
pomicanja trase istočnog nasipa retencije „Kupčina“ i povećanja površine retencije.
7. Korigirana je granica potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, temeljem zahtjeva Grada
Velike Gorice, a u legendi je naziv „potencijalno uže vodozaštitno područje“ izmijenjen u „potencijalno
vodozaštitno područje“.
8. Određena je lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) na lokaciji postojećeg
odlagališta Tarno u Gradu Ivanić-Gradu, u okviru kojeg je planirana i građevina za obradu
komunalnog i inertnog otpada (MBO).
9. Na preostalim lokacijama postojećih aktivnih odlagališta, uključivo i lokaciju Trebež u Samoboru,
planirana je pretovarna stanica.
10. U legendi je oznaka „Postojeće odlagalište komunalnog i inertnog otpada koje treba sanirati“
izmijenjena u „Postojeće aktivno odlagalište komunalnog i inertnog otpada koje se koristi do
uspostave ŽCGO“. Ova oznaka odnosi se na sve lokacije postojećih odlagališta iz karte 3.2. - Tarno
(Grad Ivanić-Grad), Andrilovec (Grad Dugo Selo), Beljavina (Grad Vrbovec), Cerovka (Grad Sveti
Ivan Zelina), Novi Dvori (Grad Zaprešić), Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica), a dodana je i uz
lokaciju Božićka (Grad Jastrebarsko) koja je u Planu imala status lokacije koju treba zatvoriti.
11. Iz Plana su brisani prijedlozi novih lokacija komunalnog i inertnog otpada, kao i lokacija u istraživanju.
B. Izmjene Plana temeljem zahtjeva tijela i osoba određenih posebnim propisima u postupku izrade
1. Korigirane su zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka,
Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka na području Grada Zagreba, temeljem Odluke o zaštiti izvorišta
Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka ("Službeni glasnik Grada
Zagreba", broj 9/07).
2. Korigirana je granica poplavne linije rijeke Kupe na području Općine Pisarovina temeljem zahtjeva
Hrvatskih voda.
3. Korigirana je granica poplavnog područja na području Općine Gradec u skladu sa dostavljenim
podacima Hrvatskih voda.
4. Ucrtan je Kontrolirani zračni prostor (CTR) i to: CTR Zračne luke Zagreb i CTR aerodroma Lučko, u
kartu i legendu, temeljem dostavljenih podataka Hrvatske kontrole zračne plovidbe.
5. Temeljem zahtjeva za dopunom Konačnog prijedloga IV. Izmjena i dopuna Plana, dostavljenog od
strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u postupku davanja suglasnosti
na isti, koji se temelji na članku 71. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a prema kojem
u Prostornom planu Županije treba nedvojbeno planirati prostorne obuhvate namijenjene za
eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina, u ovom su kartografskom prikazu ucrtani Potencijalni
istražni prostori mineralnih sirovina. Navedeni prostori preuzeti su iz „Projekta inventarizacije
područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije“ - kartografski prilog 2:
Prostori nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije - koji je
izradio Hrvatski geološki institut 2009. godine. Odredbama za provođenje navodi se da je isključivo
unutar ovih prostora moguće planiranje novih eksploatacijskih polja u prostornim planovima uređenja,
prema uvjetima navedenim u ovom Planu.

II.1.1.4.3. POJEDINAČNE IZMJENE NA KARTOGRAMIMA
Kao što je navedeno u uvodu, na svim se kartogramima mijenjaju granice gradova i općina između sljedećih
jedinica lokalne samouprave: Brckovljani i Dugo Selo, Preseka i Vrbovec, Zaprešić i Pušća. Također se
mijenja naziv i status Svete Nedelje, iz općine u grad te sjedište Općine Bistra. Osim navedenih zajedničkih
izmjena, kartogrami se pojedinačno mijenjaju na sljedeći način:
KARTOGRAM 1.: TERITORIJALNO-POLITIČKI USTROJ

Samo zajedničke izmjene, navedene u uvodu.
KARTOGRAM 2.: ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA

Promjena simbola „Općinsko sjedište” u „Gradsko sjedište” uz sjedište Grada Sveta Nedelja. Izmjene koje se
odnose na državne i županijske ceste prenose se iz kartografskog prikaza 1. „Korištenje i namjena prostora” u
ovaj kartogram.
KARTOGRAM 3.: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

KARTOGRAM 4.1.: POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Izmjene koje se odnose na sustav telekomunikacija prenose se iz kartografskog prikaza 2.1. „Energetika i
telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.2.: PROIZVODNJA I TRANSPORTNI SUSTAV NAFTE I PLINA

Izmjene koje se odnose na proizvodnju i transportni sustav nafte i plina prenose se iz kartografskog prikaza
2.1. „Energetika i telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.3.: ELEKTROENERGETIKA

Izmjene koje se odnose na elektroenergetiku prenose se iz kartografskog prikaza 2.1. „Energetika i
telekomunikacije“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.4.: VODOOPSKRBA, VODOZAŠTITNA PODRUČJA I VODONOSNO

PODRUČJE
Izmjene koje se odnose na vodoopskrbu prenose se iz kartografskog prikaza 2.2. „Vodnogospodarski sustav“,
a izmjene koje se odnose na vodozaštitna područja iz kartografskog prikaza 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite
prostora II“.
KARTOGRAM 4.5.: ODVODNJA OTPADNIH VODA

Izmjene koje se odnose na odvodnju prenose se iz kartografskog prikaza 2.2. „Vodnogospodarski sustav“ u
ovaj kartogram.
KARTOGRAM 4.6.: KORIŠTENJE VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA, UVJETI KORIŠTENJA I

UREĐENJA ZEMLJIŠTA
Izmjene koje se odnose na uređenje vodotoka i voda prenose se iz kartografskog prikaza 2.2.
„Vodnogospodarski sustav“, a izmjene koje se odnose na uređenje zemljišta iz kartografskog prikaza 3.2.
„Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“.
KARTOGRAM 5.: GOSPODARENJE OTPADOM

Naziv kartograma „Postupanje s otpadom” izmijenjen je u „Gospodarenje otpadom”, sukladno novoj zakonskoj
regulativi.
Izmjene koje se odnose na sustav gospodarenja otpadom prenose se iz kartografskog prikaza 3.2. „Uvjeti
korištenja i zaštite prostora II“ u ovaj kartogram.
KARTOGRAM 6.: VALORIZACIJA KULTURNO-KRAJOBRAZNIH OBILJEŽJA PROSTORA


IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije - obvezni prilozi
II.1.2. PREGLED IZMJENA U TEKSTUALNOM DIJELU PLANA
U nastavku slijedi detaljan pregled IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije u tekstualnom
dijelu izvornog Plana, glava I. Obrazloženje. Izmjene i dopune se navode prema izvornom nazivu i broju
poglavlja, a prema sadržaju elaborata "Prostorni plan Zagrebačke županije" (Županijski zavod za prostorno
uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 2002. godine).
II.1.2.1. IZMJENE U DIJELU „POLAZIŠTA“
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA

U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE
1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.1.1. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Slika 2. „Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije“ zamjenjuje se sljedećom slikom, a tekst ispod slike
sljedećim tekstom:
„Slika 2. Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije

Izvor: Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH („Narodne novine", 86/06, 125/06 i 16/07)“
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna,
danas se u sastavu Zagrebačke županije nalazi 8 gradova i 26 općina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivanić Grad,
Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a općine: Bedenica, Bistra,
Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić,
Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik,
Sveta Nedjelja i Žumberak.“
zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:

„Temeljem novog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine
(„Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07), danas se u sastavu Zagrebačke županije nalazi 9 gradova i
25 općina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina,

Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a općine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica,
Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica,
Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak.“
1.1.1.3. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST
A) POVRŠINA
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Broj stanovnika u osam gradova i 26 općina, odnosno 697 naselja, prema
popisu iz 1991. iznosio je 282.989 ukupnog stalnog stanovništva (tj. sa stanovništvom u inozemstvu), odnosno
264.389 stanovnika u zemlji, prisutnih na području Županije. Znači da gustoća naseljenosti u Županiji (prema
popisu stanovnika iz 1991. godine) iznosi 92,5 st./km2, odnosno 87 st./km2, ako se uzima u obzir samo
stanovništvo prisutno na ovom prostoru. To je nešto iznad republičkog prosjeka, a znatno ispod zagrebačkog.“
„Broj stanovnika u današnjih devet gradova i 25 općina, odnosno 697 naselja, prema popisu iz 2001.
godine iznosio je 309.696 ukupnog prisutnog stanovništva. Znači da gustoća naseljenosti u Županiji
(prema popisu stanovnika iz 2001. godine) iznosi 101 st./km2, ako se uzima u obzir samo stanovništvo
prisutno na ovom prostoru. To je iznad republičkog prosjeka, a znatno ispod zagrebačkog.”
B) STANOVNIŠTVO
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Na području Zagrebačke županije - prema popisu stanovnika iz 2001. godine, usklađeno s novim
teritorijalnim ustrojem, živjelo je 309.696 ukupnog stanovništva, što predstavlja porast od 9,4 % u odnosu
na popis iz 1991. godine. To je iznosilo 7 % od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. U ovom Planu
koristit će se posljednji službeni podaci popisa stanovništva iz 2001. godine i godišnji podaci o
prirodnom kretanju i migracijama u razdoblju 2001.- 2007. godine, temeljem kojih se daju novije procjene
stanja stanovništva. U 697 naselja Zagrebačke županije, prosječne površine 4,38 km2 prosječno je živjelo
444 stanovnika. Stanovništvo Županije živjelo je 2001. godine u 120.867 stanova i 94.313 kućanstava.
Broj stanova povećan je u odnosu na 1991. za 10,7 % a prosječno kućanstvo imalo je 3,3 osobe, što je
iznad republičkog i zagrebačkog prosjeka. Pregledni prikaz broja stanovnika i kućanstava u gradovima i
općinama Zagrebačke županije vidljiv je iz sljedeće tablice:
1991. 2001.
Prosječ
Prosječan Ukupan
Prostorna jedinica Ukupan an broj
Broj broj Broj broj
% broj % članova
stanovnika članova stanovnika kućanstav
kućanstava kućanst
kućanstva a
va
Gradovi
Ukupno 182.834 64,6 55.822 3,3 199.486 64,4 61.350 3,3
Dugo Selo 9.969 3,5 3.022 3,3 14.300 4,6 4.129 3,5
Ivanić-Grad 13.494 4,8 4.603 2,9 14.723 4,7 4.863 3,0
Jastrebarsko 17.895 6,3 5.261 3,4 16.689 5,4 5.097 3,3
Samobor 35.017 12,4 10.420 3,4 36.206 11,7 11.086 3,3
Sveti Ivan Zelina 15.552 5,5 4.597 3,4 16.268 5,3 4.841 3,4
Velika Gorica 56.884 20,1 17.400 3,3 63.517 20,5 19.848 3,2
Vrbovec 13.303 4,7 4.024 3,3 14.658 4,7 4.212 3,5
Zaprešić 20.720 7,3 6.495 3,2 23.125 7,5 7.274 3,2
Općine
Ukupno 100.155 35,4 30.150 3,3 110.210 35,6 32.963 3,3
Bedenica 1.600 0,6 434 3,7 1.522 0,5 424 3,6
Bistra 5.512 1,9 1.677 3,3 6.098 2,0 1.821 3,3
Brckovljani 4.802 1,7 1.390 3,5 6.816 2,2 1.833 3,7
Brdovec 8.762 3,1 2.651 3,3 10.287 3,3 3.054 3,4
Dubrava 5.511 1,9 1.826 3,0 5.478 1,8 1.691 3,2
Dubravica 1.519 0,5 464 3,3 1.586 0,5 483 3,3
Farkaševac 2.181 0,8 684 3,2 2.102 0,7 621 3,4
Gradec 3.788 1,3 1.184 3,2 3.920 1,3 1.191 3,3
Jakovlje 3.819 1,3 1.167 3,3 3.952 1,3 1.216 3,3
Klinča Sela 4.537 1,6 1.239 3,7 4.927 1,6 1.453 3,4
Kloštar Ivanić 4.771 1,7 1.444 3,3 6.038 1,9 1.770 3,4
Krašić 3.855 1,4 1.187 3,2 3.199 1,0 1.018 3,1

Kravarsko 1.842 0,7 518 3,6 1.983 0,6 621 3,2

Križ 7.327 2,6 2.534 2,9 7.406 2,4 2.532 2,9
Luka 1.373 0,5 383 3,6 1.419 0,5 399 3,6
Marija Gorica 1.923 0,7 557 3,5 2.089 0,7 652 3,2
Orle 2.214 0,8 720 3,1 2.145 0,7 697 3,1
Pisarovina 4.207 1,5 1.187 3,5 3.697 1,2 1.100 3,4
Pokupsko 2.703 0,9 769 3,5 2.492 0,8 775 3,2
Preseka 1.855 0,7 568 3,3 1.670 0,5 531 3,1
Pušća 2.273 0,8 634 3,6 2.484 0,8 728 3,4
Rakovec 1.436 0,5 425 3,4 1.350 0,4 396 3,4
Rugvica 4.922 1,7 1.490 3,3 7.608 2,5 2.166 3,5
Stupnik 2.536 0,9 702 3,6 3.251 1,0 893 3,6
Sveta Nedelja* 12.988 4,6 3.654 3,6 15.506 5,0 4.399 3,5
Žumberak 1.899 0,7 662 2,9 1.185 0,4 499 2,4
Županija
Ukupno 282.989 100 85.972 3,3 309.696 100 94.313 3,3
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po
naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U
ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
stupanja na snagu novog Zakona.
Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije 2001. godine:
Ivanić Grad
Jastrebarsko
Dugo Selo
Žumberak
Sveta Nedelja Samobor
Stupnik
Rugvica
Rakovec
Pušća
Preseka
Pokupsko
Pisarovina
Orle Sveti Ivan
Marija Gorica Zelina
Luka
Križ
Kravarsko
Krašić
Kloštar Ivanić
Klinča Sela
Jakovlje
Gradec
Farkaševac
Dubravica Velika Gorica
Dubrava
Brdovec
Brckovljani
Bistra
Bedenica Vrbovec
Zaprešić
Procjena stanovništva sredinom 2007. godine daje se polazeći od Popisa 2001. i tekućih statističkih
podataka, prirodnog kretanja i migracija u razdoblju od 2001. do 2007. godine. Primjena nove
metodologije za prikupljanje, obradu i procjenu podataka o stanovništvu, koja je u Hrvatskoj prihvaćena i
primjenjuje se od 1998. godine i u novom Popisu 2001., u skladu je s definicijama iz preporuka UN-a,
EUROSTAT-a, ESA-e i SNA-e. Prema tim definicijama, za razliku od prijašnje službene metodologije o
stanovništvu kod nas, u ukupno stanovništvo nekog naselja, grada ili županije, po “de facto” načelu
ubrajaju se sve osobe koje tu imaju prebivalište i prisutne su na tom području ili su odsutne s tog
područja manje od jedne godine i sve osobe koje nemaju prebivalište na datom području, ali tu borave
neprekidno godinu dana i duže. Dakle, prema novoj metodologiji, uz ostalo i radi međunarodnih
usporedbi, važno je načelo prisutnosti odnosno odsutnosti jednu godinu i duže.
Takvog stanovništva, koje mora biti osnova za prostorno planiranje na razini Županije, prema rezultatima
popisa 2001. bilo je 309.696, što predstavlja ukupan broj stanovnika svih naselja u Županiji, prisutnih na
1
ovom području u vrijeme popisa 31.ožujka 2001..
1
Stoga se podaci službene statistike, koje smo kao jedan od korisnika dužni koristiti, razlikuju od nekih evidencija o
stanovništvu kod nas, npr. od podataka o broju osoba s evidentiranim prebivalištem na nekom području koje vode policijske
uprave. Ove evidencije ne predstavljaju potpuni registar stanovništva kakav imaju neke europske države, bliže su jednoj
nepotpunoj de jure evidenciji nego evidenciji prema de facto prisutnoj metodologiji, posebno glede migracijske komponente,
kako doseljeničkih tako i odseljeničkih tokova. Zato su popisi stanovništva bazirani na jedinstvenoj statističkoj metodologiji, a
međupopisne procjene stanovništva, prema istoj metodologiji, temeljni su izvori podataka o stanovništvu.

Usporedbom podataka rezultata popisa iz 2001. sa 1991. proizlazi da je na području Županije

stanovništvo povećano za 9,4 % ili prosječno godišnje po stopi od 0,91 - od čega je u gradovima taj
porast ostvaren po stopi 0,87 a u općinama nešto dinamičnije, za 10% ili po prosječnoj stopi od 0,96. Pri
tome je broj kućanstava povećan za 9,7 % i iznosi 94.313. Prosječan broj članova kućanstva ostao je isti
(3,3), dok je broj stambenih jedinica porastao za 10,7 % i iznosi 120. 867.
Osnovni podaci Popisa stanovništva 2001. godine:
1991. 2001.
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA
Gradovi /Općine Broj Broj Indeks Ø godišnja Broj Broj
stanovnika stanovnika 2001./1991. stopa rasta kućanstava stanova
Zagrebačka županija
- ukupno 282.989 309.696 109,4 0,91 94.313 120.867
Gradovi - ukupno 182.834 199.486 109,1 0,87 61.350 76.262

Dugo Selo 9.969 14.300 143,4 3,65 4.129 5.361
Ivanić-Grad 13.494 14.723 109,1 0,87 4.863 5.655
Jastrebarsko 17.895 16.689 93,3 -0,72 5.097 7.235
Samobor 35.017 36.206 103,4 0,32 11.086 14.592
Sveti Ivan Zelina 15.552 16.268 104,6 0,40 4.841 7.265
Velika Gorica 56.884 63.517 111,7 1,14 19.848 23.170
Vrbovec 13.303 14.658 110,2 0,96 4.212 4.794
Zaprešić 20.720 23.125 111,6 1,15 7.274 8.190
Općine - ukupno 100.155 110.210 110,0 0,96 32.963 44.605

Bedenica 1.600 1.522 95,1 -0,51 424 525
Bistra 5.512 6.098 110,6 1,05 1.821 2.145
Brckovljani 4.802 6.816 141,9 3,57 1.833 3.529
Brdovec 8.762 10.287 117,4 1,58 3.054 3.744
Dubrava 5.511 5.478 99,4 -0,10 1.691 2.198
Dubravica 1.745 1.586 90,9 -0,94 483 697
Farkaševac 2.181 2.102 96,4 -0,41 621 802
Gradec 3.788 3.920 103,5 0,34 1.191 1.449
Jakovlje 3.819 3.952 103,5 0,34 1.216 1.564
Klinča Sela 4.537 4.927 108,6 0,87 1.453 1.804
Kloštar Ivanić 4.771 6.038 126,6 2,40 1.770 2.962
Krašić 3.855 3.199 83,0 -1,85 1.018 1.607
Kravarsko 1.842 1.983 107,7 0,70 621 1.161
Križ 7.327 7.406 101,1 0,10 2.532 2.966
Luka 1.373 1.419 103,4 0,32 399 589
Marija Gorica 1.697 2.089 123,1 2,09 652 1.137
Orle 2.214 2.145 96,9 -0,30 697 859
Pisarovina 4.207 3.697 87,9 -1,27 1.100 1.831
Pokupsko 2.703 2.492 92,2 -0,83 775 1.419
Preseka 1.855 1.670 90,0 -10,5 531 712
Pušća 2.273 2.484 109,3 0,87 728 1.119
Rakovec 1.436 1.350 94,0 -0,62 396 484
Rugvica 4.922 7.608 154,6 4,48 2.166 2.419
Stupnik 2.536 3.251 128,2 2,50 893 1.011
Sveta Nedelja* 12.988 15.506 119,4 1,76 4.399 4.913
Žumberak 1.899 1.185 62,4 -4,67 499 959
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po
naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.

* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U
ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
C) NASELJENOST
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji iznosila je popisom iz 2001. godine 101
stanovnika po četvornom kilometru, što znači da je u porastu od 1991. i iznad je republičkog prosjeka koji
2
iznosi 78 st./km . Gustoća se znatno razlikuje u pojedinim dijelovima Županije: od najgušće naseljenog
Zaprešića (440 st./ km2) i Svete Nedelje (374 st./km2) do najslabije nastanjenog Žumberka (11 st./km2).
2
Na prostoru gradova Županije gustoća naseljenosti prema popisu 2001. iznosila je prosječno 140 st./km ,
2
a na području općina prosječno 68 st./km . Gustoća naseljenosti od 1991. do 2001. u porastu je u svim
gradovima, osim u Jastrebarskom. Područja općina Županije, kada se promatraju u ukupnosti, pokazuju
ispodprosječnu naseljenost u odnosu na republički prosjek. Među brojnim općinama Županije
iznadprosječnu naseljenost pokazuju: Sv. Nedelja – u vrijeme popisa 2001. još uvijek u statusu općine
(374), Brdovec (276), Stupnik (140), Pušća (136), Marija Gorica (122), Bistra (116) i Jakovlje (111), dok
ostale općine imaju ispodprosječnu naseljenost a dio njihovih naselja depopulacijske tendencije (npr.
Žumberak, Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Orle, Preseka, Rakovec, Dubrava i Dubravica).
Od 1991. do 2001. demografska kretanja zbivaju se u cjelini uz negativan prirodni prirast (pozitivan samo
u nekim gradovima), a pozitivan saldo migracija (unutrašnjih i vanjskih). Stoga je gustoća naseljenosti
županijskog prostora u porastu. Gustoća naseljenosti, površina i broj stanovnika po naseljima u Županiji
vidljivi su u poglavlju 1.1.2.1. - a): Popis naselja s osnovnim podacima.
Slika 3. Gustoća naseljenosti na području Zagrebačke županije po gradovima i općinama 2001. godine
Pregledni prikaz gustoće naseljenosti u Županiji za 1991. i 2001. godinu, s usporednim podacima za Grad
Zagreb i Hrvatsku, daje se u sljedećoj tablici:
INDEKSI
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GUSTOĆA NASELJENOSTI st./km
2
KRETANJA
GRAD ZAGREB
GUSTOĆE
REPUBLIKA HRVATSKA 1991. 2001. 2001./1991.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 92 101 109,8
Gradovi - ukupno 128 140 109,4

Dugo Selo 191 274 143,5

Ivanić-Grad 78 85 109,0
Jastrebarsko 79 74 93,7
Samobor 140 144 102,9
Sv. Ivan Zelina 84 88 104,8
Velika Gorica 173 193 11,6
Vrbovec 84 92 109,5
Zaprešić 394 440 111,7
Općine - ukupno 61 68 111,5

Bedenica 74 70 94,6
Bistra 105 116 110,5
Brckovljani 67 96 143,3
Brdovec 235 276 117,4
Dubrava 48 48 100,0
Dubravica 74 78 105,4
Farkaševac 30 29 96,7
Gradec 43 44 102,3
Jakovlje 107 111 103,7
Klinča Selo 58 63 108,6
Kloštar Ivanić 61 78 127,9
Krašić 54 46 85,2
Kravarsko 32 34 106,3
Križ 62 63 101,6
Luka 80 83 103,8
Marija Gorica 112 122 108,9
Orle 38 37 97,4
Pisarovina 29 25 86,2
Pokupsko 26 24 92,3
Preseka 39 35 89,7
Pušća 125 136 108,8
Rakovec 41 38 92,7
Rugvica 53 81 152,8
Stupnik 109 140 128,4
Sveta Nedelja* 313 374 119,5
Žumberak 17 11 64,7
GRAD ZAGREB 1.213 1.215 100,0
REPUBLIKA HRVATSKA 85 78 92,0
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu
po naseljima, Dok 911, DZS, Zagreb, 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002. Državna
geodetska uprava, 1999. godine ("Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i
Zagrebačke županije", izrada: Zavod za fotogrametriju, 1999.)
* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada.
U ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle
prije stupanja na snagu novog Zakona.
Gustoća naseljenosti vidljivo je povećana 2001. godine u većem broju općina šireg područja Županije i
gotovo u svim gradovima. To je uvelike rezultat rata 90-ih godina, odnosno doseljavanja prognanika i
izbjeglica na ovo područje.“
D) DEMOGRAFSKA POVEZANOST ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
Tablica ispod trećeg odlomka, kao i tri odlomka ispod tablice, zamjenjuju se novom tablicom i tekstom:
„U sljedećem tabličnom prikazu predočeni su glavni dijelovi i prostorni pokazatelji Zagrebačke županije i
Zagrebačkog prostora:

Naselj Površina u Ukupan broj stanovnika Indeks  Stopa

Dijelovi 2
a km 1991. 2001. 2001./1991. rasta
Zagrebačka županija (1) 697 3.058,15 282.989 309.696 109,4 0,91
Gradovi – ukupno 339 1.428,00 182.834 199.486 109,1 0,87

Općine - ukupno 358 1.630,15 100.155 110.210 110,0 0,96
Grad Zagreb (2) 70 640,04 777.826 779.145 100,2 0,00
ZAGREBAČKI
768 3.698,19 1.060.815 1.088.841 102,6 0,30
PROSTOR (1+2)
Republika Hrvatska 6.747 56.594,00 4.784.265 4.437.460 92,8 -0,71
Širi zagrebački prostor obuhvaća površinu od približno 3.700 km2 ili 6,5 % kopnenog teritorija Republike
Hrvatske na kojem je 1991. živjelo ukupno 1.060.815 stalnih stanovnika ili 22,2 % pučanstva države.
Prisutnog stanovništva u naseljima, prema popisu iz 1991. bilo je 1.003.803, što je prema rezultatima
popisa 2001. povećano na 1.088.841 ili za 2,6% odnosno na 24,6% republičkog pučanstva.
Podaci do 1991. godine, naročito u kasnijem razdoblju, potvrđuju da Zagreb u ukupnosti pokazuje
umjereni porast broja stanovnika, s tim da se smanjuje stanovništvo središnjeg dijela Grada, a rastu
rubni dijelovi prema Zagrebačkoj županiji tj. demografski rast na zagrebačkom prostoru prenosi se
upravo na područje Županije. Prosječna godišnja stopa rasta od 0,73 između 1981. i 1991. bila je veća od
rasta ukupnog stanovništva Hrvatske. Dinamičniju prosječnu stopu rasta imalo je stanovništvo
Zagrebačke županije, posebno gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zaprešića, te veznog
područja općina (Rugvica, Brckovljani, Brdovec, Bistra, Stupnik i Sveta Nedelja). To upućuje na
dosljednost takvih tokova razvitka i daljnji dinamičan demografski razvoj satelitskih gradova i općina oko
Zagreba.
Bez obzira na ratne okolnosti 90-ih godina, nastavljeni su prije započeti procesi pa je stanovništvo
Zagrebačke županije i dalje u znatno dinamičnijem porastu od zagrebačkog i ukupnog hrvatskog prosjeka
(vidjeti - gornju tablicu).“
Odlomci od 15.-og do 20.-og, koji se odnose na doseljavanje stanovništva i dnevne migracije zaposlenih,
zamjenjuju se sljedećim tekstom:
„Doseljavanje stanovništva značajan je pokazatelj razvoja i privlačne snage nekog prostora.
Prema popisu iz 2001. doseljeno stanovništvo u Zagrebačku županiju činilo je 168. 204 osoba ili 54,3 %
od ukupnog stanovništva, dok je udio doseljenog stanovništva u Zagreb bio niži i iznosio je 50,5 %.
Znatno je veći udio doseljenih u gradska (65,4 %) nego u ostala naselja (49,4 %). Intenzivnija
preseljavanja redovito prati pojačani gospodarski razvoj koji traži veću radnu snagu te urbanizacija
prostora.
Očito je udio doseljenih u Županiju u posljednjem međupopisnom razdoblju bio nešto veći nego u
Zagreb, što upućuje na povećanu vrijednost odnosno privlačnost Županije. Pri tome su, za razliku od
prijašnjega bržega rasta gradova, sada nešto dinamičnije rasle općine. Analiza o doseljenom
stanovništvu po naseljima pokazuje da je najjače doseljavanje bilo usmjereno prema gradovima Velikoj
Gorici, Zaprešiću i Samoboru te područja između Samobora i Zagreba kao i područje Dugog Sela i
gravitirajućih općina. To je, između ostalog, bilo ubrzano pojačanom stambenom izgradnjom, izgradnjom
infrastrukture i prometnica. S udaljenošću od Zagreba i gradova u Županiji udio doseljenog stanovništva
postupno se smanjuje. Značajno je da je u velikom dijelu ruralnih naselja vanjskog dijela Zagrebačke
aglomeracije udio doseljenih 30 – 40%, što je osobitost područja oko velikih gradova. U ruralna naselja
uglavnom je doselilo stanovništvo iz drugih područja Hrvatske i BiH, također iz istog tipa naselja.
U posljednje vrijeme migracije prema ovom području također su u porastu, pojačane ratnim zbivanjima i
potaknute nižim cijenama zemljišta u odnosu na Zagreb te manjim troškovima oko ishođenja građevinske
dozvole. Broj doseljenih u Zagrebačku županiju u razdoblju od 1991. do 2001. iznosio je čak 64.470,
odseljenih 32.356, pa je saldo migracija bio 32.114 osoba ili porast oko 3.200 novih stanovnika godišnje.
U tom razdoblju Zagrebačka županija ima pozitivan saldo migracija sa Zagrebom, tj. više doseljenih s
područja Grada Zagreba nego odseljenih iz Županije u Zagreb, ali i prirodni pad stanovništva. Na
povećano doseljavanje uglavnom je utjecalo doseljavanje izbjeglica iz BiH za vrijeme rata, uglavnom
Hrvata, koji su se već integrirali u stalno stanovništvo.

Dnevne migracije zaposlenih također su važan pokazatelj funkcionalne povezanosti Županije i Zagreba.
Zagreb je 2001. imao veliko gravitacijsko područje dnevnih migranata. Ono je obuhvaćalo najveći dio
Središnje Hrvatske a najintenzivnije područje Zagrebačke županije, budući da se intenzitet migracija
smanjuje s udaljenošću od okolice i glavnih prometnica.
U Zagreb je svakodnevno dolazilo i vraćalo se u mjesto stanovanja 42.504 radnika iz bliže okolice Zagreba
odnosno s područja Zagrebačke županije, a zajedno s učenicima i studentima 56.231 osoba iz toga
područja. Danas je broj dnevnih migranata u Zagreb s ovog područja nešto smanjen, u skladu s
gospodarskim kretanjima, ali je njegov relativni udio i dalje značajan. To potvrđuju popisni podaci po
kojima je ukupan broj stanovnika s područja Županije koje dnevno migrira 2001. iznosio 100.989 (samo
uključujući radnike, učenike i studente), što znači da je po samom području svakodnevno cirkuliralo
44.758 osoba.”
Posljednji dio ovog poglavlja, od tablice „Gradska naselja Zagrebačke županije prema broju stanovnika, radnih
mjesta i udjelu dnevnih migranata (...)” pa do kraja poglavlja, zamjenjuje se sljedećim tekstom:
„Gradska naselja Zagrebačke županije prema broju stanovnika, radnih mjesta i udjelu dnevnih migranata
na osnovi popisa iz 2001.:
Dnevni migranti Udio dnevnih

Broj stanovnika Broj radnih mjesta
Središnja naselja (dolaze iz drugih migranata u ukupnom
2001. (mještani i migranti)
naselja) broju radnika (%)
Dugo Selo 8.880 3.093 1.692 54,7
Ivanić-Grad 7.714 4.053 2.165 53,4

Jastrebarsko 5.419 3.357 2.014 60,0
Samobor 15.147 6.536 3.902 59,7
Sv. Ivan Zelina 2.772 2.141 1.499 70,0
Velika Gorica 33.339 11.490 6.108 53,2
Vrbovec 4.862 2.771 1.836 66,3
Zaprešić 17.538 4.997 2.870 57,4
95.671 38.438 22.086 57,5

Ukupno
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Zaposleni prema mjestu rada po naseljima, DZS, Zagreb, 2002.
Radna mjesta i dnevni migranti u gradskim naseljima 2001.:
12 .00 0
10 .00 0
8 .00 0
6 .00 0
4 .00 0
2 .00 0
B roj rad n ih m je sta
0
D n evn i m ig ra nti
na
a
ko
ad
lo
r
š ić
c
bo
ric
ve
Se
e li
a rs
Gr
pr e
mo
Go
bo
nZ
go
eb
n ić
Vr
Za
Sa
li k a
Du
Iv a
s tr
I va
Ja
Ve
e ti
Sv
Sudeći prema broju i razmještaju radnih mjesta u Županiji može se zaključiti da je funkcija rada još uvijek
slabo razvijena. U ovom prostoru je u ožujku 2006. radilo oko 40.000 osoba u poslovnim subjektima (tj.
bez zaposlenih u obrtu i poljoprivredi) ili 10,8% od ukupno zaposlenih u Zagrebačkom prostoru, dok je u
Gradu Zagrebu u istim subjektima bilo 337.666 ili 89,2% aktivnih radnika.
Godine 2008. (statističko snimanje u ožujku) taj se broj povećao na 63.596 ili 14,5% od zaposlenih u
poslovnim subjektima zagrebačkog prostora. Kada je riječ o ukupnoj zaposlenosti, uključujući i
zaposlene u obrtu, slobodnim profesijama i aktivne poljoprivrednike, prema posljednjim podacima u

Županiji je došlo do određenog rasta zapošljavanja u poslovnim subjektima i obrtu, tako da je stanje
ukupno zaposlenih iznosilo 87.755 osoba. Veći broj i udio radnih mjesta, kako je prikazano, i dalje imaju
gradska središta (V. Gorica, Samobor, Zaprešić, Dugo Selo i drugi).
U Zagrebačkom prostoru, prema podacima iz ožujka 2008. i posljednjem snimanju podataka o

zaposlenima, zaposleno je ukupno 509.340 radnika ili 33% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj,
od čega u Gradu Zagrebu 27,3% a u Zagrebačkoj županiji 5,7%.
Broj i struktura zaposlenih u Zagrebačkoj županiji u ožujku 2008., usporedni podaci sa Zagrebom i
Hrvatskom:
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD ZAGREB REPUBLIKA HRVATSKA

ELEMENTI
Struktura u Struktura u Struktura u
Broj Broj Broj
% % %
Zaposleni u pravnim
63.596 72,5 374.108 88,7 1.238.576 80,4
osobama prema NKD-u
Vlasnici i radnici kod njih
zaposleni u obrtu i
17.751 20,2 46.725 11,1 264.672 17,2
djelatnici slobodnih
profesija
Aktivni poljodjelci 6.408 7,3 752 0,2 38.044 2,4
UKUPNO 87.755 100,0 421.585 100,0 1.541.292 100,0
Izvor: Priopćenja DZS br. 9.2.4./2009.
Struktura zaposlenih je različita u promatranim prostornim jedinicama. U Zagrebu pretežu zaposleni u

poslovnim subjektima, dok je u Županiji veći udio aktivnih poljodjelaca u odnosu na strukturu zaposlenih
u Republici Hrvatskoj.
Ovaj Plan polazi od činjenice da se stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom
stanovništvu) u vrijeme izrade njegovih Izmjena i dopuna povećava, a stopa nezaposlenosti smanjuje,
kako na području Županije tako i u Gradu Zagrebu.
Stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti 2001. i 2008.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA GRAD ZAGREB REPUBLIKA HRVATSKA

Stope (u %)
godišnji Ø godišnji Ø godišnji Ø
2001. 2001. 2001.
2008. 2008. 2008.
1. aktivnosti 54,6 48,3 53,4 87,1 53,5 48,3
2. zaposlenosti 30,4 57,8 64,3 81,7 46,7 43,5

3. registrirane
nezaposlenosti 17,5 11,2 8,0 5,3 18,0 12,8
Izvor: Godišnjak 2001. i 2008., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Popis stanovništva 2001., Ankete radne snage
za prvo tromjesečje 2008., Priopćenje br.9.2.7./1.2008., DZS
Stopa aktivnosti (udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom) na području Županije jednaka je
republičkom prosjeku od 48,3%, što je znatno niže od zagrebačkog prosjeka. Stopa zaposlenosti (udio
zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu 15 i više godina) iznosila je 57,8%, viša je od republičkog
prosjeka ali je još uvijek znatno niža nego u Zagrebu. Zaposlenost stanovništva Županije zapravo je
znatno veća zbog činjenice da je dobar dio županijskog stanovništva zaposlen u Zagrebu, a stanuje u
Županiji te svakodnevno dnevnim migracijama putuje u Zagreb. Stoga ovaj dio stanovništva koji stanuje
u Županiji, a radi u Zagrebu, ima u prosjeku 10% veći dohodak – plaću za isplatu, zbog plaćanja nižeg
prireza na plaće u Županiji od svojih kolega koji rade i stanuju u Zagrebu.
Prosječan broj nezaposlenih osoba u Županiji opada do 2008. kada je iznosio 9.814 osoba. Prema tome
smanjuje se stopa nezaposlenosti koja je 2008. bila niža od prosjeka na državnoj razini (11,2% u odnosu
na 12,8%) odnosno 7. u rangu županija po stopi nezaposlenosti (od najniže prema višim stopama).

Kako je u razdoblju između dva popisa, od 1991. do 2001. godine i kasnije, stanovništvo gradova i općina
Županije i dalje raslo intenzivnije od stanovništva Grada Zagreba, ocjenjuje se da je proces
suburbanizacije ušao u svoju dinamičniju fazu razvoja. Dolazi do sve veće koncentracije stanovništva u
Županiji, pogotovo u gradskim naseljima koja postaju nositelji preobrazbe svoje šire okolice. Gradovi na
području Županije, prema svim relevantnim kriterijima, na najvišoj su razini razvoja u Zagrebačkom
prostoru,odmah nakon Zagreba i s njim su funkcionalno povezani. Razmješteni su “zvjezdasto” oko
Zagreba na udaljenosti manjoj od 20 km od granica Grada. Veličina njihovih gradskih naselja u rasponu je
između 2,7 (Sveti Ivan Zelina) i 33,3 (Velika Gorica) tisuća stanovnika, a međusobno se razlikuju po
funkcionalnim obilježjima, stupnju izgrađenosti, uređenju naselja i drugom.
Proces suburbanizacije širi se od Zagreba, preko Zagrebačke županije prema drugim regionalnim i
subregionalnim središtima Karlovcu, Sisku, Kutini, Dugoj Resi, Zaboku i Krapini, stvarajući tako širu
funkcionalnu regiju oko Zagreba, okosnicu regionalnog razvoja Hrvatske.“
1.1.1.4. PODRUČJE UZ DRŽAVNU GRANICU
Tablica sa prikazom osnovnih podataka o području uz državnu granicu u Zagrebačkoj županiji zamjenjuje se
sljedećom tablicom:
Zagrebačka županija
Područje uz državnu granicu
Naziv Grada/Općine Broj stanovnika Površina Gustoća naseljenosti
2 2
(stanje 2001.) Popis 2001. (km ) 2001. (st/ km )
1. Samobor 36.205 250,73 144,40
2. Zaprešić 23.125 52,60 439,64
1. Dubravica 1.586 20,46 77,52

2. Luka 1.419 17,17 82,64
3. Pušća 2.484 18,20 136,48
4. Marija Gorica 2.089 17,10 122,16
5. Brdovec 10.287 37,27 276,01
6. Sveta Nedelja 15.506 41,43 374,27
7. Žumberak 1.185 110,17 10,76
8. Krašić 3.855 69,45 55,51
Ukupno: 97.741 634,58 154,02
% u Županiji: 31,56% 20,75 %
1.1.1.5. TABLIČNI PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU
Skupna tablica 1 zamjenjuje se sljedećom tablicom:
„Naziv županije STANOVNICI STANOVI KUĆANSTVA Gustoća

POVRŠINA naseljenosti
Popis Popis (2001.)
Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.
1991. 2001.
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj st./km2
Županija
3.058,15 100 282.989 100 309.696 100 109.202 100 120.867 100 85.972 94.313 101,3
Ukupno
Gradovi
1.428,00 46,7 182.834 64,6 199.486 64,4 67.973 62,2 76.262 63,1 55.822 61.350 139,7
Ukupno
1. Dugo Selo 52,22 1,7 9.969 3,5 14.300 4,6 4.134 3,8 5.361 4,4 3.022 4.129 273,8
2. Ivanić Grad 173,57 5,7 13.494 4,8 14.723 4,7 5.286 4,8 5.655 4,7 4.603 4.863 84,8
3. Jastrebarsko 226,50 7,4 17.895 6,3 16.689 5,4 7.096 6,5 7.235 6,0 5.261 5.097 73,7
4. Samobor 250,73 8,2 35.017 12,4 36.206 11,7 13.536 12,4 14.592 12,1 10.420 11.086 144,4
5. Sveti Ivan
184,68 6,0 15.552 5,5 16.268 5,3 6.218 5,7 7.265 6,0 4.597 4.841 88,1
Zelina
6. Velika Gorica 328,65 10,8 56.884 20,1 63.517 20,5 20.024 18,3 23.170 19,2 17.400 19.848 193,3
7. Vrbovec 159,05 5,2 13.303 4,7 14.658 4,7 4.444 4,1 4.794 4,0 4.024 4.212 92,2
8. Zaprešić 52,60 1,7 20.720 7,3 23.125 7,5 7.235 6,6 8.190 6,7 6.495 7.274 439,6

Općine
1.630,15 53,3 100.155 35,4 110.210 35,6 41.229 37,8 44.605 36,9 30.150 32.963 67,6
Ukupno
1. Bedenica 21,70 0,7 1.600 0,6 1.522 0,5 453 0,4 525 0,4 434 424 70,1
2. Bistra 52,74 1,7 5.512 1,9 6.098 2,0 1.865 1,7 2.145 1,8 1.677 1.821 115,6
3. Brckovljani 71,14 2,3 4.802 1,7 6.816 2,2 2.996 2,7 3.529 2,8 1.390 1.833 95,8
4. Brdovec 37,27 1,2 8.762 3,1 10.287 3,3 3.398 3,1 3.744 3,1 2.651 3.054 276,0
5. Dubrava 115,18 3,8 5.511 1,9 5.478 1,8 2.125 2,0 2.198 1,8 1.826 1.691 47,6
6. Dubravica 20,46 0,7 1.519 0,5 1.586 0,5 676 0,6 697 0,6 464 483 77,5
7. Farkaševac 73,66 2,4 2.181 0,8 2.102 0,7 811 0,8 802 0,7 684 621 28,5
8. Gradec 88,85 2,9 3.788 1,3 3.920 1,3 1.385 1,3 1.449 1,2 1.184 1.191 44,1
9. Jakovlje 35,71 1,2 3.819 1,3 3.952 1,3 1.520 1,4 1.564 1,3 1.167 1.216 110,7
10. Klinča Sela 77,64 2,5 4.537 1,6 4.927 1,6 1.666 1,5 1.804 1,5 1.293 1.453 63,5
11. Kloštar
77,59 2,5 4.771 1,7 6.038 1,9 2.940 2,7 2.962 2,5 1.444 1.770 77,8
Ivanić
12. Krašić 69,40 2,3 3.855 1,4 3.199 1,0 1.675 1,5 1.607 1,3 1.187 1.018 46,1
13. Kravarsko 58,03 1,9 1.842 0,7 1.983 0,6 1.047 1,0 1.161 1,0 518 621 34,2
14. Križ 118,46 3,9 7.327 2,6 7.406 2,4 2.921 2,7 2.966 2,5 2.534 2.532 62,5
15. Luka 17,17 0,6 1.373 0,5 1.419 0,5 586 0,5 589 0,5 383 399 82,6
16. Marija
17,10 0,6 1.923 0,7 2.089 0,7 1.074 1,0 1.137 0,9 557 652 122,2
Gorica
17. Orle 57,61 1,9 2.214 0,8 2.145 0,7 914 0,8 859 0,7 720 697 37,2
18. Pisarovina 145,00 4,7 4.207 1,5 3.697 1,2 1.831 1,7 1.831 1,5 1.187 1.100 25,5
19. Pokupsko 105,73 3,5 2.703 0,9 2.492 0,8 1.437 1,3 1.419 1,2 769 775 23,6
20. Preseka 47,86 1,6 1.855 0,7 1.670 0,5 772 0,7 712 0,6 568 531 34,9
21. Pušća 18,20 0,6 2.273 0,8 2.484 0,8 1.085 1,0 1.119 0,9 634 728 136,5
22. Rakovec 35,11 1,2 1.436 0,5 1.350 0,4 511 0,5 484 0,4 425 396 38,5
23. Rugvica 93,73 3,1 4.922 1,7 7.608 2,5 1.732 1,6 2.419 2,0 1.490 2.166 81,2
24. Stupnik 23,20 0,8 2.536 0,9 3.251 1,0 750 0,7 1.011 0,8 702 893 140,1
25. Sveta
41,43 1,4 12.988 4,6 15.506 5,0 4.194 3,8 4.913 4,1 3.654 4.399 374,3
Nedelja*
26. Žumberak 110,17 3,6 1.899 0,7 1.185 0,4 865 0,8 959 0,8 662 499 10,8
* Zakonom o područjima županija, gradova i općina RH iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva status Grada. U ovoj tablici
navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na
snagu novog Zakona.“
Skupna tablica 2 zamjenjuje se sljedećom tablicom:
„Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI

2
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA km udio u Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.
Područje Županije površini
županije % broj % broj % broj broj
OBALNO _ _ _ _ _ _ _ _
čl. 45 Zakona o prostornom uređenju
OTOČNO _ _ _ _ _ _ _ _
čl. 45 Zakona o prostornom uređenju
KONTINENTALNO GRANIČNO 634,58 20,75 90.329 31,92 97.741 31,56 142,35 154,02
OSTALO 2423,57 79,25 192.660 68,08 211.955 68,44 79,49 87,45
ŽUPANIJA 3058,15 100,00 282.989 100,00 309.696 100,00 92,54 101,27

ukupno
Izvor za skupne tablice 1. i 2.: Knjige popisa stanovništva 1991. godine, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine
i Državna geodetska uprava, 1999. godine. Kontinentalno granično područje: Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj 50/99).“

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE
1.1.2.1. NASELJA
A) POPIS NASELJA S OSNOVNIM PODACIMA
U prvom odlomku, iza riječi „iz Popisa 1991.“ dodaju se riječi „i Popisa 2001.“
U drugom odlomku, u kojem se navode izvori podataka za tablice s naseljima, točka 1. zamjenjuje se tekstom:
„Državni zavod za statistiku – Knjige popisa stanovništva 1991. i 2001. godine“.
U drugom odlomku, u točki 3. koja glasi: „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00)*,
dodaje se fusnota koja glasi:
* „Stupanjem na snagu Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006.
godine („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07) prestaje važiti navedeni Zakon iz 1997. godine i
njegove izmjene i dopune. Prema novom Zakonu Sveta Nedelja dobiva status Grada, naselje Donje
Dvorišće prelazi iz Općine Brckovljani u Grad Dugo Selo, a naselje Hruškovica iz Općine Preseka u Grad
Vrbovec. Navedenim Zakonom utvrđen je i prijelaz naselja Prekrižje Plešivićko iz Grada Samobora u Grad
Jastrebarsko, što je ukinuto Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 9. srpnja 2008. godine
Gore navedene izmjene neće unositi u tablice koje slijede, jer se najnoviji službeni podaci o broju
stanovnika odnose na 2001. godinu (godina Popisa), dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.
Izmjene će se za svaku jedinicu lokalne samouprave navesti posebno u fusnoti ispod tablice.“
Tablice s osnovnim podacima o naseljima u Županiji u cijelosti se zamjenjuju novim tablicama, kako slijedi:
GRAD DUGO SELO*
R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoća

2 2
-Popis 1991. -Popis 2001. km st/km
2001. 2001.
1 Andrilovec 261 289 7,52 38
2 Dugo Selo 6.508 8.880 12,01 739
3 Kopčevec 351 624 4,82 129
4 Kozinščak 749 1.176 1,77 664
5 Leprovica 212 261 4,38 60
6 Lukarišće 579 896 1,78 503
7 Mala Ostrna 190 343 3,09 111
8 Prozorje 223 319 5,68 56
9 Puhovo 286 469 4,47 105
10 Velika Ostrna 610 1.043 6,70 156
Ukupno: 9.969 14.300 52,22 274

* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenja se obuhvat
Grada Dugog Sela (u obuhvat ulazi naselje Donje Dvorišće iz Općine Brckovljani). U ovoj tablici navedena
izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije
GRAD IVANIĆ-GRAD

2 2
-Popis 1991. -Popis 2001. km st/km
2001. 2001.
1 Caginec 504 605 5,17 117
2 Deanovec 555 566 6,70 84
3 Derežani 173 245 1,98 124
4 Donji Šarampov 600 656 32,15 20
5 Graberje Ivaničko 606 618 8,12 76
6 Greda Breška 174 165 2,81 59

7 Ivanić-Grad 7.104 7.714 9,13 845

8 Jalševec Breški 450 669 2,53 264
9 Lepšić 55 54 3,36 16
10 Lijevi Dubrovčak 430 405 7,04 58
11 Opatinec 235 316 2,88 110
12 Posavski Bregi 735 783 18,11 43
13 Prečno 142 123 5,14 24
14 Prerovec 145 127 4,63 27
15 Prkos Ivanićki 310 299 2,37 126
16 Šemovec Breški 72 89 1,65 54
17 Šumećani 477 494 8,28 60
18 Tarno 60 65 2,48 26
19 Topolje 144 117 31,45 4
20 Trebovec 320 376 14,84 25
21 Zaklepica 83 101 0,78 129
22 Zelina Breška 120 136 1,95 70
Ukupno: 13.494 14.723 173,57 85
GRAD JASTREBARSKO

2 2
- Popis 1991. -Popis 2001. km st/km
2001. 2001.
1 Belčići 106 93 0,60 155
2 Brebrovac 160 121 2,48 49
3 Brezari 79 85 1,08 79
4 Breznik Plešivički 143 134 2,10 64
5 Bukovac Svetojanski 113 92 1,62 57
6 Celine 83 80 1,03 78
7 Crna Mlaka 61 42 11,80 4
8 Cvetković 708 692 9,82 70
9 Čabdin 173 170 18,47 9
10 Čeglje 562 445 8,42 53
11 Črnilovec 140 137 3,47 39
12 Dolanjski Jarak 59 44 0,43 102
13 Domagović 433 502 8,99 56
14 Donja Reka 304 325 1,87 174
15 Donji Desinec 845 844 11,23 75
16 Draga Svetojanska 246 212 0,95 223
17 Dragovanščak 181 120 1,56 77
18 Goljak 141 84 2,47 34
19 Gorica Svetojanska 163 137 2,36 58
20 Gornja Kupčina 247 195 10,89 18
21 Gornja Reka 352 324 2,80 116
22 Gornji Desinec 516 552 2,37 233
23 Grabarak 6 - 2,87 0
24 Gračac Slavetićki 27 12 1,87 6
25 Guci Draganićki 564 385 3,52 109
26 Hrastje Plešivičko 140 165 1,60 103
27 Hrašća 187 139 3,79 37
28 Ivančići 287 212 4,37 49
29 Izimje 278 246 3,27 75
30 Jastrebarsko 5.380 5.419 19,56 277
31 Jurjevčani 126 108 2,37 46
32 Kupeć Dol 146 110 1,69 65
33 Lanišće - - 1,74 0
34 Lokošin Dol 83 87 0,54 161
35 Malunje 292 238 4,59 52

36 Miladini 79 73 0,97 75
37 Novaki Petrovinski 321 324 1,82 178
38 Orešje Okićko 22 10 2,68 4
39 Paljugi 41 17 1,41 12
40 Pavlovčani 229 280 2,61 107
41 Pesak 60 23 1,55 15
42 Petrovina 388 274 7,38 37
43 Plešivica 299 312 3,49 89
44 Prhoć 220 242 2,35 103
45 Prilipje 250 261 3,68 71
46 Prodin Dol 144 105 3,26 32
47 Rastoki 103 106 1,56 68
48 Redovje 42 37 0,75 49
49 Slavetić 163 116 5,17 22
50 Srednjak 68 67 1,14 59
51 Stankovo 402 378 4,99 76
52 Špigelski Breg - - 2,61 0
53 Tihočaj 10 4 2,80 1
54 Toplice 157 110 1,70 65
55 Vlaškovec 135 120 3,61 33
56 Volavje 499 445 6,27 71
57 Vranov Dol 173 145 2,21 66
58 Vukšin Šipak 461 387 3,16 122
59 Zdihovo 298 302 0,77 392
Ukupno: 17.895 16.689 226,50 74
GRAD SAMOBOR

2 2
-popis 1991. -Popis 2001. km st/km
2001. 2001.
1 Beder 113 104 4,02 26
2 Bobovica 290 279 2,21 126
3 Braslovje 404 361 3,19 113
4 Bratelji 19 17 1,89 9
5 Bregana 2.344 2.528 2,81 900
6 Breganica 63 68 1,54 44
7 Brezovac Žumberački 46 27 6,48 4
8 Budinjak 17 15 2,20 7
9 Bukovje Podvrško 57 46 0,65 71
10 Celine Samoborske 262 280 0,94 298
11 Cerje Samoborsko 366 392 2,29 171
12 Cerovica 6 6 1,61 4
13 Dane 24 22 1,98 11
14 Dolec Podokićki 77 78 0,39 200
15 Domaslovec 692 835 1,76 474
16 Draganje Selo 89 83 1,26 66
17 Dragonoš 48 27 4,91 5
18 Drežnik Podokićki 235 235 4,09 57
19 Dubrava Samoborska 200 189 1,57 120
20 Falašćak 144 148 2,20 67
21 Farkaševec 452 463 1,52 305
Samoborski
22 Galgovo 764 685 5,49 125
23 Golubići 34 17 8,57 2
24 Gornja Vas 78 42 3,29 13
25 Gradna 406 432 1,21 357

26 Grdanjci 316 331 4,26 78

27 Gregurić Breg 147 117 3,67 32
28 Hrastina Samoborska 645 750 1,00 750
29 Jarušje 156 100 6,98 14
30 Javorek 125 87 2,16 40
31 Kladje 699 718 4,09 176
32 Klake 343 278 5,07 55
33 Klokočevec 433 403 1,43 282
Samoborski
34 Konšćica 246 287 1,78 161
35 Kostanjevec Podvrški 92 88 4,95 18
36 Kotari 88 88 0,97 91
37 Kravljak 28 21 4,83 4
38 Lug Samoborski 660 785 0,70 1121
39 Mala Jazbina 418 430 1,36 316
40 Mala Rakovica 585 655 2,14 306
41 Mali Lipovec 105 103 2,88 36
42 Manja Vas 104 78 0,92 85
43 Medsave 242 246 1,92 128
44 Molvice 526 566 5,85 97
45 Noršić Selo 195 167 11,82 14
46 Novo Selo 51 31 4,15 7
Žumberačko
47 Osredek Žumberački 25 17 2,09 8
48 Osunja 31 20 2,87 7
49 Otruševec 298 298 2,17 137
50 Pavučnjak 559 600 5,81 103
51 Petkov Breg 261 252 3,39 74
52 Podgrađe Podokićko 200 186 1,79 104
53 Podvrh 524 519 1,91 272
54 Poklek 75 53 3,47 15
55 Prekrižje Plešivičko 29 24 2,45 10
56 Rakov Potok 1.005 1.049 6,82 154
57 Rude 1208 1.141 6,99 163
58 Samobor 14.170 15.147 16,38 925
59 Samoborski Otok 630 639 5,64 113
60 Savršćak 165 192 3,23 59
61 Selce Žumberačko 12 7 3,07 2
62 Sječevac 46 15 4,47 3
63 Slani Dol 221 226 3,93 58
64 Slapnica 34 23 2,41 10
65 Slavagora 83 83 1,79 46
66 Smerovišće 116 134 1,16 116
67 Stojdraga 109 91 5,72 16
68 Sveti Martin pod 249 257 1,31 196
Okićem
69 Šimraki 6 9 2,03 4
70 Šipački Breg 58 45 2,22 20
71 Tisovac Žumberački 11 7 1,90 4
72 Velika Jazbina 219 225 0,24 938
73 Velika Rakovica 404 432 1,63 265
74 Veliki Lipovec 109 99 2,40 41
75 Višnjevec Podvrški 39 40 3,58 11
76 Vratnik Samoborski 123 100 2,28 44
77 Vrbovec Samoborski 297 283 3,10 91
78 Vrhovčak 267 285 1,49 191
Ukupno: 35.017 36.206 250,73 144

GRAD SVETI IVAN ZELINA

2 2
2001. 2001.
1 Banje Selo 103 140 5,01 28
2 Berislavec 36 43 1,74 25
3 Biškupec Zelinski 827 969 2,68 362
4 Blaškovec 590 602 4,09 147
5 Blaževdol 361 399 3,58 111
6 Breg Mokrički 59 51 1,70 30
7 Brezovec Zelinski 108 138 1,89 73
8 Bukevje 80 70 2,41 29
9 Bukovec Zelinski 311 425 2,30 185
10 Bunjak 159 135 1,94 70
11 Curkovec 99 100 3,99 25
12 Črečan 183 198 0,67 296
13 Donja Drenova 394 330 2,80 118
14 Donja Topličica 73 70 0,23 304
15 Donja Zelina 538 731 4,66 157
16 Donje Orešje 580 539 6,40 84
17 Donje Psarjevo 333 318 1,37 232
18 Dubovec Bisaški 98 83 1,41 59
19 Filipovići 70 72 0,81 89
20 Goričanec 54 72 0,78 92
21 Goričica 221 323 1,37 236
22 Gornja Drenova 379 374 5,96 63
23 Gornja Topličica 95 121 1,97 61
24 Gornje Orešje 291 284 5,29 54
25 Gornje Psarjevo 476 477 8,03 59
26 Gornji Vinkovec 67 68 2,57 26
27 Hrastje 245 211 2,14 99
28 Hrnjanec 478 469 3,61 130
29 Kalinje 222 243 3,32 73
30 Keleminovec 137 140 0,89 157
31 Kladeščica 1 2 9,07 0
32 Komin 267 261 2,03 129
33 Krečaves 300 270 5,17 52
34 Križevčec 100 96 1,90 51
35 Laktec 197 172 2,36 73
36 Majkovec 168 180 4,37 41
37 Marinovec Zelinski 85 74 0,50 148
38 Mokrica Tomaševečka 42 37 4,92 8
39 Nespeš 364 404 2,24 180
40 Novakovec Bisaški 21 23 1,63 14
41 Novo Mjesto 149 140 4,38 32
42 Obrež Zelinski 59 65 4,62 14
43 Paukovec 339 337 7,96 42
44 Polonje 387 382 1,91 200
45 Polonje Tomaševečko 47 48 1,95 25
46 Prepolno 93 81 0,89 91
47 Pretoki 284 310 0,80 388
48 Radoišće 307 295 8,13 36
49 Salnik 64 72 2,37 30
50 Selnica Psarjevačka 157 233 1,43 163
51 Suhodol Zelinski 88 95 1,36 70
52 Sveta Helena 445 400 6,15 65

53 Sveti Ivan Zelina 2.535 2.772 3,94 704

54 Šalovec 144 168 1,21 139
55 Šulinec 162 191 1,26 152
56 Šurdovec 60 50 0,65 77
57 Tomaševec 211 208 2,85 73
58 Velika Gora 127 81 0,90 90
59 Vukovje Zelinsko 77 89 1,46 61
60 Zadrkovec 223 196 2,39 82
61 Zrinšćina 174 150 4,21 36
62 Žitomir 208 191 4,09 47
Ukupno: 15.552 16.268 184,68 88
GRAD VELIKA GORICA*

2 2
2001. 2001.
1 Bapča 139 151 1,68 90
2 Bukovčak 72 77 3,41 23
3 Buševec 979 906 4,17 217
4 Cerovski Vrh 81 97 3,58 27
5 Cvetković Brdo 69 45 2,90 16
6 Črnkovec 262 334 4,62 72
7 Donja Lomnica 1.462 1.665 14,93 112
8 Donje Podotočje 205 335 3,10 108
9 Drenje Ščitarjevsko 193 212 2,23 95
10 Dubranec 320 338 12,76 26
11 Gornja Lomnica 309 534 2,49 214
12 Gornje Podotočje 232 294 2,93 100
13 Gradići 1.518 1.759 1,90 926
14 Gudci 185 321 3,57 90
15 Gustelnica 147 125 3,63 34
16 Jagodno 272 456 1,86 245
17 Jerebić 77 41 3,78 11
18 Ključić Brdo 170 195 4,42 44
19 Kobilić 475 524 1,56 336
20 Kozjača 343 330 6,23 53
21 Kuče 1.023 1.226 33,20 37
22 Lazi Turopoljski 80 69 3,40 20
23 Lazina Čička 341 436 6,97 63
24 Lekneno 197 373 3,12 120
25 Lukavec 1.023 1.119 11,34 99
26 Mala Buna 283 274 2,01 136
27 Mala Kosnica 70 58 1,01 57
28 Markuševec 216 3,96 79
Turopoljski 313
29 Mičevec 1.225 1.254 6,54 192
30 Mraclin 1.012 1.106 12,93 86
31 Novaki Ščitarjevski 143 170 2,65 64
32 Novo Čiče 852 1.141 6,54 174
33 Obrezina 384 570 1,79 318
34 Ogulinec 215 248 3,76 66
35 Okuje 384 437 4,71 93
36 Petina 216 218 1,84 118
37 Petravec 130 90 1,65 55
38 Petrovina Turopoljska 290 507 2,63 193
39 Poljana Čička 439 612 8,00 77

40 Prvonožina 49 43 1,37 31
41 Rakitovec 556 567 10,37 55
42 Ribnica 366 700 6,84 102
43 Sasi 150 172 1,67 103
44 Selnica Ščitarjevska 352 532 1,95 273
45 Sop Bukevski 103 94 2,06 46
46 Staro Čiče 691 787 3,02 261
47 Strmec Bukevski 355 390 5,82 67
48 Ščitarjevo 307 442 3,79 117
49 Šiljakovina 631 720 16,68 43
50 Trnje 54 50 1,46 34
51 Turopolje 851 1.033 4,64 223
52 Velika Buna 582 686 12,03 57
53 Velika Gorica 31.614 33.339 31,46 1060
54 Velika Kosnica 282 541 2,13 254
55 Velika Mlaka 2925 3.306 6,07 545
56 Vukomerić 88 137 3,83 36
57 Vukovina 856 970 5,84 166
58 Zablatje Posavsko 39 48 3,83 13
Ukupno: 56.884 63.517 328,65 193
* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine i dalje se u obuhvatu
Grada Velike Gorice navodi naselje Novo Selo Lekeničko, koje je Odlukom Zagrebačke županije (“Glasnik
Zagrebačke županije” broj 16/00) pripojeno naselju Buševec. U ovoj ga tablici, kao ni na kartama, ne navodimo
jer se isto ne navodi niti u službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (Popis stanovništva 2001. i
noviji podaci), kao ni Državne geodetske uprave. U službenom materijalu DZS „Promjene u naseljima od 1945.
do 2001.: abecedni popis naselja kojima je promijenjeno ime i abecedni popis naselja koja su prestala
postojati“ (Zagreb, svibanj 2002.) Novo Selo Lekeničko nalazi se na popisu naselja koja su prestala postojati.
GRAD VRBOVEC*

2 2
2001. 2001.
1 Banovo 107 121 0,69 175
2 Brčevec 503 546 4,99 109
3 Celine 737 917 2,32 395
4 Cerik 53 70 1,95 36
5 Cerje 229 207 0,96 216
6 Dijaneš 188 162 2,18 74
7 Donji Tkalec 94 105 3,95 27
8 Dulepska 166 159 1,86 85
9 Đivan 54 44 0,98 45
10 Gaj 442 418 6,18 68
11 Gornji Tkalec 206 218 4,22 52
12 Gostović 133 152 4,20 36
13 Graberanec 1 1 1,09 1
14 Graberšćak 85 88 1,63 54
15 Greda 113 129 3,50 37
16 Konak 166 159 3,70 43
17 Krkač 107 102 2,85 36
18 Kućari 54 42 0,40 105
19 Lonjica 878 985 14,93 66
20 Lovrečka Varoš 134 141 1,40 101
21 Lovrečka Velika 190 194 3,11 62
22 Luka 705 876 12,68 69
23 Lukovo 187 181 3,78 48
24 Marenić 63 65 2,19 30

25 Martinska Ves 472 545 2,39 228

26 Naselje Stjepana 148 168 2,69 62
Radića
27 Negovec 230 198 6,91 29
28 Novo Selo 58 100 4,42 23
29 Peskovec 307 325 4,84 67
30 Pirakovec 116 111 3,04 37
31 Podolec 88 116 1,43 81
32 Poljana 447 441 10,47 42
33 Poljanski Lug 404 453 12,28 37
34 Prilesje 190 160 2,61 61
35 Samoborec 141 126 1,73 73
36 Savska Cesta 164 193 0,36 536
37 Topolovec 112 103 1,78 58
38 Vrbovec 4.149 4.862 10,20 477
39 Vrbovečki Pavlovec 355 366 3,06 120
40 Vrhovec 166 145 1,75 83
41 Žunci 161 164 3,34 49
Ukupno: 13.303 14.658 159,05 92
Grada Vrbovca (naselje Hruškovica prelazi iz Općine Preseka u Grad Vrbovec). U ovoj tablici navedena
GRAD ZAPREŠIĆ

2 2
2001. 2001.
1 Hruševec Kupljenski 450 453 3,02 150
2 Ivanec Bistranski 823 932 6,65 140
3 Jablanovec 1.042 1.343 8,07 166
4 Kupljenovo 722 705 4,01 176
5 Lužnica 64 62 1,93 32
6 Merenje 186 158 1,82 87
7 Pojatno 1.013 1.157 5,37 215
8 Šibice 742 777 2,77 281
9 Zaprešić 15.678 17.538 18,96 925
Ukupno: 20.720 23.125 52,60 440
OPĆINA BEDENICA

2 2
2001. 2001.
1 Bedenica 515 535 8,47 63
2 Beloslavec 330 295 4,35 68
3 Bosna 117 112 0,35 320
4 Omamno 161 159 1,39 114
5 Otrčkovec 55 45 0,97 46
6 Turkovčina 422 376 6,18 61
Ukupno: 1600 1.522 21,70 70

OPĆINA BISTRA

2 2
2001. 2001.
1 Bukovje Bistransko 384 382 3,11 123
2 Donja Bistra 825 1.273 11,20 114
3 Gornja Bistra 1.569 1.629 20,25 80
4 Novaki Bistranski 873 777 11,50 68
5 Oborovo Bistransko 794 938 2,39 392
6 Poljanica Bistranska 1.067 1.099 4,30 256
Ukupno: 5.512 6.098 52,74 116
OPĆINA BRCKOVLJANI*

2 2
2001. 2001.
1 Božjakovina 227 216 2,72 79
2 Brckovljani 696 1.243 2,52 493
3 Donje Dvorišće 71 141 1,57 90
4 Gornja Greda 321 586 2,92 201
5 Gornje Dvorišće 163 335 0,66 508
6 Gračec 603 997 3,73 267
7 Hrebinec 212 237 6,07 39
8 Kusanovec 51 53 1,14 46
9 Lupoglav 820 1.064 25,38 42
10 Prečec 209 224 9,47 24
11 Prikraj 321 590 3,14 188
12 Stančić 776 738 2,93 252
13 Štakorovec 253 281 6,01 47
14 Tedrovec 79 111 2,89 38
Ukupno: 4.802 6.816 71,14 96
Općine Brckovljani (naselje Gornje Dvorišće prelazi iz Općine Brckovljani u Grad Dugo Selo). U ovoj tablici
navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle
prije stupanja na snagu novog Zakona.
OPĆINA BRDOVEC

2 2
2001. 2001.
1 Brdovec 1901 2.310 493 493
2 Donji Laduč 625 745 327 327
3 Drenje Brdovečko 660 694 97 97
4 Gornji Laduč 793 864 494 494
5 Harmica 190 232 422 422
6 Javorje 578 634 288 288
7 Ključ Brdovečki 573 663 207 207
8 Prigorje Brdovečko 986 1.258 261 261
9 Prudnice 526 641 246 246
10 Savski Marof 34 35 45 45
11 Šenkovec 626 733 814 814
12 Vukovo Selo 325 381 207 207

13 Zdenci Brdovečki 945 1.097 242 242
Ukupno: 8.762 10.287 37,27 276
OPĆINA DUBRAVA

2 2
2001. 2001.
1 Bađinec 158 173 4,53 38
2 Brezje 119 121 1,74 70
3 Donji Marinkovac 99 101 1,86 54
4 Donji Vukšinac 144 103 1,76 59
5 Dubrava 1.309 1.275 4,41 289
6 Dubravski Markovac 191 169 6,41 26
7 Gornji Marinkovac 178 157 3,73 42
8 Gornji Vukšinac 99 146 5,31 27
9 Graberec 220 226 3,28 69
10 Habjanovac 182 200 4,77 42
11 Koritna 175 204 5,31 38
12 Kostanj 106 102 5,37 19
13 Kunđevac 106 92 1,25 74
14 Ladina 136 125 1,86 67
15 Mostari 176 211 10,86 19
16 Nova Kapela 247 279 13,25 21
17 Novaki 263 232 6,38 36
18 Paruževac 200 157 9,10 17
19 Pehardovac 45 16 2,31 7
20 Podlužan 167 185 2,46 75
21 Radulec 112 132 1,70 78
22 Stara Kapela 204 242 3,46 70
23 Svinjarec 76 63 4,93 13
24 Zetkan 204 209 1,98 106
25 Zgališće 196 180 1,61 112
26 Zvekovac 232 217 3,38 64
27 Žukovec 167 161 2,16 75
Ukupno: 5.511 5.478 115,18 48
OPĆINA DUBRAVICA

2 2
2001. 2001.
1 Bobovec Rozganski 397 411 8,74 47
2 Donji Čemehovec 44 44 0,33 133
3 Dubravica 148 141 1,48 95
4 Kraj Gornji-sjeverni dio 150 200 1,52 132
5 Lugarski Breg 103 108 1,60 68
6 Lukavec Sutlanski 158 158 1,34 118
7 Pologi 85 100 0,91 110
8 Prosinec 116 112 0,66 170
9 Rozga 159 161 2,29 70
10 Vučilčevo 159 151 1,57 96
Ukupno: 1.519 1.586 20,46 78

OPĆINA FARKAŠEVAC

2 2
2001. 2001.
1 Bolč 475 460 18,93 24
2 Brezine 236 240 3,73 64
3 Donji Markovac 51 52 14,39 4
4 Farkaševac 332 342 7,57 45
5 Ivančani 200 204 5,38 38
6 Kabal 199 172 9,10 19
7 Mački 122 105 2,24 47
8 Majur 117 112 2,80 40
9 Praščevac 151 132 3,12 42
10 Zvonik 109 93 2,13 44
11 Žabnica 189 190 4,26 45
Ukupno: 2.181 2.102 73,66 29
OPĆINA GRADEC

2 2
2001. 2001.
1 Buzadovac 158 134 3,97 34
2 Cugovec 400 390 6,38 61
3 Festinec 79 70 4,64 15
4 Fuka 108 120 5,93 20
5 Grabrić 72 85 1,41 60
6 Gradec 442 490 6,16 80
7 Gradečki Pavlovec 404 506 4,65 109
8 Haganj 506 534 12,36 43
9 Lubena 116 123 2,19 56
10 Mali Brezovec 97 90 1,64 55
11 Podjales 195 190 1,67 114
12 Pokasin 60 54 1,69 32
13 Potočec 98 104 6,95 15
14 Remetinec 57 74 6,45 11
15 Repinec 254 255 2,82 90
16 Salajci 88 88 2,53 35
17 Stari Glog 120 115 2,74 42
18 Tučenik 124 122 5,14 24
19 Veliki Brezovec 206 188 4,41 43
20 Zabrđe 204 188 5,12 37
Ukupno: 3.788 3.920 88,85 44
OPĆINA JAKOVLJE

2 2
2001. 2001.
1 Igrišće 612 669 9,02 74
2 Jakovlje 2586 2.622 18,86 139
3 Kraljev Vrh 621 661 7,83 84
Ukupno: 3.819 3.952 35,71 111

OPĆINA KLINČA SELA

2 2
2001. 2001.
1 Beter 225 217 1,61 135
2 Donja Purgarija 122 124 0,97 128
3 Donja Zdenčina 937 966 29,49 33
4 Goli Vrh 256 274 1,49 184
5 Gonjeva 56 52 0,83 63
6 Gornja Purgarija 93 89 1,62 55
7 Gornja Zdenčina 183 171 2,92 59
8 Klinča Sela 1.057 1.422 5,71 249
9 Kozlikovo 104 119 2,20 54
10 Kupinec 937 872 23,34 37
11 Novo Selo Okićko 149 121 2,44 50
12 Poljanica Okićka 20 12 2,12 6
13 Repišće 282 354 1,96 181
14 Tržić 116 134 0,93 144
Ukupno: 4.537 4.927 77,64 63
OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ

2 2
2001. 2001.
1 Bešlinec 327 378 3,77 100
2 Čemernica Lonjska 272 279 14,08 20
3 Donja Obreška 150 138 6,55 21
4 Gornja Obreška 86 106 3,29 32
5 Kloštar Ivanić 2.568 3.597 13,86 260
6 Križci 224 210 7,51 28
7 Lipovec Lonjski 297 336 5,75 58
8 Predavec 242 240 1,33 180
9 Sobočani 300 419 5,16 81
10 Stara Marča 132 151 15,20 10
11 Šćapovec 173 184 1,07 172
Ukupno: 4.771 6.038 77,59 78
OPĆINA KRAŠIĆ

2 2
2001. 2001.
1 Barovka 29 18 0,75 24
2 Begovo Brdo Žumb. 51 22 1,13 19
3 Brezarić 352 306 3,81 80
4 Brlenić 232 213 2,81 76
5 Bukovica Prekriška 64 41 1,54 27
6 Careva Draga 12 6 0,56 11
7 Čučići 10 2 2,58 1
8 Čunkova Draga 54 33 1,30 25
9 Dol 257 216 2,41 90
10 Donje Prekrižje 82 63 0,92 68
11 Gornje Prekrižje 76 49 2,22 22
12 Hrženik 154 135 0,64 211

13 Hutin 151 129 2,11 61

14 Jezerine 91 53 0,81 65
15 Konjarić Vrh 38 31 0,77 40
16 Kostel Pribićki 74 54 0,61 89
17 Krašić 768 699 2,67 262
18 Krnežići 76 56 0,74 76
19 Krupače 89 71 1,05 68
20 Kučer 51 49 1,19 41
21 Kurpezova Gorica 17 9 0,95 9
22 Medven Draga 54 46 0,56 82
23 Mirkopolje 137 96 7,15 13
24 Pećno 46 23 4,14 6
25 Pribić 371 319 7,92 40
26 Pribić Crkveni 173 184 1,05 175
27 Prvinci 41 17 1,75 10
28 Radina Gorica 39 25 0,28 89
29 Rude Pribićke 51 39 4,98 8
30 Staničići Žumberački 24 13 3,19 4
31 Strmac Pribićki 125 132 2,06 64
32 Svrževo 57 45 0,98 46
33 Vranjak Žumberački 9 5 3,83 1
Ukupno: 3.855 3.199 69,45 46
OPĆINA KRAVARSKO

2 2
2001. 2001.
1 Barbarići Kravarski 123 181 4,71 38
2 Čakanec 90 83 3,85 22
3 Donji Hruševec 352 350 13,38 26
4 Gladovec Kravarski 188 212 9,53 22
5 Gornji Hruševec 223 251 8,36 30
6 Kravarsko 480 512 5,87 87
7 Novo Brdo 115 98 2,80 35
8 Podvornica 69 87 2,03 43
9 Pustike 149 168 5,62 30
10 Žitkovčica 53 41 1,86 22
Ukupno: 1.842 1.983 58,03 34
OPĆINA KRIŽ

2 2
2001. 2001.
1 Bunjani 627 672 7,32 92
2 Donji Prnjarovec 70 66 2,87 23
3 Gornji Prnjarovec 333 343 1,98 173
4 Johovec 136 141 4,69 30
5 Konšćani 206 202 3,34 60
6 Križ 1.770 1.905 7,52 253
7 Mala Hrastilnica 105 93 1,54 60
8 Novoselec 1.595 1.520 4,41 345
9 Obedišće 672 684 2,81 243
10 Okešinec 446 430 5,71 75
11 Razljev 140 139 6,48 21

12 Rečica Kriška 385 344 20,62 17

13 Širinec 220 263 2,97 89
14 Šušnjari 147 140 5,47 26
15 Velika Hrastilnica 157 184 28,66 6
16 Vezišće 318 280 12,07 23
Ukupno: 7.327 7.406 118,46 63
OPĆINA LUKA

2 2
2001. 2001.
1 Krajska Ves 153 138 1,86 74
2 Luka 362 411 3,86 106
3 Pluska 203 218 4,28 51
4 Vadina 262 240 4,55 53
5 Žejinci 393 412 2,62 157
Ukupno: 1.373 1.419 17,17 83
OPĆINA MARIJA GORICA*

2 2
2001. 2001.
1 Bela Gorica 162 161 1,24 130
2 Celine Pušćanske 89 106 1,42 75
3 Hrastina Brdovečka 148 157 1,81 87
4 Kraj Donji 458 497 2,37 210
5 Kraj Gornji-južni dio 226 157 2,30 68
6 Križ Brdovečki 309 387 2,81 138
7 Marija Gorica 138 184 1,32 139
8 Oplaznik 58 53 0,83 64
9 Trstenik Pušćanski 258 311 2,65 117
10 Žlebec Gorički 77 76 0,36 211
Ukupno: 1.923 2.089 17,10 122

* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine mijenjaju se nazivi
sljedećih naselja u Općini Marija Gorica: Bela Gorica u Bijela Gorica, Celine Pušćanske u Celine Goričke,
Hrastina Brdovečka u Hrastina, Trstenik Pušćanski u Trstenik. U ovoj tablici navedene izmjene se ne
prikazuju, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu
novog Zakona.
OPĆINA ORLE

2 2
2001. 2001.
1 Bukevje 404 418 8,90 47
2 Čret Posavski 78 105 2,92 36
3 Drnek 313 335 7,25 46
4 Obed 62 58 3,25 18
5 Orle 77 70 3,03 23
6 Ruča 302 274 7,23 38
7 Stružec Posavski 84 63 3,14 20
8 Suša 167 162 3,52 46
9 Veleševec 576 506 14,03 36
10 Vrbovo Posavsko 151 154 4,32 36
Ukupno: 2.214 2.145 57,61 37

OPĆINA PISAROVINA

2 2
2001. 2001.
1 Bratina 737 691 33,64 21
2 Bregana Pisarovinska 220 209 5,29 40
3 Donja Kupčina 1.314 1.087 38,43 28
4 Dvoranci 222 177 9,34 19
5 Gorica Jamnička 167 126 8,11 16
6 Gradec Pokupski 141 119 3,66 33
7 Jamnica Pisarovinska 47 55 1,40 39
8 Lijevo Sredičko 175 174 5,19 34
9 Lučelnica 402 332 15,54 21
10 Pisarovina 451 418 12,05 35
11 Podgorje Jamničko 12 10 0,58 17
12 Selsko Brdo 121 119 3,74 32
13 Topolovec Pisarovinski 43 30 1,67 18
14 Velika Jamnička 155 150 6,35 24
Ukupno: 4.207 3.697 145,00 25
OPĆINA POKUPSKO

2 2
2001. 2001.
1 Auguštanovec 193 170 6,27 27
2 Cerje Pokupsko 118 99 7,15 14
3 Cvetnić Brdo 25 36 1,13 32
4 Gladovec Pokupski 183 182 10,91 17
5 Hotnja 260 252 11,05 23
6 Lijevi Degoj 89 67 2,08 32
7 Lijevi Štefanki 335 254 8,95 28
8 Lukinić Brdo 402 388 19,64 20
9 Opatija 191 166 5,99 28
10 Pokupsko 289 259 6,44 40
11 Roženica 323 314 9,90 32
12 Strezojevo 157 158 9,90 16
13 Šestak Brdo 94 89 3,02 29
14 Zgurić Brdo 44 58 3,31 18
Ukupno: 2.703 2.492 105,73 24
OPĆINA PRESEKA*

2 2
2001. 2001.
1 Donja Velika 87 68 2,04 33
2 Gornja Velika 100 82 1,69 49
3 Gornjaki 93 57 3,64 16
4 Hruškovica 56 53 2,04 26
5 Kamenica 69 61 3,60 17
6 Kraljev Vrh 121 112 2,70 41
7 Krušljevec 113 87 2,74 32
8 Ledina 252 204 5,98 34
9 Pogančec 112 137 2,76 50
10 Preseka 140 126 2,70 47

11 Slatina 130 121 4,06 30

12 Srednja Velika 90 76 1,31 58
13 Strmec 40 28 0,99 28
14 Šelovec 165 178 3,66 49
15 Vinkovec 185 187 4,74 39
16 Žabnjak 102 93 3,21 29
Ukupno: 1.855 1.670 47,86 35

Općine Preseka (naselje Hruškovica prelazi iz Općine Preseka u Grad Vrbovec). U ovoj tablici navedena
OPĆINA PUŠĆA

2 2
2001. 2001.
1 Bregovljana 74 84 1,10 76
2 Donja Pušća 707 763 3,14 243
3 Dubrava Pušćanska 147 167 3,30 51
4 Gornja Pušća 468 549 2,98 184
5 Hrebine 304 321 2,23 144
6 Hruševec Pušćanski 274 260 2,99 87
7 Marija Magdalena 225 244 1,58 154
8 Žlebec Pušćanski 74 96 0,88 109
Ukupno: 2.273 2.484 18,20 136
OPĆINA RAKOVEC

2 2
2001. 2001.
1 Baničevec 244 209 3,29 64
2 Brezani 149 135 2,12 64
3 Dropčevec 103 89 2,05 43
4 Dvorišće 187 179 4,36 41
5 Goli Vrh 46 54 3,80 14
6 Hruškovec 88 71 1,80 39
7 Hudovo 80 90 2,04 44
8 Kolenica 26 23 1,58 15
9 Lipnica 82 76 2,98 26
10 Mlaka 135 124 2,74 45
11 Rakovec 227 245 5,20 47
12 Valetić 69 55 3,16 17
Ukupno: 1.436 1.350 35,11 38
OPĆINA RUGVICA

2 2
2001. 2001.
1 Čista Mlaka 237 488 1,77 276
2 Črnec Dugoselski 136 193 4,42 44
3 Črnec Rugvički 59 77 0,65 118
4 Donja Greda 118 118 4,19 28
5 Dragošička 136 409 2,08 197

6 Hrušćica 123 168 3,30 51

7 Jalševec Nartski 226 558 2,80 199
8 Ježevo 452 453 12,29 37
9 Nart Savski 85 213 1,60 133
10 Novaki Nartski 66 71 2,28 31
11 Novaki Oborovski 229 261 5,28 49
12 Obedišće Ježevsko 114 131 5,37 24
13 Oborovo 599 722 14,61 49
14 Okunšćak 217 442 1,17 378
15 Otok Nartski 108 210 1,53 137
16 Otok Svibovski 166 233 1,95 119
17 Preseka Oborovska 136 162 4,20 39
18 Prevlaka 106 95 4,85 20
19 Rugvica 600 758 12,05 63
20 Sop 352 446 1,28 348
21 Struga Nartska 204 451 2,24 201
22 Svibje 249 443 1,93 230
23 Trstenik Nartski 204 506 1,87 271
Ukupno: 4.922 7.608 93,73 81
OPĆINA STUPNIK

2 2
2001. 2001.
1 Donji Stupnik 948 1.184 13,08 91
2 Gornji Stupnik 1.401 1.821 7,68 237
3 Stupnički Obrež 187 246 2,45 100
Ukupno: 2.536 3.251 23,20 140
OPĆINA SVETA NEDJELJA*

2 2
2001. 2001.
1 Bestovje 1.900 2.261 1,69 1338
2 Brezje Samoborsko 772 1.026 2,50 410
3 Jagnjić Dol 296 454 1,98 229
4 Kalinovica 326 374 2,14 175
5 Kerestinec 1.055 1.199 4,71 255
6 Mala Gorica 579 545 2,55 214
7 Novaki Samoborski 1.434 1.748 2,64 662
8 Orešje 857 958 3,33 288
9 Rakitje 1.615 2.156 5,12 421
10 Srebrnjak 83 121 0,96 126
11 Strmec Samoborski 2.704 3.012 7,41 406
12 Sveta Nedelja 981 1.257 3,01 418
13 Svetonedeljski Breg 153 154 0,77 200
14 Žitarka 233 241 2,64 91
Ukupno: 12.988 15.506 41,43 374

* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva
status Grada. Naziv jedinice lokalne samouprave mijenja se iz Sveta Nedjelja u Sveta Nedelja, a mijenjaju se i
nazivi sljedećih naselja: Brezje Samoborsko u Brezje, Novaki Samoborski u Novaki, Strmec Samoborski u
Strmec. U ovoj tablici navedene izmjene se ne prikazuju, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina Popisa
stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.

OPĆINA ŽUMBERAK

2 2
2001. 2001.
1 Cernik 25 11 1,54 7
2 Donji Oštrc 161 101 5,52 18
3 Drašći Vrh 48 25 3,16 8
4 Glušinja 32 25 1,10 23
5 Gornji Oštrc 103 64 1,86 34
6 Grgetići 4 - 1,86 0
7 Grič 38 19 5,83 3
8 Hartje 64 43 1,73 25
9 Javor 40 20 0,71 28
10 Jezernice - - 9,79 0
11 Jurkovo Selo 140 119 3,21 37
12 Kalje 76 37 4,20 9
13 Kordići Žumberački 11 10 1,30 8
14 Kostanjevac 136 102 2,55 40
15 Kupčina Žumberačka 108 64 4,13 15
16 Markušići 25 10 1,40 7
17 Mrzlo Polje Žumber. 69 50 2,55 20
18 Petričko Selo 56 28 1,28 22
19 Plavci 10 16 1,11 14
20 Radinovo Brdo 23 16 3,90 4
21 Reštovo Žumberačko 33 15 2,94 5
22 Sopote 30 7 2,21 3
23 Sošice 122 99 14,60 7
24 Stari Grad Žumberački 5 3 4,44 1
25 Stupe 63 47 1,33 35
26 Tomaševci 43 15 6,39 2
27 Tupčina 101 59 3,89 15
28 Veliki Vrh 30 22 1,78 12
29 Visoće 33 30 1,58 19
30 Višći Vrh 88 27 2,23 12
31 Vlašić Brdo 19 2 0,99 2
32 Vukovo Brdo 18 14 1,44 10
33 Žamarija 52 37 0,38 97
34 Željezno Žumberačko 74 40 3,42 12
35 Žumberak 19 8 3,82 2
Ukupno: 1.899 1.185 110,17 11
1.1.2.4. PODRUČJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU

NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE
D) VODNI RESURSI
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje sa Zakonom o vodama („Narodne novine“, broj
153/09), kako slijedi:
- „zagađenje voda“ zamjenjuje se riječima „onečišćenje voda“,
- „zagađivač“ zamjenjuje se riječi „onečišćivač“.
U potpoglavlju „Rijeka Sava“, u podnaslovu „Vršni dijelovi retencije Kupčina“, mijenja se u drugom odlomku
predzadnja rečenica i glasi:

„Kota tog nasipa 111.50 mnm određuje maksimalni mogući obujam retencije od 270 106m3.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“ osmi odlomak mijenja se i glasi:
„Urbanizacija, izgradnja industrijskih pogona u samoj blizini crpilišnih zona i neprikladna kanalizacijska
mreža postupno su doveli do ugrožavanja kakvoće podzemnih voda u području vodozahvata, pa je
isključena iz pogona većina crpilišta smještenih na lijevoj obali rijeke Save, a ugrađeni su uređaji za
kondicioniranje na vodocrpilištima “Sašnjak” i „Petruševec““.
U potpoglavlju „Podzemne vode“ nakon jedanaestog odlomka dodaje se novi odlomak koji glasi:
„Ovdje se, obzirom na značaj za vodoopskrbu sjeverozapadnih dijelova Zagrebačke županije (Grad
Zaprešić i općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Bistra i Jakovlje) i većeg dijela
susjedne Krapinsko – zagorske županije, izdvaja i crpilište „Šibice“ koje je također ugroženo prisutnom
urbanizacijom i industrijskim zonama na priljevnom području.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“ dvanaesti odlomak mijenja se i glasi:
„S obzirom na važnost ovih crpilišta u budućoj vodoopskrbi Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko –
zagorske županije, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti tih prostora.“
U potpoglavlju „Podzemne vode“, u dijelu teksta koji navodi temeljem Pravilnika donesene odluke o zaštitnim
područjima slijedećih izvorišta/crpilišta na području Zagrebačke županije, nakon navedenog preliminarnog
prijedloga o vodozaštitnim zonama izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”, dodaju se nove točke koje glase:
 „Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza
 Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka".
U potpoglavlju „Odvodnja melioracijskih površina“, u podnaslovu „Melioracijsko područje rijeke Kupe:

melioracijsko područje Odransko polje-dio i ostale melioracijske površine“, u zadnjem odlomku mijenja se treća
rečenica i glasi:
„Ukupna površina melioracijskog područja iznosi oko 15 850 ha.“
F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje s novim Zakonom o rudarstvu („Narodne novine“,
broj 75/09), kako slijedi:
- „Tehnički građevni kamen“ zamjenjuje se riječima „tehničko-građevni kamen“,
- „Arhitektonski kamen“ zamjenjuje se riječima „arhitektonsko-građevni kamen“,
- „Opekarska glina“ zamjenjuje se riječima „ciglarska glina“.
U potpoglavlju „Tehničko-građevni kamen“ drugi odlomak zamjenjuje se novim, sukladno dopunjenim podacima
Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja 2009. godine:
„„Riječ je o sljedećim eksploatacijskim poljima za koja postoje odobrenja Ureda državne uprave u
Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, na kojima je predviđena eksploatacija s ciljem sanacije:
- dva eksploatacijska polja - „Gradna“ i „Kamen - Samobor“ u Smerovišću, tri eksploatacijska polja
„Lanište“, „Mala Rakovica“ - Samoborka d.d. i „Mala Rakovica“ - Cestograd-ing d.o.o. u Maloj
Rakovici, “Škrobotnik“ u Grdanjcima, Grad Samobor,
- eksploatacijska polja „Draga” (Ivančići), i „Trstenica” (Draga), Grad Jastrebarsko,
- „Slapnica” (Medven Draga), Općina Krašić,
- eksploatacijsko polje „Ivanec”, Grad Zaprešić,
- eksploatacijska polja „Orešje Donje” i „Pod Peca”, Grad Sveti Ivan Zelina.““
U potpoglavlju „Građevni pijesak i šljunak“, u drugom odlomku, briše se „Jezero Orešje“ iz točke 3.
Treći i peti odlomak korigiraju se prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za
gospodarstvo, od travnja 2009. godine, tako da glase:
„„Također, prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od
travnja 2009. godine, na lokacijama "Lomnica" i "Mičevec-Kosnica-Sasi", na području Grada Velike
Gorice i na području Grada Zaprešića i Općine Brdovec, na lokacijama Drenje, Zdenci, eksploatacija se
provodi bez odobrenja.““ (…)

„„Riječ je o građevnom pijesku koji se eksploatira na eksploatacijskim poljima „Pluska“ i „Tlorad

Pluska“ kod Luke, u zaprešićkom kraju.““
Tekst u potpoglavlju „Podaci o količinama mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima“ u cijelosti
se zamjenjuje novim koji glasi:
„Prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja
2009. godine, utvrđene zalihe mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na kojima se izvode
rudarski radovi iznose za:
- tehničko-građevni kamen oko 14. 784. 800 m3
- građevni pijesak i šljunak oko 28. 435. 156 m3
- ciglarsku glinu oko 3. 189. 946 m3
- keramičku glinu oko 194. 740 t
Također, prema istom izvoru, eksploatacija mineralnih sirovina u 2008. godini je iznosila:
- građevni pijesak i šljunak 1. 114. 844 m3
- tehničko-građevni kamen 1. 174. 200 m3
- ciglarska i keramička glina 60. 054 m3
- nafta 618. 074 tona i
- plin 2. 713. 403. 432 m3.
Navedeni podaci dobiveni su od rudarskih trgovačkih društava i rudarskih obrtnika koji posjeduju
odobrenje za izvođenje rudarskih radova sukladno odredbama Zakona o rudarstvu. Tome svakako treba
pridodati i količinu izvađenih mineralnih sirovina (naročito se odnosi na tehničko-građevni kamen i
građevni pijesak i šljunak) koje se vade bez potrebnih odobrenja i bez potrebnog nadzora i provjere
izvađene količine mineralne sirovine.“
„Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje rudarskih
radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja“ zamjenjuje se novim, izmijenjenim i dopunjenim prikazom:
„Tablični prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvođenje
rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja:
PODRUČJE BIVŠE B NAZIV EKSPLOATAC. EKSPLOATACIJSKO ODOBRENJE IZVOĐENJE

OPĆINE R. POLJA/ POLJE/ ISTRAŽNI ZA RADOVA
ISTRAŽNOG PROSTORA PROSTOR/ NAPUŠTENA IZVOĐENJE BEZ ODO-
LOKACIJA RUD. BRENJA
RADOVA
SVETI IVAN ZELINA 1. "Orešje Donje" eksploatacijsko polje

2. "Pod Peca" eksploatacijsko polje DA
3. "Biškupec" napuštena lokacija
VRBOVEC 4. "Đurđišće" eksploatacijsko polje DA
DUGO SELO 5. "Abesinija" eksploatacijsko polje DA
6. "Trstenik" eksploatacijsko polje
7. "Inzula Siromaja" eksploatacijsko polje
8. "Glinokop Dugo Selo" eksploatacijsko polje DA
VELIKA GORICA 9. "Novo Čiče" eksploatacijsko polje DA
10. "Vukovina"(KZ Turopolje) eksploatacijsko polje
11. "Mraclin" eksploatacijsko polje DA
12. „Odra“ (KZ Turopolje) istražni prostor
13. “Jagodno” eksploatacijsko polje DA
14. "Mičevec-Kosnica" DA
15. "Lomnica" DA
16. "Novo Čiče - Ježevo" napuštena lokacija
JASTREBARSKO 17. "Slapnica" eksploatacijsko polje DA
18. "Draga" eksploatacijsko polje DA
19. "Trstenica" eksploatacijsko polje DA
20. "Vranov Dol" napuštena lokacija
21. "Poljanica" napuštena lokacija
22. "Boljara" napuštena lokacija
SAMOBOR 23. "Lanište" -Mala Rakovica eksploatacijsko polje
24. "Mala Rakovica I" eksploatacijsko polje
25. "Mala Rakovica II" eksploatacijsko polje
26. "Mala Rakovica III" eksploatacijsko polje
27. "Savrščak I" eksploatacijsko polje DA

28. "Savrščak II" eksploatacijsko polje DA

29. "Savrščak III" eksploatacijsko polje
30. "Škrobotnik" eksploatacijsko polje DA
31. "Gradna" Smerovišće eksploatacijsko polje DA
32. "Kamen-Samobor" eksploatacijsko polje
Smerovišće
33. "Rakitje" Sv. Nedelja eksploatacijsko polje DA
34. "Strmec" Sv. Nedelja napuštena lokacija
35. "Koretići" Noršić Selo napuštena lokacija
36. "Škrni jarak" Lipovec eksploatacijsko polje
37. „Škrni jarak II“ Lipovec eksploatacijsko polje
38. „Dumić“ Lipovec eksploatacijsko polje
39. „Lipovec“ eksploatacijsko polje
ZAPREŠIĆ 40. "Ivanec" eksploatacijsko polje DA
41. "Zajarki" eksploatacijsko polje DA
42. "Drenje" eksploatacijsko polje DA
43. „Pluska-Mikograd“ istražni prostor
44. "Pluska" eksploatacijsko polje DA
45. "Tlorad-Pluska" eksploatacijsko polje DA
46. "Orešje Bistransko" napuštena lokacija
47. "Zdenci Brdovečki" napuštena lokacija
48. "Križne Gorice", Dubravica eksploatacijsko polje DA“
Tekst ispod tablice zamjenjuje se tekstom:
„Izvor: Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, travanj 2009. godine –
tablica dopunjena detaljnijim nazivima eksploatacijskih polja i ažurirana sukladno izdanim odobrenjima.“
1.1.2.5. PROMETNI SUSTAV
A) CESTOVNI PROMET
Drugi odlomak u cijelosti se zamjenjuje tekstom koji glasi:
„Navedeni paneuropski koridori na području Županije prolaze autocestama.

Područjem Zagrebačke županije prolaze autoceste i državne ceste:
A1 Zagreb – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče - Dubrovnik

A2 GP Macelj – Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3)
A3 GP Bregana – Zagreb - Slavonski Brod – GP Bajakovo
A4 GP Goričan – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3)
A11 Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – Velika Gorica – Sisak
A12 Čvor Vrbovec 2 – Križevci – Koprivnica – GP Gola
A13 Čvor Vrbovec 2 – Bjelovar- Virovitica – GP Terezino Polje
D1 GP Macelj – Krapina - Zagreb - Karlovac - Gračac - Knin - Brnaze – Split
D3 GP Goričan - Čakovec - Varaždin – Breznički Huma - Zagreb – Karlovac – Rijeka
D 26 Vrbovec - Čazma - Garešnica – Badljevina
D 28 Čvor Sveta Helena - Vrbovec - Bjelovar - Veliki Zdenci
D 30 Zagreb – Velika Gorica - Petrinja – Kostajnica
D 31 Velika Gorica - Gornji Viduševac
D 36 Karlovac - Pokupsko - Sisak – Popovača
D 41 GP Gola - Koprivnica - Križevci – Vrbovec
D 43 Đurđevac - Bjelovar - Čazma - Ivanić Grad
D 225 GP Harmica - Brdovec - Zaprešić
D 310 Jastrebarsko - D1
D 408 D 30 - zračna luka Pleso“.
U trećem odlomku briše se prva rečenica.

U istom odlomku treća rečenica mijenja se i glasi:
„Završene su i u funkciji su autoceste Zagreb - Karlovac, Zagreb - Zaprešić - Zabok, Ivanja Reka - Kutina,
Popovec – Komin – Breznički Hum, Zagreb (Jankomir) - Bregana i dionica Ivanja Reka - Popovec.“
Četvrti odlomak mijenja se i glasi:

„Na području Županije je 115 županijskih i 218 lokalnih cesta. Ukupna duljina županijskih cesta je 806,38
km, od čega je 2,7 km neasfaltirano (0,33%). Ukupna duljina lokalnih cesta je 715,67 km, od čega je 80,49
km neasfaltirano (11,25%).“

B) ŽELJEZNIČKI PROMET
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija se usklađuje s Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga
(„Narodne novine“, broj 81/06), kako slijedi:
 „magistralne glavne pruge“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za međunarodni promet“,
 „željezničke pruge I. reda“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za regionalni promet“,
 „željezničke pruge II. reda“ zamjenjuje se riječima „pruge od značaja za lokalni promet“.
1.1.2.6. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA
C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA
Priložena tablica 3. mijenja se i glasi:

„Tablica 3. Popis postojećih objekata odašiljača i veza na području Zagrebačke županije
Naziv objekta Nadmorska visina Visina stupa Zemljopisna duljina Zemljopisna širina
TV pretvarač 195 24 16 11 42 45 54 52
Blaškovec
TV pretvarač 184 24 15 30 07 45 41 27
Medven Draga
TV pretvarač 230 12 16 12 16 45 55 49
Nespeš
TV pretvarač 290 12 15 41 38 45 46 24
Rude Mačkovec
TV pretvarač 260 12 15 38 48 45 47 02
Smerovišće
TV pretvarač 570 16 15 23 18 45 44 51
Sošice
TV pretvarač 180 20 15 39 18 45 49 35
Grdanjci 1
TV pretvarač 195 8 15 38 53 45 49 15
Grdanjci 2
TV pretvarač 260 24 15 28 33 45 42 10
Kostanjevac
TV pretvarač 460 16 15 26 06 45 42 59
Križ
TV pretvarač 410 12 15 25 57 45 43 41
Kupčina
TV pretvarač 592 15 15 37 55 45 45 38
Lipovec
TV pretvarač 300 23 15 40 47 45 46 08
Rude Črnac
TV pretvarač 302 30 15 46 10 45 47 18
Sveta Nedelja
SV odašiljač 110 105 16 28 45 45 42 07“
Deanovac
Priložena tablica 4. mijenja se i glasi:

„Tablica 4. Popis postojećih koridora na području Zagrebačke županije
Polazišni Nadmorska visina Odredišni objekt Nadmorska visina Azimutalni kut trase
objekt + visina antene PO (m) + visina antene OO (m) (PO -> OO)
Sljeme 1035 + 31 Ivanščica 1060+21 25
Sljeme 1035 + 31 Kalnik 528+9 57
Sljeme 1035 + 31 Karlovac (HPT) 112+30 214
Sljeme 1035 + 31 Kum (SLO) 1216+15 288
Sljeme 1035 + 31 Deanovec 106 -
Sljeme 1035 + 31 Moslavačka gora 485+21 -
Sljeme 1035 + 31 Brezovica 581 -
HRT dom 114 + 44 Sveta Nedelja 300 -
HRT dom 114 + 44 Mirkovica 1283+25 238

HRT dom 114 + 44 Moslavačka gora 485+21 108
HRT dom 114 + 44 Sljeme 1035 + 34 -
Žitnjak 110 Mirkovica 1283+25 -
Žitnjak 110 Moslavačka gora 485 + 21 -
1.1.2.7. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
A) VODOOPSKRBA
Nakon prvog odlomka dodaje se tekst, kako slijedi:
„Provedena je novelacija Studije pod nazivom „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke
koncepcije razvitka“ koji je također izradila projektantska tvrtka „Dippold&Gerold – Hidroprojekt 91“,
Zagreb, 2007.“
U drugom odlomku mijenjaju se prve dvije rečenice, kako slijedi:
„Na temelju provedenih analiza u okviru novelacije Studije može se konstatirati da oko 71% stanovništva
ima riješenu vodoopskrbu, koja se većim dijelom obavlja na organizirani način, i to putem javnih sustava
kojima upravljaju specijalizirana poduzeća.
Preostali dio stanovništva (oko 29%) opskrbljuje se iz manjih lokalnih vodovoda ili preko individualnih
zahvata, gdje se pretežito ne zadovoljavaju uvjeti s gledišta kontinuiteta i sigurnosti vodoopskrbe, a niti u
vezi s kakvoćom korištene vode.“
U potpoglavlju „Izvorišta vode i potrebe“, u petom odlomku, mijenja se priložena tablica sa prikazanim podacima o
sadašnjim i planiranim kapacitetima najznačajnijih vodocrpilišta, kako slijedi:
„CRPILIŠTE POST. KAPACITET (l/s) PLAN. KAPACITET (l/s)
“Petruševec” 1250 2000

“Sašnjak” 700 - 800 700 - 800
"Mala Mlaka" 1400 1400
"Velika Gorica" 900 900
"Zapruđe" 300 300
“Strmec” 700 700 - 900
"Šibice" 450 800
"Bregana" 0 -100 0 - 100
“Črnkovec” 0 4000-5000
"Ježdovec" 0 300-400
“Ivanja Reka” 0 0 - 400
ukupno: 5700 - 5900 11000 – 13000“
U potpoglavlju „Crpilišta na prostoru susjednih županija“ mijenja se šesti odlomak, kako slijedi:
„Na temelju do danas provedenih vodoistražnih radova, osim postojećih zahvata, u budućnosti se
predviđa uključivanje u sustav novog crpilišta “Osekovo”, s planiranim kapacitetom Qp = 200 l/s.“
U istom potpoglavlju mijenja se sedmi odlomak, kako slijedi:

„Voda iz svih postojećih i potencijalnih crpilišta Regionalnog vodovoda moslavačke Posavine sadrži
prekomjernu količinu željeza, mangana i amonijaka, pa ta crpilišta moraju imati uređaje za
kondicioniranje.“
Priložena tablica kojom su sažeto predočene potrebe vode stanovništva po gradovima i općinama za 2000.,
2015. i 2030. godinu, mijenja se i glasi:
„POTREBA VODE (m3/dan)
2000. god. 2015. god. 2030. god.
OPĆINA BEDENICA 256,8 262,0 279,0

OPĆINA BISTRA 1071,0 1496,0 2470,0

OPĆINA BRCKOVLJANI 782,0 2054,0 2852,0

OPĆINA BRDOVEC 1504,5 2530,0 3608,0
OPĆINA DUBRAVA 912,3 1015,0 1189,0
OPĆINA DUBRAVICA 246,3 282,0 320,0
GRAD DUGO SELO 2445,0 4458,0 6360,0
OPĆINA FARKAŠEVAC 326,0 355,0 334,0
OPĆINA GRADEC 566,3 772,0 971,0
GRAD IVANIĆ-GRAD 3013,0 3713,0 4709,0
OPĆINA JAKOVLJE 722,5 812,0 1092,0
GRAD JASTREBARSKO 3588,0 3502,0 4452,0
OPĆINA KLINČA SELA 786,5 1065,0 1476,0
OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ 920,5 1992,0 2609,0
OPĆINA KRAŠIĆ 599,0 494,0 415,0
OPĆINA KRAVARSKO 298,3 397,0 516,0
OPĆINA KRIŽ 1306,0 1428,0 2131,0
OPĆINA LUKA 228,8 271,0 338,0
OPĆINA MARIJA GORICA 300,0 433,0 587,0
OPĆINA ORLE 330,3 372,0 414,0
OPĆINA PISAROVINA 711,0 605,0 551,0
OPĆINA POKUPSKO 404,8 391,0 386,0
OPĆINA PRESEKA 253,8 252,0 236,0
OPĆINA PUŠĆA 415,5 516,0 798,0
OPĆINA RAKOVEC 217,8 223,0 235,0
OPĆINA RUGVICA 833,8 2001,0 3177,0
GRAD SAMOBOR 7566,0 8035,0 10423,0
GRAD SVETI IVAN ZELINA 2673,5 3194,0 4032,0
GRAD SV. NEDELJA 2753,0 4031,0 5694,0
OPĆINA STUPNIK 587,5 1052,0 1707,0
GRAD VELIKA GORICA 14303,8 15980,0 20589,0
GRAD VRBOVEC 2309,0 3472,0 4428,0
GRAD ZAPREŠIĆ 6816,0 6212,0 8755,0
OPĆINA ŽUMBERAK 262,0 147,0 83,0
UKUPNO: 60.310 73.814 98.214“
Priložena tablica kojom su predočene potrebe vode za gospodarske subjekte mijenja se i glasi:
„Potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti (l/s), (m3/dan)

3 3
Područje: 2000. god. (l/s) 2015. god. (m /dan) 2030. god. (m /dan)
DUGO SELO 50 3450 6500

IVANIĆ-GRAD 30 3450 6500
JASTREBARSKO 15 1600 2200
SAMOBOR 55 2410 3250
SV. IVAN ZELINA 10 2150 4350
SV. NEDELJA - 3190 4250
VELIKA GORICA 35 3450 6500
VRBOVEC 50 5200 8650

ZAPREŠIĆ 45 4320 6050
UKUPNO: 290 29220 48250“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“ mijenja se treći odlomak i glasi:
„Vodoopskrbni sustav „Velika Gorica” omogućuje opskrbu središnjega područja Velike Gorice, te
otpremu vode za općine Kravarsko, Pokupsko i Orle. Ujedno se iz tog sustava, odnosno pripadajućeg
crpilišta, odvajaju odgovarajuće količine vode za potrebe vodovoda grada Zagreba. Vodoopskrba ovog
područja obavlja se uz korištenje vode crpilišta „Velika Gorica”.“
B) ODVODNJA
Nakon zadnjeg odlomka dodaje se tekst, kako slijedi:
„U cilju rješavanja navedene problematike, izrađen je elaborat „Studija zaštite voda Zagrebačke županije“
(Hidroprojekt – consult“, Zagreb, 2004. godine), u okviru kojeg se razmatra daljnji razvitak kanalizacijske
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na prostoru Zagrebačke županije.“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“, pod podnaslovom „Kanalizacijski sustav Vrbovec“, mijenja se prvi odlomak,
kako slijedi:
„Odvodnja na području grada Vrbovca obavlja se mješovitim kanalizacijskim sustavom, uz dispoziciju

kanaliziranih voda u vodotok i kanal Luka.“
U potpoglavlju „Postojeće stanje“, pod podnaslovom „Kanalizacijski sustav Vrbovec“, u zadnjem odlomku mijenja
se prva rečenica, kako slijedi:
„Kanalizacijska mreža izvedena je od betonskih cijevi s dimenzijama od  40 cm do  160 cm.“
U potpoglavlju „Ocjena postojećeg stanja“, briše se zadnji odlomak i umjesto njega dodaje se novi odlomak, kako
slijedi:
„Pri tome osnovu za daljnje rješavanje problematike kanalizacijske odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda daje izrađena Studija zaštite voda Zagrebačke županije.“
1.1.2.8. ENERGETSKI SUSTAV
A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA
U prvom odlomku mijenja se zadnja rečenica, kako slijedi:
„Jedini proizvođač i veledistributer nafte je nacionalna naftna industrija INA, a operator transportnog
sustava plina u Republici Hrvatskoj je tvrtka PLINACRO d.o.o.“
U potpoglavlju „Transportni sustav za plin“ iza trećeg odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
„Okosnica plinskog sustava Hrvatske je visokotlačni 75-barski plinovodni sustav koji povezuje
sjevernojadranska plinska polja preko Pule, Rijeke i Zagreba do Slavonskog Broda koji na području
Zagrebačke županije slijedi autocestu Zagreb - Karlovac, zagrebačku obilaznicu i autocestu Zagreb -
Lipovac."
U istom potpoglavlju mijenja se četvrti odlomak, kako slijedi:
„Na magistralnim plinovodima izvedene su mjerno-redukcijske stanice odakle devet disributera preuzima
plin od PLINACRO d.o.o. i dalje ga distribuira do krajnjih potrošača. Veliki potrošači kao HEP i PLIVA
preuzimaju plin izravno, bez posredovanja distributera.“

1.1.2.10. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
U cijelom tekstualnom dijelu Plana terminologija i planska rješenja usklađuju se s novim Zakonom o otpadu
(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), a podaci o postojećem stanju zamjenjuju se novima,
sukladno podacima iz „Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije“ („Glasnik Zagrebačke županije“, broj
29/08), kako slijedi:
Tekst u potpoglavlju „Komunalni otpad“ u cijelosti se zamjenjuje sljedećim tekstom:
„Komunalni otpad je, sukladno Zakonu o otpadu, otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor
nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gradovi i općine dužni su osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim
otpadom. Kod toga su gradovi i općine dužni surađivati, uz koordinaciju Županije, u odvojenom
prikupljanju otpada. Županija je, prema Zakonu o otpadu, odgovorna za gospodarenje svim vrstama
otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja otpada. Županija je dužna na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom.
Obuhvatnost organiziranog skupljanja i odvoza otpada prema podacima komunalnih poduzeća na

području Zagrebačke županije iznosi skoro 100%. Trenutno ne postoji jedinstven sustav gospodarenja
komunalnim otpadom na razini Županije, a način i kvaliteta rješavanja ove problematike u velikoj mjeri
ovise o organizacijskim i financijskim mogućnostima pojedinih općina i gradova. Komunalno
gospodarstvo je u nadležnosti općina i gradova koji organiziraju i obavljaju djelatnosti skupljanja otpada,
odvojenog skupljanja otpada, skupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenje „divljih odlagališta“ otpada
i konačno odlaganje komunalnog otpada na odlagalište.
Odvojeno skupljanje otpada postoji samo djelomično u nekim gradovima i općinama. Odvojeno se
skuplja staklo, metal, PET ambalaža i papir, a gotovo uopće nema odvojenog skupljanja aluminijske
ambalaže, baterija, auto guma, odbačenih automobila, građevinskog otpada, kemikalija i starih lijekova.
Odvoz glomaznog otpada provodi se u većini gradova i općina, jedanput ili dvaput godišnje.
Sljedeća tablica daje pregled postojećeg gospodarenja komunalnim otpadom za 34 grada/općine

grupiranih u 8 prostornih cjelina. Iz tablice se mogu identificirati i pravne osobe ovlaštene za
gospodarenje komunalnim otpadom:
ORGANIZIRANO ČIŠĆENJE
ODVOJENO
SKUPLJANJE DIVLJIH
OPĆINA/GRAD ODLAGALIŠTE PRAVNA OSOBA SKUPLJANJE
KRUPNOG ODLAGALIŠT
OTPADA
OTPADA A
Prostorna cjelina: Dugo Selo
ANDRILOVEC, Dugo DUKOM, staklo, papir,

1. Dugo Selo dvaput godišnje -
Selo Dugo Selo biootpad, PET
2. Brckovljani izvan Županije staklo, papir

EKOFLOR plus d.o.o. jedan do dva puta povremeno,
(Varaždin,
godišnje po potrebi
3. Rugvica Karlovac) staklo, papir, PET
Prostorna cjelina: Jastrebarsko

staklo, PET, 1998. utrošena
BOŽIĆKA - Komunalno jedan do dva puta
4. Jastrebarsko papir, željezo, znatna
Jastrebarsko Jastrebarsko godišnje
gume sredstva
odvezeno 100
5. Klinča Sela staklo, papir
kamiona
BOŽIĆKA – zatrpavanje
6. Krašić Jastrebarsko, staklo
EKOFLOR plus d.o.o. jedan do dva puta zemljom
izvan Županije
godišnje od 10 sanirano
7. Pisarovina (Karlovac, Varaždin, staklo, papir
8
Jakuševec - Zagreb)
8. Žumberak - -
Prostorna cjelina: Sv. Ivan Zelina

ZELINSKE
CEROVKA,
9. Sv. Ivan Zelina KOMUNALIJE staklo, papir, PET jedanput godišnje po potrebi
Sveti Ivan Zelina
Sv. Ivan Zelina

EKOFLOR plus d.o.o. jedan do dva puta jedan do dva

10. Bedenica izvan Županije staklo
godišnje puta godišnje
Prostorna cjelina: Velika Gorica

staklo, papir,
PET, metal,
lijekovi, otpadna
ulja, baterije, auto
gume, lektronska kartirano 50
MRACLINSKA oprema, stiropor, odlagališta uz
VG Čistoća,
11. Velika Gorica DUBRAVA, otpadna odjeća i kontinuirano savski pojas,
Velika Gorica
Velika Gorica obuća, zeleni povremene
otpad, tvrda i akcije
meka plastika,
fluo-cijevi i opasni
otpad iz
domaćinstva
većina
odlagališta
12. Kravarsko
sanirana,
ostalo 10
izvan Županije EKOFLOR plus d.o.o.
13. Orle staklo dvaput godišnje -
odvezeno 50
kamiona, od
14. Pokupsko
toga 30 ratni
otpad
Prostorna cjelina: Zaprešić
15. Zaprešić
16. Luka
17. Brdovec ZAPREŠIĆ d.o.o.,

NOVI DVORI, povremeno,
Zaprešić staklo, željezo dvaput godišnje
18. Dubravica Zaprešić po potrebi
19. Marija Gorica
20. Pušća
21. Bistra izvan Županije EKOFLOR plus d.o.o. staklo, papir, PET povremeno,
dvaput godišnje
22. Jakovlje staklo, papir po potrebi
Prostorna cjelina: Vrbovec
23. Vrbovec
24. Dubrava
25. Farkaševac KOMUNALAC, staklo, papir,

BELJAVINA, Vrbovec jedanput godišnje povremeno
26. Gradec Vrbovec PET, metal
27. Preseka
28. Rakovec
Prostorna cjelina: Samobor

staklo, papir,
PET, metal, auto 1998. znatna
29. Samobor povremeno
KOMUNALAC 1997. gume, otpadna sredstva
izvan Županije Samobor ulja, baterije
(Jakuševec - Zagreb) redovito
30. Sveta Nedelja staklo, papir u okviru koncesije
čišćenje
ČISTOĆA,
31. Stupnik staklo jedanput godišnje u planu
Zagreb
Prostorna cjelina: Ivanić Grad

redovito
32. Ivanić Grad
godišnje
33. Kloštar Ivanić -
IVAKOP d.o.o. za
TARNO,
komunalne djelatnosti, - jedanput godišnje očišćena velika
Ivanić Grad
Ivanić Grad divlja
34. Križ odlagališta,
preostalo
još jedno
Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08, prosinac
2008.).“

Tekst u potpoglavlju „Odlagališta otpada“ zamjenjuje se tekstom kako slijedi:
„Na području Zagrebačke županije postoji osam odlagališta otpada:

1. Andrilovec – Dugo Selo,
2. Božićka – Jastrebarsko,
3. Cerovka – Sv. Ivan Zelina,
4. Mraclinska Dubrava – Velika Gorica,
5. Novi Dvori – Zaprešić,
6. Beljavina – Vrbovec,
7. Tarno – Ivanić-Grad,
8. Trebež – Samobor.
Odlagalište Kraljev Vrh u Jakovlju zatvoreno je odlukom općine Jakovlje 2000. godine, te se više ne
koristi za odlaganje otpada. Sanirano je 2009. godine. Na dijelu saniranog odlagališta planira se izgraditi
reciklažno dvorište, u skladu s općinskim Planom gospodarenja otpadom.
Zbog visoke zapunjenosti odlagališta otpadom Trebež u Samoboru i opasnosti koju ono predstavlja za
obližnje vodocrpilište Strmec (iz kojeg se pitkom vodom opskrbljuju i zapadne četvrti Zagreba), pokrenuta
je aktivnost žurne sanacije odlagališta s obustavom dovoza otpada. Da bi se stvorili uvjeti za provedbu
sanacije i rješavanje tog zajedničkog problema, Skupština Grada Zagreba je početkom 2003.g. donijela
odluku da se privremeno, odnosno dok se ne provede sanacija Trebeža i dok se ne pronađe drugo
rješenje za zbrinjavanje otpada Grada Samobora, dopusti dovoz i odlaganje otpada na odlagalište
Jakuševec u Zagrebu.
U nastavku se daju podaci o odlagalištima, navedeni u Studiji gospodarenja otpadom Zagrebačke

županije (prosinac 2008.):
Andrilovec – Dugo Selo

Na odlagalištu Andrilovec otpad se odlaže od 1998. godine. Na odlagalištu otpada, prema podacima
sveukupno je odloženo 54.000 t otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i
njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog
otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen): 5.400,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu): 1.723,00 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*: --
7.123,00 t
*skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
Božićka – Jastrebarsko
Prema prikupljenim podacima na odlagalištu otpada Božićka sveukupno je odloženo 90.000 m3 otpada.
Otpad se na odlagalište odlaže od 1988. godine. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog
otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu
odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (skupljen i odložen)*: 6.012,00 t
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu): 248,80 t
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)**: ---
- inertni materijal***: 22.545,00 t
28.805,80 t
*Komunalno Jastrebarsko i Eko Flor
**skupljen i odložen zajedno s komunalnim otpadom
***koristi se za sanaciju odlagališta
Cerovka – Sveti Ivan Zelina

Odlagalište Cerovka je u funkciji od 1995. godine, te je na odlagalište sveukupno odloženo 20.000 t
otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog
proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen)*: ---
2.373,00 t
Mraclinska Dubrava – Velika Gorica

Na odlagalištu otpada Mraclinska Dubrava sveukupno je odloženo 259.000 t otpada. Prijavljena ukupna
količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se
organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:


17.519,80 t
Novi Dvori – Zaprešić

Na odlagalište Novi Dvori otpad se dovozi od 1972. godine. Na odlagalištu otpada sveukupno je odloženo
950.000 m3 otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog
neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005.
godini iznosi:
25.555,00 t
Beljavina – Vrbovec
Odlagalište Beljevine je u funkciji od 1980. godine i prema prikupljenim podacima na odlagalištu otpada
ukupno je odloženo 126.000 m3 otpada. Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i
njemu sličnog neopasnog proizvodnog otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog
otpada u 2005. godini iznosi:
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen): 432,00 t
13.798,93 t
Tarno – Ivanić Grad
Na odlagalištu otpada Tarno temeljem dobivenih podataka sveukupno je odloženo 30.000 t otpada.
Prijavljena ukupna količina odloženog komunalnog otpada i njemu sličnog neopasnog proizvodnog
otpada koji se organizirano skuplja i za reciklažu odvojenog otpada u 2005. godini iznosi:
- komunalni otpad (odvojeno skupljen za reciklažu): ---
- neopasni proizvodni otpad (skupljen i odložen): 815,00 t
7.179,00 t
Trebež - Samobor
Na odlagalištu otpada Trebež sveukupno je odloženo 550.000 m3 otpada.
Otpad se na odlagalište Trebež ne odlaže od 2003. godine već se odvozi i odlaže izvan Županije, odnosno
na odlagalište Jakuševec u Zagrebu.
Tekst trećeg odlomka u potpoglavlju „Čišćenje divljih odlagališta i sanacija bivših“ zamjenjuje se sljedećim
tekstom:
„Tijekom 2004. godine izrađen je popis „divljih odlagališta otpada“ na području Zagrebačke županije.
Popis je izradio Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije u suradnji s nadležnim
upravnim odjelima gradova i općina na području Zagrebačke županije, pod nazivom „Popis otpadom
onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije“. Iz Popisa se izdvajaju
sljedeći podaci:
1. Na području Zagrebačke županije u 8 gradova i 21 općini nalaze se 288 "divljih odlagališta
otpada".
2. Četiri općine dostavile su obavijest da na njihovom području nema "divljih odlagališta otpada",
odnosno da je provedena njihova sanacija.
3. Površine pojedinih "divljih odlagališta otpada" kreću se od 20 m² do 55.000m².
4. Ukupna površina otpadom onečišćenog tla na području Zagrebačke županije iznosi 1.081.067m²,
a prosječna je površina jednog "divljeg odlagališta otpada" 3.766,78m².
5. Količine otpada na pojedinim "divljim odlagalištima otpada" kreću se od 10m³ do 50.000m³.
6. Ukupna količina odloženog otpada na području Zagrebačke županije iznosi 473.369m³, a
prosječna količina na pojedinom "divljem odlagalištu otpada" iznosi 1.643,64m³.
7. Prema vrsti otpada prevladava komunalni otpad, zatim građevinski otpad i bijela tehnika.“
Podnaslov „Opasni i neopasni tehnološki otpad“ mijenja se u „Opasni i neopasni proizvodni otpad“, a tekst ispod
podnaslova mijenja se i glasi:
„Proizvodni otpad je, sukladno Zakonu o otpadu, otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim
otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog
proizvođača. Prvi sustavni podaci o opasnom i neopasnom proizvodnom otpadu započeli su se

prikupljati u Zagrebačkoj županiji temeljem obveze uspostave Katastra onečišćivača. U nastavku se

iznose podaci o količinama prijavljenog proizvedenog, skupljenog i obrađenog neopasnog i opasnog
proizvodnog otpada prijavljenim u Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju, za 2006. godinu
(Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2008.):
Proizvedeno (t) Skupljeno (t) Obrađeno (t)
Neopasni otpad 27 838,30 22 813,12 2 322,02
Opasni otpad 3 644,68 5 493,68 737,40
Podaci o subjektima koji su izvršili prijavu u katastar nalaze se u sljedećoj tablici:
Broj subjekata
Opasni otpad Neopasni otpad

Obrađivač 2 5
Proizvođač 114 136
Sakupljač 7 9
U Zagrebačkoj županiji su se kao proizvođači otpada prijavili gospodarski subjekti iz sljedećih

industrijskih djelatnosti: nafta i plin, drvna, mesna i mesoprerađivačka industrija, auto-servisi,
proizvodnja boja i lakova, proizvodnja baterija, metalna, građevna, prehrambena, farmaceutska, tekstilna i
grafička industrija.
Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni prema Zakonu o otpadu, a
obvezno sadrži jedno ili više svojstava utvrđenih Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
Katalogom otpada i Listom opasnog otpada („Narodne novine“, broj 50/05, 39/09). Tek se dio opasnog
proizvodnog otpada s područja Zagrebačke županije zbrinjava posebno uspostavljenim podsustavima
gospodarenja (proizvođač – ovlašteni sakupljač – ovlašteni obrađivač). Uglavnom se radi o opasnom
otpadu visoke energetske vrijednosti koji se spaljuje u raznim energetskim objektima, cementarama,
ljevaonicama i rafinerijama (otpadna ulja, zauljena ambalaža i sl.).
Ostatak, budući da na području Zagrebačke županije trenutno ne postoji niti jedna građevina za
skladištenje i/ili obradu opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, isto tako niti jedno odlagalište koje
zadovoljava zakonske propise za odlaganje opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, ili se izvozi, ili se
ilegalno odlaže na odlagališta komunalnog otpada, koja nisu adekvatno uređena ni za prihvat
komunalnog otpada, a kamoli opasnog proizvodnog otpada. Neopasni proizvodni otpad također često
završava na odlagalištima komunalnog otpada, odbačen na ilegalne "divlje" deponije, ili "obrađen" na za
okoliš manje prihvatljiv način (paljenje kablova, paljenje poljoprivrednog otpada, itd.).
Također, prema navodu Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, podaci iz Katastra emisija u
okoliš o prijavljenim količinama neopasnog i opasnog otpada za Zagrebačku županiju te o broju
prijavljenih proizvođača, sakupljača i obrađivača, nisu potpuni pa tako niti usporedivi za različite
periode.“
1.1.2.11. ZAŠTITA KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE
A) KULTURNA BAŠTINA
U potpoglavlju 2. „Nepokretna kulturna dobra“ obje tablice zamjenjuju se novim tablicama, kako slijedi:
„Pravni status zaštite kulturnih dobara:
VRSTA PRAVNI STATUS ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

KULTURNIH
DOBARA UPISANO U PREVENTIVNO PRIJEDLOG ZA
REGISTAR ZAŠTIĆENO ZAŠTITU
(EVIDENTIRANO)
POVIJESNA NASELJA
GRADSKA 6 - -
GRADSKO-SEOSKA 3 3 2
SEOSKA 1 8 64
UKUPNO: 10 11 66

POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI

SAKRALNE GR. 106 14 12
STAMBENE GR. 58 13 2
ETNOLOŠKE GRAĐEVINE 13 23
JAVNE GR. 12 12 39
GOSPODAR. GR. 1 4 5
STARI GRADOVI 5 1 3
VOJNE GR. - 1
GRAĐEVINE NISKOGRADNJE - - 4
POV.-MEM. GR. 3 7
JAVNA PLASTIKA 2 4
PARK. I PERIVOJI
UKUPNO: 210 123 73
ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 2 11 29

MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA 2 2 3
KULTURNI KRAJOLIK 2
POKRETNA KULTURNA DOBRA 21 46
NEMARTERIJALNA KULTURNA BAŠTINA 4
SVEUKUPNO: 239 139 163
„Razmještaj kulturnih dobara (upisanih u Registar i zaštićenih rješenjem o Preventivnoj zaštiti) po

gradovima i općinama:
PROSTORNI RAZMJEŠTAJ KULTURNIH DOBARA
POVIJESNE POVIJESNE GRAĐEVINE I SKLOPOVI

GRAD CJELINE ARHEO. MEM.
Općina LOKAL. I PODR. I UKUPNO
etnološke
ZONE OBILJ.
stambeni
gradsko
gradske
sakralni
seoske
gospo-
zgrade
darski
vojni
javni
grad
stari
seoske
DUGO 1 1 1 1 4
SELO
IVANIĆ- 1 5 1 5 2 14
GRAD
JASTREBA 1 21 4 5 2 2 1 36
RSKO
SAMOBOR 1 4 25 30 3 10 3 3 79
SVETA 1 6 4 1 12
NEDELJA
SV. IVAN 1 1 1 16 10 1 1 2 1 34
ZELINA
VELIKA 1 2 7 1 17 5 4 1 5 4 4 51
GORICA
VRBOVEC 1 8 2 1 1 13
ZAPREŠIĆ 3 2 1 1 7
Bedenica 1 1 3 5
Bistra 4 1 1 6
Brckovljani 3 2 1 3 9
Brdovec 2 2 1 1 1 7
Dubrava 2 2
Dubravica 2 2
Farkaševac 1 1
Gradec 2 1 1 4
Jakovlje 2 1 3

Klinča Sela 4 1 5
Krašić 1 8 1 2 12
Kloštar 5 5
Ivanić
Kravarsko 1 2 3
Križ 1 4 2 7
Luka 2 1 1 4
Marija 4 2 1 1 1 1 10
Gorica
Orle 2 2
Pisarovina 6 1 7
Pokupsko 5 5
Preseka 2
2
Pušća 3 1 1 5
Rakovec 1 1 4
2
Rugvica 3 3
Stupnik 2 5 7
Žumberak 3 1 1 1 1 1 8
C) PRIRODNA BAŠTINA
U potpoglavlju „Izvod iz upisnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (popis posebno zaštićenih
dijelova prirode na području obuhvata Zagrebačke županije)“, u prvom odlomku u kojem se navodi „Zakon o
zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94)“,
uz navedeni Zakon dodaje se fusnota koja glasi:

„Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prirode iz 2005. godine („Narodne novine", broj 70/05, 139/08)
prestaje važiti navedeni Zakon iz 1994. godine i njegove izmjene i dopune. Prema novom Zakonu naziv
„zaštićeni dijelovi prirode“ mijenja se u „zaštićene prirodne vrijednosti – zaštićena područja“, a kategorija
zaštite „zaštićeni krajolik“ mijenja naziv u „značajni krajobraz“. Ove se izmjene odnose na cijeli tekstualni
dio Plana, te se neće posebno prikazivati po poglavljima.“
Tekst drugog odlomka koji glasi: „Do danas je ukupno zaštićeno 30 objekata - dijelova prirode Zagrebačke
županije, i to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, zaštićenog krajolika, park-šume, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture u smislu članka 3. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj
30/94 i 72/94).“
zamjenjuje se tekstom koji glasi:

„Do danas su zaštićene 32 prirodne vrijednosti – zaštićena područja, na području Zagrebačke županije, i
to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza, park-šume, spomenika
prirode i spomenika parkovne arhitekture, u smislu članka 8. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine",
broj 70/05, 139/08). Odlukom Županijske skupštine Zagrebačke županije, nakon donošenja Plana 2002.
godine, zaštićene su dvije prirodne vrijednosti: Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru u kategoriji
značajnog krajobraza, te Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu u kategoriji spomenika prirode. Tako
su danas ukupno zaštićene 32 prirodne vrijednosti – zaštićena područja.“
Tablica sa zaštićenim prirodnim vrijednostima dopunjuje se na sljedeći način:
U kategoriji „park prirode“, u retku pod rednim brojem 1. „Zapadni dio Medvednice“, ukupna površina od 22.826
ha zamjenjuje se brojkom 17.938, a površina u Zagrebačkoj županiji koja je iznosila 4.593 ha zamjenjuje se
brojkom 4.033.
U kategoriji „zaštićeni krajolik“ (koja gore navedenom izmjenom postaje „značajni krajobraz“), nakon retka pod
rednim brojem 19. „Okić grad – okolica“ dodaje se novi redak broj 20.

BR KATEGORIJE - OPĆINA/GRAD POVRŠINA POVRŠINA U REG. DATUM

NAZIV (ha) ZAGREBAČKOJ BROJ ZAŠTITE
ŽUPANIJI
20 Turopoljski lug i vlažne Velika Gorica, 3.340,38 3.340,38 12.05.2003.
livade uz rijeku Odru Orle
U kategoriji „spomenik prirode“, nakon retka pod rednim brojem 22. „Velika Gorica – hrast lužnjak“ (koji gore
navedenom izmjenom postaje redak 23.) dodaje se novi redak broj 24.
BR KATEGORIJE - OPĆINA/GRAD POVRŠINA POVRŠINA U REG. DATUM

NAZIV (ha) ZAGREBAČKOJ BROJ ZAŠTITE
ŽUPANIJI
24 Hrast lužnjak u dvorištu Velika Gorica -- -- 29.11.2001.
škole u Rakitovcu
Redni brojevi ostalih redaka mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
U potpoglavlju „Valorizacija zaštićenih dijelova prirode na području Zagrebačke županije“, ispod podnaslova „Park
prirode Zapadni dio Medvednice“, nakon prve rečenice dodaje se novi tekst koji glasi:
„Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode donesen je 13.
veljače 2009. godine („Narodne novine“, broj 25/09). Ovim izmjenama Zakona izmijenjena je granica i
smanjena ukupna površina Parka prirode.“
Rečenica „Ukupna površina parka prirode iznosi 22.826,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagrebačku županiju
je 4.593,22 ha.“ zamjenjuje se rečenicom:
„Ukupna površina parka prirode iznosi 17.938,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagrebačku županiju je
4.033,00 ha.
U potpoglavlju „Valorizacija zaštićenih dijelova prirode na području Zagrebačke županije“, ispod podnaslova
„Zaštićeni krajolik“ (koji naprijed navedenom izmjenom postaje „Značajni krajobraz“), nakon teksta koji opisuje
Okolicu Okić-grada dodaje se novi tekst koji glasi:
„Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru – značajni krajobraz
Odluku o proglašenju ovog područja zaštićenim dijelom prirode Zagrebačka je županija donijela 2003.
godine. (Odluka o proglašenju donesena po Županijskoj skupštini 12. svibnja 2003. godine i objavljena u
„Glasniku Zagrebačke županije“, broj 9/03). Površina značajnog krajobraza je 3.340,38 ha. Turopoljski lug
nosi ime šireg područja koje se proteže od južnih dijelova grada Zagreba do Siska, a od davnina se zvalo
Turopolje. Turopoljski lug smješten je u nizini zapadnog Posavlja i to 30-tak km jugoistočno od Zagreba i
oko 5 km od Velike Gorice, a proteže se prosječno oko 4 km jugozapadno od rijeke Save na prostoru
romboidnog oblika dimenzija 22x8 km.
Na ovom se području razlikuju tri cjeline. To su još uvijek očuvani kompleks poplavnih šuma hrasta
lužnjaka – Turopoljski lug, zatim vlažne livade uz rijeku Odru te prirodni tok rijeke Odre. Ova staništa se
osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica. Tako ovdje obitava oko 220 vrsta ptica, a od onih
najugroženijih treba istaknuti kosca (Crex crex) koji se gnijezdi na vlažnim livadama uz Odru. Ove livade
predstavljaju jedno od deset prirodnih europskih gnjezdilišta ove vrste. U bogatoj fauni Turopljskog luga,
uz ptice kao što su orao štekavac, crna žuna, sova jastrebača i dr., značajno mjesto imaju i sisavci kao
što su šišmiši i alpski voluharić; glecijalni relikt koji, osim Turopolja, na području Hrvatske jedino još
obitava u Motovunskoj šumi u Istri. Rijeka Odra, osim što je nužna za održanje ovih staništa koja prije
svega ovise o režimu podzemnih i poplavnih voda, također se odlikuje i vrijednom ihtiofaunom.“
U istom potpoglavlju, ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon teksta koji opisuje Šupljak - tisu dodaje se novi
tekst koji glasi:
„Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu - spomenik prirode - rijetki primjerak drveća
Odluku o proglašenju hrasta lužnjaka u dvorištu škole u Rakitovcu zaštićenim dijelom prirode
Zagrebačka je županija donijela 2001. godine. (Odluka o proglašenju donesena po Županijskoj skupštini
29. studenog 2001. godine i objavljena u „Glasniku Zagrebačke županije“, broj 22/01). Stablo se nalazi u
dvorištu Područnog razrednog odjeljenja Rakitovec Osnovne škole Vukovina u Velikoj Gorici. Navedeni
hrast lužnjak soliterno je i vitalno stablo koje dominira prostorom, starosti oko 85 godina, visine 18
metara, promjera krošnje 22 metra, obujma 325 cm, a prsnog promjera 103 cm.“

1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE

I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
1.1.3.2. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA
A) OPĆENITO
Prvi odlomak u cijelosti se zamjenjuje tekstom koji glasi:
„Dokumenti prostornog uređenja koji se navode i analiziraju u nastavku ovog poglavlja, a riječ je o
prostornim planovima (bivših) općina, prestali su važiti donošenjem prostornih planova uređenja gradova
i općina iz područja njihova obuhvata. Na području Zagrebačke županije, do početka izrade i donošenja
ovih Izmjena i dopuna Plana, doneseni su svi prostorni planovi uređenja - za svih 9 gradova i 25 općina.
Službena glasila u kojima su objavljene odluke o njihovu donošenju, kao i odluke o donošenju njihovih
izmjena i dopuna, navode se na kraju elaborata u poglavlju Popis i sažetak dokumenata i propisa.“
Tekst koji slijedi nakon prvog odlomka, a kojim se analiziraju građevinska područja i drugi elementi iz prostornih
planova (bivših) općina, ostaje nepromijenjen jer predstavlja polazište za izradu planskih mjera organizacije i
zaštite prostora u daljnjim poglavljima ovog prostornog plana.
1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU

NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE
1.1.4.1. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU

NA DEMOGRAFSKE PODATKE
Tekst, slike i tablice, počevši od četvrtog odlomka do kraja, zamjenjuju se novim, kako slijedi:
„U posljednjem međupopisnom razdoblju ostvaren je pozitivan mehanički saldo od približno 32.000
osoba i prirodni pad kao razlika broja živorođenih i umrlih od -2.416, što pokazuje da Zagrebačka
županija, naročito obližnji gradski prostori i sve veće područje općina, privlači stanovništvo na trajno
doseljavanje iz drugih područja pa i iz samog Zagreba. Međutim, broj živorođenih od stanovništva
prisutnog u zemlji je u opadanju, dok je prirodni prirast stanovništva u inozemstvu s ovog područja u
porastu. Stoga se stječe krivi dojam ako se promatra kretanje prirodnog prirasta ukupnog stanovništva,
tj. zajedno sa stanovništvom u inozemstvu. Prirodni prirast u inozemstvu veći je kako zbog mlađe dobne
strukture tog dijela stanovništva – u reproduktivnoj dobi, tako i zbog manjih stopa mortaliteta, koji je u
tim dobnim skupinama nizak, ali i zbog utjecaja povoljnijih ekonomskih razloga u zemljama useljenja.
Početkom trećeg tisućljeća (2001.- 2007.) prirodna komponenta stanovništva županije pokazuje i dalje
nepovoljna kretanja, premda se taj prirodni pad smanjuje, dok je ukupni neto saldo migracije pozitivan i
iznosio je ukupno 19.592 2.799 osoba prosječno godišnje (vidi sljedeću tablicu).
Prema tome, nakon minimalnog prirodnog rasta stanovništva neposredno nakon rata (1995. i 1996.)
ponovo se nastavljaju negativna kretanja. Tako je broj živorođenih u posljednjih 7 godina (2001.- 2007.)
iznosio ukupno 21.419, tj. povećan je na prosječno 3.060 osoba godišnje, ali uz istodobni broj umrlih od
3.473, ostvaren je prirodni pad u Županiji od ukupno -2.892 ili -413 stanovnika godišnje. On se, izuzev
Dugog Sela, Svete Nedelje, Zaprešića i Velike Gorice, odvija na cijelom ostalom prostoru Županije. To
treba posebno imati na umu radi potrebe poduzimanja različitih, u prvom redu gospodarsko socijalnih
mjera na lokalnoj razini te mjera pronatalitetne politike na državnoj razini s ciljem utjecaja na porast
nataliteta.
Unatoč nepovoljnim vitalnim karakteristikama stanovništva i ukupnim depopulacijskim obilježjima na

rubnom prostoru, u cjelini gledano, Zagrebačka županija ima pozitivan neto migracijski saldo (pozitivnu
razliku između broja doseljenih i odseljenih) od gotovo 20.000 stanovnika, tj. kvantitativno preteže
obujam doseljenih nad odseljenim i negativnim prirodnim kretanjima, utječući tako na ukupan prirast
stanovništva od 16.700 prema podacima Državne statistike. Dakle, stanovništvo Županije prema
demografskoj tipizaciji općeg kretanja pripada imigracijskom tipu stanovništva, što znači da je i
posljednjih desetak godina ostvarena pozitivna stopa međupopisne promjene koja je znatno veća od
utjecaja stope prirodnog kretanja.
Konkretno, radi se o imigracijskom tipu stanovništva kojemu je osnovno obilježje regeneracija

imigracijom, pri čemu je stopa međupopisne promjene znatno veća od stope prirodnog kretanja, odnosno
ostvarenog prirodnog pada.

Prirodno kretanje, saldo migracija u razdoblju 2001.-2007. godine te procjena ukupnog broja stanovnika
2007. godine:
Ukupan Procjena
2001.-2007. Procjena
broj ukupnog
prisutnog
stanovnika broja
Prirodni Ukupni Ukupna stanovništva
2007. stanovnika
Živorođeni Umrli prirast saldo promjena duže od 1
prema 4) krajem
/pad migracija stanovništva
2) 3) godine 5)
statistici 2007.
1 2 3 4 5 6 7 8
Zagrebačka
županija 21.419 24.311 -2.892 19.592 16.700 326.396 5.604 332.000
Gradovi 15.303 15.473 -170 13.026 12.856 227.848 4.246 232.094
Dugo Selo 1.399 882 517 2.588 3.105 17.405 424 17.829
Ivanić-Grad 919 1.206 -287 506 219 14.942 382 15.324
Jastrebarsko 1.033 1.612 -579 521 -58 16.631 12 16.643
Samobor 2.346 2.798 -452 1.782 1.330 37.536 842 38.378
1)
Sv. Nedjelja 1.128 961 167 2.072 2.239 17.745 421 18.166
Sv. Ivan Zelina 1.186 1.556 -370 513 143 16.411 2 16.413
Velika Gorica 4.707 3.806 901 2.122 3.023 66.540 1.570 68.110
Vrbovec 1.036 1.321 -285 589 304 14.962 3 14.965
Zaprešić 1.549 1.331 218 2.333 2.551 25.676 590 26.266
Općine 6.116 8.838 -2.722 6.566 3.844 98.548 1.358 99.906
Bedenica 93 164 -71 -13 -84 1.438 - 1.438
Bistra 418 472 -54 746 692 6.790 23 6.813
Brckovljani 448 468 -20 860 840 7.656 56 7.712
Brdovec 657 740 -83 1.322 1.239 11.526 590 12.116
Dubrava 310 579 -269 104 -165 5.313 2 5.315
Dubravica 91 155 -64 37 -27 1.559 - 1.559
Farkaševac 121 239 -118 -63 -181 1.921 - 1.921
Gradec 254 476 -222 104 -118 3.802 3 3.805
Jakovlje 224 392 -168 178 10 3.962 5 3.967
Klinča Sela 325 431 -106 342 236 5.163 2 5.165
Kloštar Ivanić 451 452 -1 486 485 6.523 18 6.541
Krašić 160 412 -252 -46 -298 2.901 - 2.901
Kravarsko 159 191 -32 143 111 2.094 - 2.094
Križ 451 699 -248 90 -158 7.248 - 7.248
Luka 94 155 -61 45 -16 1.403 - 1.403
Marija Gorica 132 154 -22 249 227 2.316 12 2.328
Orle 117 271 -154 83 -71 2.074 1 2.075
Pisarovina 297 485 -188 354 166 3.863 9 3.872
Pokupsko 168 297 -129 -30 -159 2.333 11 2.344
Preseka 119 223 -104 -12 -116 1.554 - 1.554
Pušća 194 215 -21 140 119 2.603 10 2.613
Rakovec 92 199 -107 30 -77 1.273 - 1.273
Rugvica 498 511 -13 965 952 8.560 428 8.988
Stupnik 204 219 -15 516 501 3.752 188 3.940
Žumberak 39 239 -200 -64 -264 921 - 921
1)
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja
dobiva status Grada.
2)
Tekuća godišnja statistika stanovništva između dva popisa polazi od broja živorođenih i umrlih
temeljem evidencija matičnih knjiga s jedne strane, te prijavljenog i odjavljenog prebivališta pri MUP-u s

druge strane. Tako je dobivena ukupna promjena stanovništva prema statistici (razlika odnosno zbroj
prirodnog prirasta i salda ukupne migracije - unutarnje i vanjske).
3)
Stanovništvo krajem 2007. jednako je stanju popisa 2001. plus ukupna promjena u razdoblju 2001.-2007.
4)
Pored stanovništva u stupcu 6 koje ima prijavljeno prebivalište na ovom području boravi i dio
stanovništva duže od godinu dana koje nije prijavilo prebivalište kroz službene evidencije, također se
mora voditi računa i o dijelu neodjavljenog stanovništva koje boravi u inozemstvu ili na drugim
područjima Hrvatske kraće od godinu dana. Ovo stanovništvo prema usvojenoj metodologiji EUROSTAT-
a također se ubraja u ukupan broj stanovnika na dotičnom području. Procjenjuje se da je takvog
stanovništva na području županije 2007. bilo oko 5.600, što je boravilo pretežito na razvijenijem dijelu
gradova i općina.
5)
Ukupan broj stanovnika krajem 2007. jednak je broju stanovnika prema statističkim evidencijama na
koji je dodano prisutno stanovništvo dulje od godinu dana te odsutno kraće od godinu dana (kolona 6+7).
Slika a) Slika b)
Godina
4.000 0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
3.500 -100
3.000
Natalitet / mortalitet
-200
2.500
Prirodni prirast
2.000 -300
Živorođeni
1.500 -400
1.000 Umrli -500
500
-600
0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Godina Prirodni prirast / pad
Slika a) Kretanje broja živorođenih i umrlih u Županiji u razdoblju 2001. - 2007.

Slika b) Prirodno kretanje u Županiji u razdoblju 2001. - 2007.
Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Br. 7.1.1 u razdoblju 2001. - 2007., DZS, Zagreb
Pozitivna migracijska kretanja zbivaju se na području svih gradova, ali i općina, izuzev Bedenice,
Farkaševca, Krašića, Pokupskog, Preseke i Žumberka. Rezultat navedenih kretanja obiju komponenti
stanovništva u posljednjem sedmogodišnjem razdoblju je porast ukupnog broja stanovnika Županije za
22.304 ili za 3.186 osoba prosječno godišnje.
Stanovništvo Županije karakterizira demografska starost jer je udio mladih (0 – 19 g.) prema popisu iz
2001. iznosio 24,3 %, a udio starih (60 i više godina) 19,4 %, što znači da je starije od zagrebačkog
stanovništva, a nešto mlađe od hrvatskog prosjeka. Pri tome su gradovi imali mlađe stanovništvo, a
općine, pogotovo periferne i pogranične, znatno stariju populaciju. Kritična vrijednost indeksa starenja je
40,0% ili koeficjent 0,40. Kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost znači da je dotično stanovništvo zašlo
u proces starenja. Starenje u Zagrebačkoj županiji inače predstavlja dugoročan proces jer je indeks
starosti u porastu i 2001. godine je bio ukupno 79,8 % u gradovima nešto niži (73,4%), a u općinama čak
91,4 %.
Prema demografskim procjenama (dr. A. Akrap i dr. J. Gelo: Društvena istraživanja, Zagreb, broj 43-44,
1999.) o broju stanovništva Republike Hrvatske i županija u razdoblju 1991. do 1998., kao i prema novijim
istraživanjima, proizlazi da je Zagrebačka županija jedna od triju županija (uz Istarsku i Splitsko –
dalmatinsku) koje su, uključujući minimalan porast i u Gradu Zagrebu, ostvarile porast prisutnog
stanovništva na svom području od sredine 1991. do 2001. godine. Tome je svakako doprinijela i činjenica
što prostor ove Županije uglavnom nije bio zahvaćen neposrednim ratnim opasnostima, izuzev južnog,
pokupskog dijela, a i nalazi se u blizini Grada Zagreba. Od ukupnog stanovništva, 52% su žene a 48% su
muškarci. Takva spolna struktura ostala je gotovo ista kao 1991., premda je zbog ratnih i poratnih
posljedica u razdoblju 1992.-1997. udio žena bio nešto povećan (na 52,3%). Glede starosne strukture
proizlazi da doseljeno stanovništvo na ovo područje 90-ih godina nije bilo pretežito mlađe kao obično,
već podjednako svih dobnih skupina, od najmlađih do najstarijih.
Dobna struktura stanovništva, prema Popisu stanovništva iz 2001. godine:

Glavne dobne skupine

Broj
Indeks
stanovnika 0 - 19 20 - 59 60 i više nepoznato
starosti
2001.
Broj % Broj % Broj % Broj %
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 309.696 75.109 24,3 172.620 55,7 59.962 19,4 2.005 0,6 79,8
GRADOVI: 199.486 48.629 24,4 113.322 56,8 36.128 18,1 1.407 0,7 73,4
1. DUGO SELO 14.300 3.957 27,7 8.122 56,8 2.172 15,2 49 0,3 54,9
2. IVANIĆ-GRAD 14.723 3.643 24,7 8.127 55,2 2.919 19,9 34 0,2 80,1
3. JASTREBARSKO 16.689 3.744 22,4 8.870 53,2 3.975 23,8 100 0,6 106,2
4. SAMOBOR 36.206 8.458 23,4 20.575 56,8 7.062 19,5 111 0,3 83,5
5. SVETI IVAN ZELINA 16.268 3.793 23,3 8.629 53,0 3.749 23,1 97 0,6 98,8
6. VELIKA GORICA 63.517 15.576 24,5 37.220 58,6 9.928 15,6 793 1,3 63,7
7. VRBOVEC 14.658 3.698 25,2 7.870 53,7 2.985 20,4 105 0,7 80,7
8. ZAPREŠIĆ 23.125 5.760 24,9 13.909 60,2 3.338 14,4 118 0,5 58,0
OPĆINE: 110.210 26.480 24,0 59.298 53,8 23.834 21,6 598 0,6 91,4
1. BEDENICA 1.522 377 24,8 758 49,8 386 25,4 1 0,0 102,4
2.BISTRA 6.098 1.544 25,3 3.387 55,5 1.128 18,5 39 0,7 73,1
3.BRCKOVLJANI 6.816 1.955 28,7 3.672 53,9 1.155 16,9 34 0,5 59,1
4. BRDOVEC 10.287 2.449 23,8 5.893 57,3 1.890 18,4 55 0,5 77,2
5. DUBRAVA 5.478 1.265 23,1 2.841 51,9 1.347 24,6 25 0,4 106,5
6.DUBRAVICA 1.586 370 23,3 815 51,4 392 24,7 9 0,6 105,9
7. FARKAŠEVAC 2.102 511 24,3 1.016 48,3 556 26,5 19 0,9 108,8
8. GRADEC 3.920 957 24,4 2.000 51,0 950 24,3 13 0,3 99,3
9. JAKOVLJE 3.952 922 23,3 2.169 54,9 834 21,1 27 0,7 90,5
10. KLINČA SELA 4.927 1.061 21,5 2.689 54,6 1.169 23,7 8 0,2 110,2
11. KLOŠTAR IVANIĆ 6.038 1.580 26,2 3.296 54,6 1.132 18,7 30 0,5 71,6
12. KRAŠIĆ 3.199 660 20,6 1.515 47,4 1.012 31,6 12 0,4 153,3
13. KRAVARSKO 1.983 544 27,4 973 49,1 444 22,4 22 1,1 81,6
14. KRIŽ 7.406 1.675 22,6 4.002 54,0 1.700 23,0 29 0,4 101,5
15. LUKA 1.419 347 24,5 721 50,8 349 24,6 2 0,1 100,6
16. MARIJA GORICA 2.089 456 21,8 1.209 57,9 411 19,7 13 0,6 90,1
17. ORLE 2.145 467 21,8 1.041 48,5 591 27,6 46 2,1 126,6
18. PISAROVINA 3.697 721 19,5 1.838 49,7 1.121 30,3 17 0,5 155,5
19. POKUPSKO 2.492 556 22,3 1.190 47,7 732 29,4 14 0,6 131,7
20. PRESEKA 1.670 358 21,4 825 49,4 476 28,5 11 0,7 133,0
21. PUŠĆA 2.484 546 22,0 1.416 57,0 512 20,6 10 0,4 93,8
22. RAKOVEC 1.350 291 21,6 666 49,3 390 28,9 3 0,2 134,0
23. RUGVICA 7.608 2.128 28,0 4.101 53,9 1.311 17,2 68 0,9 61,6
24. STUPNIK 3.251 815 25,1 1.843 56,7 590 18,1 3 0,1 72,4
25. SVETA NEDELJA* 15.506 3.777 24,3 8.918 57,5 2.723 17,6 88 0,6 72,1
26. ŽUMBERAK 1.185 148 12,5 504 42,5 533 45,0 - - 360,1
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.

* Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 2006. godine Sveta Nedelja dobiva
status Grada. U ovoj tablici navedena izmjena se ne prikazuje, jer se podaci odnose na 2001. godinu (godina
Popisa stanovništva) – dakle prije stupanja na snagu novog Zakona.“

Vidljivo je da novodoseljeno stanovništvo u Županiju 90-ih godina nije doprinijelo porastu mladog
stanovništva (0-19 g.), ali je u određenoj mjeri doprinijelo demografskoj obnovi nekih područja, do sada
depopulacijskih općina, kojih je sada manje nego 1991. Ipak je novodoseljeno stanovništvo smješteno
pretežno u prostor aglomeracijskog područja Županije. O tome govore i sljedeći podaci:
Ukupno stanovništvo naselja Zagrebačke županije i Grada Zagreba 1991. i 2001. godine:
UKUPAN BROJ STANOVNIKA

NASELJA
INDEKSI  STOPE
PROSTORNE CJELINE
2001./1991. RASTA
1991. 2001.
1. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA 282.989 309.696 109,4 0,91
2. AGLOMERACIJSKI DIO Z.
ŽUPANIJE – VANJSKI DIO Z. 142.626 163.209 114,4 1,32
AGLOMERACIJE
3. GRAD ZAGREB 777.826 779.145 100,2 0,00
4. ZAGREBAČKA
920.452 942.354 102,4 0,20
AGLOMERACIJA (2+3)
5. OSTALO PODRUČJE
140.363 146.487 104,4 0,39
ZAGREB. ŽUPANIJE
6. ZAGREBAČKI PROSTOR (1+3)

1.060.815 1.088.841 102,6 0,30
Z. REGIJA
Izvor: Knjiga popisa stanovništva 1991., Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Znakovito je da povećani mehanički priljev stanovništva u Županiji tijekom 1991.-2001. nije dao očekivani
doprinos porastu prirodnog prirasta u zemlji, već se ostvaruje prirodni pad odnosno više umrlih nego
živorođenih. Prirodni prirast odseljenoga stanovništva s ovog područja u inozemstvu je u porastu. To je
očiti dokaz da demografska kretanja nisu autonomna već bitno ovisna o općim društveno gospodarskim
okolnostima u kojima ljudi žive. Natalitet je bio iznimno nizak u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1994. da
bi 1995. i 1996. bio ostvaren minimalni rast, uz daljnji prirodni pad u godinama nakon toga.
Najnovije procjene stanja dobne strukture govore da je udio mladih (0-19 g.) početkom 2001. smanjen na
24,3%, dok je udio starih (60 i više g.) porastao na 19,4% u ukupnom stanovništvu. Proizlazi da je ukupno
doseljeno stanovništvo u proteklom razdoblju ipak pretežno srednje starosne dobi (20-59 godina). Kao
polaznu osnovu za planiranje gospodarskog, zdravstvenog, prosvjetnog, socijalnog i drugog razvitka,
važno je imati na umu strukturu stanovništva po dobi i ekonomsku strukturu stanovništva županijskog
prostora.
Struktura stanovništva Zagrebačke županije 1991. i 2001. godine:
Mlado Fertilno Radno sposobno Postradno Staro

Godina stanovništvo stanovništvo stanovništvo stanovništvo stanovništvo
+ +
(0-19 g.) (15-49 g.) (M=15-64, Ž=15-59 g.) (Ž 60 ; M 65 ) (60 i više g.)
1991. 26,6 24,0 62,0 18,3 18,6
2001. 24,3 25,0 65,2 16,7 19,4
Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 1991., Popis stanovništva,
kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
U idućim godinama, uz doprinos pomlađivanju novodoseljenih stanovnika Županije, očekuje se i

povećani prirodni prirast na užem području Županije, budući da isto ima iznadprosječni udio doseljenog
tj. mlađeg stanovništva. U razdoblju za koje se donosi ovaj Plan također se predviđa daljnji, nešto
umjereniji rast udjela doseljenih u ukupnom stanovništvu Zagrebačke županije, čemu će doprinijeti
objektivna činjenica da se veći dio imigranata prema Zagrebu preusmjerava na područje Zagrebačke
županije. Stoga je važno stvarati što bolje uvjete, prostorno-urbanističke i druge, radi podizanja
vrijednosti prostora Županije i to ne samo u gradovima već i u općinama, na širem prostoru Županije,
podržavajući tako ravnomjerniji razmještaj stanovništva.“

II.1.2.2. IZMJENE U DIJELU „CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA“
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ
Treći odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
„Polaznu osnovu za prognoze budućih demografskih kretanja čine rezultati popisa stanovništva 2001.,
demografska kretanja i ocjene iz razdoblja 2001 - 2007., ciljevi Nacionalnog programa demografskog
razvitka iz 1996., Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategija i programi
održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke županije te ciljevi i programi ukupnog razvitka Županije u
idućem razdoblju.“
Peti i šesti odlomak zamjenjuju se novim tekstom, kako slijedi:
„Procjenjujemo da će stanovništvo Zagrebačke županije od 2001. do 2015. godine rasti po prosječnoj

godišnjoj stopi od 1,07 %, s tim da će u obližnjim gradovima (Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor,
Zaprešić i Ivanić-Grad) te u vezanom području općina ili tzv. vanjskom području Zagrebačke
2
aglomeracije , rasti znatno dinamičnije (indeks = 121,2) i to po stopi od 1,37 % prosječno godišnje. Tako
bi na ovom dijelu Županije do 2015. živjelo 244.150 stanovnika, dok bi stanovništvo ostalog dijela
Županije u ukupnosti gledano raslo nešto sporije (indeks = 107), odnosno po stopi od 0,48, gdje bi živjelo
115.850 stanovnika.
Prema tome, na cjelokupnom prostoru Zagrebačke županije živjelo bi 360.000 ukupnog stanovništva s
kojim treba računati u prostornom razvoju. Na Zagrebačkom prostoru (Grad Zagreb i Zagrebačka
županija) bilo bi tada ukupno oko 1.180.000 stanovnika.“
2.2.3.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA
A) CESTOVNI PROMET
Prvi odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagrebačke županije istovjetne su smjernicama
razvitka cestovne infrastrukture Republike Hrvatske, a to su: izgradnja autocesta Zagreb - Velika Gorica -
Sisak, Vrbovec - Bjelovar - Virovitica - Mađarska i Vrbovec - Križevci - Koprivnica - Mađarska."
Peti odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"S ciljem poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa, potrebno je izgraditi obilaznice gradova Zaprešića,
Ivanić-Grada, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline. Brza cesta Sveta
Helena – Vrbovec ujedno će biti obilaznica grada Vrbovca."
Peti odlomak zamjenjuje se novim tekstom, kako slijedi:
"Planira se izgradnja sljedećih pruga od značaja za lokalni promet:
2
Aglomeracijski prostor Zagrebačke županije ili vanjski prostor ukupne Zagrebačke aglomeracije prema
prognozama demografskog i ukupnog razvoja do 2015. godine uključuje ne samo područje gradova
Dugog Sela, Samobora, Svete Nedelje, Velike Gorice i Zaprešića te općina Stupnik i Rugvica već i
proširenje dosadašnjeg poimanja aglomeracijskog prostora za općine Brckovljani, Brdovec, Bistra i Grad
Ivanić-Grad. Ukupan prostor Zagrebačke aglomeracije podrazumijeva područje Grada Zagreba i
aglomeracijski prostor Zagrebačke županije. Termini su uzeti prema dr. S. Žuljiću: “O pristupu
procjenama i prognozama aktualnih demografskih kretanja u Gradu Zagrebu”, Zagreb, veljača 1998.

 Gradec (odvajanje od pruge Zagreb – Koprivnica) - Sv. Ivan Žabno (te dalje priključenje na prugu
Križevci – Bjelovar),
 željeznička pruga koja ide trasom bivše samoborske uskotračne željeznice Podsused – Sveta Nedelja
- Samobor – Bregana,
 Zagreb GK - Domovinski most - Velika Gorica - Donja Lomnica,
 Zdenčina - Pisarovina."
2.2.3.7. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
Ovo se poglavlje u cijelosti zamjenjuje sljedećim tekstom:
„Ciljevi gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji temelje se na odredbama Zakona o otpadu

(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), a proizlaze iz sljedećih dokumenata:
– Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05),
– Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne
novine“, broj 85/07)
– Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08).
Osnovne pretpostavke za gospodarenje otpadom u Zagrebačkoj županiji su:

- osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih ciljeva
uzimajući u obzir regionalne specifičnosti Zagrebačke županije i
- osigurati isplativi sustav gospodarenja otpadom u skladu s nacionalnim i međunarodnim
standardima.
Sustav mora objediniti niz mjera i metoda od kojih svaka ima specifičnu ulogu u planu gospodarenja
otpadom.
Osnovni koncept gospodarenja otpadom obuhvaća:

- unapređenje izbjegavanja otpada,
- smanjenje količina otpada za odlaganje,
- poboljšanje odlaganja na odlagalištima,
- poboljšanje gospodarenja otpadom,
- ostvarenje bolje međugradske i međuopćinske suradnje i
- poboljšanje nadzora i praćenja gospodarenja otpadom.
U procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne)

samouprave trebaju:
- donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama,
- prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,
- uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz
mogućnost udruživanja sa drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje,
- prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima,
- stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda,
- sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.
Za ostvarenje cilja „Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO (izbjegavanje,
vrednovanje – oporaba, odlaganje)“ posebno se izdvajaju sljedeće mjere navedene u Strategiji
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske:
a) Izrada programa gradnje i standarda građevina i postrojenja i njihova unošenja u prostorne planove:
- polazeći od snimke stanja i strateških opredjeljenja napraviti plan unapređivanja mreže građevina
i postrojenja za skupljanje, skladištenje, oporabu, predobradu, obradu i odlaganje otpada, s
utvrđenim lokacijama, prioritetima, nosiocima aktivnosti, načinom financiranja i rokovima,
- prigodom određivanja lokacija prednost dati postojećim podobnim lokacijama iz sustava
gospodarenja otpadom,
- propisati uvjete i zahtjeve za izdavanje dozvola za građevine i postrojenja polazeći od propisa
EU-a, propisati posebne uvjete za izdavanje dozvola za pojedine vrste postrojenja (energane na
otpad, odlagališta inertnog otpada, odlagališta komunalnog otpada, odlagališta opasnog otpada,
skladišta opasnog otpada, biokompostane i sl.), te monitoring i kontrolu njihovoga rada.
b) Gospodarenje neopasnim otpadom:

- planirati, projektirati, sagraditi i uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom,
prvenstveno komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom, na temelju dogovaranja jedinica

područne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih

odlagališta,
- u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije,
itd., uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i druge oblike
financiranja,
- usporedo s otvaranjem županijskih centara, provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih
i nepotrebnih odlagališta komunalnog i drugog otpada na područjima koja im gravitiraju, u
skladu s definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja otpadom jedinica
područne (regionalne) i lokalne samouprave,
- regionalni centri koji nastaju dogovorom pojedinih zainteresiranih županija, čije je formiranje u
nekim dijelovima Hrvatske već započelo, organizirat će se u skladu s ekološkim, ekonomskim i
sociološkim parametrima,
- planirati, projektirati i sagraditi 1 – 4 energane na otpad, u prvoj fazi u Zagrebu, s time da će se
lokacije za gradnju ostalih utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i
načinima gospodarenja otpadom.
c) Gospodarenje inertnim otpadom:

- planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za
građevinski otpad, bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih odlagališta;
- u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu građevinskog otpada i drugoga inertnog
otpada, uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
d) Gospodarenje opasnim otpadom:

- zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće riješiti u cijelosti bez uvođenja termičke obrade,
- predvidjeti 1-2 lokacije centara za gospodarenje opasnim otpadom na području Republike
Hrvatske koji uključuju termičku obradu i fizikalno-kemijsku obradu; lokacije će se utvrditi nakon
provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja opasnim otpadom, te
analizom i ispitivanjem svake predložene lokacije.“

II.1.2.3. IZMJENE U DIJELU „PLAN PROSTORNOG UREĐENJA“
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA
Prvi odlomak ovog poglavlja zamjenjuje se tekstom koji glasi:
„Sukladno obvezama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, navedenima u

poglavlju 1. Polazišta, te Ciljevima prostornog razvoja utvrđenim u poglavlju 2. tekstualnog dijela Plana,
cjelokupni prostor Zagrebačke županije, veličine 3058,15 km2, s planiranih 360.000 prisutnih stanovnika,
čini jedinstvenu plansku cjelinu, te se uređuje temeljem ovog Plana i planova užeg područja usklađenih s
odredbama ovog Plana.“
U potpoglavlju „Prostor za razvoj naselja“ prvi odlomak zamjenjuje se tekstom koji glasi:
„U Prostornom planu Zagrebačke županije, na kartografskom prikazu broj 1, ucrtano je svih 697 naselja
Županije, sukladno Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne
novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07).“
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI OD ZNAČAJA ZA

ŽUPANIJU I DRŽAVU
3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI
F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Tekst drugog odlomka zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:
„Prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo, od travnja
2009. godine, utvrđene zalihe mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na kojima se izvode
rudarski radovi iznose za:
- tehničko-građevni kamen oko 14. 784. 800 m3
- građevni pijesak i šljunak oko 28. 435. 156 m3
- ciglarsku glinu oko 3. 189. 946 m3
- keramičku glinu oko 194. 740 t¨“
Tekst u trećem odlomku, drugoj točki, koji glasi: „Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina moći će se
odrediti tek nakon izrađene i prihvaćene Studije društveno-gospodarskog značenja, potreba i opravdanosti
eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijele Županije.“
„Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina moći će se planirati u prostornim planovima uređenja
velikih gradova, gradova i općina prema odredbama iz ovog Plana.“
Tekst četvrtog odlomka zamjenjuje se sljedećim tekstom:
„Za područje Zagrebačke županije izrađena je i, po predstavničkom tijelu, usvojena „Studija društveno-
gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije“ (Oikon,
veljača 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 2/05). U skladu s prioritetnim mjerama koje
navodi ova Studija, a koje se razrađuju Akcijskim planom za njihovu provedbu („Glasnik Zagrebačke
županije“, broj 10/05), utvrđena je mogućnost planiranja novih lokacija za iskorištavanje mineralnih
sirovina pod uvjetima koji se navode u Odredbama za provođenje ovog Plana.
Također je, tijekom 2009. godine, izrađen „Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih
sirovina na području Zagrebačke županije“ (Hrvatski geološki institut, ožujak 2009. godine), koji utvrđuje
nultu i ograničenu geološku potencijalnost mineralnih sirovina na području Županije. Izrađen je u obliku
GIS projekta, u mjerilu 1:100.000 te, zajedno s gore navedenom Studijom, čini jedinstvenu rudarsko-
geološku studiju Zagrebačke županije.“

3.4. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
3.4.1. PROGNOZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA DO 2015. GODINE
Ovo poglavlje u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:
„Projekcija stanovništva Županije do 2015. godine dana je na temelju prethodnih demografskih

istraživanja, konačnih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u Županiji, ali i
na osnovi prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i važnom
susjedstvu. Dugoročne prognoze stanovništva treba uzeti samo kao aproksimativne odnose i tendencije,
jer su uvjetovane budućom realizacijom mnoštva planiranih društvenih i ekonomskih činitelja u danom
prostoru i njegovu širem okruženju.
Prognoza stanovništva Županije do 2015. godine:
Ukupan broj stanovnika naselja  god. stopa

Indeksi
Područje Županije rasta 2001.-
2015./2001.
2001. 2015. 2015.
1. Gradovi* 199.486 251.900 126,3 1,66
2. Općine * 110.210 108.100 98,1 -0,15
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA – ukupno (1+2) 309.696 360.000 116,2 1,07
* 2001. godine Sveta Nedjelja bila je u skupini općina, a 2015. u skupini gradova (NN br. 86/2006.), što sa svoje strane u
planskoj godini znatno utječe na apsolutni i relativni porast udjela gradova, a opadanje ukupnog stanovništva općina i
njihova učešća u stanovništvu Županije.
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002., Statistička priopćenja Državnog zavoda za
statistiku u razdoblju 2001.-2007., „Demografska obilježja i projekcije Zagreba i njegove okolice, u okviru projekta
„Studija izvodljivosti i opravdanosti izgradnja cestovnog tunela kroz Medvednicu i pratećih objekata“, Građevinski
fakultet Zagreb, 2005.
Ostvareni mehanički prirast iz razdoblja 1991.- 2001. utjecao je na priljev u radni kontingent stanovništva,
a očekuje se da će nakon izlaska iz faze gospodarske regresije i problema privatizacije i restrukturiranja,
utjecati i na prirodni prirast stanovništva, nakon 2005.godine. Uz to, sve veći broj novodoseljenog
stanovništva prema Zagrebu preusmjeravat će se direktno na prostor Zagrebačke županije.
Do 2015. ukupan broj prisutnog stanovništva na području Županije planira se da će dostići 360.000
osoba, tj. kretat će se dinamičnijim stopama rasta od ostvarenih u razdoblju 1991.-2001. To će i dalje biti
dinamičnije od rasta zagrebačkog stanovništva. Pri tome će gradovi rasti po znatno većoj stopi (1,66) od
općina (-0,15), na što je uvelike utjecala činjenica prelaska Svete Nedelje u gradove, dok će se ukupno
stanovništvo na razini Županije u planskom razdoblju kretati po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 1,07.
U planskom razdoblju do 2015. godine najintenzivnije će demografski rasti područje grada Dugog Sela s
općinama Brckovljani i Rugvica, zatim Stupnik, Zaprešić s općinama Bistra i Brdovec te grad Sveta
Nedelja.
Glede općeg tipa kretanja stanovništva do 2015. za Županiju u cjelini planira se prelaženje s obilježja
regeneracije imigracijom u obilježje čiste ekspanzije imigracijom, tj. prirast stanovništva ubuduće bio bi
rezultat kako pozitivnog salda migracije, tako i prirodnog prirasta. Također se očekuje da će nova
regionalna politika u Hrvatskoj s ciljem uravnoteženijega razvoja na cjelokupnom hrvatskom prostoru, na
primjeru ove Županije, uskoro dati još zapaženije pozitivne rezultate. To će rezultirati smanjenjem
doseljavanja u Zagreb, odnosno na njegovo uže područje, u korist dinamičnijega demografskog i
ukupnog rasta i razvoja širega Zagrebačkog prostora, posebno razvoja srednjih, malih i manjih gradova i
inicijalnih razvojnih središta u okviru sociogospodarske odnosno funkcionalne regije Zagreba.
Ocjenjuje se da će najveći demografski rast i ukupnu pozitivnu preobrazbu doživjeti tzv. prijelazna,
naselja, do sada jače i slabije urbanizirana, posebno ona smještena između granica Grada Zagreba i
središnjih gradskih naselja u Županiji. Ovaj prostor tako će postati atraktivniji za gospodarske i druge
investitore, pa i za naseljavanje novog stanovništva. Zato se i ovim Planom stvaraju preduvjeti za
uvođenje većeg broja radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu različitih djelatnosti te
poljodjelstvu, rast zapošljavanja, a time i relativno smanjivanje dnevnih migracija prema Zagrebu.

U sljedećoj tablici daje se prognoza stanovništva po gradovima i općinama Županije do 2015. godine,
proširena dugoročnom prognozom do 2031. godine:
Prosječne
Ukupan broj stanovnika Indeksi
Županija / stope rasta
naselja popisa
Gradovi/ Općine
Prognoza Prognoza
Popis 2001. 2015./2001. 2031./2015. 2001.-2015. 2015.-2031.
2015. 2031.
Zagrebačka
županija 309.696 360.000 386.000 116,2 107,2 1,07 0,42
Gradovi – ukupno 199.486 251.900 273.300 126,3 108,5 1,66 0,54
Dugo Selo 14.300 23.000 26.000 160,8 113,0 3,46 0,77
Ivanić-Grad 14.723 16.300 17.000 110,7 104,3 0,75 0,25
Jastrebarsko 16.689 17.200 17.500 103,1 101,7 0,21 0,12
Samobor 36.206 40.400 43.800 111,6 108,4 0,81 0,48
Sveti Ivan Zelina 16.268 16.800 17.000 103,3 101,2 0,21 0,06
Velika Gorica 63.517 71.500 77.000 112,6 107,7 0,88 0,48
Vrbovec 14.658 16.700 17.000 113,9 101,8 0,94 0,12
Zaprešić 23.125 30.000 35.000 129,7 116,7 1,89 0,99
Sveta Nedelja* 20.000 23.000 129,0 115,0 1,84 0,88
Općine – ukupno 110.210 108.100 112.700 98,1 104,3 -0,15 0,25
Bedenica 1.522 1.350 1.170 88,7 86,7 -0,83 -0,87
Bistra 6.098 7.500 7.700 123,0 102,7 1,49 0,18
Brckovljani 6.816 9.000 11.000 132,0 122,2 2,00 1,25
Brdovec 10.287 12.250 13.500 119,1 110,2 1,25 0,60
Dubrava 5.478 5.680 5.700 103,7 100,4 0,28 0,00
Dubravica 1.586 1.630 1.650 102,8 101,2 0,21 0,06
Farkaševac 2.102 2.200 2.000 104,7 90,9 0,35 -0,58
Gradec 3.920 4.100 3.900 104,6 95,1 0,35 -0,32
Jakovlje 3.952 4.200 4.250 106,3 101,2 0,42 0,06
Klinča Sela 4.927 5.480 6.000 111,2 109,5 0,75 0,60
Kloštar Ivanić 6.038 7.100 8.000 117,6 112,7 1,19 0,77
Krašić 3.199 3.300 2.900 103,2 87,9 0,21 -0,80
Kravarsko 1.983 2.180 2.300 109,9 105,5 0,68 0,37
Križ 7.406 7.700 7.500 104,0 97,4 0,28 -0,19
Luka 1.419 1.500 1.450 105,7 96,7 0,42 -0,19
Marija Gorica 2.089 2.400 2.600 114,9 108,3 1,00 0,48
Orle 2.145 2.250 2.000 104,9 88,9 0,35 -0,73
Pisarovina 3.697 4.100 4.300 110,9 104,9 0,75 0,31
Pokupsko 2.492 2.600 2.500 104,3 96,2 0,28 -0,26
Preseka 1.670 1.700 1.580 101,8 92,9 0,14 -0,45
Pušća 2.484 2.760 3.000 111,1 108,7 0,75 0,54
Rakovec 1.350 1.420 1.200 105,2 84,5 0,35 -1,01
Rugvica 7.608 10.000 11.000 131,4 110,0 1,95 0,60
Stupnik 3.251 4.500 5.000 138,4 111,1 2,33 0,65
Sveta Nedelja* 15.506
Žumberak 1.185 1.200 500 101,3 41,7 0,07 -5,30
* 2001. godine Sveta Nedelja bila je u skupini općina, a 2015. u skupini gradova (NN br. 86/2006.), što u planskoj godini
znatno utječe na apsolutni i relativni porast udjela gradova, a opadanje ukupnog stanovništva općina i njihova učešća
u stanovništvu Županije. Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Prognoze: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije 2009. (N. A.).
Sastav ili struktura stanovništva čini populacijski okvir budućih kretanja razvoja gospodarstva,
djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog školstva, srednjih i visokih škola, zdravstva i socijalne skrbi,
umirovljeničkih kapaciteta i ukupne društvene brige o pojedinim dijelovima stanovništva odnosno
zadovoljavanju njihovih potreba.

Do 2015. godine planira se sljedeća struktura ukupnog stanovništva Županije:
 mladež predškolske dobi (0-6 g.) 7,2 %

 osnovnoškolske dobi (7-14 g.) 9,9 %
 srednjoškolske dobi (15-19 g.) 7,2 %
 visokoškolske dobi (20-24 g.) 6,5 %
 radno sposobno stanovništvo (15+) 74,5 %
 postradni dio stanovništva (Ž 60+; M 65+) 16,9 %
 staro stanovništvo (60+ g.) 19,5 %
U odnosu na 2001., pogotovo na 1991., povećat će se udio radno sposobnog stanovništva, ali i mladog
stanovništva, a smanjiti udio starih iznad 60 godina. Županija će i dalje imati rezerve radno sposobnog
stanovništva koje bi se različitim stimulativnim mjerama za veće zapošljavanje i rast gospodarstva
trebalo znatno više radno angažirati i to na vlastitom prostoru.
Glede strukture stanovništva srednjoškolske i visokoškolske dobi kao osnove za planiranje kapaciteta u
tim djelatnostima, kao i planiranja zdravstva, ustanova za brigu o starijim osobama i drugih javnih
ustanova, treba imati na umu da je stanovništvo Županije te dobi do sada koristilo dio sadržaja različitih
javnih – društvenih djelatnosti na području Grada Zagreba. Kako je osnovni cilj ravnomjerniji razvoj na
cijelom prostoru Županije i rasterećenje Zagreba, to treba težiti daljnjoj izgradnji kapaciteta središnjih
funkcija na širem prostoru Županije, bliže mjestu stanovanja, naročito u manjim lokalnim središtima.“
3.4.2. SUSTAV PLANIRANJA NASELJA
U odlomku koji prethodi tablicama koje daju prognoze broja stanovnika do 2015. godine po subregionalnim
područjima, a koji počinje riječima „U ustrojstvu prostora Zagrebačke županije“, riječi „prema prvim rezultatima
popisa 2001.“ zamjenjuju se riječima „prema konačnim rezultatima popisa 2001.“.
Tablice koje slijede nakon ovog odlomka u cijelosti se zamjenjuju sljedećim tablicama:
„SUBREGIONALNO PODRUČJE SAMOBORA

čije utjecajno i gravitacijsko područje čine sljedeće jedinice lokalne samouprave:

Grad/Općina Površina Popis 1991 Popis 2001. Prognoza 2015.
(km2)
Grad Samobor 250,73 35.017 36.206 40.400
Općina/ Grad
Sv.Nedelja* 41,43 12.988 15.506 20.000
Općina Stupnik 23,20 2.536 3.251 4.500
UKUPNO 315,36 50.541 54.963 64.900
* 2006. godine općina Sveta Nedelja dobila je status grada (NN 86/2006.)
SUBREGIONALNO PODRUČJE ZAPREŠIĆA


2
(km )
Grad Zaprešić 52,60 20.720 23.125 30.000
Općina Bistra 52,74 5.512 6.098 7.500
Općina Brdovec 37,27 8.762 10.287 12.250
Općina Dubravica 20,46 1.519 1.586 1.630
Općina Jakovlje 35,71 3.819 3.952 4.200
Općina Luka 17,17 1.373 1.419 1.500
Općina Marija Gorica 17,10 1.923 2.089 2.400
Općina Pušća 18,20 2.273 2.484 2.760
UKUPNO 251,25 45.901 51.040 62.240

SUBREGIONALNO PODRUČJE VELIKE GORICE


2
(km )
Grad Velika Gorica 328,65 56.884 63.517 71.500
Općina Kravarsko 58,03 1.842 1.983 2.180
Općina Orle 57,61 2.214 2.145 2.250
Općina Pokupsko 105,73 2.703 2.492 2.600
UKUPNO 550,02 63.643 70.137 78.530
SUBREGIONALNO PODRUČJE DUGOG SELA


2
(km )
Grad Dugo Selo 52,22 9.969 14.300 23.000
Općina Brckovljani 71,14 4.802 6.816 9.000
Općina Rugvica 93,73 4.922 7.608 10.000
UKUPNO 217,09 19.693 28.724 42.000
UKUPNO
BLIŽA
OKOLICA
ZAGREBA 1.335,72 179.778 204.864 247.670
SUBREGIONALNO PODRUČJE JASTREBARSKOG


(km2)
Grad Jastrebarsko 226,50 17.895 16.689 17.200
Općina Klinča Sela 77,64 4.537 4.927 5.480
Općina Krašić 69,40 3.855 3.199 3.300
Općina Pisarovina 145,00 4.207 3.697 4.100
Općina Žumberak 110,17 1.899 1.185 1.200
UKUPNO 628,71 32.393 29.697 31.280
SUBREGIONALNO PODRUČJE IVANIĆ-GRADA


(km2)
Grad Ivanić-Grad 173,57 13.494 14.723 16.300
Općina
Kloštar Ivanić 77,59 4.771 6.038 7.100
Općina Križ 118,46 7.327 7.406 7.700
UKUPNO 369,62 25.592 28.167 31.100
SUBREGIONALNO PODRUČJE VRBOVCA


(km2)
Grad Vrbovec 159,05 13.303 14.658 16.700
Općina Dubrava 115,18 5.511 5.478 5.680

Općina Farkaševac 73,66 2.181 2.102 2.200

Općina Gradec 88,85 3.788 3.920 4.100
Općina Preseka 47,86 1.855 1.670 1.700
Općina Rakovec 35,11 1.436 1.350 1.420
UKUPNO 519,71 28.074 29.178 31.800
SUBREGIONALNO PODRUČJE SVETOG IVANA ZELINE


(km2)
Grad Sveti Ivan
Zelina 184,68 15.552 16.268 16.800
Općina Bedenica 21,70 1.600 1.522 1.350
UKUPNO 206,38 17.152 17.790 18.150
UKUPNO
DALJA
OKOLICA
ZAGREBA 1.724,42 103.211 104.832 112.330
SVEUKUPNO
ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA 3.058,15 282.989 309.696 360.000
Izvori: Površina općina, gradova i Zagrebačke županije preuzeta iz materijala Državne geodetske uprave Republike
Hrvatske "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagrebačke županije",
Zavod za fotogrametriju Zagreb, 1999.; Knjige popisa stanovništva 1991. godine, Državni zavod za statistiku; Popis
stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.; Prognoza za 2015. po općinama i gradovima uzeta je
prema točki 3.4.1. ovog Plana.
Za potrebe planiranja razvoja komunalne infrastrukture slijede podaci planiranog broja kućanstava i
stanova za 2015. i 2031. godinu:
2001. 2015. 2031.

ZAGREBAČKA
ŽUPANIJA Broj Broj Broj
Gradovi /Općine Broj Broj Broj Broj Broj Broj
kućansta- kućansta- kućansta-
stanovnika stanova stanovnika stanova stanovnika stanova
va va va
Zagrebačka
županija - ukupno 309.696 94.313 120.867 360.000 109.115 140.416 386.000 116.792 149.987
Gradovi - ukupno 199.486 61.350 76.262 251.900 76.603 94.894 273.300 83.101 102.715
Dugo Selo 14.300 4.129 5.361 23.000 6.571 8.519 26.000 7.429 9.630
Ivanić-Grad 14.723 4.863 5.655 16.300 5.433 6.269 17.000 5.667 6.538
Jastrebarsko 16.689 5.097 7.235 17.200 5.212 7.478 17.500 5.303 7.609
Samobor 36.206 11.086 14.592 40.400 12.242 16.160 43.800 13.273 17.520
Sveti Ivan Zelina 16.268 4.841 7.265 16.800 4.941 7.636 17.000 5.000 7.727
Velika Gorica 63.517 19.848 23.170 71.500 22.344 26.481 77.000 24.063 28.519
Vrbovec 14.658 4.212 4.794 16.700 4.771 5.387 17.000 4.857 5.484
Zaprešić 23.125 7.274 8.190 30.000 9.375 10.714 35.000 10.938 12.500
Sveta Nedelja* 20.000 5.714 6.250 23.000 6.571 7.188
Općine - ukupno 110.210 32.963 44.605 108.100 32.512 45.522 112.700 33.691 47.272
Bedenica 1.522 424 525 1.350 375 466 1.170 325 403
Bistra 6.098 1.821 2.145 7.500 2.273 2.679 7.700 2.333 2.750
Brckovljani 6.816 1.833 3.529 9.000 2.432 4.737 11.000 2.973 5.789
Brdovec 10.287 3.054 3.744 12.250 3.603 4.537 13.500 3.971 5.000
Dubrava 5.478 1.691 2.198 5.680 1.775 2.272 5.700 1.781 2.280
Dubravica 1.586 483 697 1.630 494 709 1.650 500 717

Farkaševac 2.102 621 802 2.200 647 846 2.000 588 769
Gradec 3.920 1.191 1.449 4.100 1.242 1.519 3.900 1.182 1.444
Jakovlje 3.952 1.216 1.564 4.200 1.273 1.680 4.250 1.288 1.700
Klinča Sela 4.927 1.453 1.804 5.480 1.612 2.030 6.000 1.765 2.222
Kloštar Ivanić 6.038 1.770 2.962 7.100 2.088 3.550 8.000 2.353 4.000
Krašić 3.199 1.018 1.607 3.300 1.065 1.650 2.900 935 1.450
Kravarsko 1.983 621 1.161 2.180 681 1.282 2.300 719 1.353
Križ 7.406 2.532 2.966 7.700 2.655 3.080 7.500 2.586 3.000
Luka 1.419 399 589 1.500 417 625 1.450 403 604
Marija Gorica 2.089 652 1.137 2.400 750 1.333 2.600 813 1.444
Orle 2.145 697 859 2.250 726 900 2.000 645 800
Pisarovina 3.697 1.100 1.831 4.100 1.206 2.050 4.300 1.265 2.150
Pokupsko 2.492 775 1.419 2.600 813 1.444 2.500 781 1.389
Preseka 1.670 531 712 1.700 548 739 1.580 510 687
Pušća 2.484 728 1.119 2.760 812 1.255 3.000 882 1.364
Rakovec 1.350 396 484 1.420 418 507 1.200 353 429
Rugvica 7.608 2.166 2.419 10.000 2.857 3.226 11.000 3.143 3.548
Stupnik 3.251 893 1.011 4.500 1.250 1.406 5.000 1.389 1.563
Sveta Nedelja* 15.506 4.399 4.913
Žumberak 1.185 499 959 1.200 500 1.000 500 208 417
* Od 2006. godine općina Sveta Nedelja je u skupini gradova (NN 86/2006).

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., DZS, Zagreb, 2002.
Prognoze: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije 2009. (N. A.).
3.5.1. PRIRODNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ
A) UVJETI KORIŠTENJA ZA POSEBNO ZAŠTIĆENE DIJELOVE PRIRODE
Ispod podnaslova „Park prirode“, u retku pod rednim brojem 1. „Zapadni dio Medvednice“, ukupna površina od
22.826 ha zamjenjuje se brojkom 17.938, a površina u Zagrebačkoj županiji koja je iznosila 4.593 ha zamjenjuje
se brojkom 4.033.
U ovom se poglavlju dodaju uvjeti korištenja za dvije nove zaštićene prirodne vrijednosti. Poglavlje se mijenja na
sljedeći način:
Ispod podnaslova „Zaštićeni krajolik“ (koji izmjenom navedenom u Polazištima postaje „Značajni krajobraz“),
nakon rednog broja „19. Okić-grad – okolica“ dodaje se pod brojem 20. novi tekst koji glasi:
„20. NAZIV: Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru

 KATEGORIJA: značajni krajobraz
 POVRŠINA: 3.340,38 ha
 KRATAK OPIS ZAŠTIĆENOG OBJEKTA: Na ovom se području razlikuju tri cjeline: kompleks
poplavnih šuma hrasta lužnjaka – Turopoljski lug, zatim vlažne livade uz rijeku Odru te prirodni tok
rijeke Odre. Ova staništa se osobito ističu brojnošću i raznolikošću vrsta ptica.
Uvjeti uređenja i korištenja:

Područje zaštićenog krajolika čuvati, održavati i koristiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. Ne
poduzimati nikakve radnje koje bi oštetile zaštićeno područje. Utvrditi detaljne mjere zaštite, sukladno
važećim propisima.“
Ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon rednog broja „22. Šupljak - tisa“ (koji gore navedenom izmjenom
postaje broj 23.) dodaje se pod brojem 24. novi tekst koji glasi:
„24. NAZIV: Hrast lužnjak u dvorištu škole u Rakitovcu

 KATEGORIJA: spomenik prirode - rijetki primjerak drveća
 KRATAK OPIS ZAŠTIĆENOG OBJEKTA: soliterno stablo starosti oko 85 godina, visine 18 metara,
promjera krošnje 22 metra.


Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone ne poduzimati radnje koje mogu prouzročiti promjenu ili
oštećenje hrasta.
Detaljne mjere zaštite utvrđene su sukladno Zakonu o zaštiti prirode i objavljene u „Glasniku Zagrebačke
županije”, broj 7/02.”
Ostali brojevi mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
B) UVJETI KORIŠTENJA ZA EVIDENTIRANE DIJELOVE PRIRODE
Potpoglavlje “Popis evidentiranih dijelova prirode koje se predlaže štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode“
dopunjuje se na sljedeći način:
Ispod podnaslova „Posebni rezervat - ornitološki“, nakon rednog broja „1. Črnec Rugvički (Rugvica)“ dodaje se,
pod rednim brojem 2, tekst koji glasi:
„2. Područje dijela korita rijeke Save (Rugvica)*“.
Uz navedeni tekst dodaje se fusnota koja glasi:
„Područje je evidentirano za zaštitu u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata Prostornim planom

uređenja Općine Rugvica, uz suglasnost nadležnog državnog tijela.“
Redni brojevi u nastavku mijenjaju se sukladno navedenoj izmjeni.
Ispod podnaslova „Spomenik prirode“, nakon rednog broja „24. Hrast lužnjak u Donjem Hruševcu (Kravarsko)“
dodaje se, pod rednim brojem 25. tekst koji glasi:
„24. Krški plato Medjame (Samobor)“.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Posebni
rezervat – ornitološki“, nakon teksta koji opisuje Črnec Rugvički dodaje se novi tekst koji glasi:
 „Područje dijela korita rijeke Save (Rugvica)
Područje dijela korita rijeke Save od mosta s obilaznicom grada Zagreba do šljunčare Abesinija kod
Otoka Svibovskog razvijeno je stanište riječnih šljunkovitih sprudova, otoka i obala. Na tom staništu
obitava, između ostalih ptica, i najjača kolonija male čigre u Hrvatskoj. Stalno ili povremeno obitava još
nekoliko ugroženih vrsta: mala prutka, crna roda, orao štekavac i dr. Površina evidentiranog rezervata
iznosi oko 55 ha.

Područje zaštititi sukladno Zakonu o zaštiti prirode, u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Ne
poduzimati nikakve zahvate koji bi mogli poremetiti sadašnje stanje i na taj način ugroziti opstanak
rijetkih ptičjih vrsta. Spriječiti sječu šumskih površina na području predloženog rezervata. Očuvati
sadašnji odnos šumaraka, šikara i vodenih površina, kako se ne bi poremetio vodeni režim. Spriječiti
spajanje otoka s obalom. Isključiti lov s ove površine kao i neposredne okoline. Zabraniti ribolov s otoka
u Savi. Spriječiti uznemiravanje ptica.“
U istom potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Zaštićeni
krajolik“ (Značajni krajobraz), briše se naslov „Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru južno od Veleševca (V.
Gorica)“, kao i tekst pod naslovom, a ispod podnaslova „Spomenik prirode“ briše se naslov „Hrast lužnjak u
dvorištu OŠ Rakitovec – Vukovina (Velika Gorica)” s pripadajućim tekstom.
Navedena evidentirana područja zaštićena su odlukama Županijske skupštine te se opisuju pod naslovom „Uvjeti
korištenja za posebno zaštićene dijelove prirode“.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode“, ispod podnaslova „Spomenik
prirode“, nakon teksta koji opisuje Hrast lužnjak u Donjem Hruševcu, dodaje se novi tekst koji glasi:
 „Krški plato Medjame (Samobor)
Krški plato Medjame predstavlja jedinstvenu geomorfološku pojavu u panonsko - peripanonskoj

Hrvatskoj. Nalazi se kod sela Dubrava Samoborska, 3 km sjeverozapadno od Samobora. Riječ je o krškom
platou, ispresijecanom pukotinama, duž kojih je oblikovano niz jednostavnih podzemnih šupljina. U

naslagama dolomita, zbog tektonskih aktivnosti, došlo je do formiranja niza pukotina koje su širene
djelovanjem vode. Posebnost ovih krških fenomena su dugački otvori, obično s jednim kanalom i bez
većih odvojaka. Dio takvih otvora nastao je urušavanjem stropova iznad podzemnih proširenih šupljina.
Na platou se nalaze i brojna ulegnuća koja ukazuju na postojanje sličnih oblika u podzemlju.
Na platou Medjame nalazi se niz pukotina među kojima se ističe njih 5 (Duga jama, ponor Medjame, jama
jamica, Velika jaruga i jama Dubrava) koje su dostupne istraživanju. Speleobotaničkim istraživanjima u
ponoru Medjame otkriveno je 27 vrsta biljaka, od čega je 9 vrsta paprati, dok je mikroklimatskim
mjerenjima utvrđena niža temperatura i veća vlažnost zraka nego na površini. Najveća prijetnja ovom
lokalitetu je ilegalno odlaganje otpada.

Krški plato Medjame treba, zbog jedinstvenosti te zbog ekološke, znanstvene i odgojno obrazovne
vrijednosti, predvidjeti za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, u kategoriji geomorfološkog
spomenika prirode.“
C) UVJETI KORIŠTENJA ZA OSOBITO VRIJEDNE PREDJELE

PRIRODNI I KULTIVIRANI KRAJOBRAZ
Potpoglavlje “Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela koji će se štititi prostorno planskim mjerama“
dopunjuje se na sljedeći način:
Ispod podnaslova „Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz“ dopunjuje se tekst u zagradi pod rednim brojem
4. „Dolina rijeke Krapine“ na način da se iza riječi „Zaprešić“ i „Bistra“ dodaje zarez te riječ „Jakovlje*“.
Uz navedeni naziv Općine dodaje se i fusnota koja glasi:

„Područje osobito vrijednog predjela doline rijeke Krapine prošireno je na područje Općine Jakovlje u
postupku izrade i donošenja Prostornog plana uređenja Općine Jakovlje, a uz suglasnost nadležnog
državnog tijela.“
Navedeni naziv Općine Jakovlje dodaje se i u zagradi uz opis Doline rijeke Krapine u sljedećem potpoglavlju
„Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“.
Ispod istog podnaslova „Osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz“, nakon rednog broja 14. dodaje se pod
rednim brojevima 15. i 16. novi tekst koji glasi:
„15. Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica (Samobor)

16. Pašnjak Deli (Kloštar Ivanić).“
Ostali brojevi mijenjaju se sukladno navedenim izmjenama.
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“, ispod podnaslova „Osobito vrijedan
predjel – prirodni krajobraz“, nakon teksta koji opisuje Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje dodaje se novi
tekst koji glasi:
 „Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica (Samobor)
Područje potoka Bistraca i jezera Bobovica obuhvaća nekaptirani izvor u šumi u neposrednoj blizini
naselja Lug Samoborski, prirodno korito potoka koje prolazi kroz naselje i umjetno jezero u Bobovici.
Područje je djelomično obraslo prirodnom vegetacijom vodenih i vlažnih staništa i stalno je ili povremeno
područje rasprostiranja nekih vrsta ptica močvarica, riba i vodozemaca.

Zbog očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti kojima se odlikuje, ovo područje treba očuvati u
prirodnom stanju i s njim postupati na način da se u najvećoj mjeri očuvaju njegove prirodne vrijednosti.
 Pašnjak Deli (Kloštar Ivanić)
Područje pašnjaka Deli obuhvaća površinu od oko 200 ha, a nalazi se na području Općine Kloštar Ivanić,
između naselja Čemernica Lonjska, Ščapovec i Lipovec Lonjski, uz staro korito rijeke Lonje. Područje
pašnjaka Deli od davnina se koristi kao zajednička pašnjačka površina koju lokalno stanovništvo koristi
za potrebe ispaše stoke. Funkcija pašnjaka održala se sve do danas. Na području pašnjaka ističu se dva
tipa staništa: Vlažne livade Srednje Europe i Mezofilne livade Srednje Europe, od kojih su ugroženi samo
neki podstanišni tipovi. Tradicionalni način ispaše jedan je od osnovnih razloga očuvanja bioraznolikosti

područja. Stoka na pašnjaku održava travnjačku vegetaciju i sprječava zarastanje pašnjaka te pojavu
alohtonih vrsta.

Zbog rijetkosti ovakvih pašnjaka u Europi pa i u Hrvatskoj, potrebno je očuvati navedeno područje od
prenamjene. Provesti dodatna istraživanja staništa te prisutnih vrsta, na osnovu kojih će se precizno
kartirati staništa i propisati mjere zaštite.“
U potpoglavlju “Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela koji će se štititi prostorno planskim mjerama“, ispod
podnaslova „Osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz“, nakon rednog broja „25. Područje padina Plešivice
(Jastrebarsko)“ dodaje se, pod rednim brojem 26, tekst koji glasi:
„26. Područje padina Martin Brega (Dugo Selo)*“
Uz navedeni tekst dodaje se fusnota koja glasi:
„Područje je evidentirano kao osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz Prostornim planom
uređenja Grada Dugog Sela, uz suglasnost nadležnog državnog tijela.“
U potpoglavlju „Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele“, ispod podnaslova „Osobito vrijedan
predjel – kultivirani krajobraz“, nakon teksta koji opisuje Područje padina Plešivice dodaje se novi tekst koji glasi:
 „Područje padina Martin Brega (Dugo Selo)
Područje padina Martin Brega s vinogradima i voćnjacima, površine oko 150 ha, evidentirano je kao
osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz. To su blage padine, razvedenog reljefa, visoke pejsažne
vrijednosti u slici grada i njegovog neposrednog okoliša, koje predstavljaju prvenstveno padine s
vinogradima i malim klijetima, šume, te doline povremenih potoka. Značaj, ljepota i atrakcija Martin Brega
predstavlja vrijednost ne samo za stanovnike Dugog Sela nego i šireg područja u regiji. Područje se štiti
mjerama prostornog plana uređenja i planovima užeg područja.

Padine Martin Brega treba štititi, prije svega, očuvanjem sadašnje namjene površina, načina korištenja i
gospodarenja te veličina čestica, kao i očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta međuodnosa kultiviranih
krajobraza prema naseljima, vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima, u zonama
ekspozicije.“
Na kraju poglavlja 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz, iza poglavlja C) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne
predjele, prirodni i kultivirani krajobraz, dodaje se novo poglavlje koje glasi:
„D) EKOLOŠKA MREŽA
Uredbom o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07) proglašena je ekološka mreža
Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i
smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.
Ovim se Planom utvrđuje da područje obuhvata Plana, dakle područje Zagrebačke županije, zadire u
područje ekološke mreže. Sukladno podacima iz Pregledne karte područja ekološke mreže RH, koja je
sastavni dio Uredbe, u kartografski prikaz 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite prostora I. ovog Plana ucrtana su
međunarodno važna područja za ptice, kao i važna područja za divlje svojte i staništa.
Na području Zagrebačke županije riječ je o sljedećim područjima:
MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE

(poligoni u mjerilu 1:100.000)
*
BR. ŠIFRA NAZIV PODRUČJA SMJERNICE ZAŠTITE
1. HR1000001 Pokupski bazen 1; 2; 4; 5; 6; 7; 8; 9; 4000
2. HR1000002 Sava kod Hruščice (s okolnim 5; 6; 10; 11

šljunčarama)

3. HR1000003 Turopolje 2; 4; 5; 6; 7; 9; 4000
4. HR1000007 Hrvatsko zagorje 8; 9; 121; 122; 123; 125;127
5. HR1000009 Ribnjaci uz Česmu (Siščani, Blatnica, 1; 7; 8; 4000

Narta i Vukšinac)
*Smjernice zaštite sastavni su dio Uredbe i navode se u cijelosti na kraju ovog poglavlja. Redni brojevi u tablicama
područja (stupac: smjernice zaštite) koji se navode uz svako pojedino područje odgovaraju rednim brojevima
smjernica u tablici.
VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE

(poligoni u mjerilu 1:100.000)
*
BR. ŠIFRA NAZIV PODRUČJA SMJERNICE ZAŠTITE
1. HR2000414 Izvorišno područje Odre 30; 100 - 107; 115 – 119
2. HR2000415 Odransko polje 30; 100-107; 109; 110
3. HR2000440 Ribnjaci Vukšinac i Siščani 1; 7; 26; 29; 31
4. HR2000442 Česma 1 Rezervat šumske vegetacije
5. HR2000443 Česma 2 Rezervat šumske vegetacije
6. HR2000444 Varoški Lug 121; 122; 123; 125; 126; 127; 128;
Ostalo: zoološki rezervat
7. HR2000445 Varoški Lug - šuma 1 Rezervat šumske vegetacije
8. HR2000446 Varoški Lug - šuma 2 Rezervat šumske vegetacije
9. HR2000449 Ribnjaci Crna Mlaka 1; 7; 26; 29; 31; Ostalo: ornitološki

rezervat
10. HR2000451 Ribnjaci Pisarovina 100-104; Ostalo: održavati staništa
11. HR2000465 Žutica 5; 100-104; 107; 121; 122; 123; 125; 126;
128; 129
12. HR2000583 Medvednica 5; 29; 30; 100 - 104; 107; 4000; E.4.4.3.-
17 za dio područja; Ostalo: park
prirode; rezervat šumske
13. HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje 18; 30; 115 - 118; 121; 123; 126; 127;
128; 129; E.7.4.3.-17; Ostalo: park
prirode; održavati travnjačka staništa
14. HR2000587 Dolina potoka Slapnica 5; 100 – 107
15. HR2000588 Japetić 121; 124; 126; 127; 128
16. HR2000589 Stupnički lug 17; Ostalo: rezervat šumske vegetacije

17. HR2000615 Livade uz vodotok Vuna 30; 115-119
18. HR2000631 Odra 100-107
19. HR2000642 Kupa 10; 102; 105; 106; 107; 109; 110; 140;
Ostalo: zabraniti lov živim mamcima;
sačuvati reofilna staništa I područja s
bržim tokom; zaštititi mrijesna staništa;
uvesti režim ulovi i pusti za Hucho
hucho I Thymallus thymallus
20. HR2000780 Klinča sela 18; 30; 115 – 119
21. HR2001029 Poljana Čička 30; 100-107
22. HR2001031 Odra kod Jagodna 101; 102; 107; 109
23. HR2001032 Sava - kod Zaprešića 101-103; 107; 112
24. HR2001033 Savršćak - šljunčare 100 - 104; 107

25. HR2001070 Sutla 5; 10; 102; 105; 106; 107; 109 Ostalo:
zabraniti ribolov živim mamcima;
sačuvati reofilna staništa i područja s
bržim tokom
26. HR2001116 Sava 5; 10; 100 - 107; 109 – 112
27. HR2001121 Sava - Podsused 100 - 106; Ostalo: ornitološki rezervat

28. HR2001139 Okičnica - Šikare 18; 30; 115 – 119
29. HR2001140 Vidalin 18; 30; 115 – 119
*Smjernice zaštite sastavni su dio Uredbe i navode se u cijelosti na kraju ovog poglavlja. Redni brojevi u tablicama
područja (stupac: smjernice zaštite) koji se navode uz svako pojedino područje odgovaraju rednim brojevima
smjernica u tablici.
Osim navedenih Važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove većih površina, koji su u mjerilu ovog
Plana prikazani kao poligoni, na karti 3.1. označena su i manja područja točkastim simbolima. Riječ je o
sljedećim područjima, kojima navodimo samo šifre i nazive:
VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE

(točkasti simboli u mjerilu 1:100.000)
ŠIFRA NAZIV PODRUČJA
1. HR2000045 Cret uz potok Jarek

2. HR2000213 Bužasta škulja
3. HR2000223 Grgosova špilja
4. HR2000230 Jama Cepinka
5. HR2000240 Jama kod Katuna
6. HR2000247 Jama Koprivnica
7. HR2000267 Jama na Rtiću iznad strane
8. HR2000271 Jama Ostrišnjak
9. HR2000287 Jama u Miljevoj dragi
10. HR2000299 Domagovićka šuma
11. HR2000336 Pušina
12. HR2000341 Špilja Grabovnik
13. HR2000343 Špilja Lisina
14. HR2000344 Špilja Mikulićka
15. HR2000345 Špilja pod Vrajinim stijenama
16. HR2000347 Špilja u Borutki iza Ušivaka
17. HR2000348 Špilja Vrelo pod Strašnim stranama
18. HR2000349 Špilja Vrulje
19. HR2000350 Špilja Vučak
20. HR2000357 Vranjačka špilja
21. HR2000502 Samoborsko gorje - Ludvić potok
22. HR2000503 Samobor - Palačnik
23. HR2000507 Samoborsko gorje – Višnjevec
24. HR2000531 Novo Čiče
25. HR2000538 Kekići
26. HR2000539 Cret Bara
27. HR2000540 Kumićevac - livade
28. HR2000541 Stojdraga i Vlaški gaj - livade
29. HR2000542 Novakuša
30. HR2000670 Cret Dubravica
31. HR2000760 Židovske kuće
32. HR2000762 Špilja Provala
33. HR2000797 Bregana Pisarovinska
34. HR2000798 Gustelnica - potok Rečica
35. HR2000799 Gornji Hruševec – potok Kravarščica
36. HR2000800 Donji Hruševec - potok
37. HR2000801 Vukomeričke gorice - Žgurić brdo
38. HR2000810 Jamnička kiselica
39. HR2000811 Cvetnić brdo
40. HR2000812 Lijevo Sredičko
41. HR2000819 Žumberak - Kupčina Žumberačka
42. HR2000820 Žumberak - Žanamarija - Svilnica
43. HR2000821 Žumberak - Skok
44. HR2000822 Žumberak - Jarak
45. HR2000823 Žumberak - Talani

46. HR2000824 Žumberak - Osovlje - Blate

47. HR2000969 Ludvić potok - izvor
48. HR2001087 Smerovišće
49. HR2001108 Markovčak
U nastavku se daju smjernice zaštite za sva navedena područja, koje su sastavni dio Uredbe:
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže
broj
1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti
2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište
3 Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)
4 Pažljivo provoditi melioraciju
5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka
6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke
7 Regulirati lov i sprječavati krivolov
8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom
9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo
10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda
11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti
12 Restaurirati vlažne travnjake
13 Prilagoditi rad HE zbog ubalažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja
14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste
15 Održavati pašnjake
16 Očuvati seoske mozaične krajobraze
17 Moguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje

Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode
18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka
19 Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)
20 Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste
21 Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode
22 Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama
23 Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala
24 Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti
25 Ograničiti sidrenje
26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta
27 Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)
28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe
29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja
30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)
31 Regulirati akvakulturu
32 Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima
33 Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama
stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje
stanišnih tipova
1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa
100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju
101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak
staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za
opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta
103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa
104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa
105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i
povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno
poplavljivanje rukavaca i dr)
106 Očuvati povezanost vodnoga toka
107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme
108 Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju
109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to
nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja
110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao
prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju
111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a
izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama
112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova
2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine
113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju
3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz
prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva
117 Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije
(sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)
118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka
119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova,
vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni
120 Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim
travnjačkim područjima
4000 E. Šume
121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma
122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati
manje neposječene površine
123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske
rubove

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na
fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice
125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških
kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme
127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito
stabala s dupljama
128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)
129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu
koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina
obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni
tipovi
5000 F.-G. More i morska obala
130 Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana
131 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more
132 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća
134 Provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja
širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda
135 Sanirati oštećene dijelove morske obale gdje god je to moguće
136 Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju
6000 H. Podzemlje
138 Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze
139 Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini
140 Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode
141 Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata
142 Očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u
speleološkim objektima
143 Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su
nepovoljni“.
Na kraju poglavlja 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz, iza novog poglavlja D) Ekološka mreža, dodaje se poglavlje
E) koje glasi:
„E) KARTA STANIŠTA, UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI
Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“, broj 7/06) propisane su vrste stanišnih tipova,
oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u
povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju.
Vrste stanišnih tipova na području Republike Hrvatske navedene su u dokumentu „Nacionalna

klasifikacija staništa“, koji je sastavni dio Pravilnika. Prema navedenom dokumentu izrađena je Karta
staništa, koja se kao GIS baza podataka čuva i dopunjuje u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Izvod iz
Karte staništa za područje Zagrebačke županije dostavljen je stručnom izrađivaču ovih Izmjena i dopuna
Plana u digitalnom obliku, kao GIS baza podataka o rasprostranjenosti stanišnih tipova na području
Zagrebačke županije. U nastavku se daje grafički prikaz Karte staništa za područje Zagrebačke županije,
na način da se prikazuju samo osnovne kategorije stanišnih tipova. Potpuna i detaljna klasifikacija
staništa sastavni je dio GIS baze podataka prostornog uređenja Zagrebačke županije.

Slika: Karta staništa za područje Zagrebačke županije

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, svibanj 2009.
Ugroženi i rijetki stanišni tipovi
Sukladno navedenom Pravilniku, dokumentom prostornog uređenja obvezno se utvrđuje prisutnost

ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području za koje se izrađuje Plan, utvrđuje njihovo stanje
očuvanosti te određuju mjere njihova očuvanja.
Ugroženi stanišni tipovi su oni koji nisu u povoljnom stanju i/ili im prijeti nestanak na području Republike
Hrvatske, te oni stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih
međunarodnim sporazumima.
Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako:
– je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava,
– postoji, i u skoroj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za
njegov dugoročni opstanak,
– je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta.
Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ovim se Planom utvrđuje prisutnost sljedećih
ugroženih i rijetkih staništa koja zahtijevaju provođenje mjera očuvanja na području Zagrebačke županije:
* ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa

*C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-
ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su
rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa.
*C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu
MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade
košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene
su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa.
C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) –
Navedenoj zajednici pripadaju vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasa.

*D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA
PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se
formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.
*D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE
R. Tx. 1952) – Pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup
više manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih
grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično
drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.).
Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz
rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.
E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930)
E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931)
*E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion
glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih
položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače
dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja.
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu
ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela
jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus
laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su
razmjerno kratko vrijeme.
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958)
Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928.
Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata
poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični
grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski
prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.
E.3.2. Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, te obične breze (Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl.
1932 i Castaneo-Quercion petreae (Soo 1962) Vukelić 1990) – Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-
PETRAEAE Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume
hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik
broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta. Razvijene su u središnjem i južnosredišnjem
dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i
hrastove acidofilne šume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske
klime kao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajedničkih vrsta i sličnosti u izgledu.
E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume (Sveza Quercion pubescenti-petreae Br.-Bl. 1932) –
Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu QUERCETALIA PUBESCENTIS
Klika 1933.
E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume (Sveza Luzulo-Fagion Lohm. et R. Tx. in R. Tx. 1954) –
Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl.
in Pawl. et al. 1928.
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (Podsveza Lamio orvalae-Fagenion Borhidi ex Marinček
et al. 1993) – Pripadaju unutar razreda QUERCO-FAGETEA Br.-Bl. et Vlieger 1937 i reda FAGETALIA
SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928 svezi Aremonio-Fagion (Ht. 1938) Borhidi in Tarok et al. 1989.
E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum "pannonicum") – Šume ovoga tipa rastu na gorama
savsko-dravskog međurječja (Ravna Gora, Ivanščica, Strahinjščica, Medvednica, Papuk). Floristički se od
dinarskih bukovo-jelovih šuma razlikuju najviše siromašnijim flornim sastavom, a ekološki najviše po
tome što rastu na dubokim distričnim tlima na silikatnoj podlozi.
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih staništa
Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih staništa navode se u Odredbama za provođenje ovog Plana. Navedene
mjere utvrđene su u uvjetima zaštite prirode, koje je izdalo Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode,
u ožujku 2009. godine.““

3.5.2. KULTURNA BAŠTINA
B) SISTEMATIZACIJA KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA I PODVRSTAMA
Poglavlje se mijenja na sljedeći način:
Nakon rednog broja 5. „Povijesno-memorijalna područja i obilježja - spomenik, mjesto i obilježje vezano uz
povijesne događaje i osobe, groblja i grobne građevine“ dodaje se tekst koji glasi:
„6.0. Područja kulturnog krajolika.“

7.0. Pokretna kulturna dobra
8.0. Nematerijalna kulturna baština
C) KULTURNA DOBRA NACIONALNOG I REGIONALNOG ZNAČENJA
Nakon prvog odlomka, a prije tablica, dodaje se tekst koji glasi:
„U tablicama su sistematizirana kulturna dobra po vrstama i statusu zaštite (upis u Registar kulturnih
dobara, odnosno zaštita Rješenjem o preventivnoj zaštiti) prema podacima iz dokumentacije Ministarstva
kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, u studenom 2009.
godine.“
Sve tablice u ovom poglavlju zamjenjuju se novim tablicama, kako slijedi:
1.0. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA
1.1. GRADSKIH OBILJEŽJA

Nacionalno
GRAD Regionalno RJEŠENJE O ZAŠTITI
značenje
1 Ivanić Grad R Z-2709
2 Jastrebarsko R Z-2629
3 Sveti Ivan Zelina R Z-3532
4 Samobor N R 119
5 Velika Gorica R Z-4188
6 Vrbovec R Z-3533
1.2. GRADSKO-SEOSKIH OBILJEŽJA
NASELJE GRAD/OPĆINA N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI

1 Sveta Nedelja Sveta Nedjelja R P-3506
2 Gradec Gradec R evidentirano
3 Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić R evidentirano
4 Krašić Krašić R Z-3650
5 Križ Križ R Z-3648
6 Velika Gorica Velika Mlaka R Z-4000
7 Dugo Selo Dugo Selo R P-1660
8 Velika Gorica Vukovina R P-2489
1.3. SEOSKIH OBILJEŽJA
NASELJE GRAD/OPĆINA N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI

1. Velika Ostrna Dugo Selo R evidentirano
2. Gorica Svetojanska Jastrebarsko R evidentirano
3. Orešje Okićko Jastrebarsko N evidentirano
4. Ivančići Jastrebarsko R evidentirano
5. Petrovina Jastrebarsko R evidentirano
6. Plešivica Jastrebarsko R evidentirano
7. Prilipje Jastrebarsko R evidentirano
8. Slavetić Jastrebarsko R evidentirano
9. Vranov Dol Jastrebarsko R evidentirano
10. Beder Samobor R evidentirano
11. Brezovac Žumberački Samobor R evidentirano
12. Cerovica Samobor R evidentirano
13. Golubići Samobor R evidentirano
14. Klake Samobor R evidentirano

15. Kravljak Samobor R evidentirano

16. Konšćica Samobor R evidentirano
17. Selce Žumberačko Samobor R evidentirano
18. Višnjevec Podvrški Samobor R evidentirano
19. Biškupec Zelinski Sveti Ivan Zelina R P-2851
20. Kalinje Sveti Ivan Zelina R evidentirano
21. Buševec Velika Gorica R P-2455
22. Donja Lomnica Velika Gorica R P-2454
23. Dubranec Velika Gorica R P-2456
24. Gustelnica Velika Gorica R Z-3258
25. Kuće Velika Gorica R P2569
26. Mraclin Velika Gorica R P-2457
27. Ščitarjevo Velika Gorica R evidentirano
28. Novo Čiče Velika Gorica R P-3193
29. Topolovec Vrbovec R evidentirano
30. Poljanica Bistranska Bistra R evidentirano
31. Mostari Dubrava R evidentirano
32. Bolč Farkaševac R evidentirano
33. Gonjeva Klinča sela R evidentirano
34. Novo Selo Okićko Klinča Sela R evidentirano
35. Poljanica Okićka Klinča Sela R evidentirano
36. Barovka Krašić R evidentirano
37. Begovo Brdo Žumberačko Krašić R evidentirano
38. Brezarić Krašić R evidentirano
39. Dol Pribićki Krašić R evidentirano
40. Hrženik (Krnežići, Mađeruhi) Krašić R evidentirano
41. Kolići Krašić R evidentirano
42. Radina Gorica Krašić R evidentirano
42. Konjarić Vrh Krašić R evidentirano
44. Rude Pribićke Krašić R evidentirano
45. Medven Draga Krašić R evidentirano
46. Čunkova Draga Krašić R evidentirano
47. Pluska Luka R evidentirano
48. Marija Gorica Marija Gorica R evidentirano
49. Bukevje Orle R evidentirano
50. Lučelnica Pisarovina R evidentirano
51. Cernik Žumberak R evidentirano
52. Drašći Vrh Žumberak R evidentirano
53. Glušinja Žumberak R evidentirano
54. Grič Žumberak R evidentirano
55. Javor Žumberak R evidentirano
56. Jezernice Žumberak R evidentirano
57. Jurkovo Selo Žumberak R evidentirano
58. Kalje Žumberak R evidentirano
59. Mrzlo Polje Žumberačko Žumberak R evidentirano
60. Petričko Selo Žumberak R evidentirano
61. Sopote Žumberak R evidentirano
62. Sošice Žumberak R evidentirano
63. Stupe Žumberak R evidentirano
64. Tomaševci Žumberak R evidentirano
65. Visoće Žumberak R evidentirano
66. Višći Vrh Žumberak R evidentirano
67. Žamarija Žumberak R evidentirano
68. Žumberak Žumberak R evidentirano
2.0. POVIJESNA GRAĐEVINA I SKLOP ILI DIO GRAĐEVINE S OKOLIŠEM
2.1. STARI GRADOVI
STARI GRAD NASELJE GRAD/OPĆINA N/ RJEŠENJE O

R ZAŠTITI
1. Turen Draga Svetojanska Jastrebarsko R UP/I-612-08/09-
05/0384
2. Okić Sv.Martin p/Okićem Samobor R Z-3835
3. Samobor Samobor Samobor N Z-3834
4. Lipovec Veliki Lipovec Samobor R Evidentirano
5. Zelingrad Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3917
6. Kekić gradina Žumberak-Siechelberg Žumberak Žumberak R P-766
7. Tušćak Kravljak Samobor R Z-1137

2.2. VOJNE GRAĐEVINE
GRAĐEVINA NASELJE GRAD/OPĆINA N/ RJEŠENJE O

R ZAŠTITI
1. Straža 'patrolnica' Križ Križ R Evidentirano
2. Kula nekadašnjeg kaštela Vrbovec Vrbovec R Z-3161
3. Kaštel Lukavec Lukavec Velika Gorica N Z-1722
2.3. CIVILNE GRAĐEVINE:
2.3.1. stambene zgrade

R ZAŠTITI
1. Dvorac Oršić Gornja Bistra Bistra N Z-1896
2. Dvorac Drašković Božjakovina Brckovljani R Evident.
3. Kurija zagrebačkog nadbiskupa Prečec Brckovljani R Evident.
4. Kurija Stančić Brckovljani Brckovljani Z-3414
5. Kurija Blahimira Draškovića Božjakovina Brckovljani R evidentirano
6. Dvorac Vranyczany-Dobrinović Gornji Laduč Brdovec R Z-2255
7. Dvorac Januševac Prigorje Brdovečko Brdovec N Z-2251
8. Stari župni dvor Rozga Dubravica R P-3377
9. Biskupski dvorac Gradec Gradec R Z-3112
10. Župni dvor Posavski Bregi Ivanić Grad R Z-1572
11. Kuća Kundek Ivanić Grad Ivanić Grad R P-2043
12. Dvorac Oršić Jakovlje Jakovlje R Z-2440
13. Dvorac Zwilling Crna Mlaka Jastrebarsko R Z-3034
14. Posjed s kurijom i 3 gospod.zgr. Cerovica Jastrebarsko R P-3039
15. Dvorac Oršić Slavetić Jastrebarsko N Z-2254
16. Dvorac Erdödy Jastrebarsko Jastrebarsko R Z-1574
17. Kompleks GK biskupskog dvorca Strmac Pribićki Krašić N Z-2067
18. Kurija i gospodarska zgrada Kraj Donji Marija Gorica R Z-3841
19. Kuća Krulc Marija Gorica Marija Gorica R Z-3525
20. Župni dvor Jamnica Pisarovinska Pisarovina R Z-2631
21. Kurija Rauch Gornja Pušća Pušća R P-3449
22. Dvorac Livadić (Muzej grada) Samobor Samobor R Z-1721
23. Vila Allnoch Samobor Samobor R R-655
24. Kurija Bučar Samobor Samobor R P-2333
25. Kurija Praunsperger-Bošnjak G. Kraj Samobor Samobor R Z-1417
26. Balagovi dvori Lug Samoborski Samobor R R -808
27. Kurija Kiepach Bregana Samobor R Z-1779
28. Kurija Mirnovec Mirnovec Samobor R Z-1468
29. Dvorac Reiser Samobor Samobor R Z-1467
30. Vila Wagner, Langova 39 Samobor Samobor R R-651
31. Dvorac Kerestinec Kerestinec Sveta Nedjelja R Z-1720
32. Kurija župnog dvora Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R Z-1456
33. Kurija Gluck-Hafner Brezje Samoborsko Sveta Nedjelja R Z-1457
34. Stari župni dvor (crkvenjak) Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R Z-1455
35. KurijaAdamovich–Hellenbach-Mikšić Sveta Helena Sveti Ivan Zelina R Z-3831
36. Kurija Švarcovina Nespeš Sveti Ivan Zelina R Z-3832
37. Zgrada Ul. Braće Radić 4 Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3653
38. Kurija Domjanić Donja Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3651
39. Kurija Domin Donja Topličica Sveti Ivan Zelina R Z-3942
40. Kurija Čačković-Štajduhar /Omilje Donja Drenova Sveti Ivan Zelina R Z-2066
41. Kurija Fodroci Žitomir Sveti Ivan Zelina R Z-3925
42. Stambena zgrada, Ul.M.Gupca 21 Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z_2065
43. Kurija Lentulaj Biškupec Zelinski Sveti Ivan Zelina R P-3069
44. Kurija Bedeković Donja Lomnica Velika Gorica N Z-1894
45. Kurija Alapić Vukovina Velika Gorica N Z-4246
46. Stari župn dvor Staro Čiče Velika Gorica R Z-4250
47. Kuća Brigljević, Turopoljska 19 Velika Gorica Velika Gorica R P-2061
48. Dvorac Weingartner Velika Mlaka Velika Gorica R P-3179
49. kurija Josipović Kurilovec Velika Gorica R P-2559
50. kurija Jelačić Kurilovec Velika Gorica R P-3289
51. Dvorac Lovrečina Kućari Vrbovec R Z-2253
52. Kurija župnog dvora Vrbovec Vrbovec R Z-2352
53. Dvorac Patačić Vrbovec Vrbovec R Z-2531
54. Kompleks Novih Dvora Zaprešičkih Zaprešić Zaprešić N Z-2072
55. Dvorac Lužnica Lužnica Zaprešić R Z-2789
56. Kurija biskupa Čolnića Tupčina Žumberak R Z-3926
57. Župni dvor Luka Luka R P-3066

58. Župni dvor s pilom Žumberak Žumberak R Z-1887

59. Župni dvor Donja Pušća Pušća R Z-3833
60. Šmidhenova 5 Samobor Samobor R R-662
61. Tomislavov trg2 Samobor Samobor R R-660
62. Tomislavov trg 5 Samobor Samobor R R-659
63. Taborec 3 samobor Samobor R R-658
64. Kleščićeva 1 Samobor Samobor R R-657
65. Starogradska 15 Samobor Samobor R R-656
66. Livadićeva 16 Samobor Samobor R R-654
67.Langova 14 Samobor Samobor R R-650
68. Giznik 2 Samobor Samobor R R-649
69. Gajeva 16 Samobor Samobor R R-648
70.Trg P. Videkovića 1 Samobor Samobor R R-646
71.Tomislavov trg 7 Samobor Samobor R R-642
2.3.2. građevine javne namjene

R ZAŠTITI
1. Zgrada stare škole Bedenica Bedenica R P-1809
2. Zgrada općine, Stubička 509 Donja Bistra Bistra R P-2580
3. Zgrada stare škole Šenkovec Brdovec R Z-3196
4. Zgrada stare škole Brckovljani Brckovljani R Z-3838
5. Zgrada dviju starih škola, J. Zorića Dugo Selo Dugo Selo R P-2911
6. Dom Zdravlja, Josipa Zorića 5 Dugo Selo Dugo Selo R P-1826
7. Spomenička zgrada (iz NOB?) Ivanić Grad Ivanić Grad R R-436
8. Magistrat, Park S. Posezija 1 Ivanić Grad Ivanić Grad R P-2044
9. Napoleonova bolnica Jastrebarsko Jastrebarsko R Z-1880
10. Ambulanta Draga Svetojanska Jastrebarsko R P-2088
11. Zgrada stare škole Plešivica Jastrebarsko R P-2934
12. Zgrada škole Marija Gorica Marija Gorica R P-2935
13. sklop Zavičajnog muzeja Donja Kupčina Pisarovina R Z-1585
14. Zgrada stare škole Donja Pušća Pušća R Z-3535
15. Vijećnica, Tomislavov trg 5 Samobor Samobor R R-661
16. Kapetanova kuća Sječevac Samobor R P-2916
17. Zgrada stare škole Donja Lomnica Velika Gorica R Z-3530
18. Zgrada škole Mraclin Velika Gorica R Z-3764
19. Zgrada Muzeja Turopolja Velika Gorica Velika Gorica R R 156
20. Stara apoteka, Braće Kazić 13 Jastrebarsko Jastrebarsko R P-2013
21. Zgrada stare škole Novo Čiče Velika Gorica R P-2738
22. Zgrada suda (dio nekadašnjeg Vrbovec Vrbovec R Z-3161
kaštela)
23. Zgrada stare škole Sošice Žumberak R P-2801
24. Zgrada škole Luka Luka R P-3359
2.4. SAKRALNE GRAĐEVINE

R ZAŠTITI
1. Franjevački samostan i crkva BDM Jastrebarsko Jastrebarsko N Z-1453
2. Franjevački samostan i crkva Sv. Ivana Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić N Z-2250
Krstitelja
4. Franjevački samostan i crkva Uznesenja Samobor Samobor N Z-1418
BDM
5. Franjevački samostan Kotari Samobor N Z-1876
6. Crkva Sv. Leonarda Kotari Samobor R Z-1876
7. Crkva Svih Svetih Bedenica Bedenica R Z-2632
8. Crkva Sv. Brcka Brckovljani Brckovljani R Z-3837
9. Crkva Bl. Augustina Kažotića Lupoglav Brckovljani R Z-1879
11. Crkva Sv. Vida Brdovec Brdovec R Z-3534
12. Crkva Sv. Margarete Dubrava Dubrava R Z-2302
13. Crkva Sv. Ane Rozga Dubravica R P-3377
14. Crkva Sv. Martina Prozorje Dugo Selo R Z_3529
15. Parohijska crkva Sv. Arhanđela Mihajla i Bolč Farkaševac R Z-2834
Gabrijela
16. Parohijska crkva Sv. Nikole Kabal Farkaševac R evidentirano
17. Župna crkva Ranjenog Isusa Gradec Gradec R Z-3250
18. Crkva Sv. Petra Ivanić Grad Ivanić Grad R Z-1587
19. Crkva Sv. Nikole Lijevi Dubrovčak Ivanić Grad R Z-1573
20. Crkva Sv. Maksimilijana Posavski Bregi Ivanić Grad R Z-1572

21. Crkva Sv. Nikole Jastrebarsko Jastrebarsko R Z-1452

22. Crkva Sv. Ane Gorica Svetojanska Jastrebarsko R Z-1586
23. Crkva Sv. Petra Apostola Petrovina Jastrebarsko N Z-3923
24. Crkva Sv. Jurja Plešivica Jastrebarsko R Z-1881
25. Crkva Sv. Antuna Pustinjaka Slavetić Jastrebarsko R Z-1888
26. Crkva Uznesenja B.D. Marije Kupinec Klinča Sela R Z-2069
27. Crkva Sv. Marije Okićke Novo Selo Okićko Klinča Sela N Z-1886
28. Crkva Uznesenja B.D. Marije Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić R Z-2249
29. Crkva Presv. Trojstva Krašić Krašić N Z-1897
30. Crkva Sv. Mihovila Gornje Prekrižje Krašić R Z-1777
31. GK crkva Uznesenja B.D. Marije Pećno Krašić R evidentirano
32. Crkva Sv. Siksta Pribić Krašić R Z-1877
33. Crkva Sv. Križa Kravarsko Kravarsko R P-2170
34. Crkva Sv. Križa Križ Križ R Z-1895
35. Crkva Sv. Roka i župni dvor Luka Luka R P-3066
36. Crkva Pohođenja B.D. Marije Marija Gorica Marija Gorica N Z-3918
37. Crkva Sv. Antuna Padovanskog Bukevje Orle R Z-3840
38. Crkva Sv. Marije Magdalene Donja Kupčina Pisarovina R Z-2353
39. Župna crkva Sv. Martina sa župnim Jamnica Pisarovinska Pisarovina R Z-2631
dvorom
40. Crkva Uznesenja B.D. Marije Pokupsko Pokupsko N Z-1723
41. Crkva Sv. Petra Preseka Preseka R evidentirano
42. Crkva Sv. Jurja Donja Pušća Pušća R Z-3833
43. Crkva Sv. Jurja Mučenika Rakovec Rakovec R Z-2630
44. Parohijska crkva Sv. Nikole (Kapela Sv. Lipnica Rakovečka Rakovec R Z-2489
Oca Nikolaja)
45. Crkva Uznesenja B.D. Marije Jalševec Nartski Rugvica R evidentirano
46. Crkva Sv. Jurja mučenika i Sv. Jakova Oborovo Rugvica R Z-2351
Apostola
47. Crkva Sv. Anastazije Samobor Samobor R Z-1461
48. Crkva Sv. Duha Noršić Selo Samobor R Z-1589
49. Crkva Sv. Barbare Rude Samobor R Z-1465
50. Crkva Sv. Martina Sv. Martin pod Okićem Samobor R Z-1454
51. Crkva Sv. Ivana Krstitelja Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z- 1898
52. Crkva Sv. Nikole Donja Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3536
53. Župna crkva Presv. Trojstva Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R Z-1459
54. Crkva Navještenja B.D. Marije Velika Gorica Velika Gorica R Z-4071
55. Crkva Gospe Snježne Dubranec Velika Gorica R Z-4070
56. Crkva Sv. Ivana Krstitelja Novo Čiče Velika Gorica R Z-3528
57. Kapela Ranjenog Isusa Velika Gorica Velika Gorica R R-743
58. Crkva Sv. Martina Šćitarjevo Velika Gorica R Evidentirano
59. Kapela Sv. Barbare Velika Mlaka Velika Gorica N Z-2439
60. Crkva Pohođenja B.D. Marije Vukovina Velika Gorica R Z-3194
61. Crkva Sv. Vida Vrbovec Vrbovec R Z-2064
62. Crkva Sv. Lovre mč. Lovrečka Varoš Vrbovec R Z-3162
63. Crkva Sv. Nikole Žumberak Žumberak R Z-1887
64. Crkva Sv. Mihovila Kalje Žumberak R evidentirano
65. Crkva Sv. Marije Magdalene Gornji Oštrc Žumberak R evidentirano
66. GK crkva Sv. Petra i Pavla Sošice Žumberak R P-2948
67. Kapela Sv. Martina Dubrava Dubrava R Z-2301
68. Kapela Sv. Franje Ksaverskog Plešivica Jastrebarsko R Z-0851
69. Kapela Sv. Tijela Kristova Novaki Petrovinski Jastrebarsko R Z-3531
71. Proštenjarska crkva Majke Božje Dol Pribićki Krašić N Z-1470
72. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Hrženik Krašić R Z-1891
73. Kapela Sv. Marije (gk) Strmac Pribićki Krašić R Z-2067
74. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Donji Hruševec Kravarsko R evidentirano
75. Kapela Sv. Križa Križ Brdovečki Marija Gorica R evidentirano
76. Kapela Presv. Trojstva Gladovec Pokupski Pokupsko R evidentirano
77. Kapela M.B. Lauretanske Pogančec Preseka R Z-3991
78. Kapela MB Čiseljske na groblju Donja Pušća Pušća R Z-3833
79. Kapela Sv. Katarine Hrebine Pušća R Z-3765
80. Kapela Sv. Ane Samobor Samobor R Z-1464
81. Kapela Sv. Mihalja Samobor Samobor R Z-1460
82. Kapela Presv. Trojstva Braslovje Samobor R Z-1466
83. Kapela Sv. Roka Galgovo Samobor R Z-1469
84. Kapela Sv. Križa Otruševec Samobor R Z-1463
85. Kapela Sv. Vida Vrhovčak Samobor R Z-1590
86. Kapela Sv. Benedikta Donji Stupnik Stupnik R Z-2910
87. Kapela Sv. Antuna Blaškovec Sveti Ivan Zelina R Z-3195
89. Kapela Sv. Tri Kralja Komin Sveti Ivan Zelina R Z-2487
90. Kapela 7 žalosti BDM Prepolno Sveti Ivan Zelina R Z-1878

91. Kapela Sv. Petra Novo Mjesto Sveti Ivan Zelina R Z-1885
92. Kapela Sv. Marije Magdalene Mala Gorica Sveta Nedjelja R Z-1778
93. Kapela Sv. Antuna Padovanskog Gustelnica Velika Gorica R Z-3527
94 Kapela BDM (ostaci kaštela) Vrbovec Vrbovec Z-3161
95. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Jablanovec Zaprešić R P-2821
96. Kapela Sv. Josipa Novi Dvori Zapreš. Zaprešić R Z-2072
97. Crkva Sv. Nikole Poljanica Bistranska Bistra R Z-3526
98. Crkva Sv. Tri Kralja Kraljev Vrh Jakovlje R evidentirano
99. Crkva Sv. Petra Veleševec Orle R evidentirano
100. Kapela Sv. Josipa Gornja Bistra Bistra R evidentirano
101. Kapela sv. Jurja Lijevi Štefanki Pokupsko R R-101
102. Kapela Uznesenja BDM i ostaci dvorca Gornji Tkalec Vrbovec R Z-3163
103. Kapela sv. Tri Kralja (grobna) Vrbovec Vrbovec R Z-2890
104. Kapela Pohođenja BDM Brckovljani Brckovljani R Z-3836
105. Kapela Ranjenog Isusa Novo Čiče Velika Gorica R Z-3839
106. Župna crkva sv. Tri kralja Donja Lomnica Velika Gorica R Z-2354
107. kapela Presvetog Trojstva Dvoranci Pisarovina R Z-2355
108. Kapela sv. Duha Lučelnica Pisarovina R Z-2356
109. Kapela sv. Petronile Budinjak Samobor R Z-1583
110. Kapela sv. Roka Izimje Jastrebarsko R Z-1889
111. Kapela sv. Margarete Gornja Kupčina Jastrebarsko R Z-1890
112. Kapela sv. Pavla Pavlovčani Jastrebarsko R Z-1882
113. Kapela sv. Katarine Domagović Jastrebarsko R Z-1883
114. Kapela sv. Mirka Cvetković Jastrebarsko R Z-1884
115. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja Gornji Desinec Jastrebarsko R Z-1892
116. Župna crkva M. Božje Žalosne Kostanjevac Žumberak R Z-1893
117. Kapela sv. Roka Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R Z-1458
118. Kapela sv. Jurja Samobor Samobor R Z-1462
119. Kapela sv. Vida Novoselec Križ R Z-2252
120. Kapela Sv.Fabijana i Sebastijana Kuče Velika Gorica R Z-3415
121. Kapela sv. Duha Vrtače(Kalinje) Sveti Ivan Zelina R Z-3929
122. Kapela sv. Ane Donja Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-2769
123. Kapela sv. Benedikta Trebovec Ivanić Grad R Z-1780
124. Kapela sv. Jurja Gornje Psarjevo Sveti Ivan Zelina R Z-2833
125. Kapela sv. Vida Mraclin Velika Gorica R Z-3763
126. Kapela sv. Jakova Ivanić Grad Ivanić Grad R Z-2071
127. Kapela sv. Vida Podgorje Jamničko Pisarovina R Z-2070
128. Kapela sv. Duha Jastrebarsko Jastrebarsko R Z-2068
129. Kapela sv. Jelene Sveta Helena Sveti Ivan Zelina R Z-2063
130. Kapela sv. Ivana Krstitelja Buševec Velika Gorica R Z-2911
131. Pravoslavna kapela sv. Petke Salnik Sv. Ivan Zelina R P-2992
132. Kapela sv. Vendelina Donja Bistra Bistra R P-2567
133. Župna crkva sv. Petra Zaprešić Zaprešić R P-2816
134. Kapela poklonac sv. Florijana Kuče Velika Gorica R P-1957
135. Kapela Sv. Roka Novaki Bistranski Bistra R P-3470
136. Proštenjarska crkva Majke Božje Dol Krašić R Z-1470
137. Kapela BDM Lušačke Rozga Dubravica R P-3499
138. Kapela Sv. Vida Merenje Zaprešić R P-3495
139. Kapela sv. Marije Magdalene Marija Magdalena Pušća R evidentirano
2.5. GOSPODARSKE I INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE

N/ RJEŠENJE O
GRAĐEVINA NASELJE GRAD/OPĆINA R ZAŠTITI
1. Tvornica 'Pliva' Savski Marof Brdovec R evidentirano
2. Mlin i pilana, Bukovac Svetojanski 35 Bukovac Svetojanski Jastrebarsko R P-1110
3. Mlin vodenica Toplice Svetojanske Jastrebarsko R P-1064
4. Čunkov mlin i pilana Čunkova Draga Krašić R evidentirano
5. Medvenov mlin Medven Draga Krašić R Z-1588
6. Penićev mlin Krašić Krašić R evidentirano
7. Tvornički kompleks Novoselec Križ R evidentirano
8. Upravna zgrada i punionica 'Jamnica' Jamnica Pisarovinska Pisarovina R evidentirano
9. Kompleks gospodarskih građevina Bregana Samobor R evidentirano
10. Ivekovićeva kuća sa mlinom Biškupec Zelinski Sveti Ivan Zelina R Z-3830
11. Zgrada stare tvornice Novo Čiče Velika Gorica R P-2426
12. Kompleks gospodarskih građevina Novi Dvori Zaprešički Zaprešić R Z-2072
13. Gospodarski objekt (uz dvorac) Lužnica Zaprešić R Z-2789
14. Tvornica 'Karbon' Zaprešić Zaprešić R P-3050
15. Gospodarske zgrade (uz crkvu Sv. Žumberak Žumberak R Z-1887
Nikole)

2.6. ETNOLOŠKE GRAĐEVINE

R ZAŠTITI
1. Zgrada tradicijske arhitekture, Prigorje Brdovečko Brdovec R P-2820
Vinogradarski put 43
2. Tradicijska okućnica, Vidićeva 19 Prečec Brckovljani R P-3049
3. Tradicijska okućnica, Vidićeva 5 Prečec Brckovljani R P-3378
4. Drvena katnica, Zaklepica 18 Zaklepica Ivanić Grad R Z-2488
5. Tradicijska okućnica,Prikraj 57 Prikraj Brckovljani R UP/I-612-08/09-
05/0279
5. Tradicijska kuća, S. Majdeka 15 Ivanić Grad Ivanić Grad R P-1373
6. Tradicijska okućnica, Katanci II, 1 Posavski Bregi Ivanić Grad R P-2448
7. Tradicijska okućnica, Gorenci 31 Posavski Bregi Ivanić Grad R P-2712
8. Dvije tradicijske okućnice u naselju Brezovac Žumberački Samobor R P-2449
9. Tradicijska okućnica, Medven Draga 13 Medven Draga Krašić R Z-1588
10. Tradicijska katnica, M. Trnine 15 Križ Križ R P-2991
11. Tradicijska kuća, Krajska Ves 31 Krajska Ves Luka R P-2144
12. Tradicijska kuća, Hrastinska 3 Marija Gorica Marija Gorica R P-2176
13. Zgrada tradicijske arhitekture, Samobor Samobor R P-2751
Fabkovićeva 8
14. Zgrada tradicijske arhitekture, Samobor Samobor R P-2450
Starogradska 57
15. Zgrada tradicijske arhitekture, Golubići 9 Golubići (Kalje) Samobor R P-2804
16. Tradicijska kovačnica NSŽ 23 Novo Selo Samobor R P-2865
Žumberačko
17. Tradicijska okućnica, Jelenići 4 Jelenići Samobor R P-2873
18. Tradicijska okućnica, Jelenići 6 Jelenići Samobor R P-2887
19. Tradicijska okućnica Grdanjci 89 Grdanjci Samobor R P-3176
20. Tradicijska kuća Gegač Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3652
21. Tradicijska okućnica Lukinić Brdo 46a Lukinić Brdo Velika Gorica R P-2747
(Žužić Brdo)
22. Tradicijska kuća, Sisačka 19 Velika Gorica Velika Gorica R P-0703
23. Tradicijska kuća, D. Podotočje 68 Donje Podotočje Velika Gorica R P-0626
24. Ivekovićeva kuća Biškupec Zelinski Sv.Ivan Zelina R Z-3830
25. Hiža, Ul. Pavla Lončara 14 Zaprešić Zaprešić R Z- 2303
26. Tradicijska kovačnica Kravarsko Kravarsko R P-3379
27. Tradicijski gospodar.obj.-klijet (klet) Kravarsko Kravarsko R P-3476
28. Tradic.stamb.kuća,Drobilina 3 Stupnik Stupnik R UP/I612-08/09-
05/0279
29. Tradicijska kuća, Omamno kbr.31 Omamno Bedenica R Z-4248
30. Tradicijska kuća, Omamno kbr.32 Omamno Bedenica R Z-4249
31. Tradicijska kuća s okućnicom, Bedenica Bedenica R Z-4252
Bedenica kbr. 64
32. Tradicijska kuća s okućnicom Hruškovec Rakovec R Z-4251
Hruškovec kbr.19.
33. Trad. Kuća, ( Pavlovečko 144) , Gornji Stupnik Stupnik R R-635
Pavlovečka 20 (premještena?)
3.0. GRAĐEVINE NISKOGRADNJE, ELEMENTI OPREME PROSTORA
N/ RJEŠENJE O
1. Planinarska piramida Japetić Jastrebarsko R Z-2768

2. Miljokaz Novo Selo Okićko Klinča Sela R Evidentirano
3. Milenijski križ Stojdraga Samobor R Evidentirano
4. Krčka Vrata (Turopoljska vrata) Turopoljski Lug Velika Gorica R Z-3649
5. Željeznički most preko Save Zaprešić-Podsused Zaprešić R Evidentirano
6. Spomen obilježje N. Ritteru von Kupčina Žumberačka Žumberak R Evidentirano
Weinmannu
4.0. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE
N/ RJEŠENJE O
LOKALITET NASELJE GRAD/OPĆINA R ZAŠTITI
1. Arheološka zona Andautonia Ščitarjevo Velika Gorica N P-2568
2. Castellum Bosiako – srednjovj. utvrda Božjakovina Brckovljani R Evidentirano
3. Stari grad – srednji vijek Gračec Brckovljani R Evidentirano
4 Kapela Sv. Nikole i utvrđenje za obranu Lupoglav Brckovljani R Evidentirano
od Turaka
5. Biskupska utvrda s drvenim kaštelom – Dubrava Dubrava R R- 491

srednji vijek
6. Župna crkva Sv. Martina – templarska Prozorje Dugo Selo R Z-3529
crkva sa samostanom
7. Biskupski kaštel s crkvom Sv. Nikole – Gradec Gradec R Z-3112
srednji vijek
8. Utvrda Siget- srednji vijek Gradec Gradec R Evidentirano
9. Utvrda s podgrađem – 16. st Ivanić Grad Ivanić Grad R Evidentirano
10. Biskupski dvor – castrum Ivanich Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić R Evidentirano
11. Sipčine - ostaci arhitekture, privremeni Okešinec Križ R Evidentirano
logor rimske vojske
12. Crkva Sv. Križa (i utvrda) Križ Križ R Z-1895
13. Povijesna jezgra naselja Križ Križ R Z-3648
14. Želin, Cirkvišće, srednjovjekovna utvrda Bukevje Orle R Evidentirano
15. Stari grad, drveni kaštel – srednji vijek Auguštanovec Pokupsko R Evidentirano
16. Stari grad, Pod gradom – drveni kaštel Pokupsko Pokupsko R Evidentirano
– srednji vijek
18. Arheološki lokalitet Pogorišće Donje Orešje Sveti Ivan Zelina R P-2348
19. Antičko naselje PYRII, trag antičke Komin Sveti Ivan Zelina R Evidentirano
ceste
20. Stari grad – srednji vijek Gornje Psarjevo Sveti Ivan Zelina R Evidentirano
21. Stari grad Nespeš Sveti Ivan Zelina R Evidentirano
22. Gradina –možda castrum Nicola- Paukovec Sveti Ivan Zelina R Evidentirano
srednji vijek
23. Zelingrad – srednji vijek, 13. st. Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3917
24. Gradišće, prethistorijsko naselje – rana Staro Čiče Velika Gorica R Evidentirano
bronca i Hallstat
25. Turopoljski Lug – rimska ranocarska Rakitovec Velika Gorica R Evidentirano
nekropola s grobnim humcima
26. Gradišće – grobovi – srednji vijek Staro Čiče Velika Gorica R Evidentirano
27. Ostaci kaštela, dvokatna kula Vrbovec Vrbovec R Z-3161
28. Gorica, antička villa rustica Drenje Brdovečko Brdovec R Evidentirano
29. Lisičina, antička villa rustica Drenje Brdovečko Brdovec R evidentirano
30. Zadrugarsko, antička villa rustica Drenje Brdovečko Brdovec R evidentirano
31. Arheološki lokalitet Laduč Gornji Laduč Brdovec R P-1658
32. Antika, villa rustica Prudnice Brdovec R evidentirano
33. Antičko groblje Bratelji Samobor R evidentirano
36. Antičko groblje Gornja Vas Samobor R evidentirano
37. Gradec Okićki, prapovijesno naselje, Podgrađe Podokićko Samobor R evidentirano
gradina
38. Stari grad – srednji vijek Mali Lipovec Samobor R evidentirano
39. Stari grad – srednji vijek Sv.Martin p/Okićem Samobor R Z-3835
40. Stari grad – srednji vijek Samobor Samobor R Z-3834
41. Stari grad – srednji vijek Tušćak Samobor R Z-1137
42. Stari grad Žumberak – Siechelberg, Kekić Draga Žumberak R P-0766
14-15. st.
43. Kapela Sv. Lovre i naselje, 14. st. Mrzlo Polje Žumberak R evidentirano
Žumberačko
44. Arheološko nalazište Budinjak Samobor R Z-1584
45. Srednjovjekovna utvrda Farkaševac Samobor R P-1227
Samoborski
46. Arheološka zona Križ Brdovečki Marija Gorica R Z-1136
47. Arheološki lokalitet Kurilovec Velika Gorica R P-1565
48. Arheološkii lokalitet Velika Mlaka Velika Gorica R P-1564
50. Lukavec Lukavec Velika Gorica N Z-1722
51. Arheološki lokalitet Laduč Brdovec R P-1658
52. Arheološki lokalitet Gradići-Lomnica Velika Gorica R P-1420
53. Arheološka zona kaštela Rakovec Rakovec Rakovec R P-0764
54. Srednjovjekovna utvrda Farkaševac Farkaševac S Samobor R P-1227
55. Arheološki lokalitet Graci Donje Orešje Sveti Ivan Zelina R P-2349
56. Arheološki lokalitet Drmići Grandovica Poklek Samobor R P-2763
5.0. POVIJESNO MEMORIJALNA PODRUČJA I OBILJEŽJA
5.1. SPOMENIK, MJESTO I OBILJEŽJE VEZANO UZ POVIJESNE DOGAĐAJE I OSOBE

R ZAŠTITI
1. Spomen-kosturnica Slavetić Jastrebarsko R evidentirano
2. 'Stupnička šuma' Donji Stupnik Stupnik R evidentirano
3. Jama Jazovka Žumberak Žumberak R evidentirano
4. Rodna kuća kardinala A. Stepinca Brezarić Krašić R Z-3766
5. Kuća A. Kovačića,ul.A Kovačića 2 Oplaznik Marija Gorica R P-3496

5.2. GROBLJA I GROBNE GRAĐEVINE

N/ RJEŠENJE O
1. Groblje Otruševec Samobor R Evidentirano
2. Grobnica obitelji d Havlin i de Piennes Vrbovec Vrbovec R Z-3654
3. Grobnica Jelačić Novi Dvori Zaprešički Zaprešić R Z-2072
4 .Mjesno groblje Donja Pušća Pušća R Z-3833
5.3. JAVNA PLASTIKA

N/ RJEŠENJE O
KULTURNO DOBRO NASELJE GRAD/OPĆINA R ZAŠTITI
1. Kip sv. Antuna Padovanskog Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R Z-3716
2 .Poprsje Sv.Ivana Krstitelja Bukovje Bistransko Bistra R Z-4141
6.0. PODRUČJA KULTURNOG KRAJOLIKA
N/ RJEŠENJE O
PODRUČJE GRAD/OPĆINA R ZAŠTITI
1. Žumberak-Samoborsko gorje - Plešivičko Samobor, Jastrebarsko, Krašić, Klinča Sela, N P-3434
prigorje Žumberak
2. Izvor potoka Toplica Samobor R P-2914
7.0. POKRETNA KULTURNA DOBRA
KULTURNO DOBRO NASELJE GRAD/OPĆINA RJEŠENJE O

ZAŠTITI
1. Pozitiv u kapeli sv. Leonarda Gornji Laduč Brdovec Z-1830
2. Sakralni inventar, ž. c. Uznesenja BDM Nart Savski Dugo Selo P-2330
3. Orgulje u crkvi Ranjenog Isusa Gradec Gradec Z-2419
4. Orgulje u crkvi sv. Tri Kralja Kraljev Vrh Jakovlje Z-3718
5. Glavni oltar u kapeli sv. Doroteje Jakovlje Jakovlje P-3038
6. Inventar župne crkve sv. Petra Petrovina Jastrebarsko P-1659
7. Oltar Marije Lauretanske, ž. c. sv. Jurja Plešivica Jastrebarsko P-1568
8. Slika „Bogorodica od Sedam Žalosti“ u Plešivica Jastrebarsko P-2331
vlasništvu župe sv. Juraj
9. Stara kočija s kožnim krovom Gorica Svetojanska Jastrebarsko P-2447
10. Propovjedaonica u ž. c. sv. Jurja Plešivica Jastrebarsko P-3235
11. Sakralni inventar crkva sv. Antuna Slavetić Jastrebarsko P-3236
Pustinjaka
12. Stara vatrogasna kola u Vatrog. domu Gorica Svetojanska Jastrebarsko P-1816
13. Pozitiv u crkvi Uznesenja BDM Kupinec Klinča Sela Z-2418
14. Inventar, ž. c. Rođenja BDM Novo Selo Okićko Klinča Sela P-1458
15. Inventar franjevačkog samostana i crkve Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić Z-1506
sv. Ivana Krstitelja
16. Inventar župne crkve Uzašašća Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić Z-0511
Marijinog
17. Orgulje u župnoj crkvi Uzašašća Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić Z-1384
Marijinog
18. Orgulje u proštenjarskoj crkvi Majke Dol Krašić Z-2867
Božje
19. Oltar, crkva sv. Ivana Krstitelja Hrženik Krašić P-1172
20. Etno zbirka u rodnoj kući kardinala Brezarić Krašić P-3070
A. Stepinca
21. Inventar župne crkve sv. Križa Križ Križ Z-0512
22. Etnografska zbirka amaterskoga Križ Križ P-3173
kazališta „J. Badalić“
23. Orgulje u crkvi sv. Roka Luka Luka Z-3990
24. Orgulje u župnoj crkvi Pohoda Marijina Marija Gorica Marija Gorica Z-2417
25. Oltar, ž. c. Pohoda BDM Marija Gorica Marija Gorica P-2757
26. Četiri ispovjedaonice iz ž.c. PohodaBDM Marija Gorica Marija Gorica P-3243
27. Orgulje u crkvi sv. Petra Apostola Veleševec Orle Z-3308
28.Sakralni inventar kapele MB Lauretanske Pogančec Preseka P-2367
29. Glavni oltar ž. c. Uznesenja BDM/sv. Pokupsko Pokupsko P-3241
Ladislava
30. Oltar, kapela sv. Katarine Hrebine Pušća P-1131
31. Orgulje u kapeli sv. Roka Galgovo Samobor Z-3149
32. Orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Leonarda Kotari Samobor Z-1126
33. Orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Mariji Samobor Samobor Z-41
34. Inventar franjevačkog samostana Samobor Samobor P-2756
Uznesenja
35. Muzejska građa Galerije Prica, Zbirka Z. Samobor Samobor Z-3916
i V. Prica

36. Inventar, GKT ž. c. sv. Jurja Stojdraga Samobor P-1567

37. Glavni oltar kapele sv. Križa Otruševec Samobor P-2329
38. Pozitiv u crkvi sv. Roka Roka Galgovo Samobor P-1834
39. Glavni i bočni oltar u kapeli sv. Antuna Klake (Sveti Martin pod Samobor P-2830
Padovanskog Okićem)
40. Orgulje, ž. c. sv. Anastazije Samobor Samobor P-1835
41. Vanjski oltar, kapela sv. Vida Vrhovčak Samobor P-1833
42. Inventar ž. c. sv. Anastazije Samobor Samobor P-1899
43. Muzej Martona, porculan (460 k) Samobor Samobor P-3146
44. Četiri drvena etnografska predmeta Samobor Samobor P-2544
45. Bočni oltar sv. A. Padovanski iz Samobor Samobor UP/I-612-08/09-
franjevačke crkve Uznesenja BDM 05/0036
46. Sakralni inventar, kapela sv. Benedikta Donji Stupnik Stupnik P-2258
47. Orgulje iz ž. c. Presvetog Trojstva Sv. Nedjelja Sveta Nedjelja P-2332
48. Pozitiv u kapeli sv. Roka Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja Z-2420
49. Glavni oltar, kapela sv. Marije Mala Gorica Sveta Nedjelja P-2759
Magdalene
50. Orgulje kapele sv. Tri Kralja Komin Sveti Ivan Zelina Z-2424
51. Orgulje, ž. c. sv. Ivan Krstitelj Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina P-2090
52. Glavni oltar, kapela sv. A. Padovanskog Blaškovec Sveti Ivan Zelina P-2755
53. Krstionica, ž. c. sv. Ivana Krstitelja Sv. Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina P-3234
54. Glavni oltar, bočni oltar sv. Barbare, Prepolno Sveti Ivan Zelina P-3172
propovjedaonica u BDMŽ
55. Glavni oltar kapele sv. A. Padovanskog Gustelnica Velika Gorica P-2451
56. Inventar, ž. c. sv. Tri kralja Donja Lomnica Velika Gorica P-1069
57. Glavni oltar, kapela sv. Fabijana i Kuče Velika Gorica P-2758
Sebastijana
58. Zbirka Brigljević-Bedeković Velika Gorica Velika Gorica P-2087
59. Propovjedaonica u ž. c. sv. Lovre Lovreća Varoš Vrbovec P-2886
60. Drveno raspelo, ž. c. sv. Vida Vrbovec Vrbovec P-1352
61. Glavni oltar, ž. c. sv. Vida Vrbovec Vrbovec P-3202
62. Žumberačka etnograf. zbirka, Sošice 11 Sošice Žumberak P-2987
63. Orgulje iz crkve Uzvišenja Sv.Križa Križ Križ Z-4174
64.Pozitiv iz kapele Sv.Josipa u dvorcu Oršić Gornja Bistra Bistra Z-4175
65. Orgulje u ž.c. Marije Magdalene Donja Kupčina Pisarovina Z-4219
66. Glavni oltar u kapeli Sv.Ivana Krstitelja Buševec Velika Gorica P-3478
67. Glavni oltar i propovjedaonica u Gladovec Pokupski Pokupsko P-3481
Kapeli Presvetog Trojstva
68. Orgulje u ž.c. Sv. Lovre Lovreća Varoš Vrbovec P-3477
69. Pet portretnih minijatura Selnica Velika Gorica P-649
70. Reljef Bogorodice Jastrebarsko P-2824
71. Bočni oltar Sv.Križa Langova 18 Samobor P-3071
72. Orgulje u ž.c. Sv.Martina biskupa Martinjska Ves Vrbovec P-3363
73. Oltar Sv. Marije Magdalene Marija Magdalena Pušća
74. Oltar Majke Božje Vinske Donja Pušća Pušća
8.0. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA
RJEŠENJE O
KULTURNO DOBRO NASELJE GRAD/OPĆINA ZAŠTITI
1. Opančarski obrt Kruh vuk Ivanić Grad Ivanić Grad Z-3480
2. Rudarske greblice Rude Samobor Z-3479
3. Jurjevski ophodi Turopolja Turopolje Velika Gorica Z-3358
4. Kajkavski donjosutlanski Brdovec Z-4059
(ikavski) dijalekt
D) MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI
U ovom se poglavlju, nakon potpoglavlja 4. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i zona, dodaje novo potpoglavlje 5.
koje glasi:
„5. Mjere zaštite kulturnog krajolika Žumberak - Samoborsko gorje- Plešivičko prigorje
Povijesni ruralni krajolik Žumberak - Samoborsko gorje – Plešivičko prigorje je prostor integralnih
kulturno povijesnih i prirodnih vrijednosti, s očuvanom mrežom povijesnih naselja s tradicijskom
arhitekturom, sakralnim građevinama, starim gradovima, brojnim arheološkim lokalitetima, mozaikom
agrarnih i šumskih površina te uzorcima prostora koji reprezentiraju povijesni kontinuitet i tradicionalni
način života tog prostora. S obzirom na vrednovanje i stupanj očuvanosti navedenih obilježja određena je

uža zona - zona stroge zaštite - koja se najvećim dijelom podudara s granicama Parka prirode Žumberak
–Samoborsko gorje i šira granica zaštite - zona umjerene zaštite - koja obuhvaća dodirna područja
prigorja Samobora, Plešivice i Krašića. Mjere zaštite i unapređenja ovoga područja polaze sa stajališta
očuvanja i poboljšanja kvalitete života i načina korištenja prostora.
Zona stroge zaštite
Sustav mjera zaštite u Zoni stroge zaštite povijesnog ruralnog krajolika uključuje: održavanje,
revitalizaciju i rehabilitaciju tradicionalnog načina života i stanovanja, korištenje prostora oranično
livadarsko pašnjačkog agrarnog i šumskog krajolika te održavanje i obnovu svih povijesnih naselja i
građevina; očuvanje karakterističnih uzoraka krajolika i prostorne slike oblikovane homogenim formama
povijesnih sela i zaselaka okruženih poljodjelskim ili šumskim površinama; zaštitu i obnovu svih vrijednih
primjera graditeljske i etnološke baštine, prezentaciju starih gradova i ostalih arheoloških lokaliteta;
njegovanje tradicionalnih funkcija (ekološkog uzgoja hrane i stočarstva...), tradicijskih zanata, običaja i
narodne predaje; sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih zapuštanjem, neprihvatljivom
gradnjom i korištenjem prostora, kao i biotehničku sanaciju kamenoloma koji više nisu u funkciji.
Povećanje građevinskih područja prihvatljivo je u slučajevima za koje analize pokažu da se radi o realnim
potrebama: povećanju broja stanovnika ili gradnji sadržaja koji su u funkciji poboljšanja života i
promicanja vrijednosti Žumberka kao kulturnog krajolika. Nova gradnja treba poštivati regionalna
obilježja i mora biti usklađena s karakterističnom arhitektonskom tipologijom ovog područja u pogledu
lokacije, gabarita, oblikovanja i materijala završne obrade, zbog zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja,
panoramskih vizura i ukupne slike prostora. Ne dozvoljava se otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i
sličnih sadržaja iskorištavanja mineralnih sirovina koje bi umanjile ili devastirale krajobrazne vrijednosti,
osim iznimno, uz odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za
poslove zaštite kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti. Postojeće lokacije, nakon prestanka korištenja,
treba biološki sanirati u skladu s obilježjima krajolika. Postavljanje antenskih stupova i ostalih sličnih
naprava za vođenje infrastrukturnih koridora neprihvatljivo je na vizualno istaknutim i markantnim
lokacijama, ili preblizu vrijednih kulturno povijesnih naselja i građevina, arheoloških lokaliteta, eko
staništa, prirodnih i geoloških fenomena. Gospodarenje šumama treba uzeti u obzir krajobraznu
komponentu i treba izbjegavati sječe šume u prevelikim površinama koje dovode do promjene prostornih
i ekoloških odnosa. Zahvati u okviru regulacija potoka trebaju u najvećoj mogućoj mjeri poštivati
komponentu očuvanja prirodnog stanja i prirodne geometrije toka.
Zona umjerene zaštite
Zona umjerene zaštite kulturnog krajolika obuhvaća rubna područja podgorja i prigorja: Plešivičko,
Krašićko i Samoborsko koja imaju prepoznatljive, ali fragmentarno očuvane povijesne strukture, a
prožimaju se s novijim oblicima i strukturama naselja. U ovoj je zoni najveća koncentracija povijesnih
naselja i građevina vrednovanih kao visoka kulturno povijesna, arhitektonska, etnološka i ambijentalna
vrijednost, kao što su: crkve, kapele, kurije, tradicijske kuće, gospodarske zgrade, klijeti te mlinovi
vodenice. Granica zaštite ove zone obuhvaća prostore između zone stroge zaštite i ukupne (vanjske)
granice kulturnog krajolika.
Sustav mjera zaštite u široj zoni kulturnog krajolika obuhvaća: održavanje tradicionalnog načina
korištenja prostora, pretežito vinogradarskog krajolika te održavanje i obnovu povijesnih naselja i
građevina; zadržavanje prostornih odnosa između naselja i agrarnih površina, karakteristične tipologije
izduženih formi povijesnih naselja smještenih na hrptovima i padinama brežuljaka, ili u nizinama uz
povijesne komunikacije; očuvanje karakterističnih uzoraka krajolika u prepoznatljivim geomorfološkim
formama izduženih rebara, na čijim se padinama prostiru brojni vinogradi i linijski strukturirana naselja;
zaštitu i obnovu pojedinačnih kulturnih dobara, sakralnih, stambenih i gospodarskih građevina, starih
gradova i arheoloških lokaliteta, ali i svih ostalih povijesnih tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada,
mlinova i klijeti; sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih neintegriranom i ambijentalnu
neprihvatljivo gradnjom i biotehničku sanaciju kamenoloma. U projektiranju nove ili zamjenske stambene
i gospodarske zgrade treba koristiti elemente regionalne arhitekture u pogledu dimenzioniranja
volumena, proporcija i oblikovanja radi zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja, panoramskih vizura i
ukupne slike prostora. Proširenje građevinskih područja naselja treba biti utemeljeno na stručnim
pokazateljima i biti u funkciji razvitka područja, sukladno krajobraznim vrijednostima. U planiranju
prostornog razvoja svakog naselja trebaju se uzeti u obzir načela prostornog integriteta što znači da se
ne dozvoljava povezivati građevinska područja dva ili više naselja. Za zgrade gospodarske namjene
velikih volumena, koje su izvan mjerila prostora i stvaraju prostorni i oblikovni konflikt potrebno je u cilju
smanjenja nepovoljnog utjecaja, izraditi krajobrazni projekt uklapanja u sliku prostora. Na istaknutim
lokacijama, vrhovima brda, s kojih se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja, izuzev javnih
sadržaja koji imaju funkciju vidikovaca. Ne dozvoljava se otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i sličnih
sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i krajobrazne vrijednosti, osim iznimno, uz
odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za poslove zaštite
kulturnih dobara i prirodnih vrijednosti. Za postojeće lokacije, nakon prestanka korištenja, treba izraditi
prijedlog korištenja i plan biološko tehničke sanacije. Osim rehabilitacije i poticanja stanovanja prihvatljiv
je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvođenje sadržaja vezanih na tradicionalne običaje

vezane uz uzgoj i proizvodnju hrane, gastronomiju, vinogradarstvo i sl. Prihvatljiva je mogućnost

korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, u okviru etno sela, muzeja na otvorenom i
sličnih sadržaja.
Za područje kulturnog krajolika treba izraditi krajobraznu osnovu te planove korištenja i upravljanja. U
okviru prostornih planova uređenja gradova (Samobor i Jastrebarsko) i općina (Klinča Sela, Krašić i
Žumberak) treba detaljno obraditi uvjete za građenje i korištenje prostora za područje unutar zona zaštite
kulturnog krajolika.“
3.5.3. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
Prvih devet odlomaka ispod podnaslova „3. VODE“ u cijelosti se zamjenjuju novim tekstom, koji glasi:
- „vodonosno područje
- vodozaštitna područja
- potencijalno vodozaštitno područje
- vodotoci
- poplavna područja
Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) predviđene su tri zone zaštite
izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti. To su:
I. zona (zona strogog režima zaštite)
II. zona (zona strogog ograničenja)
III. zona (zona ograničenja i kontrole).
Granica područja prve zone mora biti udaljena najmanje 10 m od mjesta zahvata vode. Upravljač
izvorištem mora biti korisnik zemljišta prve zone. Prva zona mora biti zaštićena ogradom.
Druga zona obuhvaća područje od granice prve zone do linije od koje podzemnoj vodi treba najmanje 50
dana do ulaska u objekte zahvata vode.
Treća zona obuhvaća područje od granice priljevnog područja (linije podzemne vododjelnice) do vanjske
granice druge zone.
Zone izvorišta za krške vodonosnike su:

I. zona (zona strogog režima zaštite)
II. zona (zona strogog ograničenja)
III. zona (zona ograničenja i kontrole)
IV. zona (zona ograničene zaštite).
Pravilnik za svaku zonu sanitarne zaštite propisuje zaštitne mjere, odnosno propisuje zabranu: izvođenja
radova, izgradnje objekata, obavljanja određenih radnji i postupaka, tj. svih utjecaja koji se smatraju
opasnima u smislu ugrožavanja kakvoće vode i izdašnosti izvorišta.
U skladu s važećim Pravilnikom donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za
piće „Kosnica I. faza“, „Prerovec“, „Velika i Mala Reka“, "Stara Loza", "Sašnjak", "Žitnjak", "Ivanja
Reka", "Petruševec", "Zapruđe" i "Mala Mlaka" te izvorišta vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”.
Na temelju ranije važećeg Pravilnika o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće (NN 22/86), donesene su Odluke o zaštitnim područjima sljedećih izvorišta/crpilišta
na području Zagrebačke županije: “Velika Gorica”, “Šibice”, “Bregana”, “Blanje” i izvorište “Melin.
Potrebno je usklađenje navedenih Odluka s važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite
izvorišta.
Također, i Izvorišta vodovoda “Psarjevo”, izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, izvorišta vodovoda
“Selnica”, izvorište “Orešje Donje – Hum, Krumpak, Zapečak” imaju donesene odluke o zonama sanitarne
zaštite na temelju ranije važećeg Pravilnika, a malog su kapaciteta i lokalnog značaja te će biti prikazani u
Prostornom planu uređenja Grada Sveti Ivan Zelina.“
Deseti i jedanaesti odlomak zamjenjuje se novim odlomkom, kako slijedi:

Za područje crpilišta „Strmec“, „Bregana“, „Šibice“, „Slapnica“, „Lipovec“ i „Velika Gorica“ izrađen je
stručni prijedlog za izradu Odluke o vodozaštitnim zonama, koji je kao takav uvršten u Prostorni plan.
U trinaestom i četrnaestom odlomku „Potencijalno uže vodozaštitno područje „Črnkovec“““ zamjenjuje se riječima
„Potencijalno vodozaštitno područje „Črnkovec““.

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV
A) CESTOVNI PROMET
U drugom odlomku mijenjaju se prva i druga rečenica, kako slijedi:

„Mrežu cesta Zagrebačke županije čine: autoceste, državne ceste (brze ceste i ostale državne ceste),
županijske ceste i lokalne ceste. U Planu je predviđeno progušćenje autocesta, državnih i županijskih
cesta.“
Naslov potpoglavlja „Državne ceste“ mijenja se u „Autoceste i državne ceste“.
U potpoglavlju „Autoceste i državne ceste“ u podnaslovu „Autoceste“ mijenjaju mijenja se cijeli odlomak kako
slijedi:
 „Zagreb - Macelj - Republika Slovenija (izgraditi čvorište Luka, Bistra - Pojatno, Bistra i D. Jarek),
 Zagreb - Bregana - Republika Slovenija,
 Zagreb - Varaždin - Mađarska (izgraditi čvorište Sveti Ivan Zelina),
 Zagreb (čvorište Jakuševec) - Velika Gorica - Sisak,
 Zagreb - Slavonski Brod - Bajakovo (na postojećoj autocesti treba izgraditi čvorište Otok Svibovski),
 Zagreb - Karlovac - Rijeka (na postojećoj autocesti treba izgraditi čvorište kod naselja Donja
Zdenčina),
 Zagrebačka obilaznica (predviđa se interpolacija novih čvorišta Rakitje, Ježdovec, Čehi, Sv. Klara,
Mlaka i Ščitarjevo radi boljega iskorištavanja zaobilaznice)
 čvor Vrbovec II – Križevci – Mađarska (u planu je izgradnja čvorišta Gradec).
 čvor Vrbovec II – Bjelovar – Virovitica - R. Mađarska (u planu je izgradnja čvorišta Kapela i
Farkaševac)“.
U potpoglavlju „Brze ceste“ mijenja se cijeli tekst i glasi :

 "Sveta Helena - Vrbovec,
 Zagreb - Velika Gorica,
 Samobor - Sveta Nedelja - Zagreb,
 Sjeverna zagrebačka tangenta."
U potpoglavlju „Autoceste i državne ceste“ mijenja se odlomak koji navodi ostale državne ceste koje su ucrtane u
grafičkom prikazu, kako slijedi:
 „cesta R. Slovenija – Krapina – Zagreb – Karlovac – Split, D1
 cesta Mađarska – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – Karlovac – Rijeka, D3
 cesta Vrbovec – Čazma – Garešnica, D26
 cesta GP Gola – Koprivnica – Križevci – Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete,
 cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci, D28
 cesta Đurđevac – Bjelovar – Čazma – Šumečani – Ivanić-Grad, D43
 cesta Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30
 cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31
 cesta Velika Gorica – Zračna luka Zagreb
 cesta čvor Kosnica - Velika Gorica (istočna obilaznica)
 cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak – Popovača, D36
 cesta Bobovica – Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac
 cesta Prigorje Brdovečko - Bobovica – Samobor
 cesta GP Harmica – Brdovec – Zaprešić, D225
 cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310
 cesta most na Kupi (Lasinja) – čvor Donja Zdenčina (autocesta Zagreb – Karlovac) - Klinča Sela
 cesta Vrbovec – Poljanski Lug – Kloštar Ivanić – Ivanić-Grad.“
U potpoglavlju „Državne ceste“ odlomak kojim se opisuje trasa autoceste Zagreb – Sisak – granica BiH,
„Područjem Županije prolazi autocesta Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – Velika Gorica - Sisak. Koridor
autoceste, počevši od granice s Gradom Zagrebom, prolazi s južne strane magistralne željezničke pruge
Zagreb – Sisak te dalje nastavlja prema Sisku. “
Odlomak iza gore navedenog zamjenjuje se novim tekstom koji glasi:

„Na brzoj cesti Sv. Helena - Vrbovec II izgrađena su, odnosno planirana, sljedeća čvorišta: Samoborec,
Vrbovec I, Prilesje, Dubrava i Vrbovec II.“

U potpoglavlju „Županijske ceste“, u odlomku koji navodi planirane županijske ceste, mijenja se 4. redak, kako
slijedi, te se briše 1. redak „cesta Vrbovec – Poljanski Lug – Kloštar Ivanić“ i 16. redak „cesta Bobovica – Prigorje
Brdovečko“:
 „cesta Drenčec – Prozorje – Brckovljani“
Nakon dvanaestog odlomka dodaje se novi odlomak koji glasi:

"Na pruzi Sesvete - Velika Gorica planirana je dogradnja još jednog kolosijeka na dionici Sava - Velika
Gorica i priključnog kolosijeka na željezničku prugu Zagreb GK - Sisak - Novska u smjeru Zagreb Klara."
U potpoglavlju "Prigradski putnički promet" mijenja se drugi odlomak, kako slijedi:

"Prigradski promet iz smjera gradova Zaprešić, Jastrebarsko, Dugo Selo, Ivanić-Grad i Vrbovec odvijat će
se unutar postojećih koridora željezničkih pruga. Za Grad Veliku Goricu planira se dvokolosiječna pruga
Zagreb GK - Radnička cesta - Domovinski most - odvojak prema Zračnoj luci Pleso - Velika Gorica
(obilazaka s istočne strane) - Donja Lomnica sa spojem na željezničku prugu Zagreb GK -Sisak - Novska.
Na području Grada Zagreba navedena prigradska pruga označena je kao koridor u istraživanju od značaja
za lokalni promet. Za općine Klinča Sela i Pisarovina planirana je prigradska pruga (odvajanje od pruge
Zagreb - Karlovac) od kolodvora Zdenčina do Općine Pisarovina. Prigradski promet s područja Samobora
i Svete Nedelje koristit će planiranu prugu od značaja za lokalni promet koja se planira trasom bivše
uskotračne samoborske željeznice."
C) ZRAČNI PROMET
U drugoj, uvodnoj, rečenici ovog poglavlja brišu se riječi „zračnog pristaništa“.
U tekstu ispod podnaslova „Zračna luka Zagreb“, nakon odlomka koji glasi: „Planira se gradnja novog putničkog
terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji unutar velikih
državnih sustava infrastrukture predviđaju proširivanje Zračne luke Zagreb - posebice gradnjom terminalskih
površina.“
dodaju se novi odlomci koji glase:

„„Ovim se Planom određuju, i na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena površina“ prikazuju,
sljedeće površine:
 Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb i
 Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb.
Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb obuhvaća prostor sjeverno od grada Velike Gorice, koji omeđuju
zagrebačka obilaznica, željeznička pruga i istočna obilaznica Velike Gorice - u dijelu sjeverno od
pristupne prometnice novom putničkom terminalu. Svojim oblikom ovaj je prostor prilagođen planovima
budućeg razvoja Zračne luke Zagreb.
U dijelu južno od pristupne prometnice novom putničkom terminalu, između zone posebne namjene i
obilaznice Velike Gorice, formirano je tzv. Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb. U
ovom području omogućuje se ograničeno formiranje građevinskog područja naselja, isključivo u
gabaritima postojeće izgradnje.
Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb omogućuje se širenje i usklađen razvoj prometnih,
uslužnih, tehničkih i dr. sadržaja Zračne luke Zagreb. Unutar obuhvata prostora za razvoj Zračne luke
Zagreb nalazi se i površina posebne namjene - vojni kompleks Pleso. Razgraničenje ovih površina, kao i
točan obuhvat proširenja Zračne luke Zagreb unutar navedenog prostora za razvoj, odredit će se
Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice kao i Prostornim planom područja posebnih obilježja
„Črnkovec - Zračna luka Zagreb“.
Razvojnim planovima Zračne luke Zagreb (Master plan ZLZ, 1997., Razvojni plan ZLZ, 2009.) istraživana je
mogućnost izgradnje druge uzletno-sletne staze (USS) Zračne luke Zagreb. Varijantnim rješenjima za
smještaj druge USS u navedenim dokumentima, ali i drugim prostorno prometnim studijama koje su
preuzele ova rješenja, predlagalo se nekoliko položaja u odnosu na postojeću uzletno-sletnu stazu. Svim
varijantnim rješenjima zajedničko je da druga USS zahvaća prostor potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec,
odnosno ulazi u prostor prepoznat u Zagrebačkoj županiji kao „prostor izuzetne vrijednosti za Županiju i
Grad Zagreb, ali i prostor s najviše potencijalnih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te
interesnih zahvata“ (postojeće i planirano vodocrpilište, mreža postojećih naselja, blizina urbanog
središta Velike Gorice, blizina arheološkog nalazišta Andautonija, zaštićenih prirodnih vrijednosti i dr.).

Zbog svega navedenog, novijim je analizama utvrđeno da eventualni položaj druge uzletno-sletne staze
unutar navedenog prostora potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec nije prihvatljiv - kako zbog prostorno
planskih i ekoloških ograničenja, tako i zbog ekonomskog aspekta ovakvog projekta. Također, novijim
istraživanjima Zračne luke Zagreb utvrđeno je da postojeća uzletno-sletna staza može zadovoljiti potrebe
zračnog prometa u duljem vremenskom razdoblju, ali je zbog sigurnosti i kontinuiteta odvijanja zračnog
prometa potrebno osigurati prostor za gradnju druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke
karakteristike uzletno-sletne staze, te će se koristiti kao alternativna uzletno-sletna staza u slučaju
zatvaranja glavne uzletno-sletne staze. Razvojnim je planovima Zračne luke Zagreb predložen položaj
druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze,
sjeverozapadno od postojeće uzletno-sletne staze. Ovim se Planom također omogućuje izgradnja druge
paralelne staze za vožnju koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze, na navedenoj
lokaciji, unutar označenog Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Točan položaj druge paralelne staze za
vožnju sa fizičkim karakteristikama uzletno-sletne staze odredit će se Prostornim planom uređenja Grada
Velike Gorice i Prostornim planom područja posebnih obilježja „Črnkovec - Zračna luka Zagreb“. ““
Preostali tekst ovog poglavlja usklađuje se s odredbama novog Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“,
broj 69/09), kao i sa zahtjevima Hrvatske kontrole zračne plovidbe i Agencije za civilno zrakoplovstvo. Izmjene su
sljedeće:
Potpoglavlja „Zračno pristanište“, briše se u cijelosti.
Naziv potpoglavlja „Letjelišta“ mijenja se u „Ostale zračne luke i letjelišta“, a tekst poglavlja u cijelosti se
zamjenjuje novim tekstom koji glasi:
„Sukladno odredbama Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“, broj 69/09), letjelište je aerodrom
koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne uzlijeću samostalno, a čija se
uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se upotrebljavaju u nekomercijalnim
operacijama zrakoplova. Planom su osigurani prostori za izgradnju sljedećih letjelišta na području
Zagrebačke županije:
 Buševec na području Grada Velika Gorica,
 Krašić na području Općine Krašić,
 Cvetković na području Grada Jastrebarsko,
 Veleševec na području Općine Orle,
 Lupoglav i Štakorovec na području Općine Brckovljani,
 Zaprešić na području Grada Zaprešića,
 Greda na području Grada Ivanić-Grada,
 Komin na području Grada Sveti Ivan Zelina,
 Dubrava na području Općine Dubrava.
Također, ovim se Planom određuje lokacija za smještaj manje zračne luke u istraživanju, referentnog
koda 2B, na području Općine Pisarovina.
Smještaj i prostorni obuhvat ovim Planom određenih letjelišta i zračne luke u istraživanju treba prilagoditi
prostornim mogućnostima pojedinih lokacija. Njihov točan položaj i obuhvat određuje se prostornim
planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina.
Ovim Planom određuje se obveza izrade Aeronautičke studije za sva planirana letjelišta, kao i za zračnu
luku u istraživanju, kojom operatori letjelišta/zračne luke trebaju dokazati da planirana izgradnja kao i
njihova namjena neće imati negativan utjecaj na sigurnost zračnog prometa kao i sve ostale aspekte bitne
za sigurno odvijanje zračnog prometa. Navedena studija izrađuje se u suradnji s nadležnim tijelima i
pravnim osobama, a u skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske kao i s međunarodnim
propisima u civilnom zrakoplovstvu. Na Aeronautičku studiju potrebno je zatražiti suglasnost Agencije za
civilno zrakoplovstvo.
Aeronautičku studiju treba izraditi prije ishođenja odobrenja za planirana letjelišta, odnosno prije ili
tijekom izrade i donošenja prostornog plana uređenja općine na čijem se području ovim Planom prikazuje
lokacija zračne luke u istraživanju. Također, ovim se Planom određuje obveza provođenja procjene
utjecaja zahvata na okoliš prema posebnim propisima za zračnu luku u istraživanju, bez obzira na
planiranu duljinu uzletno-sletne staze. Po utvrđivanju prihvatljivosti zahvata za okoliš sukladno posebnim
propisima, kao i po dobivanju suglasnosti Agencije za civilno zrakoplovstvo na Aeronautičku studiju,
zračna luka u istraživanju može se prikazati u prostornom planu uređenja kao planirana, bez prethodne
izmjene i dopune ovog Plana.
Zbog potrebe sagledavanja zračnog prometa na cijelom području Županije, ovim se Planom određuje
obveza izrade Studije razvoja zračnog prometa Zagrebačke županije. Studijom treba obuhvatiti postojeću
i važećim dokumentima prostornog uređenja planiranu infrastrukturu zračnog prometa na području

Županije, sagledati potrebe i mogućnosti budućeg razvoja zračnog prometa te utvrditi mogućnost
planiranja novih aerodroma - zračnih luka i letjelišta, različitih razreda, skupina i kategorija.
Prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina na čijim se prostorima nalaze ili
planiraju zračna luka ili letjelište potrebno je, u suradnji s nadležnim tijelima i pravnim osobama, a u
skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske kao i s međunarodnim propisima u civilnom
zrakoplovstvu, odrediti prilazno odletne i prijelazne površine (površine ograničenja prepreka) i uvjete
korištenja tog prostora, posebno u dijelu koji se odnosi na mogućnost i uvjete gradnje.
Na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“ označen je kontrolirani zračni
prostor (CTR) i to: CTR Zračne luke Zagreb i CTR aerodroma Lučko. Uvjeti korištenja unutar navedenih
površina određeni su posebnim propisima.“
3.6.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
A) SUSTAVI TELEKOMUNIKACIJA
Potpoglavlje 3. „Radiokomunikacijski sustavi“ u cijelosti se mijenja i glasi:

„Za potrebe bolje pokrivenosti TV programom na području Zagrebačke županije planira se izgradnja 15
TV pretvarača (Tablica 2). Kad se to završi, na području Zagrebačke županije bilo bi ukupno 30 TV
pretvarača.
TABLICA 2. Popis planiranih TV pretvarača u Zagrebačkoj županiji:
POPIS TV PRETVARAČA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE:

PLANIRANI OBJEKTI
Lokacija Nadmorska visina Visina stupa Status
TV Pret. Auguštanovec 145 24 planiran
TV Pret. Križ Brdovečki 310 24 planiran
TV Pret. Oštrc 310 24 planiran
TV Pret. Podokić Sv. Martin - - planiran
TV Pret. Podokić Podgrađe 193 24 planiran
TV Pret. Pokupsko 141 24 planiran
TV Prêt. Zaprešić 193 24 planiran
TV Pret. Stojdraga 498 24 planiran
TV Pret. Gornji Kraj 320 24 planiran
TV Pret. Braslovje 420 24 planiran
TV Pret. Sv. Martin pod Okićem 225 24 planiran
TV Pret. Plešivica 680 24 planiran
TV Pret. Jamnica Pisarovinska 204 24 planiran
TV. Pret. Gornja Topličica 205 24 planiran
TV. Pret. Kalinje 170 24 planiran“
3.6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
A) VODOOPSKRBA
U devetom odlomku mijenja se priložena tablica kako slijedi:

„Tablični prikaz postojećih i potencijalnih izvorišta važnih za rješavanje vodoopskrbe na području Grada
Zagreba i Zagrebačke županije:
CRPILIŠTE POSTOJEĆI KAPACITET (l/s) PLANIRANI KAPACITET (l/s)
“Petruševec” 1250 2000

“Sašnjak” 700 - 800 700 - 800
"Mala Mlaka" 1400 1400
"Velika Gorica" 900 900
"Zapruđe" 300 300
“Strmec” 700 700 - 900
"Šibice" 450 800
"Bregana" 0 - 100 0 – 100
“Črnkovec” 0 4000 - 5000
"Ježdovec" 0 300 - 400
“Ivanja Reka” 0 0 – 400

“Prerovec” 120 180

“Reka” 20 0-20
“Blanje” 16 0-16
“Slapnica” 60 60
“Lipovac” 20 20
“Melin” 10 10 - 20
“Stari Zdenac” 1,5 0-13
izvorište “Gonjeva” i “Popov Dol” 18 18
izvorište “Sopot 1 i 2” 14 14
izvorište “Prodin Dol 1 i 2” 14 14
izvorište “G. i S. Draga” i “Perlić Mlin” 44 44
izvorište “Draga Svetojanska” 15 15
izvorište. “Hrašće” 24 24
UKUPNO: 6076,5 - 6276,5 11499 - 13458“
U jedanaestom odlomku mijenja se priložena tablica kako slijedi:
„PODRUČJE Crpilišta Planirana dobava – input za

područje Zagrebačke županije
(l/s)
Varaždinska županija “Varaždin”, “Bartolovec”,
15 – 100
“Vinkošćak”
Sisačko – moslavačka županija “Ravnik”, “Osekovo”
0 – 190
UKUPNO: 15 – 290“
Briše se dvadesetpeti odlomak koji glasi: “Vodoopskrbni sustav na području Grada Jastrebarsko te općina Krašić i
Klinča Sela temelji se na izvorištima smještenim na obroncima Žumberačkog gorja.“
B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA
Treći odlomak mijenja se i glasi:

„Na područjima udaljenim od obuhvata većih kanalizacijskih sustava planiraju se manji kanalizacijski
sustavi, uglavnom razdjelnog tipa s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, kako bi se
zadovoljili uvjeti odvodnje i zaštita okoliša te omogućilo priključenje ostalih gravitirajućih naselja.“
Nakon trećeg odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:

„Kod mješovitih sustava odvodnje koji su uglavnom zastupljeni na području većih aglomeracija, rješava
se i problematika odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda. Na obuhvatu razdjelnih sustava odvodnje
(koji se planiraju na području manjih naselja) potrebno je riješiti odvodnju oborinskih voda na lokalitetima
gdje se pojavljuju problemi s naslova poplavljivanja urbaniziranih površina. Pri tome je, s obzirom na
karakteristike slivnih površina, potrebno provesti i odgovarajuće pročišćavanje oborinskih voda prije
završne dispozicije u recipijent, u skladu sa zakonskim odrednicama i pravilima struke.“
Peti odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim koji glasi:

„U skladu s navedenim, odvodnja otpadnih voda naselja Zagrebačke županije planira se:
 daljnjim dograđivanjem postojećih većih kanalizacijskih sustava s rekonstrukcijom ili izgradnjom
pripadnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za središnja naselja gradova Dugo Selo, Ivanić
Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić,
 dogradnjom postojećih kanalizacijskih sustava priključenih na kanalizacijski sustav Grada Zagreba
za naselja s područja općina Sveta Nedelja i Stupnik,
 izgradnjom kanalizacijskih sustava s pripadajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za
središnja naselja općina Križ, Rugvica, Pokupsko, Klinča Sela, Krašić, Marija Gorica i Dubravica
(zajednički uređaj), zatim Dubrava, Bedenica, Brckovljani, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Pisarovina,
Preseka, Rakovec, Žumberak,
 na sustav odvodnje otpadnih voda grada Zaprešića priključit će se općine Bistra, Luka, Pušća i
Brdovec,
 odvodnja otpadnih voda Općine Orle planira se uz izgradnju vlastitog uređaja s lokacijom kod naselja
Veleševec ili u sklopu rješenja odvodnje na području Grada Velike Gorice,
 rješenje kanalizacijske odvodnje na području općine Kravarsko povezuje se uz realizaciju odvodnje
na području Grada Velika Gorica,
 odvodnja općine Kloštar Ivanića razmatra se većim dijelom uz priključenje na sustav odvodnje Grada
Ivanić Grada,

 izgradnjom manjih sustava i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na izdvojenim

lokacijama kod kojih nije moguće, zbog tehničkih i financijskih razloga, izvesti priključak na neki od
većih kanalizacijskih sustava,
 izgradnjom skupnih ili pojedinačnih sabirnih spremnika za udaljenija naselja i osiguravanje
pravodobnog pražnjenja i otpremanja posebnim vozilima, uz konačnu dispoziciju prikupljenih tvari na
najbližem većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.“
Osmi odlomak mijenja se u cijelosti, kako slijedi :

„Rješenje odvodnje na području Općine Kravarsko vezano je uz koncepciju rješavanja daljnjeg razvitka
kanalizacijskog sustava na području Grada Velika Gorica. Za područje Općine Pokupsko predviđena je
izgradnja središnjeg uređaja južno od naselja Pokupsko uz rijeku Kupu”.
Briše se jedanaesti odlomak koji glasi: „Projektom “Smanjenje onečišćenja voda sliva Save” (JICA, Japan
International Cooperation Agency, 2001. godine) postavljene su koncepcije rješenja odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda za gradove: Dugo Selo, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina. Za te gradove planira se daljnji razvoj
kanalizacijskog sustava te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.“
Dvanaesti odlomak mijenja se i glasi:

„Za Grad Dugo Selo i Općinu Rugvica planiran je zajednički sustav odvodnje sa uređajem za
pročišćavanje otpadnih voda na području Općine Rugvica i ispustom u rijeku Savu. Time će se spriječiti
daljnje onečišćenje vodotoka Črnec otpadnim vodama sa područja Zagrebačke županije."
Trinaesti odlomak mijenja se i glasi:

„Prema tehničkoj dokumentaciji novijeg datuma, za grad Vrbovec, planira se lokacija uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji odlagališta otpada „Beljavine“, s dispozicijom pročišćenih voda
u vodotok Luka, odnosno kanal Zelina – Lonja – Glogovnica.“
Četrnaesti odlomak mijenja se i glasi:

"Za grad Sveti Ivan Zelinu planira se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kod naselja Brezovac Zelinski
s dispozicijom pročišćenih voda u vodotok Lovnicu koji se ulijeva u rijeku Lonju. Otprema otpadnih voda
s južnog dijela grada (uključujući gravitirajuća naselja uz cestu Sv. Ivan Zelina – Donja Zelina) planira se
uz interpolaciju crpne stanice."
Šesnaesti odlomak mijenja se i glasi:

"Za Općinu Dubrava planira se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na južnoj granici s dispozicijom
pročišćenih voda u vodotok Ograđenka. Alternativna lokacija tog uređaja predviđena je južno od naselja
Dubrava, temeljem elaborata “Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda naselja Dubrava Vrbovečka”
(Vodoprivredno – projektni biro, Zagreb, 1995. godine).
Dvadesetčetvrti odlomak mijenja se i glasi:

„U okviru tehničke dokumentacije novijeg datuma, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području
općine Klinča Sela razmatra se uz izgradnju sustava odvodnje s pripadajućim uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda koji se planira u južnom dijelu općine, uz vodotok Brebernica.“
Zadnji odlomak se briše i umjesto njega dodaje se novi odlomak koji glasi:
„Rješenje odvodnje na području općina Bedenica, Rakovec, Preseka, Gradec, Farkaševac, Brckovljani,
Pisarovina, Jakovlje i Žumberak razmatrano je u okviru Studije zaštite voda Zagrebačke županije, u okviru
koje su dane generalne smjernice za daljnje rješavanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na tim
prostorima.“
U potpoglavlju „Zaštita voda“, u četvrtom odlomku, četvrta točka mijenja se i glasi:

 „zaustaviti pogoršanja podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je
izgradnjom potrebnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; pri investiranju nove izgradnje
nastojati provesti potrebne mjere zaštite,“
C) KORIŠTENJE VODA
Energetsko korištenje voda
Nakon petog odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:

"Na području Grada Ivanić-Grada u blizini naselja Lijevi Dubrovčak planira se izgradnja akumulacije za
hidroelektranu."
Navodnjavanje
Tekst potpoglavlja "Navodnjavanje" u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:

"S vodnogospodarskoga stajališta postoji realna mogućnost navodnjavanja poljodjelskih površina.

Buduće stanje uređenosti zemljišta i hidrotehničkih objekata predviđa korištenje zahvata površinskih
voda, podzemnih voda i u daljoj budućnosti korištenje voda iz planiranih višenamjenskih akumulacija.
Procjenjuje se da se vodama iz vodotoka može navodnjavati do 21165 ha, podzemnim vodama do 2475
ha, a vodom iz budućih akumulacija do 2 290 ha površina.
Potencijalne površine predviđene za navodnjavanje korištenjem zahvata iz površinskih voda navode su u

tablici:
VODOTOK POVRŠINA (ha)

1 Bregana 347.2
2 Glogovnica 367.02
3 Kanal Zelina-Lonja-Glogovnica-Česma 180.8
4 Lonja 681.4
5 Krapina 1451.8
6 Kupa 3446.7
7 Kupčina 617.1
8 Zelina 146.9
9 Sava 13906.9
UKUPNO: 21165.7
Predlaže se sustavno, a ne parcijalno, navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na osnovi

cjelovitih i višenamjenskih rješenja može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje tijekom
cijelog vegetacijskog razdoblja. Obzirom na karakteristike poljoprivrednih područja namijenjenih
navodnjavanju na području Zagrebačke županije, smatra se da bi najpovoljniji bili sustavi kišenja i
lokaliziranog navodnjavanja."
D) UREĐENJE VODOTOKA I VODA
U potpoglavlju „Sliv rijeke Krapine, dio“ treći odlomak (uključivo tablicu) mijenja se i glasi:
3
„Na prostoru Zagrebačke županije predviđeno je 9 retencija, ukupnog volumena 4 383 600 m , što je
prikazano u sljedećoj tablici:
RE POVRŠINA
D. VRSTA NAZIV SLIVA VOLUMEN
BR OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA IZNAD
3 3
OJ PREGRADE 10 m
2
km
1. R DEDINA Dedina L.K.D.Bistra OP 4.70 83.0
2. R BISTRA II Bistra L.K.D.Bistra OP 6.33 87.6
3. R POLJANICA I Poljanica L.K.D.Bistra OP 2.89 49.0
4. R POLJANICA III Dubovec Poljanica OP 1.73 36.0
5. R KUTINCI Kutinci L.K.Kutjeći OP 2.12 31.0
6. R IVANŠČAK Ivanščak L.K.Kutjeći OP 1.41 30.0
7. A,R LUKA Luka Krapina OP,VO 8.60 3 151.0
8. R JAMNO Jamno L.K.Conec OP 4.30 476.0
9. R KUPINA Kupina L.K.D. Bistra OP 3.90 440.0
R...retencija OP..obrana od poplave VO..vodoopskrba
A,R.. u projektnoj dokumentaciji objekt obrađen kao akumulacija i kao retencija“
U potpoglavlju „Sliv kanala Lonja-Strug, dio; Sliv rijeke Česme, dio“ prije prvog odlomka dodaje se novi odlomak s
tablicom, kako slijedi:
3 3
“Na ovom dijelu sliva planirane su četiri retencije, ukupnog volumena 78 10 m :
POVRŠINA
RE VRSTA NAZIV SLIVA VOLUMEN
D. OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA IZNAD
3 3
BR PREGRADE 10 m
2
OJ km
1. R KOPČEVAC I pr.Kopčevac Kopčevac OP 1.00 28.85

2. R KOPČEVAC II pr.Kopčevac Kopčevac OP 1.00 29.27
3. R MARTIN BREG pr.Martin Martin Breg OP 0.53 10.00
4. R PLANIČKI Breg Planički jarek OP 0.44 9.50
JAREK pr.Planički
jarek
R... retencija OP...obrana od poplava pr....pritok“

U potpoglavlju „Desni pritoci Save, Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog
kanala Odra, odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja), Potok Rakovica” nakon prvog odlomka dodaje se
tekst:
„Aktivnosti na realizaciji HE Zaprešić su obustavljene, a učestale poplave sa značajnim materijalnim

štetama utjecale su da se potraži novo rješenje zaštite od velikih voda Save. U tom novom rješenju, na
nivou idejnog projekta, nasip nakon naselja Medsave se odvaja od Save, pomiče u zaobalje i spaja na
lijevi usporni nasip Rakovice, a to rješenje ne ugrožava izgradnju HE Zaprešić. Do promjena dolazi i na
vodotocima Bistrac i Gradna (regulacije, nasipi).
U trećem odlomku briše se zadnja rečenica „U tablici je prikaz planiranih retencija, čiji ukupni volumen iznosi
3
1.662. 700 m .“
Tablica u ovom poglavlju zamjenjuje se novom, kako slijedi:

POVRŠINA
„RE VRSTA NAZIV SLIVA IZNAD VOLUMEN
D. OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA PREGRADE
2 3 3
BR km 10 m
OJ
SLIV BREGANE
1. R BREGANA Bregana Sava OP 29.61 437.0

2. R DOBRI POTOK Dobri potok Bregana OP 3.35 70.7
3. R JARAK Jarak Bregana OP 4.06 79.5
4. R VELIKA Velika draga Bregana OP 3.04 66.5
5. R DRAGA Škrobotnik Bregana OP 7.86 151.0
6. R ŠKROBOTNIK Breganica Bregana OP 10.44 203.0
BREGANICA
SLIV GRADNE I RAKOVICE
7. R LIPOVAČKA Lipovečka Gradna OP 7.50 136.0

GRADNA Gradna
8. R JAVOREČKI P. Javorečki p. L.Gradna OP 2.79 61.1
9. R SLAPNICA Slapnica L.Gradna OP 3.59 70.8
10. R POZORIN P. Pozorin p. L.Gradna OP 1.51 26.3
11. R LUDVIĆ Ludvić L.Gradna OP 4.45 73.7
12. R RUDARSKA Rudarska Gradna OP 14.10 228.0
GRADNA Gradna
13. R M.RAKOVICA M. Rakovica Rakovica OP 2.81 59.1
14. R BISTRAC Bistrac Gradna OP - -
15. R K-2 Kanal K-2 Rakovica OP - -
P… potok, L… Lipovečka“
U potpoglavlju "Neposredan sliv Kupe", nakon priložene tablice prikaza predviđenih akumulacija i retencija na
slivu rijeke Kupe, dodaje se novi odlomak koji glasi:
"Napominje se da su lokacije, veličine i namjene planiranih retencijskih i akumulacijskih objekata, zbog
projektne dokumentacije različitog nivoa obrade (studije, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti),
usmjeravajuće te su moguće manja odstupanja."
3.6.4. ENERGETSKI SUSTAV
A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA
U potpoglavlju „Naftovodi“ mijenja se zadnji odlomak kako slijedi:

"Postojeći sustav magistralnih naftovoda i sustav magistralnog naftovoda za međunarodni transport koji
prolaze Zagrebačkom županijom zadržava se u postojećim trasama. U postojećem koridoru JANAF-a
planira se, u svrhu proširenja kapaciteta, izgradnja novog magistralnog naftovoda za međunarodni
transport."
U potpoglavlju „Plinovodi“ mijenja se peti odlomak kako slijedi:

„Okosnica plinskog sustava Hrvatske je visokotlačni 75-barski plinovodni sustav koji povezuje
sjevernojadranska plinska polja preko Pule, Rijeke i Zagreba do Slavonskog Broda, koji na području
Zagrebačke županije slijedi autocestu Zagreb - Karlovac, zagrebačku obilaznicu i autocestu Zagreb -
Lipovac."

U potpoglavlju „Plinovodi“, nakon petog odlomka dodaje se novi odlomak, kako slijedi:
„U koridoru postojećih magistralnih plinovoda Zabok - Zaprešić DN 500/50, Zaprešić - Podsused DN
500/50 i Zagreb - Zapad istok DN 500/50 planira se izgraditi magistralni plinovod Zabok – Lučko DN
700/75. U koridorima postojećih magistralnih plinovoda Zagreb – Karlovac DN 700/75, Budrovac – Ivanić
DN 300/50 i koridoru JANAF-a (na području Općine Križ) planiraju se izgraditi još tri nova magistralna
plinovoda.“
B) ELEKTROENERGETIKA
U potpoglavlju “Planirani objekti u sustavu prijenosa i distribucije električne energije“ prvi odlomak u cijelosti se
zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
"Bitno povećanje pouzdanosti dobave električne energije ostvarilo se izgradnjom TS 400/220/110 kV
Žerjavinec (Zagreb – Istok). Iako se sama transformatorska stanica nalazi na području Grada Zagreba,
ona je preko područja Zagrebačke županije interpolirana u dalekovod s Republikom Mađarskom (TS
Heviz) koji je privremeno u pogonu do TS Tumbri preko spoja na postojeći 400-kilovoltni dalekovod
Tumbri – Ernestinovo kod Veleševca (gdje je u kasnijoj fazi predviđena izgradnja 400-kilovoltnog
rasklopišta, a zatim i transformatorske stanice za priključak planirane termoelektrane i još povezana s
dvostrukim 400-kilovoltnim dalekovodom s Republikom Mađarskom. Na naponskoj razini 220 kV bit će
povezana sa TS 220/110 kV Mraclin i TS 220/110 kV Cirkovice (Republika Slovenija) uvodom postojećeg
220-kilovoltnog dalekovoda između tih dviju transformatorskih stanica, a na 110-kilovoltnoj razini preko
područja Zagrebačke županije s novim dalekovodima prema TS 110/20 kV Dugo Selo, KTE Jertovec, TS
Križevci i TS Vrbovec. Također se planira povezivanje TS Žerjavinec i planiranog dalekovoda 2x400 kV
Tumbri - Veleševec preko 2x400(220) kV dalekovoda."
Treći odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:

"Planiranim dalekovodom 2x400 kV zatvorit će se prsten oko grada Zagreba od TS 400/220/110 kV
Žerjevinec (na području Grada Zagreba) prema novoj TS 400/110 kV Zlodi (na području Županije) preko
naselja Igrišće i dalje paralelno s postojećim dalekovodom 2x110 kV Zabok – Podsused, te onda skreće
preko rijeke Krapine i Save do TS Zlodi. Alternativna trasa 2x400-kilovoltnog dalekovoda počinje u blizini
naselja Donja Bistra, preko Zaprešića, Donje Pušće i Dubravice do državne granice duž koje ide do
postojećeg dalekovoda 2x400 kV Tumbri – Krško, pa onda paralelno s njim do TS Zlodi. U cilju povećanja
kvalitete i sigurnosti prijenosa električne energije iz smjera NE Krško/TS Zlodi prema smjeru TS Tumbri te
na planirano rasklopište RP Veleševec, planira se izgradnja 2x400 kV dalekovoda od TS Zlodi do TS
Tumbri.“
Šesti odlomak u cijelosti se zamjenjuje novim tekstom, koji glasi:
„Elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu naponske razine 110 kV na području Zagrebačke
županije treba dograditi radi povećanja pouzdanosti opskrbe električnom energijom distribucijske mreže
nižih naponskih razina i krajnjih potrošača izgradnjom ili rekonstrukcijom sljedećih objekata:
 TS 110/35 kV Ivanić 2 s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do postojeće TS 110/35

kV Ivanić 1 ili do postojećeg 110-kilovoltnog dalekovoda Mraclin – Ludina;
 TS 110/20 kV Zelina i TS 110/20 kV Zelina-centar s priključkom na 2x110-kilovoltni dalekovod
Žerjavinec – Jertovec;
 TS 110/20 kV Zaprešić 2 s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do postojećeg 110-
kilovoltnog dalekovoda Rakitje – Zabok;
 TS 110/20 kV Vrbovec s novim spojnim 2x110-kilovoltnim do postojećeg 110-kilovoltnog
dalekovoda Dugo Selo Križevci ili trasom postojećeg 30-kilovoltnog dalekovoda do TS Dugo
Selo;
 TS 110/20 kV Strmec s priključkom na postojeći 110-kilovoltni dalekovod Rakitje – Zaprešić ili
110-kilovoltni dalekovod Rakitje – Zabok;
 TS 110/20 kV Pisarovina s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom do TS Zdenčina i
novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovodom 2x100 kV do TS Tumbri;
 TS 110/20 kV Novaki interpolirana na postojeći 110-kilovoltni dalekovod;
 TS 110/20 kV Jastrebarsko interpolirana na postojeći 2x110-kilovoltni dalekovod;
 rekonstrukcija postojeće TS 110/30 kV Rakitje u TS 110/20 kV;
 rekonstrukcija postojeće TS 110/30 kV Dugo Selo u TS 110/20 kV;
 TS 110/20 kV Mičevec s priključkom na 110-kilovoltni dalekovod Rakitje-TE-TO;
 TS 110/20 kV Bistra s priključkom na 110-kilovoltni dalekovod RP Podsused – Zabok;
 TS 110/20 kV Križ s priključkom na postojeći 110-kilovoltni dalekovod Mraclin - Ludina;
 TS 110/x kV Sop s priključkom na postojeći 2x110 kV TS Resnik - TS Mraclin ili na 110 kV
dalekovod TE-TO Zagreb - TS Mraclin. “

3.7. GOSPODARENJE OTPADOM
Naziv poglavlja „Postupanje s otpadom“ zamjenjuje se novim nazivom: „Gospodarenje otpadom“. Tekst ovog
poglavlja u cijelosti se zamjenjuje novim, kako slijedi:
„Planirani sustav gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji temelji se na odredbama Zakona o

otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i propisa koji iz njega proizlaze, kao i na
smjernicama sljedećih dokumenata:
– Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05),
– Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne
novine“, broj 85/07),
– Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08).
Navedena zakonska i stručna osnova, uz odredbe koje propisuju Strategija i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske, a koje su navedene u poglavljima ovog Plana, osnovno su polazište za
planiranje sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji.
Zakonom o otpadu obvezuju se jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave da u prostornim

planovima županija i prostornim planovima uređenja gradova i općina utvrde lokacije za gradnju
građevina namijenjenih skladištenju, obradi i/ili odlaganju otpada. Također su definirane građevine za
zbrinjavanje otpada kao „regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog,
neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada“, a Centar
za gospodarenje otpadom (CGO) kao „sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje
otpada“.
Strategijom gospodarenja otpadom Republike određene su obveze jedinica regionalne samouprave koje,
između ostalog, trebaju:
mogućnost udruživanja s drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz
sufinanciranje.
Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine određena je
obveza definiranja lokacija centra gospodarenja otpadom za sve županije i Grad Zagreb, uz mogućnost
uspostave županijskog ili regionalnog koncepta gospodarenja otpadom.
Studija gospodarenja otpada Zagrebačke županije, koju je izradio Dvokut Ecro, a prihvatila Županijska
skupština Zagrebačke županije u prosincu 2008. godine, razmatra mogućnost uspostave oba koncepta
gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije. S pozicije ekonomskih i ekoloških aspekata
analizira prednosti i nedostatke uspostave regionalnog (u suradnji s Gradom Zagrebom) odnosno
županijskog koncepta gospodarenja otpadom (unutar prostora Županije).
Skupština Zagrebačke županije Zaključkom prihvaća županijski koncept gospodarenja otpadom, koji
podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Županije te uspostavu
Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) u Zagrebačkoj županiji.
Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva, sukladno

navedenoj Studiji, osnivanje ŽCGO, izgradnju pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka,
odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području Županije.
Županijski centar za gospodarenje otpadom predstavlja infrastrukturnu osnovu sustava zbrinjavanja

otpada te uključuje oporabu otpada mehaničko biološkim postupkom (MBO), površinu za sortiranje
otpada, površinu za reciklažno dvorište, površinu za odlaganje ostatnog neopasnog otpada i druge
objekte suvremenog gospodarenja otpadom koji će se utvrditi redovitim zakonskim postupkom, a prostor
urediti, organizirati i održavati u skladu s propisima.
Također, temeljem Zaključka Županijske skupštine, provedeni su, krajem 2009. i u prvoj polovici 2010.
godine, istražni radovi na sedam potencijalnih lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodarenje
otpadom (ŽCGO) u Zagrebačkoj županiji. Riječ je o lokacijama na kojima se nalaze postojeća aktivna
odlagališta komunalnog otpada, opisana u poglavlju 1.1.2.10. ovog Plana, a to su:
1. Tarno (Grad Ivanić-Grad),
2. Andrilovec (Grad Dugo Selo),
3. Beljavina (Grad Vrbovec),

4. Cerovka (Grad Sveti Ivan Zelina),

5. Novi Dvori (Grad Zaprešić),
6. Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica),
7. Božićka (Grad Jastrebarsko).
Istražne radove provodio je Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju, što je dokumentirano u
Elaboratu o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO Zagrebačke županije
(svibanj 2010.). Istražnim radovima obuhvaćeni su:
- Terenski istražni radovi na potencijalnim lokacijama ŽCGO (pripremni radovi, prospekcija terena,
geotehnički i geodetski istražni radovi),
- Laboratorijski istražni radovi (analiza uzoraka materijala iz bušotina i analiza uzoraka podzemne
vode),
- Ostali aspekti od značaja za odabir lokacije ŽCGO (procjena količine i strukture otpada, površina
ŽCGO i mogućnosti širenja, čimbenici zaštite okoliša, ekonomski čimbenici, socijalna
podnošljivost, transport i dr.).
Sukladno rezultatima provedenih istražnih radova, Elaboratom su rangirane sve razmatrane potencijalne
lokacije, te je kao najpovoljnija predložena lokacija Tarno u Gradu Ivanić-Gradu. Navedeni Elaborat o
provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO Zagrebačke županije prihvaćen je po
Županijskoj skupštini u svibnju 2010. godine.
Slijedom navedenog, ovim se Planom određuje lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodarenje
otpadom u Zagrebačkoj županiji na lokaciji postojećeg odlagališta Tarno u Gradu Ivanić-Gradu. Navedena
lokacija ucrtana je u Kartografskom prikazu broj 3.2. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II”, kao i na
kartogramu 5. Gospodarenje otpadom.
Do uspostave ŽCGO odlaganje komunalnog i inertnog otpada nastavit će se na svim postojećim aktivnim
službenim odlagalištima komunalnog otpada na području Zagrebačke županije, usporedo s provođenjem
njihove sanacije. Lokaciju odlagališta Trebež (Samobor), koje se više ne koristi kao aktivno odlagalište,
potrebno je sanirati i rekultivirati, uz mogućnost otvaranja pretovarne stanice i reciklažnog centra na
jednom dijelu površine. Postojećih sedam aktivnih lokacija odlagališta komunalnog i inertnog otpada
određuju se i kao lokacije za gospodarenje građevnim otpadom.
Nakon uspostave ŽCGO na lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu, namjenu preostalih postojećih odlagališta,
uključivo i Trebež u Samoboru, treba revidirati i prilagoditi potrebama sustava - na odgovarajućem dijelu
lokacije formirati pretovarnu stanicu, uz mogućnost smještaja i drugih sadržaja vezanih uz zbrinjavanje
otpada ŽCGO (skladištenje otpada, prikupljalište, sortirnice, kompostane, reciklažni centri i dr.)
Eventualno smanjenje broja pretovarnih stanica moguće je nakon detaljnije razrade sustava
gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji, bez prethodne izmjene i dopune ovog Plana.
Uspostava cjelovitog sustava primarne reciklaže podrazumijeva stvaranje optimalne mreže reciklažnih
dvorišta za prikupljanje što većeg broja sirovinskih materijala i osiguravanje preduvjeta za proširivanje
sustava odvajanja otpada na mjestu njegova nastanka. Planiranje sustava primarne reciklaže, kao i
određivanje lokacija reciklažnih dvorišta, obveza je gradova i općina, koja se provodi kroz izradu i
donošenje prostornih planova uređenja. Reciklažna dvorišta, osim u sastavu ŽCGO, mogu se planirati uz
pretovarne stanice na postojećim lokacijama odlagališta, kao i na drugim prikladnim lokacijama unutar ili
izvan građevinskog područja naselja. Ovim se Planom usmjerava jedinice lokalne samouprave na čijem
se području nalaze odlagališta komunalnog otpada, uključivo i Trebež u Samoboru, kao i zatvoreno i
sanirano odlagalište Kraljev Vrh u Jakovlju, da jedno od planiranih reciklažnih dvorišta s njihovog
područja bude smješteno na postojećem, odnosno saniranom odlagalištu.
Opasni otpad
Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom.
Strategijom i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj određena je obveza osiguravanja
jedne (do dvije) lokacije Centra za gospodarenje opasnim otpadom (CGOO) na području Republike
Hrvatske, koji uključuje termičku obradu i fizikalno-kemijsku obradu opasnog otpada. Plan gospodarenja
otpadom daje osnovne smjernice za uspostavu CGOO, navodeći da CGOO predstavlja centralno mjesto
za skladištenje, obradu i odlaganje opasnog otpada u RH, kao i da u prvoj fazi u CGOO-u treba predvidjeti
skladištenje i obradu oko 60.000 t opasnog otpada godišnje.
Strategija navodi da će se lokacije za smještaj CGOO na razini Države utvrditi nakon provedenih stručnih
analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja opasnim otpadom.
Plan gospodarenja otpadom u RH navodi da mrežu sabirnih centara za opasni otpad treba organizirati u
okviru prostora postojećih skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje
opasnog otpada, zatim u okviru Centra za gospodarenje otpadom (CGO), kao i u reciklažnim dvorištima u

gradovima za opasni otpad iz domaćinstava. Za uspostavu odvojenog skupljanja opasnog otpada koji
nastaje u kućanstvima potrebno je razviti mrežu reciklažnih dvorišta u gradovima kojima će se osigurati
prostor za prikupljanje/odlaganje manjih količina opasnog otpada kao što su baterije, akumulatori,
lijekovi, onečišćena ambalaža od boja i lakova. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz CGO-a, reciklažnih
dvorišta i skladišta ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika, odvozit će
se u CGOO na obradu, odlaganje ili izvoz, ili u industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu
opasnog otpada.
U skladu s navedenim, mrežu sabirnih centara za opasni otpad u Zagrebačkoj županiji treba organizirati u
okviru prostora skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje opasnog
otpada, kao i u reciklažnim dvorištima u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava. U okviru
Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) treba organizirati privremeno skladištenje
eventualno zaostalog opasnog otpada, izdvojenog pri sortiranju iz komunalnog otpada koji je dovezen u
ŽCGO iz područja Županije. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz ŽCGO-a, reciklažnih dvorišta i skladišta
ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika, odvozit će se u CGOO na
obradu, odlaganje ili izvoz, ili u industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu opasnog otpada.“

Nositelj izrade:

II.
OBVEZNI PRILOZI
II.2.
IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA
PROSTORNOG UREĐENJA RH

II.2. IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA RH
II.2.1. UVOD
Temeljem odredbe članka 58. stavka 2. točke 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“,
broj 76/07, 38/09), u nastavku se daje „izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja koji se
odnosi na područje obuhvata prostornog plana“. Dokumenti prostornog uređenja šireg područja za prostor
Zagrebačke županije su dokumenti prostornog uređenja državne razine, a to su:
 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (usvojena u Hrvatskom Saboru u lipnju 1997.
godine) i
 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 50/99).
Strategija i Program temeljni su dokumenti državne razine planiranja. Strategija je odredila dugoročne
ciljeve, osnove za uravnoteženje i smjernice prostornog razvoja i prostornu organizaciju, te definirala
područja sa zajedničkim prostornim i razvojnim obilježjima za koje se donose prostorni planovi područja
posebnih obilježja. Program je utvrdio mjere i aktivnosti za provođenje Strategije te pobliže odredio osnovne
ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te dao prijedlog
prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. U skladu s ovim dokumentima izrađen je i donesen
Prostorni plan Zagrebačke županije, 2002. godine. U osnovnom Planu također su dani izvodi iz Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i to u sljedećim poglavljima:
 Polazišta - 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države
 Ciljevi prostornog razvoja i uređenja – 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i
međunarodnog značaja
U nastavku se daje izvod onih dijelova navedenih dokumenata koji su u najizravnijem odnosu sa sadržajem
IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije.
II.2.2. IZVOD IZ STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA RH
Strategija prostornog uređenja

Republike Hrvatske
2.
Ciljevi prostornog razvoja
2.1.
Opći ciljevi
Općim ciljem može se smatrati postizanje višeg (objektivno mogućeg) stupnja sigurnosti i razvijenosti
Države radi ostvarivanja razvitka i kvalitete života stanovništva na svim područjima.
Taj će se cilj ostvariti:
• potpunom unutarnjom integracijom i konsolidacijom prostora Države,
• povećanjem vrijednosti i kvalitete hrvatskog prostora,
• uključivanjem Hrvatske u europske razvojne sustave.
Ove globalne odrednice ostvarenja provodit će se sustavnim djelovanjem u okvirima okolnosti i nacionalnih
interesa.
Hrvatski prostor treba prilagoditi novim geostrateškim, geopolitičkim, geografsko-prometnim, gospodarsko-
razvojnim i kulturno-civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta, te ga osobito dobro i
brzo funkcionalno i prostorno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom
zajednicom.
…
S gledišta korištenja prostora težište je na očuvanju fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno
korištenje prostora za gradnju), uz uvažavanje prirodnih značajki (prilagođavanje proizvodnje biološkim
ciklusima i bez zagađenja) i strukturnih značajki (očuvanje krajobrazne fizionomije)
Osobito značenje ima stroga zaštita posebno vrijednih resursa: nezagađena tla (brdski-gorski i otočki areal),
rezerve pitke vode, čisto more, prirodne šume.

Uvažavajući činjenice da hrvatski prostor sadrži sve elemente za uravnoteženu razvojnu strukturu i kvalitetu
prostora i okoliša, opći se ciljevi i nacionalni interesi u prostoru odnose na:
 OSNAŽIVANJE PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE DRŽAVE kroz uravnotežen razvitak

područja, stvaranje okosnica i težišta razvitka osloncem na mrežu gradova i drugih središta, te
definirane i inicijalne prometne pravce,
 KVALITATIVNU PREOBRAZBU RAZVOJA U PROSTORU osloncem na resurse - prirodna i
kulturna dobra, ljudski potencijal, raznolikost i osobitosti dijelova prostora.
3.2.
Prostorno-funkcionalne cjeline
3.2.1.
Grupe županija
- kao velike prostorne cjeline
Pored opće planske podjele po djelatnostima, potrebno je odrediti veće prostorne cjeline koje omogućavaju
kompleksno sagledavanje i cjelovit plansko razvojni pristup. Fizionomske razlike Hrvatskog teritorija s
gledišta globalnoga planskog pristupa određuju velike prostorne cjeline:
 Županije Središnje Hrvatske

 Županije jadranske Hrvatske
 Županije Istočne Hrvatske.
Ove grupe županija predstavljaju obuhvat praćenja stanja i usmjeravanja prostornog razvoja na globalnoj
razini. Pokazatelji se odnose na demografske prilike, gospodarske učinke, stupanj pokrivenosti potreba
stanovništva i gospodarstva i druge važne pokazatelje prostorno razvojne ravnoteže na razini Države.
A. Županije Središnje Hrvatske
(županije: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka,

Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka)
Najrazvijenije područje Hrvatske, koncentracija gospodarstva i kulturnih institucija, ključno čvorište

europskih i regionalnih prometnih pravaca.
Prostorno razvojnu strukturu obilježava koncentracija gradova srednjeeuropskog kruga. Zagreb, glavni grad
Države, s međunarodnim funkcijama i prsten gradova srednje veličine, te mreža malih gradova kao osnova
za unaprjeđenje prostorno razvojne strukture policentričnog tipa. Budući da se očekuje još veći pritisak na
gradove i pojačavanje ekoloških problema, planska orijentacija je na ublažavanje rasta i kvalitativno
unapređenje Zagreba, osnaživanje mreže ostalih gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje izgradnje i
sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura).
Uređenje prostora određeno je porječjima rijeka Save, Drave (srednji tokovi) i Kupe te prijelazom iz
ravničarskog u brdsko područje Žumberka, Hrvatskog zagorja, Banovine, Korduna, Moslavine, Podravine i
Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva.
Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.
Planska usmjerenja se odnose na očuvanje prirodnog okoliša gradova u rekreacijskoj funkciji, razvitak
kontinentalnog turizma vezanog na termalne vode, lov, kulturnu baštinu (dvorci), zatim na eksploataciju
plina i nafte (Podravina, Bilogora) te na prometna čvorišta i gospodarsko - prometne funkcije gradova
(Zagreb, Karlovac, Sisak, Varaždin, i drugi).
Planiranje cjelovitih sustava odnosi se na veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu (osobito prometni
pravci prema zapadnoj i srednjoj Europi) s pratećim djelatnostima, razvoj i funkcije Grada Zagreba s
rješenjem ključnoga prometnog čvorišta transeuropskih, magistralnih i regionalnih pravaca, uređenje
područja uz državnu granicu (osobito jugoistočnu), razvitak i uloga većih gradova u sklopu koncepta
urbanizacije područja, rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i nerazvijenih (slabo naseljenih ) rubnih
zona, sustavne mjere unaprjeđenja okoliša s osobitom pažnjom na uređenje voda, odvodnju i otpad.
3.2.2.
Složeni infrastrukturni i
gospodarski sustavi
Cjelovit programsko planski obuhvat složenih infrastrukturno - gospodarskih sustava odnosi se na koridore i
funkcionalne sklopove koji sadrže više segmenata državne i međudržavne infrastrukture, prateće
gospodarske funkcije (terminali, slobodne zone) i obuhvaćaju kontakt područja naselja i drugih površina pod
neposrednim utjecajem trasa i kapaciteta.

Koridori su temelj za uspostavu integralnog i kombiniranog prometa te obuhvaćaju cestovne prometnice,

željeznicu, pomorski i riječni promet- luke i cjevovode (produktovode).
a) Transeuropski prometni koridori:

 koridor smijera Z - I (Zapadna Europa - Bliski istok) i kao dio veze Srednja Europa-Mediteran
 koridor smijera S-J (Srednja Europa-Mediteran) veza na smjer Z - I, i dalje povezivanje sa Zapadnom
Europom i Južnim Jadranom.
b) Prometni koridori Državne i međudržavne

razine s funkcijom povezivanja velikih
središta i područja Hrvatske te koji
nadopunjuju (ili su dio) europske mreže:
 Podravski koridor
 Jadranski (obalni i zaobalni)
 veza sjeverne i južne Hrvatske preko područja Federacije Bosne i Hercegovine.
c) Složeni prometno-gospodarski i
infrastrukturni kompleksi s elementima
funkcija koridora:
 sustav prometnog križanja europskih i državnih prometnica, terminala i gospodarskih zona Zagrebačke
županije,
 sustav Kvarnerskog zaljeva: sustav luka Rijeka,
 sustav Hrvatskog podunavlja: sustav luke Vukovar, kanal Dunav-Sava, pri čemu prioritet ima luka
Vukovar uz osposobljavanje cestovnih i željezničkih veza za kombinirani promet prema morskim
lukama,
 kompleks luka Ploče i Split (veze s Federacijom Bosne i Hercegovine),
 veći zahvati korištenja voda s kompleksnim uređenjem prostora, komasacijama i melioracijama
vezanim uz hidroelektrane na Dravi, Savi, Lici i Gackoj,
 veliki industrijski i energetski kompleksi (rafinerije, željezare, termoelektrane, LNG i drugi).
Planiranje integralnoga prometnog i energetskog sustava uspostavlja se u ključnim elementima na razini

države kao cjelovita mreža. Osobito se to odnosi na optimalizaciju luka hrvatskog Jadrana s prometnim
zaleđem, kao i na kriterije lociranja energetskih sklopova s gledišta sigurnosti opskrbe, korištenja resursa i
uravnoteženog opterećenja prostora.
Planiranje ovih sustava temelji se na gospodarskoj valorizaciji i programima s prostornom i ekološkom

komponentom koja mora osigurati prihvatljivost lokacija i utjecaja na prostor i okoliš. Te elemente
preuzimaju prostorni planovi županija i definiraju ih kao plansku obvezu u projektima i podprojektima.
Dokumenti ovih sustava i cjelina imaju karakter stručne podloge-studije.
3.2.4.
Prostor županija i gradova
U Prostornom planu županija (PPŽ) strateško razvojne odrednice dobivaju oblik plana prostornog uređenja.
Stoga PPŽ sadrži elemente sustava i prostora od važnosti za Državu, na način koji omogućava u prostoru
detaljnije planiranje.
S gledišta i integralnog gospodarenja resursima PPŽ mora na temelju usmjerenja Strategije odrediti
područja i kriterije za korištenje prostora osnovne i sekundarne namjene. Osobito je važno odrediti kriterije
za građenje izvan građevinskog područja prema tipu, vrijednosti i osjetljivosti krajobraza.
S gledišta razvojnih sustava PPŽ mora odrediti prostore i sustave na razini županije ili više županija, njihovu
funkcionalnu cjelovitost i ulogu lokalnih elemenata kao dijela cjeline te time usmjeriti i oblik gospodarenja.
Državne građevine mogu se odrediti kao definitivna trasa-lokacija, samo ako postoji potreban stupanj
razrađenosti i stručne verifikacije. Za složene sustave koji nadilaze lokalnu razinu nužna je studija ili
program s prostornom definicijom. PPŽ može nedovoljno definirane (potencijalne) sustave odrediti
programski, kao razvojnu-namjeru, a u prostornom planu zadržati širi razervat do detaljnije razrade.
Na županijskoj razini nužno je odrediti:

 širi prostor oko gradova bez obzira na teritorij grada što je osobito izraženo za velike gradove, kako bi
se u planovima obuhvatili procesi u prostoru i elementi infrastrukture koji služe gradu ali su izvan
obuhvata plana grada,
 kriterije za razmještaj funkcija u naseljima u svrhu optimalizacije mreža, osobito u rijetko naseljenim
područjima,
 kriterije za formiranje građevinskih područja po načelu racionalnog korištenja prostora, iskorištenja
rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza,
 korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama uz zaštićena područja (nacionalnih parkova, parkova
prirode i drugih) radi mogućih utjecaja na područje pod zaštitom.

Za područja koja su Strategijom i Programom, te dokumentima prostornog uređenja prostornih cjelina i

sustava određena kao prostorne cjeline zajedničkih obilježja, PPŽ mora odrediti okvir i lokalne kriterije za
planiranje konkretnih zahvata. Ako obuhvat prelazi područje jedne županije uspostavlja se mehanizam
koordinacije i usklađenja (međužupanijski i međuresorski).
Važno je integrirati prigradske rubove u urbani sustav ali i zaustaviti širenje na račun slobodnih površina,
osobito dijelova koji imaju poljodjelsku, ekološku i rekreacijsku važnost.
Strateški je interes da se površine za razvoj i novi program traže prvenstveno unutar formiranoga gradskog
prostora. Ključni čimbenik unutarnje konsolidacije urbanih i suburbanih prostora je opremanje komunalnom
infrastrukturom. Stoga se u planovima mora utvrditi granični kapaciteti prostornih struktura i sustava preko
kojih razvoj zahtijeva velike sustavne promjene, novi prostor i velika ulaganja.
II.2.3. IZVOD IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA RH
Program prostornog uređenja

Republike Hrvatske
1.
Osnovni ciljevi i usmjerenja
prostornog razvoja
U odnosu na položaj Hrvatske, razvojne i prostorne okolnosti, osnovni ciljevi prostornog razvoja su:
• osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države,
• povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša,
• racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra,
• uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja,
• razvijati infrastrukturne sustave,
• osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja,
• usmjeriti prostorno-razvojne prioritete.
2. Stanovništvo i naselja
2.1.
Stanovništvo i
demografske promjene
Glavni demografski ciljevi i interesi su popraviti buduće demografske prilike u zemlji kako bi demografska
sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnoga cjelokupnoga gospodarskoga, društvenog i
prostornog razvitka Hrvatske. Temeljem ciljeva i prostorno-razvojne politike o sprječavanju prevelike
koncentracije stanovništva, ravnomjernijem razmještaju stanovništva, policentričnom razvitku, korištenju
komparativnih uvjeta svih dijelova zemlje, te korištenju, zaštiti i obnovi nekih specifičnih dijelova državnog
teritorija (ratom zahvaćena područja, otoci, granična područja, ruralni prostor, brdsko-planinska područja),
Država će posebnom politikom i mjerama poticati pozitivno prirodno kretanje stanovništva i provoditi
odgovarajuću potrebnu migracijsku politiku, na temelju koje je, dugoročno gledano, moguće očekivati
pozitivne demografske promjene u Republici Hrvatskoj.
2.2. Sustav naselja
Planiranje sustava-mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Kroz
proces izrade novih dokumenata uređenja prostora, posebno prostornih planova županija i prostornih
planova uređenja općina, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te
disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta.
Utvrđivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljedećim postavkama:
 postići uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu stanovništva,
radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen razvoj središnjih
funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne
kvalitete života svih građana Hrvatske,
 optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje razlika u
urbaniziranosti područja, unapređenje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja
(sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti graditeljske
baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini,
 nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak
mreže gradskih središta,
 treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije,
urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja,
 dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova i kao
čimbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri čemu je,

uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova, moguće ublažavati

preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice.
Slika 1: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Gradovi i
naselja s gradskim
obilježjima" -
područje Grada
Zagreba i
Izvor: Program
prostornog uređenja
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski prikaz 05.
3. Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi

3. 1.
Prometni sustav
3.1.1.
Cestovni promet
Ubrzani razvoj cestovnog prometa od osobite je važnosti za ukupni, a osobito gospodarski razvoj Države
i oslanja se na dugoročnu projekciju razvijenosti mreše do 2015. godine kojom se predviđa oko 1820 km
autocesta i oko 1350 km brzih cesta.
Prioriteti do 2005.g. utvrđeni su s gledišta globalnih ciljeva i aktualnosti stanja. Dopune i promjene
prioriteta utvrdit će se u sklopu Strategije cestovnog prometa i Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru (na državnoj i lokalnoj razini). Prioriteti su:
• poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama (uvođenje treće trake,
poboljšanje tehničko-tehnoloških obilježja kolničke konstrukcije i drugo), izvršiti
rekonstrukcije i reorganizacije prometa prema sadašnjem rangu prometnice kao prelazno
razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i brzih cesta, a pri tom koristiti
postojeće koridore,
• izgradnja obilaznica svih većih mjesta na državnim cestama i povezivanje prometno
izoliranih područja Države,
• te izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta.
Autoceste :
Zagreb - Macelj (dionice: Jankomir-Zaprešić i Krapina-Macelj)
Zagreb - Goričan (dionica: Hum Breznički-Varaždin)
Zagreb - Lipovac (dionice: Bregana-Jankomir i Oprisavci-Lipovac)
Zagreb - Sisak
…
Brze ceste:
Vrbovec-Bjelovar
Ostale dionice Podravske BC su prioriteti do 2015.g.
Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se:

završiti obilaznice oko većih mjesta,
• istražiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograničnim i područjima od
posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,
• osposobljavanje korištenja kombiniranog prometa na pravcu luka Vukovar - luka Rijeka,
• poboljšati opremljenost autocesta s pratećim uslužnim objektima,
• uvesti nove tehnologije / tehnike kombiniranog odnosno gdje je moguće i integriranog
prometa,

• istražiti, u suradnji s Republikom BiH, zajedničke cestovne prometne koridore.

U prostornim planovima za državne ceste mora se utvrditi zaštitni negradivi pojas u skladu s propisima i
zahtjevima nadležnih institucija za promet, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
Slika 2: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Cestovni
promet - prioriteti do
2005.g." -
područje Zagrebačke
županije
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski prikaz 06.
3.1.2.
Željeznički promet
Prioriteti do 2005.godine odnose se na:

• izvođenje generalnog remonta i rekonstrukcija pojedinih kritičnih dionica pruga,
• uvođenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgrađenoj i rekonstruiranoj
željezničkoj mreži i u postojećim koridorima,
• istraživanje, u suradnji s RBiH, mogućnosti korištenja Unskoga željezničkog koridora za
povezivanje Zagreba i Splita,
• istraživanje prostornih uvjeta izgradnje novih teretnih željezničkih terminala, poglavito
Vukovar, Karlovac, Krasica,
• korištenje, gdje je moguće, postojeće mreže za javni gradski i prigradski promet.
U skladu s mogućnostima težiti ka realizaciji prioritetnih trasa: pruge visokog stupnja služnosti između
Zagreba Rijeke, drugi kolosijek od Mađarske granice preko Koprivnice, Dugog Sela i Zagreba do Karlovca,
odnosno dijelove Karlovac-Oštarije, Škrljevo-Rijeka i Rijeka-Jurdani, Jurdani-Lupoglav, Moravice-Brod na
Kupi-Krasica, Knin Split, Knin-Zadar i Perković-Šibenik.
Slika 3: Izvod iz
kartografskog
prikaza "Željeznički
promet" - područje
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
kartografski pr. 07.

3.1.4. Riječni promet
Projekcija mreže riječnih luka obuhvaća tri velike luke; Vukovar, Osijek i Sisak (ako razvoj gospodarstva
/prometa bude zahtijevao, razmotriti i izgradnju riječne luke Zagreb) i mrežu srednjih i malih luka na glavnim
plovnim riječnim putovima.
3.1.5. Zračni promet
Projekcija sustava zračnog prometa obuhvaća jednu, po opremljenosti i prometu, primarnu zračnu luku
Zagreb (klase 4E) i 6 sekundarnih (svi 4E klase), te mrežu tercijarnih (2C) i ostalih zračnih pristaništa (1A) ili
zračnih pristaništa bez kategorije.
U sljedećem razdoblju samo zračna luka Zagreb ima potrebu za proširenjem i to prvenstveno terminalskih
površina. Planira se izgradnja zrakoplovnih luka 2C/1A klase/kategorije/ ili helidroma na području Države,
posebno na priobalju i otocima koji su posebno osjetljivi.
3.1.6.
Telekomunikacijski promet
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog
stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije
komuniciranja uz sljedeće smjernice:
• promijeniti neke odredbe regulative koje onemogućavaju istovremeno izgradnju kabelskih
mreža i cestovne i željezničke infrastrukture,
• pojačati koridore koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno
Mađarskom, Italijom),
• istražiti lokaciju zemaljske satelitske stanice (TT i RTV komunikacija),
• izgraditi preostalu mrežu odašiljača kako bi se pokrivenost teritorija Države što više
približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju odašiljača bez posada
kako bi zahtjevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
• kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim
tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare
mreže zamjenjivati.
Slika 4: Izvod iz
kartografskog
prikaza
Telekomunikacijski
promet" - područje
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
3.2.
Energetski sustav
3.2.1.
Proizvodni energetski sustavi
Prioriteti za povećanje proizvodnje odnose se na:
• rekonstrukciju, modernizaciju i proširenje postojećih kapaciteta,

• provođenje mjera štednje,

• smanjenje gubitaka u sustavu,
• racionalizaciju korištenja energenata.
U prvoj fazi treba iznaći optimalan način za povećanje proizvodnje kroz poboljšanje djelovanja postojećeg
sustava. U tom cilju treba utvrditi mogućnosti korištenja najpovoljnijeg i dostupnog energenta s
gospodarskog i ekološkog gledišta kao i pokrivanje potreba na kritičnim dijelovima sustava. Za nove objekte
treba izvršiti sustavnu pripremu u svim fazama (izbor lokacija, energenata i tehnologija, uz potrebna daljnja
istraživanja). S tim ciljem se predviđa:
• izvršiti rekonstrukciju TE-TO Zagreb, TE-TO Osijek, TE Sisak i TE Jertovec,
• završiti započete gradnje (TE Plomin),
• istražiti i na temelju rezultata istražnih radova odrediti najpovoljniju lokaciju za
termoenergetske objekte na obalnom području i u Istočnoj Slavoniji,
• istražiti mogućnosti opskrbe plinom i izraditi plan plinifikacije Dalmacije, Istre i Like.
3.2.2.
Prijenosni energetski sustavi
Planiranje novih energetskih prijenosnih postrojenja temeljiti na ispitivanju mogućnosti da se tehnološkom

zamjenom u postojećim koridorima postigne traženi efekt povećanja prijenosnih kapaciteta sustava, uz
provođenje mjera:
• izgraditi i pojačati magistralnu mrežu/vezu prema Mađarskoj ,
• izgraditi novu 400 kV mrežu od RHE Obrovac RP Sisak kao novi elektroenergetski koridor,
• u postojećem koridoru Sisak –Ernestinovo-granica SRJ izgraditi novu 400 kV poveznicu,
• proširiti plinsku mrežu u Državi, te u suradnji sa županijama osigurati na županijskoj razini vođenje
pojedinih trasa energetskih sustava (osobito plinske mreže koje se predviđaju izgrađivati u plinom
još neopskrbljenim područjima/ Istra, Lika, Dalmacija ).
U izgradnji primjenjivati najrelevantnije ekološke kriterije i koristiti postojeće koridore i prostore što je najviše
moguće i težiti što manjem zauzimanju novih površina. U prvoj fazi projektiranja obvezno je predložiti barem
dvije mogućnosti vođenja pojedine trase energetskih prijenosnih postrojenja.
Slika 5: Izvod iz
kartografskog
prikaza
"Elektroenergetski
sustav" - područje
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
3.3. Vodnogospodarski sustav
3.3.1. Vodoopskrba
Prioriteti izgradnje vodoopskrbnih objekata određeni su s ciljem što bržeg postizanja ravnomjernosti
vodoopskrbe. Posebnim kriterijima treba riješiti prioritete izgradnje, odnosno istaknuti sve specifičnosti
svakog vodnog područja i pojedinačnoga vodoopskrbnog sustava općenito te posebno u odnosu na
aspekte:
• akutna ili stalno prisutna nestašica vode i racionalno gospodarenje postojećim sustavom,
• stupanj higijensko-zdravstvene ugroženosti područja,
• stupanj gospodarske razvijenosti područja,
• ekonomičnost ulaganja u vodoopskrbni sustav.

U izradi prostorno planske dokumentacije, posebno PPŽ, treba u postupku određivanja prostornih prioriteta
vrednovati svaki od navedenih aspekata te na temelju sveukupne analize donijeti konačne prijedloge.
3.3.2.
Ostali oblici korištenja voda
Prioriteti iskorištenja hidroenergetskog potencijala sa stajališta vodnogospodarskih interesa trebali bi biti

višenamjenski objekti: HE Podsused, HE Prečko, HE Drenje, HE Strelečko, VES Brodarci na Kupi, HE
Lučica i Barilović na Korani, VS Botovo, VS Novo Virje, VS Barč, VS Donji Miholjac, VS Osijek na Dravi, HE
Valići na Rječini, HE Zrmanja na Zrmanji. VS-e na Muri dugoročno su planirane, uz obvezu prethodne
izrade studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, kojima će se razriješiti dvojbene lokacije.
Prioritetni, hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa
zahtjevima zaštite prostora, a planiraju se kao složeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekološki
sustavi, uključivši sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i
prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata.
Slika 6: Izvod iz
kartografskog
prikaza
"Termoenergetski
objekti i
hidroelektrane" -
županije
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine",
broj 50/99),
3.4.
Zbrinjavanje otpada
Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju:

• smanjenje nastanka otpada,
• mjere korištenja otpada,
• sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i
postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.
Kriteriji i smjernice za utvrđivanje lokacija odlagališta otpada odnose se na vrednovanje ukupnih prostornih
značajki (nužna geološka pogodnost terena i ukupna prirodna osnova, ekonomska osnova, društvene
okolnosti), a realizaciju treba provoditi uz maksimalno osiguranje ekološke sigurnosti, poštovanje propisa i
provođenje javnog postupka procjene podobnosti lokacije i utjecaja na okoliš.
4. Gospodarske djelatnosti u prostoru

4.2. Poljodjelstvo
Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te smanjenje i ograničavanje

korištenja kvalitetnoga plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Pri tome treba sprečavati daljnje
povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu, na temelju važećeg Zakona o
poljoprivrednom zemljištu.
4.3.
Industrija i rudarstvo
Prioriteti su preobrazba velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima (promjena i prilagođivanje

proizvodnih programa), te racionalnije korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom

infrastrukturom, i unapređenje stanja okoliša. U planovima treba prioritetno koristiti postojeće zone, a tek po
iskorištenju raspoloživog postojećeg prostora planirati nove zone. Posebnu važnost imaju:
• uređenje i osposobljavanje radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona i snažniji
udjel u međunarodnoj razmjeni dobara, osobito na glavnim međunarodnim prometnim
pravcima te u sklopu luka,
• prilagođivanje gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima, osobito izmještanje
pogona iz užih urbanih jezgri i s vrijednih obalnih prostora, uz potrebne prenamjene za
primjerenije sadržaje,
• zahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš, te doprinijeti revitalizaciji
područja i pokretanju gospodarske dinamike (zapošljavanje, poticajni učinci na razvoj
drugih djelatnosti, uređenje i komunalno opremanje zemljišta).
Rudarstvo se temelji na činjenici da je Hrvatska u rezervama energetskih mineralnih sirovina relativno

siromašna, ali se očekuje da će najnovije aktivnosti na polju istraživanja nafte i plina u području sjeverne i
istočne Hrvatske, podmorju i području Dinarida utvrditi nova ležišta tih energenata.
Kako je Hrvatska bogata nemetalnim mineralnim sirovinama za proizvodnju građevinskog materijala osobito
gospodarsko značenje imaju:
• arhitektonsko-građevni kamen koji se javlja na obalnom području Hrvatske a posebno na
otocima gdje uz pažljivu eksploataciju može pridonijeti razvoju otoka,
• građevni kamen kontinentalnog dijela u blizini velikih gradova i gradilišta velike
infrastrukture radi velikih potreba građevinarstva,
• šljunak u porječjima i drugim lokalitetima u blizini gradova i velike potrošnje radi izgradnje.
Budući da potrebe obnove i ubrzane izgradnje dovode do povećanja potreba i otvaranja novih
eksploatacijskih polja osobitu pažnju treba posvetiti prostorima osjetljive građe s gledišta stabilnosti terena,
oblikovanja krajobraza i sukoba s ostalim oblicima korištenja prostora.
Svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa zakonima i propisima a osobito s gledišta zaštite okoliša.
Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda gdje uslijed
skidanja površinskih slojeva može doći do ugrožavanja voda i mora. Nužno je najstrožim mjerama spriječiti
nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina.
4.5. Turizam
Ukupne turističke potencijale Hrvatske treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i
pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Unutar takvog određenja
posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uključujući i
tradicijske elemente načina života i djelatnosti.
Turističke vrijednosti sadrže svi prostori Hrvatske u oblicima i dimenzijama ovisnim o resursima, stupnju
razvijenosti. Interes je da se ravnopravno uz klasične oblike turističke ponude razvijaju i specifični oblici, a
osobito oni vezani uz znanstvene, edukativne i slične programe sa snažnom ekološkom orijentacijom
(vrijedni dijelovi prirode, neki otoci).
Hrvatska će svoj turistički ugled i razvoj usmjeravati i oblikovati na svim područjima:

• Jadran kao najsnažnije turističko područje sa specifičnostima obalnog pojasa, otoka,
akvatorija u cjelini oslonjen na ukupnu kvalitetu okoliša (osobito čisto more),
• kontinentalni turizam oslonjen na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoci, termalni izvori,
graditeljska baština, lovna područja.
5. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša

5.1. Zaštita okoliša
Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima i

standardima zaštite okoliša, a kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja.
U svrhu učinkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti:
• opterećenost i dosadašnja ugroženost prostora,
• odnosno stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi (nosivi) kapaciteti prostora,
• stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom, prirodne i stvorene
vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene kategorije zaštite i planskim mjerama
korištenja prostora,
• propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip prostora-
resursa.
Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju
učinaka kojim se mijenja prethodno stanje. Prostorno-razvojne koncepcije moraju se temeljiti na posebnim
propisima i specifičnim analizama opterećenosti prostora i trebaju biti oblikovane kroz optimalan razmještaj
funkcija i djelatnosti, izbor tehnologija koje po svom karakteru mogu biti korištene i smještene u određeni
prostor s gledišta emisija, te kroz obveze ispunjenja prethodnih uvjeta osposobljavanja prostora za određeni
zahvat prvenstveno s gledišta osiguranja potrebne infrastrukture.

5.2.
Zaštita prirodne baštine
S ciljem sustavne skrbi o zaštiti prirodnih vrijednosti, a posebno vezano uz najznačajnije prostorne objekte
zaštite, smjernice i opredjeljenja su:
Uspostavu cjelovite zaštite prirodnih vrijednosti treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje
prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata
prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite.
Proširenje zaštite na još oko dvije stotine predjela i lokaliteta u odgovarajućim kategorijama … u
nadležnosti županija, a uz suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Ti su predjeli i lokaliteti najvećim dijelom evidentirani u prostornim planovima bivših općina, odnosno
predloženi za zaštitu na razini županija ili Grada Zagreba. Pritom je potrebno:
• vrednovanje i zoniranje pojedinih dijelova akvatorija mora (kao i rijeka i jezera) u cilju
utvrđivanja i zaštite posebnih rezervata, te primjerenog korištenja i održivog gospodarenja
morem i podmorjem,
• u strukturi (posebnih) šumskih rezervata trebaju biti zastupljene sve šumske zajednice
koje su zastupljene na području Hrvatske,
• zaštitom obuhvatiti i mjestimice zapostavljene spomenike parkovne arhitekture, od kojih
su neki, primjerice vrtna baština jadranskih otoka, samo djelomice evidentirani,
• vrednovanje zaštićenih dijelova prirode uz primjenu odgovarajućih kriterija i razvrstavanje
u razrede međunarodnog, državnog i lokalnog značenja.
Slika 7: Izvod iz
kartog. prikaza
"Značajna dobra
prirodne baštine"-
županije
Izvor: Program
Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj
50/99), kartografski pr.
20.
5.3.
Zaštita graditeljske baštine
Prioritetne zadaće u zaštiti spomenika kulture u uskoj su vezi sa strateškim opredjeljenjima razvoja
gospodarstva i mogućnošću osiguranja financijskih sredstava. Sa stručnog aspekta glavne zadaće su:
• Usklađivanje i donošenje odgovarajućih propisa u području zaštite kulturne baštine, te
osiguranje uvjeta za njihovu provedbu.
• Poticanje istraživanja, osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se
namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava ili određenih djelatnosti.
• Intenzivirati inventarizaciju te provesti vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske
baštine (uključujući djela suvremene arhitekture i urbanizma) i načiniti popis dobara
graditeljske baštine od nacionalnog značenja.
• Razvijati metodologiju planiranja u zaštićenim područjima, temeljeno na jedinstvenim
osnovama vrednovanja, kategorizacije i rešima zaštite.
• Osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za naselja (ili
dijelove naselja) registrirana kao povijesne urbanističke cjeline.
• Izraditi programe obnove i revitalizacije najznačajnijih ugroženih spomenika kulture.
• Nastaviti s realizacijom programa obnove i revitalizacije prema utvrđenim prioritetima te
intenzivirati dokumentiranje ratom oštećenih spomenika graditeljske baštine i izradu
prijedloga njihove obnove.

• Nastaviti s pripremom odgovarajućih materijala za predlaganja odabranih spomenika

kulture za upis u Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
6. Osnove i smjernice za uređenje prostora
Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđena su područja djelovanja i usmjerenja za

daljnje postupke u svrhu provedbe strateških odrednica prostornog razvoja i uređenja prostora utvrđenih
Strategijom prostornog uređenja Države.
Program sadrži kartografske prikaze prostora i sustava, određene načelno kao osnova za daljnju razradu u
prostornim planovima i stručnim podlogama. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
čine jedinstvenu cjelinu dokumenta prostornog uređenja Države.
6.1.
Osnove za organizaciju,
korištenje i zaštitu prostora
Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje prostora za izgradnju

na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje
i zaštita mora i voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i
gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način.
U slučaju nužne prenamjene površina osnovnih kategorija korištenja, gdje je to moguće prema važećim
propisima, zahvati se moraju ograničiti i podrediti uvjetima osnovne namjene prostora, utvrditi prihvatljiva
tehnologija, a negativne učinke smanjiti na dopuštenu mjeru. U prostornim planovima takove promjene
moraju biti iskazane mjerljivim i usporedivim veličinama.
U prijedlogu promjene namjena treba iskazati smanjenje-povećanje površina određene kategorije korištenja,
utjecaj na promjenu stvorene i prirodne strukture te utvrditi mjere za izbjegavanje negativnih učinaka na
prostor i okoliš.
Ograničenja korištenja prostora odnose se na područja na kojima se ne mogu locirati određeni sadržaji ili je
za to potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, odnosno prilagodba posebnim okolnostima. Takva se
ograničenja odnose na poljodjelske površine visoke kvalitete tla, područja uz obalu mora i voda, otoke,
povijesne cjeline i cjeline zaštite prirodne baštine te prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i
biološke strukture.
Nužno je isključivanje određenih djelatnosti na pojedinim područjima, kao i izuzimanje nekih površina od bilo
kakvog građenja, osobito u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim dijelovima prirode, na dijelovima
prirodne obale, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica
i infrastrukture.
Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine izgrađenog
i neizgrađenog dijela građevinskog područja, uvažavajući sljedeće smjernice:
ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno
nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture,
• prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja,
• oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu,
odvojeno od druge takve cjeline,
• odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih
zemljišta bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi),
zaštitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog značenja za obranu.
Proširivanje građevinskih područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim
granicama tih područja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje
funkcije, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i uređenja zemljišta. Prijedlozi
proširenja moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojećega građevinskog područja s obrazloženjem o
razlozima nekorištenja dijelova i poduzetim mjerama za iskorištenje, osobito u slučaju kada neizgrađena
površina prelazi 10% ukupne površine građevinskog područja. Pri tom treba ispitati mogućnost smanjenja
građevinskog područja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni.


Nositelj izrade:

II.
OBVEZNI PRILOZI
II.3.
POPIS I SAŽETAK
DOKUMENATA I PROPISA


II.3. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA
II.3.1. ZAKONI, PROPISI I ODLUKE
1. Zakon o prostornom uređenju i gradnji

(„Narodne novine“, broj 76/07, 38/09)
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
A. Prostorno uređenje
1. Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je
izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,
1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja velikog grada,
grada i općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo
za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
1.2. Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja
istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
1.3. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine
privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s
izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu,
1.4. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i
neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m2,
2. Građevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan građevinskog područja, koje je izgrađeno ili prostornim
planom namijenjeno za građenje građevina i uređenje javnih površina,
3. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u
skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili
njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. (…)
Članak 55.
(1) Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program
prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako je to propisano
ovim Zakonom.
(2) Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno
Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove izrade i donošenja
određena tim planovima.
(3) Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada,
odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja. (…)
Članak 56.
(1) S obzirom na namjenu dokumenti prostornog uređenja su strateški i provedbeni.
(2) Strateški dokumenti prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno
Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine.
(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
Članak 58.
(1) Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za
provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge.
(2) Obvezni prilozi prostornog plana su:
- obrazloženje prostornog plana,
- izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata
prostornog plana,
- stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,
- strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima,
- popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak
dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana,
- zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,
- izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,
- evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,
- sažetak za javnost.
Članak 71.
(1) Prostorni plan županije određuje osobito:
– sustav središnjih naselja regionalnog značenja,

– odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije,

– osnovu ekološki održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti,
– smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,
– prihvatljivu upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,
– osnovu gospodarski i okolišno održive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a
osobito održivo korištenje voda i mineralnih sirovina,
– osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu,
– objedinjene uvjete zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema
posebnim propisima,
– kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,
– smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,
– program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i
– druge elemente od važnosti za županiju.
(2) U prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja
(položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te
namjene i to:
– (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta,
– (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,
– (T3) – autokamp i kamp,
– luke nautičkog turizma,
– golf igrališta,
– područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.
(3) U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naselja
ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i više svoje
površine.
(4) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjima
ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.
Članak 97.
(1) Prije donošenja prostornog plana županije odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, svih prostornih planova unutar ZOP-a i prostornih planova čiji se dijelovi nalaze unutar
tog područja, nositelj izrade dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva.
Članak 346.
(5) Programi mjera za unapređenje stanja u prostoru doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona,
ostaju na snazi do isteka razdoblja za koji su doneseni.
2. Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006. – 2010.
godine ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 09/06)
Točka 19.
(1) U sljedećem se četverogodišnjem razdoblju planira izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana
Zagrebačke županije. Izmjene i dopune Plana provest će se u dva odvojena postupka, ovisno o
prioritetnosti zahtjeva za izmjenom pojedinih sadržaja.
(2) Prvu skupinu prioriteta čine izmjene koje se odnose na prometnu infrastrukturu - izmjena dijela trase
Autoceste Zagreb-Sisak i promjena statusa ceste "čvor Kosnica-Velika Gorica" iz koridora u istraživanju u
planiranu državnu cestu - kao i izmjene koje odnose na smještaj gospodarskih sadržaja u prostoru, sustav
gospodarenja otpadom te na Odredbe za provođenje.
(3) Druga skupina prioriteta odnosi se na izmjene i dopune ostalih prostornoplanskih rješenja koje je
potrebno uskladiti s novim propisima, novoizrađenom tehničkom i prostornom dokumentacijom, stručnim
podlogama i studijama, novonastalim stanjem na terenu, te prilagoditi spoznajama aktualiziranim tijekom
praćenja i stručno-savjetodavne suradnje na izradi prostornih planova uređenja gradova i općina u
Zagrebačkoj županiji. Osobito se to odnosi na prostornoplanska rješenja vezana uz područje vodocrpilišta
Črnkovec i Zračne luke Zagreb, prometnu i komunalnu infrastrukturu te eksploataciju mineralnih sirovina.
(4) Ukoliko se za vrijeme izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije iz prve skupine
prioriteta ne postigne sporazum s Gradom Zagrebom o suradnji u zbrinjavanju otpada, moguće je sustav
gospodarenja otpadom izmijeniti i dopuniti u drugoj skupini prioriteta.
3. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

(„Narodne novine“, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09 )
Članak 19.a
(1) Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna,
zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.

4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

(„Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07)
Članak 4.
I. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
U sastavu Županije su sljedeći gradovi i općine u sastav kojih ulaze sljedeća naselja (izvod):
Grad Općina Naselje
1. DUGO SELO Donje Dvorišće

3. JASTREBARSKO Prekrižje Plešivičko
5. SVETA NEDELJA Brezje
Novaki
Strmec
8. VRBOVEC Hruškovica
16. Marija Gorica Bijela Gorica
Celine Goričke
Hrastina
Trstenik
5. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske

(„Narodne novine", broj 95/08)
I. Ukida se članak 4. točka 3. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" broj 86/06., 125/06. - ispravak i 16/07. - ispravak) u dijelu koji glasi
"Prekrižje Plešivičko".
II. Ukinuta odredba iz točke I. ove izreke prestaje važiti 31. prosinca 2008. godine.
III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".
6. Zakon o zaštiti prirode

(„Narodne novine“, broj 70/05, 139/08),
Članak 7.
U ovome Zakonu u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
49. zaštićene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog ovim
Zakonom i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zaštitne kategorije (strogi
rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode,
značajni krajobrazi, park-šume i spomenici parkovne arhitekture), zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte
uključujući mrtve primjerke divljih svojti zaštićenih na temelju ovoga Zakona i međunarodnih ugovora,
njihove dijelove i derivate, te zaštićene minerale i fosile;
Članak 8.
(1) Zaštićene prirodne vrijednosti prema ovome Zakonu su:
1. zaštićena područja:
– strogi rezervat,
– nacionalni park,
– posebni rezervat,
– park prirode,
– regionalni park,
– spomenik prirode,
– značajni krajobraz,
– park-šuma,
– spomenik parkovne arhitekture.
2. zaštićene svojte:
– strogo zaštićena divlja svojta,
– zaštićena divlja svojta,
– zaštićena zavičajna udomaćena svojta,
3. zaštićeni minerali, sigovine i fosili.
Članak 70.
(1) Mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio dokumenata prostornog uređenja, planova
upravljanja, planova gospodarenja, te drugih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona i koji uređuju
pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja nacionalnog parka, parka prirode i drugih zaštićenih
područja.

(2) Mjere zaštite iz stavka 1. ovoga članka odnose se na zabranu ili ograničenje zahvata u prostoru: gradnja
infrastrukturnih objekata; gradnja novih tranzitnih, komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih
objekata; otkopavanje ili zasipavanje terena; otkopavanje ili odnošenje kamenja, minerala, sigovina ili fosila;
odlaganje otpada i ispuštanje otpadnih voda; mijenjanje vodnog režima; odvoženje naplavina; gospodarsko
korištenje prirodnih dobara; izvođenje meliorativnih zahvata; uklanjanje živica i drugih prirodnina; sadnja
monokultura; skupljanje gljiva i biljaka i njihovih dijelova; uznemiravanje, ubijanje ili hvatanje životinja; lov;
ribolov; prometovanje; športsko-rekreacijske djelatnosti; postavljanje reklamnih i drugih oznaka;
posjećivanje i razgledavanje; i druge aktivnosti koje mogu ugroziti zaštićenu prirodnu vrijednost. (…)
Članak 124.
(1) U postupku izrade prostornog plana područja posebnih obilježja, prostornog plana županije, odnosno
Grada Zagreba, velikog grada, grada i općine, Ministarstvo određuje nositelju izrade prostornog plana
zahtjeve za izradu prostornog plana (podaci, planske smjernice, propisani dokumenti, uvjeti i mjere
zaštite prirode, smjernice za očuvanje područja ekološke mreže s kartografskim prikazom).
(3) Dokumenti prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija
provedba može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donose se
uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
7. Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela

Medvednice parkom prirode („Narodne novine“, broj 25/09)
Članak 1.
U Zakonu o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode („Narodne novine“, br. 24/81.) u
članku 1. brojka: „22.826“ zamjenjuje se brojkom: „17.938“.
Članak 2.
(…) Granica parka prirode Medvednica ucrtana je na topografskoj karti u mjerilu 1:25.000 koja je sastavni
dio ovoga Zakona. Po jedan primjerak karte čuva se u Hrvatskom saboru, u Ministarstvu kulture i u
Državnom zavodu za zaštitu prirode.
8. Uredba o proglašenju ekološke mreže

(„Narodne novine“, broj 109/07)
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom proglašava se ekološka mreža Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih
područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene
održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.
(2) Područja ekološke mreže s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite iz stavka 1. ovoga članka
navedena su u prilozima 1.1. i 1.2., koji se čuvaju i dostupni su u Ministarstvu kulture (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo) i Državnom zavodu za zaštitu prirode, sastavni su dijelovi ove Uredbe, i ne objavljuju se u
„Narodnim novinama“. (…)
Članak 3.
(1) Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže utvrđeni su u skladu s ekološkim zahtjevima divljih svojti i/ili
stanišnih tipova iz članka 2. stavaka 2. i 3. ove Uredbe, a temeljem stručnih i znanstvenih kriterija.
(2) Mjere zaštite područja ekološke mreže utvrđuju se na temelju smjernica za mjere zaštite sadržanih u
Prilogu 1.3., koji se čuva i dostupan je u Ministarstvu i Državnom zavodu za zaštitu prirode, sastavni je dio
ove Uredbe, i ne objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(3) Smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže primjenjuju se na sve fizičke i pravne osobe koje
na tim područjima koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate sukladno Zakonu.
(4) U dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima obvezno se unosi
podatak zadire li područje obuhvata dokumenta ili plana u područje ekološke mreže.
(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske može odobriti isključenje pojedinih mjera
ili njihovu izmjenu, ako za planirani zahvat u prirodu postoji prevladavajući javni interes sukladno Zakonu.
Članak 13.
(2) Dokumenti prostornog uređenja koji su doneseni prije stupanja na snagu ove Uredbe, uskladit će se
s odredbama ove Uredbe prilikom izmjena i dopuna za dio dokumenta prostornog uređenja koji se mijenja
i dopunjava.
9. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
mjerama za očuvanje stanišnih tipova
Članak 9.
U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim dobrima utvrđuje se
prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i njihovo stanje očuvanosti, te u dokumente unose mjere
njihova očuvanja.

Članak 11.
(1) U svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, provode se
opće mjere očuvanja stanišnih tipova kojima se ostvaruju ciljevi zaštite navedeni u Prilogu III. koji je sastavni
dio ovoga Pravilnika.
(2) Posebne mjere očuvanja stanišnih tipova koje se ugrađuju u pojedine dokumente prostornog uređenja i
planove gospodarenja prirodnim dobrima, odnosno u planove i projekte zahvata u prirodu za koje se provodi
ocjena prihvatljivosti za prirodu, utvrđuju se u uvjetima zaštite prirode koji se izdaju sukladno članku 37.
stavku 1., članku 38., članku 123. stavku 3., članku 124. te članku 127. Zakona o zaštiti prirode. (…)
10. Odluka o proglašenju hrasta lužnjaka u dvorištu škole u Rakitovcu spomenikom prirode – rijetki
primjerak drveća
(„Glasnik Zagrebačke županije“, broj 22/01)
Članak 1.
Proglašava se hrast lužnjak (Quercus robur) u dvorištu Područnog razrednog odjeljenja Rakitovec
zaštićenim dijelom prirode u kategoriji spomenik prirode – rijetki primjerak drveća.
11. Mjere zaštite za spomenik prirode – rijetki primjerak drveća hrast lužnjak u dvorištu škole u
Rakitovcu („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 7/02)
Članak 3.
Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone zabranjuje se svaka radnja koja može prouzročiti promjenu
ili oštećenje hrasta.
Članak 4.
Na zaštićenom hrastu i u području zaštitne zone dozvoljene su radnje i zahvati radi održavanja vitalnosti
stabla, uklanjanje suhih grana, saniranje oštećenja nastalih uslijed vjetroloma, snjegoloma ili napada
štetnika i bolesti te uređenje zaštitne zone uz prethodno ishođenje uvjeta zaštite prirode.
12. Odluka o proglašenju Turopoljskog luga i vlažnih livada uz rijeku Odru zaštićenim krajolikom
Članak 1.
Proglašavaju se Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru zaštićenim dijelom prirode u kategoriji
zaštićeni krajolik.
Članak 2.
Granica zaštićenog krajolika počinje na ušću rijeke Bune u rijeku Odru, zatim desnom obalom Odre do
zavoja gdje se Odra najviše približava nasipu kanala Sava-Odra, tu prelazi na lijevu obalu i najkraćim
pravcem nastavlja do kote 98.4 na desnom nasipu kanala, a odatle nasipom do njegovog završetka, te u
nastavku tim pravcem do lokalne ceste Veleševec–Pešćenica; zatim tom cestom u smjeru sjeveroistoka do
poljskog puta na k.č. 1765 i tim putem te nastavno dalje pravcem u smjeru jugoistoka do granice
Zagrebačke i Sisačko-moslavačke Županije, te županijskom granicom do točke gdje se razdvajaju
županijska granica i rijeka Buna pa nizvodno Bunom do početne točke.
13. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

(„Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10)
Članak 14.
Kulturna dobra upisuju se u Registar.
Registar je javna knjiga koju vodi Ministarstvo kulture.
Registar se sastoji od tri liste i to: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara nacionalnog
značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara. (…)
Članak 56.
Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području obuhvata, obavezno sadrže podatke iz
konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području
obuhvata plana. (…)
Dokument prostornog uređenja može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela kojim
se potvrđuje da je sukladan konzervatorskoj podlozi ili utvrđenom sustavu mjera zaštite prema
stavku 2. ovoga članka. Nadležno se tijelo dužno pisano očitovati u roku od 15 dana od zatražene
suglasnosti, a ako to ne učini smatrat će se da je suglasnost dana.
14. Zakon o rudarstvu

Članak 5.
Mineralnim sirovinama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:

1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen),
ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne
vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim
mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za
piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina,
kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine
za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu,
silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod,
peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit,
andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
Članak 23.
(1) Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu
planirani dokumentima prostornog uređenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog
uređenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja mineralnih sirovina.
(2) Za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona utvrđuje se minimalna količina istražnih
radova.
15. Zakon o zaštiti okoliša

Članak 55.
(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se
procjenjuju vjerojatno značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili programa
(2) Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za
zaštitu okoliša u planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o
prihvaćanju plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnijih utjecaja koje bi plan i program
svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se
mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka.
Članak 56.
Strateška procjena obvezno se provodi:
– za plan i program, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj
(regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva,
prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama;
– za prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i/ili dopune.
Članak 57.
(1) Za izmjene i/ili dopune planova i programa iz članka 56. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u
kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak
ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 4. ovoga članka.
(2) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima
utvrđenim uredbom iz stavka 4. ovoga članka.
16. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš

Članak 21.
(1) U slučaju izmjena i/ili dopuna plana i programa za kojega je Zakonom određena obveza strateške
procjene provodi se postupak ocjene o potrebi strateške procjene.
Članak 25.
Postupak ocjene o potrebi strateške procjene plana o izmjenama i/ili dopunama prostornog plana županije,
odnosno Prostornog plana Grada Zagreba, provodi se prema odredbama ove Uredbe nakon donošenja
odluke o izradi tih dokumenata prostornog uređenja prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
Članak 26.
Ukoliko je za plan i program donesena odluka o izradi plana i programa prije stupanja na snagu ove Uredbe,
za taj plan i program neće se provoditi strateška procjena prema ovoj Uredbi.
17. Zakon o otpadu

(„Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama, a
određen je propisom iz članka 2. ovoga Zakona,
2. komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,
6. neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad propisom iz
članka 2. ovoga Zakona,
7. obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom
procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih
svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada,
8. opasni otpad jest svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad propisom iz
članka 2. ovoga Zakona,
9. oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i
energetske svrhe propisan propisom iz članka 104. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,
10. posebna kategorija otpada jest otpad za kojega se gospodarenje propisuje posebnim propisom iz
članka 104. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona,
11. posjednik otpada jest proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje,
12. proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a
po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz
proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,
13. proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja
prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,
14. recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske
svrhe,
15. skladištenje otpada jest privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do
njegove oporabe i/ili zbrinjavanja;
16. skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza na
skladištenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje,
17. termička obrada jest obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i su-spaljivanje propisana
propisom iz članka 104. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona,
19. zbrinjavanje otpada jest svaki postupak propisan propisom iz članka 104. stavka 1. točke 1. ovoga
Zakona.
20. reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih
vrsta otpada,
21. pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar
otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,
22. građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom,
odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada –
spalionice otpada,
23. Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje
otpada.
24. reciklažno dvorište za građevinski otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i
privremenom skladištenju građevinskog otpad.
Članak 4.
(1) Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor
nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
(2) Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez
uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:
1. rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,
2. pojava buke,
3. pojava neugodnih mirisa,
4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,
5. štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
6. nastajanje eksplozije ili požara.
Članak 5.
(1) Ciljevi gospodarenja otpadom su:
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:
– razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
– tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose,
povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,
– razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji
omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,

3. zbrinjavanje otpada na propisan način,

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.
Članak 7.
(1) Planski dokumenti gospodarenja otpadom jesu:
– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),
– Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,
– županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba,
– gradski, odnosno općinski plan gospodarenja otpadom, te
– plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
(2) Županijski plan gospodarenja otpadom, odnosno Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, mora biti
usklađen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom održivog
razvitka Republike Hrvatske, Planom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programom zaštite okoliša
županije, odnosno Programom zaštite okoliša Grada Zagreba.
(4) U izradi plana gospodarenja otpadom županija i Grad Zagreb surađuju s gradovima i općinama na svom
području. Dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan gospodarenja otpadom.
(5) Županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom donose se kao sastavni dio
programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument.
Članak 13.
(1) Gospodarenje otpadom je od interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.
(3) Vlada Republike Hrvatske osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje otpadom iz stavka 2.
ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Županija i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje
otpadom iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 14.
(1) Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim otpada iz
članka 13. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Poglavarstvo županije i poglavarstvo Grada Zagreba dužni su na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama
ovoga Zakona.
(3) U provedbi mjera za gospodarenje otpadom iz stavka 2. ovoga članka, županija je dužna surađivati s
jedinicama lokalne samouprave.
(4) Više županija ili županija i Grad Zagreb mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera
gospodarenja otpadom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 15.
(1) Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
(2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće i poglavarstvo općine, odnosno općinsko vijeće dužni su na
svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
(3) Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih
mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
(4) Grad Zagreb, grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati
gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom
sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog
dvorišta za građevinski otpad.
Članak 21.
(1) Gradnja građevina, namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku
Hrvatsku.
(2) Županija, Grad Zagreb, grad i općina dužni su u svojim dokumentima prostornog uređenja odrediti
lokacije za gradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Lokacije građevina iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i u proizvodnim zonama u skladu s
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz članka 9. ovoga Zakona i ako je to u skladu s
prostorno-funkcionalnim obilježjima tih zona.
(4) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede
lokacije iz stavka 2. ovoga članka u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama, na
prijedlog ministra, donijet će Vlada Republike Hrvatske, najkasnije šest mjeseci po isteku toga roka.
18. Strategija gospodarenja otpadom RH

3.3. Mjere za ostvarivanje ciljeva

3.3.2. Posebne mjere
Za cilj 2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – IVO (izbjegavanje, vrednovanje
– oporaba, odlaganje)

a) Izrada programa gradnje i standarda građevina i postrojenja i njihova unošenja u prostorne

planove:
– polazeći od snimke stanja i strateških opredjeljenja napraviti plan unapređivanja mreže građevina i
postrojenja za skupljanje, skladištenje, oporabu, predobradu, obradu i odlaganje otpada, s utvrđenim
lokacijama, prioritetima, nosiocima aktivnosti, načinom financiranja i rokovima,
– prigodom određivanja lokacija prednost dati postojećim podobnim lokacijama iz sustava gospodarenja
otpadom,
– propisati uvjete i zahtjeve za izdavanje dozvola za građevine i postrojenja polazeći od propisa EU-a,
propisati posebne uvjete za izdavanje dozvola za pojedine vrste postrojenja (energane na otpad, odlagališta
inertnog otpada, odlagališta komunalnog otpada, odlagališta opasnog otpada, skladišta opasnog otpada,
biokompostane i sl.), te monitoring i kontrolu njihovoga rada.
b) Gospodarenje neopasnim otpadom:
– planirati, projektirati, sagraditi i uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, prvenstveno
komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom, na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave gradnjom novih ili uređivanjem postojećih odlagališta,
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje,
kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije, itd., uz financijsku
potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i druge oblike financiranja,
– usporedo s otvaranjem županijskih centara, provoditi postupak sanacije i zatvaranja nepodobnih i
nepotrebnih odlagališta komunalnog i drugog otpada na područjima koja im gravitiraju, u skladu s
definiranim smjernicama i kriterijima iz programa gospodarenja otpadom jedinica područne (regionalne) i
lokalne samouprave,
– regionalni centri koji nastaju dogovorom pojedinih zainteresiranih županija, čije je formiranje u nekim
dijelovima Hrvatske već započelo, organizirat će se u skladu s ekološkim, ekonomskim i sociološkim
parametrima,
– planirati, projektirati i sagraditi 1 – 4 energane na otpad, u prvoj fazi u Zagrebu, s time da će se lokacije za
gradnju ostalih utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i načinima gospodarenja
otpadom.
c) Gospodarenje inertnim otpadom:
– planirati, projektirati i sagraditi centre za gospodarenje inertnim otpadom (planirke za građevinski otpad,
bioinertni otpad i sl.) na temelju dogovaranja jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave gradnjom
novih ili uređivanjem postojećih odlagališta;
– u daljnjoj fazi dograđivati postrojenja za predobradu građevinskog otpada i drugoga inertnog otpada, uz
financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
d) Gospodarenje opasnim otpadom:
– zbrinjavanje opasnog otpada nije moguće riješiti u cijelosti bez uvođenja termičke obrade,
– predvidjeti 1-2 lokacije centara za gospodarenje opasnim otpadom koji uključuju termičku obradu i
fizikalno-kemijsku obradu; lokacije će se utvrditi nakon provedenih stručnih analiza o količinama, vrsti i
načinima gospodarenja opasnim otpadom, te analizom i ispitivanjem svake predložene lokacije.
4.4. Odgovornosti u provedbi planiranih aktivnosti

Odgovornost u procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom s definiranjem uloga i
aktivnosti imaju sljedeći sudionici:
Jedinice područne (regionalne) samouprave (županije:

- donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama,
mogućnost udruživanja sa drugim županijama,
- provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje,
- prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima,
- stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda,
sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.
19. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015. godine

5.6.1. Županijski koncept zbrinjavanja otpada

Veći broj županija i Grad Zagreb u svojim su nacrtima planova gospodarenja otpadom predložili lokacije za
CGO. Manji je broj odredio više potencijalnih lokacija, a neke županije uopće nisu predložile lokaciju.
Stoga je županijski koncept napravljen na temelju nacrta županijskih planova gospodarenja koji su bili na
raspolaganju i na temelju istraživanja i analiza provedenih za potrebe izrade Plana.
5.6.2. Regionalni koncept zbrinjavanja otpada

Na temelju nacrta županijskih planova preuzeta su dva RCGO-a: sjeverozapadna Hrvatska (Koprivničko-
križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija) i Antunovac za istočnu Hrvatsku

(Osječko-baranjska i Vukovarsko- srijemska županija), a Grad Zagreb i Zagrebačka županija predvidjeli su

povezivanje u zbrinjavanju komunalnog otpada postupkom termičke obrade.
(…) Nakon donošenja ovog plana, županije i Grad Zagreb donijet će konačne planove gospodarenja
otpadom u kojima će odrediti budući sustav gospodarenja otpadom samostalno ili u suradnji s jednom
ili više županija u regionalnim CGO-ima.
Konačna odluka o odabiru koncepta ovisit će o odluci pojedine županije, a u poglavlju 5. prikazani su
proračuni i procjene troškova koje bi trebale pomoći županijama u donošenju odluke. Ovim se planom ne
isključuju druge varijante međužupanijskih udruživanja te će se, nakon donošenja svih konačnih
županijskih planova i plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba, ovaj plan dopuniti.
5.3. Opasni otpad

Mreža sabirnih centara za opasni otpad organizirat će se u okviru:
prostora postojećih skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje opasnog
otpada; - CGO-a;- RD-a u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava.
Sabiralište/privremeno skladište opasnog otpada unutar CGO-a omogućuje sustavno izdvajanje opasnog
otpada iz komunalnog otpada, ali i stvaranje mreže/uvjeta malim proizvođačima opasnog otpada (do 200
kg) za gospodarenje vlastitim opasnim otpadom na zakonski propisan način. Za uspostavu odvojenog
skupljanja opasnog otpada koji nastaje u kućanstvima potrebno je razviti mrežu RD-a u gradovima kojima
će se osigurati prostor za prikupljanje/odlaganje manjih količina opasnog otpada kao što su baterije,
akumulatori, lijekovi, onečišćena ambalaža od boja i lakova. Odvojeni i skupljeni opasni otpad iz CGO-a,
RD-a, skladišta ovlaštenih skupljača, preko ovlaštenih skupljača/ovlaštenih prijevoznika (koncesionara)
odvozit će se u: centar za gospodarenje opasnim otpadom (CGOO) na obradu/ odlaganje/izvoz ili u
industrijske objekte koji posjeduju dozvolu za obradu opasnog otpada.
20. Zakon o šumama

Članak 37.
(1) U šumi i/ili na šumskome zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura i/ili građevine koje su
planirane dokumentom prostornog uređenja u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka, te spomenici
kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.
(2) Dokumentom prostornog uređenja može se planirati da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade
građevine za potrebe poduzetničke zone, infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike
Hrvatske, vjerske i zdravstvene građevine te područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s
povijesnim događajima i osobama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće
planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.
(3) U izradi dokumenata prostornog uređenja koje donosi jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave sudjeluje i ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležni za
poslove šumarstva.
(4) Prostorni plan županije i Grada Zagreba, Prostorni plan područja posebnih obilježja iz nadležnosti
županijske, odnosno Gradske skupštine te Prostorni plan uređenja općine i grada kojim su obuhvaćene
šume i/ili šumska zemljišta donosi se uz prethodno mišljenje Ministarstva, koje je mišljenje dužno
dostaviti u roku od 60 dana. U slučaju da ne dostavi mišljenje u propisanom roku, smatrat će se da je
mišljenje dano.
21. Zakon o obrani

Članak 18.
Radi zaštite vojnih objekata i osiguranja prostora za vojne lokacije Ministarstvo obrane sudjeluje u
postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i daje mišljenje prije njihova donošenja.
Za objekte posebno važne za obranu Republike Hrvatske i objekte koji se planiraju graditi u zaštitnoj i
sigurnosnoj zoni vojnih objekata, u postupku izdavanja dozvola za gradnju Ministarstvo obrane utvrđuje
posebne uvjete građenja.
22. Pravilnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata

Članak 2.
Pod zaštitnom i sigurnosnom zonom vojnih objekata u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se
područja s posebnim režimom korištenja, radi zaštite interesa obrane na određenom području i
funkcionalnog održavanja vojnog objekta, povećanja njegove sigurnosti kao i opće sigurnosti ljudi i imovine.
Članak 3.
Vrste zaštitnih i sigurnosnih zona su zona zabranjene gradnje, zona ograničene gradnje i zona
kontrolirane gradnje.

Zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata utvrđuju se prema kriterijima iz ovoga Pravilnika.
Članak 5.
Zaštitne i sigurnosne zone osiguravaju se u dokumentima prostornog uređenja koji se donose na
državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini radi utvrđivanja funkcionalne cjelovitosti prostora i sustava
od interesa za obranu, sukladno elementima iz tabelarnog prikaza ovoga Pravilnika.
Za obuhvat dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 6. ovoga
Pravilnika izradit će stručnu podlogu zona zabranjene gradnje, zona ograničene gradnje i zona kontrolirane
gradnje koja će se uskladiti s prostornim i urbanističkim rješenjima. (…)
Članak 6.
Nositelj i koordinator utvrđivanja zaštitnih i sigurnosnih zona u postupku izrade dokumenata prostornog
uređenja i utvrđivanja posebnih uvjeta gradnje za pojedinu lokaciju u postupku izdavanja lokacijske dozvole
je Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ministarstva obrane.
23. Zakon o zaštiti od požara

Članak 23.
(1) Ministarstvo, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog
uređenja državne razine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i
građenja.
(2) Nadležna policijska uprava, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja
dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine sukladno propisu kojim se
uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
(3) Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka treba voditi računa o
prostornim uvjetima zaštite od požara, posebice o:
– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
– sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
– osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
uzimajući u obzir postojeća i nova naselja, građevine, postrojenja i prostore te njihova požarna opterećenja i
zauzetost osobama.
24. Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Članak 3.
Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi,
livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može
privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Članak 21.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima
prostornog uređenja i drugim propisima.
O prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države mišljenje daje
Ministarstvo.
Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja
posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva
na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općina.
Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te
suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno
upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu i Agencija za poljoprivredno zemljište.
Članak 22.
Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine
poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom
omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog
zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti
u nepoljoprivredne svrhe osim:
– kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta,
– kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog
područja,
– pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu
poljoprivrednih proizvoda.

Ministarstvo utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno
obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
Ministar će propisati mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2)
poljoprivrednog zemljišta.
25. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja

Članak 1.
Ovim se Pravilnikom određuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u nastavku
teksta: zemljište), njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja zemljišta i
kontrola onečišćenja zemljišta, s ciljem da se poljoprivredno zemljište zaštiti od degradacije i održi u stanju
koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi,
životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša.
26. Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uvjeti za
obavljanje analiza koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji.
Članak 2.
Metodologija se propisuje za:
1. trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u
poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u
poljoprivrednom zemljištu,
2. praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste pravne ili fizičke osobe na temelju zakupa,
dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i koncesije za ribnjake.
27. Pravilnik o agrotehničkim mjerama

Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se agrotehničke mjere kojima su vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta
dužni poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost.
28. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2)
poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 5510)
Članak 1.
Ovim Pravilnikom se propisuju mjerila i osnove za vrednovanje (bonitiranje) poljoprivrednih zemljišta (u
daljnjem tekstu: zemljišta) u kategoriji osobito vrijednih obradivih (P1) zemljišta i vrijednih obradivih (P2)
zemljišta (u daljnjem tekstu: P1 i P2).
Članak 2.
Osnovica za vrednovanje P1 i P2 zemljišta, ali i zemljišta niže bonitetne vrijednosti temelji se na
vrijednostima tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. Radi
utvrđivanja P1 i P2 zemljišta, ovim Pravilnikom utvrđuju se ostala obradiva (P3) zemljišta i ostala
poljoprivredna (PŠ) zemljišta (u daljnjem tekstu: P3 i PŠ).
Članak 3.
Vrijednosti iz članka 2. ovoga Pravilnika temelje se na definiranju zemljišta kao šireg prostora koji je
integralni dio tla, klime, reljefa i ostalih korektivnih čimbenika, kao što su stjenovitost i kamenitost površine
zemljišta, poplave na zemljištu, otvorenost, te zatvorenost i zaštićenost zemljišta, ekspozicija, zasjenjenost
zemljišta, veličina parcele i oblik parcele.
Članak 4.
Bonitet tla, klime i reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju ocjenjuje se
prema njihovim najpovoljnijim odnosima za utvrđivanje općeg stupnja mogućnosti svestranog načina
korištenja zemljišta.
29. Zakon o igralištima za golf

Članak 2.
Igralište za golf je jedinstvena funkcionalna i prostorna cjelina koja predstavlja složenu građevinu u smislu
posebnih propisa o prostornom uređenju i gradnji, a sastoji se od sljedećih sastavnih dijelova, odnosno
građevina:

– teren za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijska jezera (u daljnjem tekstu: igralište za
golf u užem smislu),
– golf – klupska kuća, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju
ukoliko su predviđeni dokumentima prostornog uređenja u sklopu igrališta za golf te ostali prateći sadržaji.
Te građevine, zajedno s igralištem za golf u užem smislu iz podstavka 1. ovoga članka, čine igralište za golf
u širem smislu.
Članak 3.
»(1) Igralište za golf u užem smislu jest teren izgrađen i pripremljen za igranje golfa s najmanje 9 rupa.
(2) Gustoća izgrađenosti građevina iz članka 2. podstavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se dokumentima
prostornog uređenja, a ista ne smije zauzimati više od 25% od ukupne tlocrtne površine na kojoj se planira
izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina namijenjenih smještaju.
30. Zakon o javnim cestama

(„Narodne novine“, broj 180/04, 138/06, 146/08, 38/09,124/09, 153/09, 73/10)
Članak 4.
Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i
gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:
1) autoceste,
2) državne ceste,
3) županijske ceste,
4) lokalne ceste.
31. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste

i lokalne ceste („Narodne novine“, broj 122/08, 13/09, 104/09, 17/10)
Članak 2.
DRŽAVNE CESTE
BROJ CESTE OPIS CESTE DULJINA (km)
1 G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – 415,8

Brnaze – Split (D8)
3 G. P. Goričan (gr. R. Mađarske) – Čakovec – Varaždin – Breznički Hum – Zagreb – 218,4
Karlovac – Rijeka (D8)
26 Vrbovec (D28) – Čazma – Garešnica – Dežanovac – Daruvar (D5) 88,5
28 Čvor Sv. Helena (A4) - Vrbovec – Bjelovar – V. Zdenci (D5) 92,2
41 G.P.Gola - Koprivnica - Križevci - Vrbovec (D28) 82,9
ŽUPANIJSKE CESTE
OPIS CESTE
BROJ CESTE DULJINA (km)
3288 Sv. Ivan Zelina (D3) – Rakovec – Vrbovec (D26) 21,8
3034 Čvor Kralj. Novaki (A4) - Dugo Selo - čvor Vrbovec I (D28) 21,9
3297 Čvor Bobovica (A3) - Bregana - Krašić - Ozalj - Karlovac (D1) 78,4
32. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u autoceste

(„Narodne novine“, broj 77/07, 13/09, 104/09)
Članak 2.
Popis izgrađenih autocesta iz članka 4. Zakona o javnim cestama i projektiranih autocesta planiranih za
izgradnju:
Broj Opis autoceste Duljina
autoceste (km)
A1 Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac –Bosiljevo – Split – Ploče – Opuzen – granica Republike 550,0
Bosne i Hercegovine) te granica Republike Bosne i Hercegovine – Dubrovnik

A2 GP Macelj (granica Republike Slovenije) –Trakošćan – Krapina – Zagreb (čvorište Jankomir, A3) 61,0
A3 GP Bregana (granica Republike Slovenije) – Zagreb – Sl. Brod – GP Bajakovo (granica Republike 306,0
Srbije)
A4 GP Goričan (granica Republike Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) 97,0
A 11 Zagreb (čvorište Jakuševec, A3) – V. Gorica – Sisak 42,0
A 12 Čvorište Vrbovec 2 (D28) – Križevci – Koprivnica – GP Gola (granica Republike Mađarske) 63,0
A 13 Čvorište Vrbovec 2 (A 12) – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje (granica Republike Mađarske) 86,5
33. Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta

Članak 5.
(1) Prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u državne ceste razvrstavaju se ceste koje
su samostalno ili u kontinuitetu s cestama iz članka 4. ove Uredbe u funkciji:
1. povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav;
2. tranzitnog prometa prema posebnom propisu;
3. ostvarivanja kontinuiteta E-ceste, koja je međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao
europska cesta;
4. prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, u smislu ove Uredbe.
(2) Osim cesta iz stavka 1. ovoga članka, prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u
državne ceste razvrstavaju se i:
1. ceste koje međusobno povezuju sjedišta županija;
2. ceste koje povezuju sjedišta županija s većim regionalnim sjedištima susjednih država (gradovi veći od
100.000 stanovnika);
3. cestovne okosnice velikih otoka;
4. ceste koje ostvaruju kontinuitet razvrstane državne ceste kroz gradove.
(3) Dopunska mjerila iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe za razvrstavanje javnih cesta u državne ceste
odnose se na priključne ceste, koje povezuju državnu mrežu cesta sa:
1. međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima;
2. međunarodnim zračnim lukama;
3. autocestama, kada je državna cesta prva javna cesta na koju se autocesta priključuje;
4. morskim lukama od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku;
5. državnim riječnim lukama;
6. trajektnim lukama kojima se ostvaruje kontinuitet državne cestovne mreže;
7. nacionalnim parkovima.
Članak 6.
(1) Prema osnovnim mjerilima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe, u županijske ceste razvrstavaju se:
1. priključne ceste kojima se autocesta spaja na županijsku cestu kad je županijska cesta prva javna cesta
na koju se autocesta priključuje;
2. ceste koje povezuju sjedišta županija s gradovima i općinskim sjedištima;
3. ceste koje povezuju sjedišta gradova i općina međusobno;
4. značajne ceste unutar područja preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s državnim
cestama.
(2) Dopunska mjerila iz članka 3. stavka 2. ove Uredbe za razvrstavanje javnih cesta u županijske ceste
odnose se na priključne ceste, koje povezuju državne i županijske ceste sa:
1. morskim i riječnim lukama županijskog značenja;
2. zračnim lukama;
3. željezničkim kolodvorima;
4. robnim terminalima;
5. turističkim i sportsko-rekreacijskim lokalitetima;
6. lokalitetima i građevinama ubilježenim u državnim registrima kao povijesno-kulturna ili prirodna baština;
7. naseljima većim od 300 stanovnika, s tim da je udaljenost početka naselja od razvrstane ceste veća od
500 m;
8. međudržavnim cestovnim graničnim prijelazima.
34. Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga

Članak 1.
Željezničke pruge u Republici Hrvatskoj, u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja
željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinoga razvoja, u skladu sa člankom 20. stavkom 1. Zakona o
željeznici, razvrstavaju se na:

- pruge od značaja za međunarodni promet,

- pruge od značaja za regionalni promet,
- pruge od značaja za lokalni promet.
35. Zakon o zračnom prometu

Članak 2.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu)
namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,(...)
31) letjelište (airfield): aerodrom koji se u načelu upotrebljava za letenje jedrilica i motornih jedrilica koje ne
uzlijeću samostalno, a čija se uporaba može proširiti i za letenje drugih vrsta zrakoplova koji se
upotrebljavaju u nekomercijalnim operacijama zrakoplova,(...)
35) međunarodni aerodrom (international aerodrome): aerodrom utvrđen kao dolazni ili odlazni aerodrom
u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci kontrole kretanja, granične kontrole i sl.
89) zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,
36. Zakon o tržištu plina

(„Narodne novine“, broj 40/07, 152/08, 83/09)
Članak 10.
Za operatora transportnog sustava plina u Republici Hrvatskoj određuje se tvrtka PLINACRO d.o.o., Zagreb,
na rok od 30 godina.
37. Zakon o vodama

Članak 3.
Pojedini izrazi, prema ovom Zakonu, imaju slijedeće značenje:
52. »Onečišćenje« je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu i tlo izazvano ljudskom
djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava
izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti značajke
okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša; (...)
Članak 8.
Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
2. uređeno inundacijsko područje,
3. neuređeno inundacijsko područje,
4. prostor na kojem je izvorište voda iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fizičku
zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i
prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu i
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više
rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem. (...)
Članak 32.
Površinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Površinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji će uključiti međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vodotoke, te bujične
vode veće snage, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Ostale površinske vode su vode II. reda.
Članak 34.
Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim
područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni
planovi uređeni ovim Zakonom.
Članak 36.
Vlada Republike Hrvatske donosi Plan upravljanja vodnim područjima, koji se objavljuje u »Narodnim
novinama«.
(...) Plan upravljanja vodnim područjima donosi se za razdoblje od 6 godina, nakon čega se mijenja i
dopunjuje za razdoblje od narednih 6 godina.
(...) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su ishoditi prethodno mišljenje
Ministarstva o sukladnosti svojih prostornih planova s Planom upravljanja vodnim područjima. (...)
Članak 60.

Pravne i fizičke osobe mogu ispuštati otpadne vode u okviru propisanih graničnih vrijednosti emisija.
Granične vrijednosti emisije propisuju se za grupe, rodove ili kategorije onečišćujućih tvari:
1. u tehnološkim otpadnim vodama prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje ili u septičke ili
sabirne jame,
2. u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode te
3. u otpadnim vodama koje nisu tehnološke, a ispuštaju se u građevine javne odvodnje, septičke i sabirne
jame.
Ministar pravilnikom propisuje granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga
članka, uvjete privremenoga dopuštenja ispuštanja otpadnih voda iznad propisanih količina i graničnih
vrijednosti emisija, kriterije i uvjete prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja komunalnih otpadnih voda te
iznimno dopuštena ispuštanja u podzemne vode. (...)
Članak 67.
Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne
sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda. (...)
Članak 70.
Otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda provodi se sukladno Državnom planu
mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i nižim planovima mjera donesenim na osnovi tog
plana.
Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda donosi Vlada Republike Hrvatske, a
izrađuju ga Hrvatske vode. (...)
Članak 90.
(…) Zone sanitarne zaštite utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka i prostor rezerviran za zone
sanitarne zaštite za koje nije donesena odluka, moraju se uvrstiti u područja na kojima se te zone prostiru.
Članak 109.
(…) Vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog područja određuje ministarstvo nadležno za
vodno gospodarstvo na prijedlog Hrvatskih voda. Granice inundacijskog područja iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ucrtavaju se u katastarske planove i planove prostornog uređenja.
Članak 113.
Za potrebe operativnoga upravljanja rizicima od poplava Vlada Republike Hrvatske donosi Državni plan
obrane od poplava.(...)
Članak 126.
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja
vodnog režima, zabranjeno je:
1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:
1.2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala;
1.3. podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ili kanala; (…)
5. u uređenom inundacijskom području,:
5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do 6 metara
od vanjske nožice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip
(obala i obaloutvrda), (...)
6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:
6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, (...)
38. Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta

Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
- zona ograničenja i kontrole – III. zona
- zona strogog ograničenja – II. zona
- zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanje oborinskih voda.
Članak 15.

U II. zoni, uz zabrane iz članka 13., zabranjuje se:

– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdravstveno ispravne hrane,
– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva,
– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta) i
– građenje željezničkih pruga.
Članak 17.
U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport
vode u vodoopskrbni sustav.
Članak 18.
Zone izvorišta za krške vodonosnike su:
– zona ograničene zaštite – IV. zona
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 22.
U IV. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne vode),
– građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite,
– uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož ulja za domaćinstvo i
pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje,
dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu,
– građenje rezervoara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari,
– izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina na naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada
podzemnih spremišta,
– nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda i
– eksploatacija mineralnih sirovina.
Članak 24.
U III. zoni, uz zabrane iz članka 22. ovog Pravilnika, zabranjuje se:
– deponiranje otpada,
– svako skladištenje nafte i naftnih derivata,
– površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,
– građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode i
– građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu.
Članak 26.
U II. zoni, uz zabrane iz članka 24. ovog Pravilnika, zabranjuje se:
– poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje zdrave hrane,
– stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva,
– građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari,
– gradnja groblja i proširenje postojećih,
– građenje svih industrijskih pogona,
– građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta),
– građenje željezničkih pruga i
– građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode.
Članak 29.
U I. zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju, pročišćavanje i transport
vode u vodoopskrbni sustav.
U I.B zoni može se dozvoliti građenje nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu odvodnju oborinskih
voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.
39. Zakon o energiji

Članak 3.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

13. obnovljivi izvori energije – izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili
djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana Sunčeva energija, biogorivo, biomasa,
bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase, plina iz deponija, plina iz postrojenja
za preradu otpadnih voda,
15. biogorivo – tekuće ili plinovito gorivo dobiveno iz biomase,(...)
16. biomasa – biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključivo s
biljnim i životinjskim tvarima), šumarstva i drvne industrije, kao i biorazgradivi dijelovi
komunalnog i industrijskog otpada čije je energetsko korištenje dopušteno,
40. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije

Članak 3.
(2) U ovome se Pravilniku koriste i izrazi koji u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:
1. postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju (u daljnjem tekstu: postrojenja) –
objekti namijenjeni proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije,
2. postrojenje za korištenje obnovljivih izvora energije – postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za
proizvodnju električne ili električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije,
3. kogeneracijsko postrojenje – postrojenje u kojemu se odvija kogeneracija, odnosno istodobna proizvodnja
električne i toplinske energije. Kogeneracijsko postrojenje može obuhvatiti i dijelove postrojenja u kojima se
ne odvija kogeneracija (npr. vršne kotlove ili sustave za dopunsko izgaranje) ukoliko čine jedinstvenu cjelinu
s kogeneracijskim postrojenjem (...).

II.3.2. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA, STUDIJE I STRUČNE PODLOGE
1. Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru

Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec
(Ekonerg, Zagreb, 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 20/05)
Obveza izrade Studije međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na
prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec određena je Prostornim planom Zagrebačke županije.
Studiju je u veljači 2005. godine izradio stručni izrađivač – „EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu
okoliša d.o.o.“. Županijsko poglavarstvo prihvatilo je Studiju Zaključkom o prihvaćanju, kojim je određeno da
će ista "koristiti za usuglašavanje stavova nadležnih tijela državne uprave u svezi obuhvata razvoja Zračne
luke Zagreb, te kao stručna podloga za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije i
Prostornog plana područja posebnih obilježja za područje Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec".
Studija cjelovito sagledava moguće međusobne utjecaje postojećih i planiranih zahvata na ovom prostoru
tijekom njihovog korištenja i nakon prestanka korištenja, njihove pojedinačne utjecaje na okoliš, ocjenjuje
prihvatljivost utjecaja te razmatra i nudi najprikladnije moguće varijante rješenja usuglašavanja i smještaja
sadržaja na ovom području uz poštivanje mjera zaštite okoliša, koje proizlaze iz posebnih zakona, propisa i
uvjeta, kao i iz odredbi Prostornog plana Zagrebačke županije.
U nastavku se daje kratak pregled glavnih zaključnih poglavlja Studije:
A.6.1. Obrazloženje najprikladnije varijante rješenja postojećih sadržaja, planiranih i interesnih

zahvata u pogledu zaštite okoliša i njihovog međuutjecaja
A.6.1.1. Najprikladnija varijanta rješenja od svih analiziranih
Varijantna rješenja, kako usklađivanja pojedinih planiranih i interesnih zahvata s postojećim sadržajima na
prostoru obuhvata Studije međuutjecaja ZLZ-Črnkovec, tako i njih međusobno, nastala su iz potrebe
usklađivanja razvojnih planova različitih korisnika prostora koji se tu nalaze i imaju aspiracije širenja na iste
dijelove zajedničkog im prostora. Ti, uvjetno rečeno, prostorni konflikti u promatranom području nastaju,
dakle, kao posljedica zauzeća prostora postojećim sadržajima - naseljima, Zračnom lukom Zagreb, vojnim
kompleksom, prometnicama, prostorima zaštićenih ili zaštite vrijednih prirodnih resursa (primarno
podzemnih voda, Save i njenog zaobalja, šuma i dr.) te područja i objekata kulturne baštine. Na te prostore
aspiracije imaju i planirani i interesni sadržaji, odn. novi zahvati ili proširenja, čija se moguća realizacija
planira/očekuje u bližoj (do nekoliko godina) ili daljoj budućnosti (dvadesetak i više godina).
Pojedinačni razvojni planovi bi, međutim, osim svojih trebali uzimati u obzir i stanje/planove/interese drugih,
te osobito – i njima i društvu općenito – važne interese/uvjete zaštite okoliša od utjecaja koje bi svojim
razvojem u okolišu izazvali. Osim materijalnih/fizičkih komponenti razvojnih planova (objekti/zahvati - s
prostorom koji zahtijevaju i utjecajima koje izazivaju, te sredstvima potrebnim za njihovo ostvarenje), važan
čimbenik u njima je i spomenuta vremenska komponenta (za koje vrijeme se razvoj planira, koliko traje
realizacija, kada se očekuje ostvarenje razvojnih učinaka i dr.).
Sve spomenute komponente razvojnih planova, koliko je to bilo moguće na temelju raspoloživih podataka i
saznanja, uzete su u obzir pri analizi varijantnih rješenja njihovog usklađivanja (usuglašavanja). Zbog
brojnosti sadržaja/zahvata na promatranom prostoru, pa time i mogućih kombinacija njihovog usklađivanja,
analizirana varijantna rješenja (njih četrdeset) podijeljena su u dvije skupine – ovisne o drugoj USS kao
ključnom razvojnom i interesnom zahvatu ZLZ, a ujedno i prostorno najzahtjevnijem. Ravnopravnom
analizom svih varijanti iz obiju skupina – bez druge USS / sa drugom USS - što je uključivalo analizu
utjecaja pojedinačnih zahvata na okoliš i međuutjecaja objekata/zahvata/sadržaja jednih na druge, došlo se
do prijedloga najprikladnijeg varijantnog rješenja usklađenog razvoja – rješenja iz skupine bez
druge USS.
Ključni elementi tog najprikladnijeg rješenja od svih analiziranih u ovoj SMUO su sljedeći:
1. Proširenje Zračne luke Zagreb (ZLZ), u kojem je ključni objekt izgradnja novog putničkog terminala
(NPT), planirani je i razvojno neupitan zahvat, bez zasada preciznije definiranih rokova realizacije i još
bez definitivno određene lokacije zahvata. Naime, lokacija NPT-a u velikoj je mjeri ovisno o brojnim
utjecajnim čimbenicima.
S gledišta ove SMUO moguć je njegovo smještaj ne samo na lokaciji na kojoj ga je predvidio MP ZLZ
(1997), odnosno s kojom je izrađena SUO izgradnje ZLZ (2000), nego i na cijelom području
predviđenom za razvoj ZLZ (prikazanom u grafičkom dijelu SMUO, kartografskim prikazima br. 5), ili
čak i izvan njega, a u skladu s odredbama PPZŽ-a i PPUG Velike Gorice (izrada kojeg je u tijeku).

Priprema za provedbu zahvata zahtijeva usklađivanje (između MORH-a i ZLZ) prostorne i funkcionalne
organizacije dvaju zasebnih subjekata korisnika prostora unutar zone posebne namjene (ZPN)
utvrđene PPZŽ-om. Dosada provedene analize glede utjecaja zahvata na okoliš (SUO izgradnje ZLZ,
2000.) pokazale su njegovu prihvatljivost, uz poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite.
Druga, nova uzletno-sletna staza (USS), je pak interesni zahvat ZLZ koji prema današnjim
sagledavanjima nema svoje uporište u doglednom povećanju prometa (broja putnika) u zračnom
prometu kroz sljedećih dvadesetak godina.
Obim i vrsta postojećeg kao i planiranog zračnog prometa bili su, naime, prema Strategiji prostornog
uređenja RH (1997), postavljeni kao osnovni elementi pri donošenju odluke o proširivanju ili
rekonstrukciji glavnih zračnih luka. Dok je to za zahvat proširenja ZLZ izgradnjom NPT-a u velikoj mjeri
zadovoljeno, prostorno znatno zahtjevniji zahvat proširenja ZLZ drugom USS spomenute kriterije
zasada još ne zadovoljava, a neće će ih vjerojatno zadovoljiti niti u doglednoj budućnosti. Stoga bi za
donošenje odluke o drugoj USS danas morali biti mjerodavni neki drugi kriteriji prihvaćeni na državnoj
razini. S druge, prostorne strane, nova USS je u jedinoj za ZLZ prihvatljivoj varijanti (tj. paralelno s
postojećom USS, prostorno izmaknuta, sa znatnim prodorom izvan postojeće ZPN utvrđene PPZŽ-om)
zahvat s kojim su povezani ključni prostorni “konflikti”. Riječ je konfliktima s postojećim naseljima u ZPN
i dijelom izvan nje, s arheološkim područjem Andautonija, s planiranom cestovnom obilaznicom Velike
Gorice, s potencijalnim zonama sanitarne zaštite izvorišta Črnkovec-uža lokacija i s pojasom uz desnu
obalu Save kao evidentiranim osobito vrijednim predjelom – kultiviranim krajobrazom. Većinu ovih
posljednjih konflikata druge USS moguće je riješiti s više ili manje zadovoljstva ''sukobljenih'' strana,
odn. uz veću ili manju cijenu. Primjerice – provedbom tehničkih mjera zaštite podzemnih voda na drugoj
USS, podvlačenjem obilaznice ispod druge USS, translatornim pomicanjem druge USS više u ZPN,
odmicanjem od zaštićenih predjela/objekata, provedbom drugih, zamjenskih ili kompenzacijskih mjera, i
dr. Postojeća naselja ostaju, međutim, neizbježnim sadržajem čije bi rješavanje (rušenjem, i
preseljenjem stanovnika) zahtijevalo izuzetno velike napore investitora/nositelja zahvata (u
financijskom, sociološkom i drugim aspektima).
2. Vodocrpilišta Črnkovec koja obuhvaćaju crpilišta Kosnica (koncipirana u tri faze) i crpilište Črnkovec
(uža lokacija), odnosno vodozaštitno područje sa zonama sanitarne zaštite izvorišta, strateška su
područja unutar obuhvata SMUO koja treba planski štititi od svih postojećih (naselja bez kanalizacije) i
potencijalnih objekata/zahvata izvora onečišćenja, te u skladu s rezultatima istraživanja planski i
postupno privoditi eksploataciji.
3. Za postojeća naselja na području grada Velike Gorice (a unutar ZPN utvrđene PPZŽ-om i prostora
predviđenog PPGZ-om iz 1986.g. za širenje ZLZ) bi se izradom i odgovarajućim rješenjima
dokumenata prostornog uređenja (PPU GVG, PPPPO) utvrdila građevinska područja te propisali jasni
uvjeti i ograničenja dodatne izgradnje.
Tim bi se dokumentima započelo i postupno poboljšavanje infrastrukture naselja, u prvom redu
izgradnjom/sanacijom zatvorenog sustava odvodnje (uz vodoopskrbu), kao zahvatima nužnim zbog
negativnog utjecaja postojećeg stanja odvodnje na kvalitetu podzemnih voda u priljevnom području
vodocrpilišta Črnkovec (odnosno njegovih razvojnih faza Kosnica I, II i III, te Črnkovec – uža lokacija).
Jasnim uvjetima i ograničenjima dodatne izgradnje u tim naseljima, tj. dopuštanjem razvoja naselja
samo unutar strogo definiranih granica građevinskog područja (stanja postojeće izgrađenosti ili
neznatno proširenog), bi se u izvjesnoj, racionalnoj mjeri zadržala ograničenja na razvoj/širenje naselja,
odn. građevinskog područja.
Tako bi se osigurala i određena razina zaštite prostora za aspiracije ZLZ (za realizaciju druge USS),
odn. RH/MORH (za stvaranje preduvjeta ostvarenju mogućih strateških interesa RH) od ikakve
izgradnje građevinskih objekata (ili drugih namjena) koji bi onemogućili ili ekstremno (i dodatno)
poskupili realizaciju tog interesnog zahvata kada se za nju steknu uvjeti.
4. Planirani zahvati izgradnje cesta kojima se primarno širi i unaprjeđuje prometni sustav Grada Zagreba
(DC Domovinski most – čvor Kosnica na AC obilaznici Zagreba, kao i sam čvor Kosnica), provode se
svojom planiranom dinamikom (usklađeno s dinamikom izgradnje Domovinskog mosta i drugih s njime
povezanih cestovnih zahvata u Gradu Zagrebu). Pritom se vodi računa o zaštiti okoliša od standardnih
utjecaja cestovne infrastrukture, s posebnim naglaskom na mjere zaštite podzemnih voda ovisno o
zonama sanitarne zaštite izvorišta (ovdje izvorišta Kosnica I. faza).
Dodatnu važnost tim zahvatima daje proširenje ZLZ izgradnjom NPT-a, koji bi se novom DC
obilaznicom Velike Gorice preko čvora Kosnica povezao sa Zagrebom i s mrežom hrvatskih autocesta.
Nova bi obilaznica zatvorila budući cestovni prsten (obilaznica Zagreba, AC Zagreb – Sisak, postojeće
državne ceste prema i oko Velike Gorice) oko postojeće zone posebne namjene (uz presijecanje
vojnog dijela na jednom mjestu), pa stoga u jednom svom dijelu trase i slijedi zahtjeve/uvjete MORH-a.
Nova bi se obilaznica duž čitave trase izvela sa zatvorenim sustavom odvodnje zbog zaštite podzemnih
voda u priljevnom području vodocrpilišta Črnkovec.
5. Akumulacija i HE Drenje su već dugo planirani zahvati, o kojima se vodi(lo) računa kod mnogih drugih
zahvata koji su već izgrađeni, grade se ili tek planiraju graditi (npr. AC obilaznica Zagreba, odlagalište
otpada Jakuševec, CUPOVZ, Domovinski most i drugi). Stoga se akumulacija i HE Drenje u

prostornom i tehničkom smislu već mogu smatrati definiranim zahvatima u njihovom maksimalnom
obuhvatu. U 2004. godini ponovo pokrenuti/obnovljeni ciklus aktivnosti na pripremi dokumentacije za
ishođenje dozvola za te zahvate može, procjenjuje se, rezultirati samo manjim odstupanjima čiji će se
rezultati/utjecaji na okoliš i na druge zahvate, moći prihvatiti odnosno kompenzirati bez značajnijih
posljedica ili problema.
6. Ostali sadržaji u području obuhvata, u prvom redu oni koji su receptori utjecaja na prostor i okoliš od
prethodno opisanih zahvata (arheološko područje Andautonija, kultivirani krajobraz pojasa uz desnu
obalu Save, izvorišno područje Odre), u ovom predloženom najprikladnijem varijantom rješenju ostaju
na razini prostornog obuhvata i režima zaštite kao što su bili predviđeni u PPZŽ-u.
A.6.1.2. Najpovoljnije rješenje iz skupine rješenja koja uključuju drugu USS
Budući da se jednom od najvažnijih tema ove Studije međuutjecaja pokazalo pitanje mogućnosti izgradnje,
te izvodljivosti i prihvatljivosti proširenja Zračne luke Zagreb izgradnjom druge USS, i to glede utjecaja, kako
na okoliš (u prvom redu na vodocrpilišta u crpnom području Črnkovca), tako i na druge postojeće i planirane
sadržaje/zahvate u tom prostoru (u prvom redu naselja, arheološko područje Andautonija i prometnice), to
će se ovdje dati sažet odgovor i obrazloženje.
Provedene i prethodno opisane analize varijantnih rješenja usuglašavanja postojećih sadržaja te planiranih i
interesnih zahvata u pogledu njihovih međuutjecaja pokazale su da središnji zahvati i sadržaji od interesa
ove SMUO – a to su druga (paralelno izmaknuta) USS ZLZ u crpnom području Črnkovca kao strateški
važnom vodonosniku vrijednom zaštite – nisu po svojim značajkama u konfliktu koji bi jedan drugog
međusobno isključivali.
Rješenje s drugom USS pokazuje se mogućim i izvedivim, ali ga prethodno u A.6.1.1 opisano
ukupno najprikladnije rješenje usuglašavanja postojećih, planiranih i interesnih zahvata/sadržaja,
proizišlo kao rezultat analiza i usporedbe brojnih varijantnih rješenja iz obiju skupina provedenih u ovoj
Studiji međuutjecaja, ne uključuje.
Drugim riječima, varijantna rješenja iz skupine koja uključuje drugu USS, iako prema međuutjecajima s
drugim sadržajima/zahvatima i prisutnim konfliktima nepovoljnija od rješenja bez nje, nisu neizvediva,
odnosno njihovi utjecaji, iako značajni i ekonomski i socijalno zahtjevni, nisu nerješivi.
Naime, prema današnjim sagledavanjima, procjenjuje se da bi troškovni i drugi aspekti rješavanja prethodno
spomenutih konflikata i smanjivanja/izbjegavanja negativnih utjecaja druge USS u promatranom prostoru
nadmašivali koristi i pozitivne utjecaje (u prvom redu za ZLZ i zračni promet u cjelini) koje bi taj zahvat
mogao imati.
Kako je takva ocjena u velikoj mjeri ovisna o vremenu/trenutku kada i parametrima/kriterijima prema kojima
se donosi, to je prethodno u A.6.1.1. opisano i obrazloženo najprikladnije rješenje ove SMUO ostavilo
mogućnost da se u jednom drugom vremenu i uz promijenjene uvjete i kriterije ono preispita. Drugim
riječima, da se provedbom predloženog rješenja predmetni prostor ne (pre)optereti sadržajima koji bi
definitivno isključili ili ekstremno otežali mogućnost naknadne realizacije druge USS.
Osnovni elementi (aktivnosti, uvjeti) za realizaciju tog najprikladnijeg rješenja iz skupine varijantnih
rješenja s drugom USS bili bi za ključne objekte/zahvate velikim dijelom identični prethodno navedenima
za ukupno najprikladnije rješenje – rješenje bez nje.
Stoga će se ovdje navesti samo ključne razlike gdje one postoje:

1. Zračna luka Zagreb
 Priprema zahvata proširenja ZLZ izgradnjom NPT-a, uz prethodno usklađivanje prostorne i
funkcionalne organizacije unutar ZPN između MORH-a i ZLZ; vodeći pritom računa o
mogućnostima prostornog smještaja i funkcionalnog uključivanja/povezivanja buduće druge USS
kada/ako se o njoj donese odluka.
 Izrada programa aktivnosti za pripremu projekta proširenja ZLZ izgradnjom druge USS. Ključne
početne aktivnosti tog programa bile bi Izrada idejnog rješenja zahvata proširenja ZLZ drugom
USS (uz pretpostavku već definiranog NPT-a), kao i Studija utjecaja na okoliš (ili SUO ciljanog
sadržaja) tako definiranog zahvata.
 Sudjelovanje u financiranju provedbe sustavnih arheoloških istraživanja na širem području
Andautonije, s težištem na prostoru za potencijalnu izgradnju druge USS.
2. Naselja na području grada Velike Gorice:

 Sređivanje prostorno-planskog statusa postojećih naselja u izgrađenim zonama danas izvan
građevinskog područja (tj. unutar ZPN određene postojećim PPZŽ-om, odnosno unutar zone
rezervirane PPGZ-om za širenje ZLZ), što bi obuhvatilo utvrđivanje građevinskih područja za
dijelove naselja izvan zone za širenje ZLZ drugom USS iskazane Master planom ZLZ (1997).
Sređivanje provesti kroz odgovarajuća rješenja u dokumentima prostornog uređenja (PPZŽ, PPU
GVG, PPPPO). U tim dokumentima propisati jasne uvjete i ograničenja dodatne izgradnje kako za
naselja/dijelove naselja za koja bi se utvrdila građevinska područja, tako i za ona gdje to ne bi bio
slučaj.

 Postupno poboljšanje (sanacija) infrastrukture naselja, prema prioritetima ovisnim o položaju

naselja u odnosu na utvrđene zone sanitarne zaštite izvorišta (SZI) vodocrpilišta Kosnica I. faza,
odn. kasnije ostalih faza Kosnice i Črnkovca–uže lokacije, vodeći pritom osobito računa o
naseljima ili dijelovima naselja koja će se preseljavati kada/ako se donese odluka o izgradnji druge
USS. To poboljšanje infrastrukture se u prvom redu odnosi na izgradnju kanalizacije – sustava
zatvorene odvodnje, kako bi se postupno sanirali i otklonili glavni postojeći izvori onečišćenja
podzemnih voda u vodozaštitnom području.
S obzirom na vremensku neizvjesnost projekta druge USS, pa stoga i procesa preseljenja,
postupne sanacije odvodnje u predmetnim naseljima provoditi kao interventne mjere zaštite
vodonosnika (sanacija do preseljenja) neovisno o prostorno-planskom statusu naselja i o legalnosti
građevina.
3. Ceste
 Nastavak procesa pripreme izgradnje DC obilaznice Velike Gorice (raspravom o SUO, ishođenjem
lokacijske i građevinske dozvole), s trasom i tehničkim rješenjem ceste na površini zemljišta kojim
prolazi (uključivo i na području gdje bi bila predviđena druga USS), a u skladu s uvjetima MORH-a i
uvjetima zaštite podzemnih voda u vodozaštitnom području (zatvoreni sustav odvodnje duž cijele
trase), te mjerama i uvjetima zaštite u arheološkom području Andautonija.
Proces/aktivnosti provoditi dodatno usklađeno s:
- procesom pripreme za proširenje ZLZ izgradnjom NPT-a (kao neposredno predstojećim
zahvatom u I. fazi proširenja ZLZ), te
- provedbom programa prethodnih/pripremnih aktivnosti na zasad vremenski neizvjesnom projektu
II. faze proširenja ZLZ izgradnjom druge USS
4. Arheološko područje Andautonija

 Provedba programa sustavnih arheoloških istraživanja na dijelu arheološkog područja potencijalno
interesantnog za lociranje druge USS (ali i šire), kao stručne podloge za koncipiranje i provedbu
maksimalnih mjera zaštite i načina prezentacije arheoloških nalaza koji se mogu provesti u
uvjetima izgrađene druge USS

Slika 1: Najprikladnije varijantno rješenje u pogledu odnosa međuutjecaja postojećih sadržaja, planiranih i
interesnih zahvata – Varijanta 2, bez druge USS; Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom
Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec.
Slika 2: Najprikladnije varijantno rješenje iz skupine varijantnih rješenja sa drugom USS (Varijanta 5);
Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru
Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec.
2. Studija društveno - gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina

na prostoru Zagrebačke županije
(Oikon, Zagreb, 2005., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 5/05),
Obveza izrade Studije društveno - gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru
Zagrebačke županije određena je Prostornim planom Zagrebačke županije. Studiju je 2005. godine izradila
tvrtka Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju.
Županijska skupština Zagrebačke županije usvojila je Studiju Zaključkom o prihvaćanju 3. ožujka 2005.
godine. Studija je objavljena u cijelosti u „Glasniku Zagrebačke županije“, broj 5/2005. Iz Studije izdvajamo
glavna zaključna poglavlja:
10.2. Sažetak osnovnih nalaza studije i prijedlog prioritetnih mjera

10.2.1. Sažetak nalaza o trenutnom stanju sektora eksploatacije
mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije
 RH još nema nacionalnu strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama, koja predstavlja logičan
okvir i skup smjernica za osmišljavanje strategije gospodarenja mineralnim sirovinama na regionalnoj
razini. Međutim, za očekivati je da će strategija prepoznati činjenicu da su u širem Zagrebačkom

prostoru koncentrirani i potencijali za eksploataciju, i značajan dio ukupnog RH tržišta, te će

posljedično, kao optimalni model gospodarenja sugerirati održivo korištenje postojećih resursa, jasno,
uz uvažavanje okoliša i drugih interesa u prostoru, za što prostora nesumnjivo ima.
 Najrelevantniji trenutno postojeći dokument za gospodarenje mineralnim sirovinama na području
Zagrebačke županije je Prostorni plan Zagrebačke županije (…)
 Komunikacija, kooperacija, koordinacija među akterima i zainteresiranim stranama su izrazito slabi.
 Trenutno stanje na terenu vrlo upečatljivo svjedoči o činjenici da je problematika sanacije,
rekultivacije, i privođenja prostora eksploatacije nekoj konačnoj svrsishodnoj namjeni gotovo u
potpunosti neriješena. (…)
 Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatnošću, sa aktivnim eksploatacijskim poljem u
Zagrebačkoj županiji, bavi se 18 pravnih (tvrtke: d.d. ili d.o.o.) i 6 fizičkih osoba (obrti). Kako
proizvodnja varira, tako varira i broj zaposlenih, no ukupan broj zaposlenih okvirno se može procijeniti
na 378, od čega je 270 zaposleno na eksploataciji kamenih materijala (tgk i piš), dok je 108
zaposleno u dvije županijske ciglane. Srednja produktivnost (novostvorena vrijednost po zaposlenom)
je oko 100.000 kn, odnosno 13.000 Eura, a maksimalna produktivnost (na osnovu prijavljenih
podataka) iznosi visokih 177.000 kn, odnosno 23.300 Eura. (…)
 Eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju usko naslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u
lancu dodane vrijednosti – transport i pridruženi pogoni za proizvodnju betona ili betonskih
prefabrikata), osigurava oko 1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosječne produktivnosti od
oko 14.000 eura, kreiraju oko 150 milijuna kuna novostvorene vrijednosti godišnje. (…)
 Sva razmatranja mogućih budućih scenarija ukazuju na rješavanje postojećeg naslijeđa
problematične prošlosti kao na neizostavni dio svakog poželjnog, realno ostvarivog rješenja. Drugim
riječima, osnovno pitanje na koje se može i treba dati smislen odgovor u prvo redu jest “KAKO SE”
treba i može obavljati djelatnost korištenja mineralnih sirovina, a tek u kontekstu odgovora na to
pitanje, može se smisleno odgovoriti i na pitanja “DA LI SE” i “KOLIKO SE” trebaju eksploatirati
mineralne sirovine na prostoru Zagrebačke županije.
10.2.2. Prioritetne mjere za unapređenje stanja sektora eksploatacije

mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije
10.2.2.1. Unapređenje međusobnog povjerenja, razumijevanja,
komunikacije, kooperacije, koordinacije među svim relevantnim
akterima / zainteresiranim stranama,
10.2.2.2. Uspostava i stalna nadogradnja informacijskog sustava
10.2.2.3. Identifikacija kvalitetnih rješenja budućeg tijeka eksploatacije i
privođenja konačnoj namjeni za sva aktivna (legalna i polulegalna) i
napuštena (nesanirana) eksploatacijska polja
10.2.2.4. Identifikacija i zaštita resursa atraktivnih za eksploataciju mineralnih
sirovina
10.2.2.5. Uspostava učinkovitog sustava nadzora i privole nad provedbom
dogovorenih rješenja
10.2.2.6. Uvođenje elemenata sustava upravljanja okolišem u aktivnost
koncesionara
10.2.2.7. Uvođenje elemenata društveno odgovornog poslovanje u aktivnosti
koncesionara
10.2.2.8. Poticanje recikliranja građevinskog otpada
10.2.2.9. Suzbijanje svih oblika ilegalne eksploatacije mineralnih sirovina
10.2.2.10. Identifikacija optimalnog modela gospodarenja postojećim mineralnim
resursima i moguće otvaranje novih eksploatacijskih polja
3. Akcijski plan Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društveno-

gospodarske opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije
Županijsko poglavarstvo Zagrebačke županije donijelo je 12. travnja 2005. godine Zaključak o usvajanju
Akcijskog plana Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društveno-gospodarske
opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije. Zaključkom je također
imenovan Koordinacijski odbor za provedbu Akcijskog plana.
U nastavku se daje izvod iz Akcijskog plana:
1. Uvodno obrazloženje konteksta Akcijskog plana
Studija društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na

prostoru Zagrebačke županije predlaže deset prioritetnih mjera za unapređenje postojećeg stanja
djelatnosti. Cilj ovog akcijskog plana je operativna specifikacija predloženih prioritetnih mjera na način da se
specificira skup konkretnih provedbenih aktivnosti kojima Županijska upravna tijela mogu započeti i
potaknuti njihovu provedbu.

2.10. Identifikacija optimalnog modela gospodarenja

postojećim mineralnim resursima i moguće
otvaranje novih eksploatacijskih polja
(…)Što je optimalni model, u velikoj mjeri je određeno i zatečenim stanjem na terenu, odnosno ishodom
provedbe prioritetne mjere 3., budući je kvalitetno privođenje konačnoj namjeni i sanacija narušenih
prostora, s obzirom na vrlo nezadovoljavajuće trenutno stanje, prvi prioritet. Tek nakon što se,
uspješnom provedbom prethodnih mjera, stanje stabilizira, provedbom ove mjere razmotrit će se potreba i
oportunost otvaranja novih eksploatacijskih polja u Zagrebačkoj županiji.
Preduvjet za pokretanje procedure otvaranja novih eksploatacijskih polja je politička, strateško-razvojna
odluka zasnovana na podacima iz analize ponude i potražnje na novo uspostavljenom, po pretpostavci,
stabiliziranom tržištu. Analiza će metodološki biti istovjetna analizi provedenoj u poglavlju 4. Studije, a
podatkovna osnova za analizu lako će se dobiti iz informacijskog sustava uspostavljenog provedbom
prioritetne mjere 2. Ukoliko se utvrdi da postoji potražnja koja se može gospodarski učinkovito zadovoljiti
otvaranjem novog eksploatacijskog područja na nekoj od lokacija prethodno identificiranih i zaštićenih
provedbom prioritetne mjere 4.,inicirat će se proces dodjele koncesije tijekom kojeg će potencijalni
koncesionari licitirati za koncesijsko pravo nuđenjem npr. atraktivnih projekata konačne namjene, visinom
rudarske rente koju su spremni plaćati, ponuđenim garancijama za pridržavanje ugovora, ugledom
“zarađenim” na drugim sličnim projektima, i sl. Nositelji provedbe ove mjere su zajedno Upravni odjel za
gospodarstvo Zagrebačke županije te JLS na čijem području se nalazi potencijalno novo eksploatacijsko
polje. Budući mjera predstavlja nadogradnju nekolicine prije navedenih mjera, njena provedba uvjetovana je
uspješnim okončanjem ili zadovoljavajućom provedbom prije navedenih mjera. (…)
4. Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina

na području Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zagreb 2009. godine)
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije naručila
je Regionalna razvojna agencije Zagrebačke županije, a izradio Hrvatski geološki institut, Zavod za
mineralne sirovine, u ožujku 2009. godine. Osnovni cilj projekta je inventarizacija ležišta i eksploatacijskih
polja mineralnih sirovina te utvrđivanje potencijalnosti mineralnih sirovina, na temelju odredbi Akcijskog
plana Zagrebačke županije za provedbu prioritetnih mjera iz Studije društveno-gospodarske opravdanosti
eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije. U resursnoj osnovi mineralnih sirovina
obrađena je geološka građa terena Zagrebačke županije s opisom kronostratigrafskih odnosno
litostratigrafskih jedinica, s posebnim osvrtom na mineralne sirovine. Mineralne sirovine detaljno su opisane
u smislu geološke građe, kakvoće, količine i upotrebljivosti, te kartografski prikazane s pripadajućim zonama
potencijalnosti u mjerilu 1:100.000, u obliku GIS projekta.
U nastavku se daje izvod iz grafičkog dijela elaborata:
1. Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije i
2. Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije
(na kojoj su od prirodnog prostiranja mineralnih sirovina izuzeti pojasevi uz prometnu infrastrukturu,
zone oko naselja i planiranih građevinskih područja, zaštitne zone Nacionalne ekološke mreže,
izuzetno vrijedno poljoprivredno zemljište, zaštićene prirodne vrijednosti, arheološke zone
i zone sanitarne zaštite izvorišnih voda).
Slika 3: Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije; Izvor:
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.

Slika 4: Karta ograničene geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije; Izvor:
Projekt inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije.
5. Vodoopskrba Zagrebačke županije - osnovne postavke

koncepcije razvitka – novelacija Studije
(Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007.)
U okviru ovog elaborata, provedena je aktualizacija postavki koncepcije razvitka vodoopskrbe na području
Zagrebačke županije, sve uz prateću novelaciju prikaza konfiguracije vodoopskrbnih sustava i pripadnih
tehničkih podataka, a sa ciljem dobivanja kvalitetne tehničke podloge, koja je neophodna za razmatranje
problematike daljnjeg razvitka vodoopskrbnog sustava na predmetnom prostoru.
U navedenom elaboratu provedena je analiza stanja izgrađenosti vodoopskrbne infrastrukture na području
Zagrebačke županije, utvrđen je trenutni stupanj opskrbljenosti stanovništva putem javnih sustava
vodoopskrbe, a provedena je i novelacija proračuna potreba vode. Sagledana je problematika vodoopskrbe
na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, polazeći od raspoloživih izvorišta, pripadnih osnovnih
dobavnih sustava, magistralnih objekata distribucije, te su u rezultatu verificirane postavke koncepcije
dugoročnog razvitka vodoopskrbe. Potom je provedena procjena troškova gradnje vodoopskrbnog sustava
na području Zagrebačke županije, sve uz izradu pripadnih rekapitulacijskih prikaza po pojedinim dijelovima
sustava, odnosno, pojedinim prostornim/funkcionalnim cjelinama.
Na temelju provedenih obrada i analiza raspoloživih podataka, provedena je novelacija prikaza konfiguracije
vodoopskrbnog sustava na promatranom području.
Posebni značaj za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na širem području zauzima
lokalitet “Črnkovec”, koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode, a smješteno je na
prostoru Zagrebačke županije, na području Grada Velika Gorica.
Koncepcijsko rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije, može se, s obzirom na mogućnosti dobave vode,
odnosno, predvidivu konfiguraciju vodoopskrbnog sustava, razmatrati uz podjelu na nekoliko izdvojenih
funkcionalnih cjelina:
 istočni dijelovi, u koje bi se uključilo područje gradova: Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić Grad, Sv. I.
Zelina i gravitirajućih općina: Brckovljani, Rugvica, Gradec, Rakovec, Preseka, Dubrava,
Farkaševac, Kloštar Ivanić, Križ i Bedenica,
 zapadni dijelovi, u koje se uključuje područje gradova: Zaprešić, Samobor i Sveta Nedjelja, te
gravitirajućih općina: Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Pušća, Luka, Jakovlje, Bistra i Stupnik,
 južni dijelovi, kojima se obuhvaća područje Grada Velika Gorica, i općina: Kravarsko, Pokupsko i
Orle,
 jugozapadni dijelovi, u koje se uključuje Grad Jastrebarsko, i općine: Klinča Sela, Pisarovina,
Krašić i Žumberak.
6. Studija zaštite voda Zagrebačke županije

(Hidroprojekt – Consult, Zagreb, 2004.)
2.4 Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Koncepcijsko rješenje
Na području Zagrebačke županije planira se cjelovito rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u
skladu s načelima održivog razvoja. Planira se dogradnja /kompletiranje postojećih većih kanalizacijskih

sustava (uz priključenje prigradskih i ostalih gravitirajućih naselja) te izgradnja pripadajućih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, uz konačno postizanje zadovoljavajuće funkcionalnosti uspostavljenih
cjelovitih sustava odvodnje.
Na područjima udaljenim od obuhvata većih kanalizacijskih sustava planiraju se manji kanalizacijski sustavi
s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se zadovoljili uvjeti odvodnje i zaštita
okoliša te omogućilo priključenje ostalih gravitirajućih naselja.
Za pojedina udaljena naselja/područja, gdje izgradnja javnog sustava odvodnje ili priključenje na najbliži
kanalizacijski sustav uvjetuje velike investicije i duže vrijeme, odvodnja se planira riješiti tako da se otpadne
vode kućanstava upuštaju u skupne ili pojedinačne nepropusne spremnike – sabirne jame, čiji se sadržaj
mora pravodobno prazniti otpremanjem u posebnim vozilima ta konačno obraditi na najbližem veće, uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda.
(…)
3. Zaključci i preporuke za Zagrebačku županiju i po sustavima
Preporuke za provođenje zaštite voda na prostoru Zagrebačke županije za konačno stanje
voda u dugoročnom planskom razdoblju
Ovom Studijom dana je koncepcijska osnova za sustavno provođenje zaštite voda Zagrebačke županije.
Pri tome osnovne odrednice i mjere zaštite temeljene na predmetnoj Studiji imale bi za cilj:
- sačuvati površinske i podzemne vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdovitom predjelu
a posebno podzemne vode) kao jedine zalihe za opskrbu vodom,
- sanirati ili ukloniti zagađivanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima pitke vode,
- očuvati kakvoću voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i održavanjem
mjera zaštite te kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje; monitoring
komunalnih i industrijskih otpadnih voda,
- zaustaviti pogoršanje kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati
je izgradnjom sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; prilikom nove izgradnje
nastojati provesti potrebne mjere zaštite, poboljšati i proširiti sustav monitoringa površinskih voda,
- osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene i postizanje propisane kvalitete
za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera,
- izvore ili uzroke zagađivanja treba uklanjati, sprječavati, odnosno zagađivanje smanjivati na mjestu
njegova nastajanja,
- osigurati i ostvariti pravilno postupanje s otpadom i konačni njegov smještaj,
- spriječiti ili ograničiti izgradnju, odnosno nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim
izvorištima za opskrbu vodom,
- uspostaviti utvrđene mjere sanitarne zaštite na vodozaštitnim zonama,
- nastojati da se grade središnji uređaji za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i
industrijskih otpadnih voda gdje je to moguće, s posebnim prioritetom onih čija veličina prelazi 10
000 ES. Pri izradi planova zaštite voda koristiti podatke i podloge iz ove Studije te uvažavati
kriterije osjetljivosti vodotoka obzirom na mjerodavne protoke pojedinih prijamnika otpadnih voda.
- poticati gradnju pojedinačnih uređaja (individualna rješenja) za zaštitu tamo gdje nema tehničkog ili
ekonomskog opravdanja da se grade zajednički sustavi odvodnje sa središnjim uređajima za
pročišćavanje,
- izvršiti određene aktivnosti vezano na poboljšanje organizacije komunalnog sektora u Zagrebačkoj
županiji.
7. Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba

(IGH, svibanj 2009.)
Tijekom 2008. i 2009. godine izrađena je Prostorno-prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg
područja Grada Zagreba. Naručitelji ove studije su: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske
autoceste d.o.o., Hrvatske željeznice d.d., Hrvatske ceste d.o.o., Grad Zagreb i Zagrebačka županija.
Stručni izrađivači su: Institut građevinarstva Hrvatske d.d. (IGH), Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Institut
prometa i veza te Željezničko projektno društvo d.d. Voditelj izrade i koordinator je IGH. Studija će poslužiti
kao stručna podloga u izradi nove i izmjeni postojeće prostorno planske dokumentacije. Iz Studije izdvajamo
osnovne ciljeve kao i kratki zaključni pregled strukture buduće prometne mreže.
Prostorno prometna studija ima za cilj obraditi strategiju ubrzanog razvoja prometnog sustava grada
Zagreba i šire regije; predložiti strateške dugoročne cestovne i željezničke pravce i objekte, te kratkoročne
potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeće cestovne i željezničke mreže sa svrhom
povećanja propusne moći i razine uslužnosti, koja će osigurati primjereno funkcioniranje grada Zagreba kao
metropole i kao centra metropolitanske regije, odnosno kreirati sveobuhvatnu prometnu mrežu cestovnih
prometnica, željezničkog, odnosno tračničkog prometa, s povezivanjem zračnog i riječnog prometa, koja bi
u sebi uključila javni i individualni promet na širem području grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Odredit će se trasa nove obilazne autoceste, kao i obilazne teretne željezničke pruge. Prometno će
se povezati općinska i gradska središta Zagrebačke županije kao Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko,
Velika Gorica u zajednički prometni infrastrukturni sustav.
U okviru javnog prometa cilj ove studije svakako je smanjiti udjel individualnog prometa na području grada
(ili barem zadržati današnji odnos) u korist povećanja udjela javnog prometa. Ovaj bi cilj bio ostvariv uz
povećanje razine uslužnosti ponude postojećih transportnih sustava: gradsko-prigradske željeznice,
tramvaja, autobusa, uz uvođenje novog gradskog tračničkog sustava ( metro/laka gradska željeznica).
Predložit će se, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja i prognoziranih prometnih rješenja,
potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije. Isto tako će se predložiti novi model kategorizacije
cestovnih prometnica. Nadalje, cilj je ove studije na sveobuhvatni prometni sustav, i javni i individualni,
cestovni i željeznički, povezati zračnu luku Pleso i planiranu riječnu luku Rugvicu.
(…) Na razini grada, postojeća prometna slika je vrlo složena. Demografsku ekspanziju i povećanje broja
vozila na gradskoj cestovnoj mreži u posljednjih petnaestak godina, ne prate investicije niti u cestovnu i
željezničku infrastrukturu u gradu, niti u segmentu javnog prometa. Stoga je rješenje nagomilanih prometnih
problema trebalo razmatrati sveobuhvatnom prometnom analizom šireg područja grada Zagreba,
Zagrebačke županije, te susjednih županija, uz utvrđivanje okvirnih prometno-prostornih pretpostavki za
postavljanje integralnog prometno-tehničkog sustava na kojem bi se temeljio njegov daljnji plan i razvoj.
Studija koja se ovdje zaključno predstavlja integralno je analizirala ponudu javnog i individualnog prometa;
daljinskog, te gradskog i prigradskog. Na temelju prikupljenih statističkih podataka o stanovništvu i podataka
o postojećem prometnom opterećenju, formiran je prometni model. Analiza dobivenih prometnih stanja
mreže rezultirala je planiranjem pojedinih varijantnih rješenja integralne prometne mreže. Slijedila je
uspostava prometnog modela, za varijante planirane mreže javnog i individualnog prometa, cestovnog i
tračničkog, s povezivanjem zračne i riječne luke u taj sustav.
Kao rezultat ove studije očekuje se poboljšanje prometne situacije na širem gravitacijskom području grada
Zagreba uvođenjem novog autocestovnog koridora oko Zagreba, planiranim novim državnim,
županijskim i lokalnim prometnicama u širem okruženju, prijelazom postojeće zagrebačke obilaznice
u sustav gradskih prometnica, denivelacijom i proširenjem glavnih gradskih avenija, njihovom
ekstenzijama prema istoku i zapadu, uvođenjem sjeverne tangente, te ostvarenjem novih gradskih
cestovnih veza prema sjeveru i jugu s novim mostovima na Savi. U segmentu javnog prijevoza ostvaren je
cilj povećanja udjela javnog gradskog i prigradskog prijevoza u ukupnom prometnom sustavu uvođenjem
novog tračničkog transportnog podsustava. Uz današnje podsustave ZET-a (autobuse i tramvaje),
prigradsko-gradsku željeznicu HŽ-a pokazalo se opravdanim etapno uvođenje lakog metroa kao samostalno
vodenog, deniveliranog koridora.
Postupkom vrednovanja u studiji se utvrđuje prometna i ekonomska opravdanost izgradnje pojedinih

segmenata prometne mreže, imajući u vidu integralni pristup prometnoj mreži šireg područja grada Zagreba,
uz predloženu etapnost realizacije u razdobljima do 2012. god, do 2018. god i do 2030. godine. Tijekom
analiza i istraživanja ove studije ponuđena su slijedeća generalna prometno-tehnička rješenja u
etapnoj realizaciji:
A) Prometno tehničko rješenje sadrži slijedeće akcije u etapnoj realizaciji:
1. Uvođenje južnog koridora autoceste i sjevernog koridora brze ceste za tranzitni cestovni
promet
2. Zagrebačka obilaznica postaje gradska prometnica visokog učinka s uvođenjem novih čvorišta
i preseljenjem naplatnice Lučko
3. Izgradnja obilazne željezničke pruge za teretni promet, novog ranžirnog kolodvora i
intermodalnog centra, te denivelacija željezničke pruge na području grada
4. Proširenje, denivelacija i ekstenzije (istok-zapad) postojećih gradskih avenija što uključuje i
južni dio centralnog prstena
5. Izgradnja sjeverne tangente
6. Izgradnja gradskih prometnica sjever-jug s novim mostovima preko Save
7. Uvođenje lakog metroa u sustav javnog prijevoza uz modernizaciju prigradsko-gradske
željeznice i sustava ZET-a (tramvaj, autobusi)
8. Planiranje parkirališnih, pješačkih i biciklističkih zona u sklopu sustava javnog prijevoza
9. Povezivanje zračne luke Pleso i planirane riječne luke Rugvica u sustav cestovnog i
željezničkog prometa (…)

Slika 5: Pregledna situacija postojeće i planirane mreže cestovnog i željezničkog prometa; Izvor: Prostorno-
prometna studija cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba.
8. Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

(Dvokut Ecro d.o.o., 2008., objava: „Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08)
Studiju gospodarenja otpadom Zagrebačke županije izradila je tvrtka Dvokut Ecro d.o.o. tijekom 2008.
godine. Županijska skupština usvojila je Studiju Zaključkom o prihvaćanju 18. prosinca 2008. godine.
U nastavku se daje kratak izvod iz Studije:
5. Procjena optimalne mogućnosti gospodarenja otpadom u

Zagrebačkoj županiji
5.3. Županijski koncept
Županijski koncept predviđa gospodarenje komunalnim otpadom isključivo unutar prostora Zagrebačke
županije. Naime kako smo u uvodu naveli Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom
Zagrebačke županije podrazumijeva osnivanje ŽCGO,izgradnju pretovarnih stanica (PS), reciklažnih
dvorišta (RD), zelenih otoka (ZO), odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području
županije.
U ŽCGO bi se otpad obradio Mehaničko biološkim (MBO) postupkom. MBO postrojenja koriste biološke
procese (aerobne, anaerobne ili kombinaciju) kako bi se što je moguće više smanjila biološki razgradiva
frakcija otpada. Glavni izlazni proizvodi su frakcija za odlaganje i frakcija visoke kalorične vrijednosti
predviđena za iskorištenje u postrojenju za termičku obradu.
Sav komunalni otpad bi se posredstvom pretovarnih stanica (PS) dopremio na CGO). Prema Prijedlogu
PGO ZŽ predviđa se osam Pretovarna stanica na lokacijama postojećih odlagališta: Dugo Selo, Ivanić
Grad, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor i Jastrebarsko. Ovisno o tome gdje će
biti CGO broj Pretovarna stanica u ovoj varijanti može biti i manji.
Sustav također podrazumijeva izgradnju reciklažnih dvorišta (RD) i zelenih otoka (ZO) kao i uspostavu
učinkovitog sustava prikupljanja komunalnog otpada putem koncesionara.
To pak znači da će prema PGO količina otpada koji ide na odlaganje biti znatno manja, što je vidljivo iz:

Tablica 4.25. Procjena količina skupljenog, obrađenog i odloženog otpada

mjerama izbjegavanja i smanjenja otpada
Godina Očekivani porast Ukupna količina Ukupna količina Ukupna količina

količina skupljenog i obrađenog otpada odloženog otpada
komunalnog i recikliranog otpada (t/god) (t/god)
proizv. otpada (t/god)
(t/god)
2006 122.530 4.901 7.352 110.277
2007 126.981 6.349 8.889 111.743
2008 131.596 7.896 10.528 113.173
2009 136.380 9.547 12.274 114.559
2010 141.340 11.307 14.134 115.899
2011 146.316 11.705 23.411 111.200
2012 151.471 13.632 25.750 112.088
2013 156.812 15.681 28.226 112.905
2014 162.347 17.858 30.846 113.643
*2015 *168.082 20.170 33.616 *114.296
2016 173.608 24.305 36.458 112.845
2017 179.319 26.898 39.450 112.971
2018 185.221 29.635 42.601 112.985
2019 191.320 32.524 45.917 112.879
2020 197.623 35.572 49.406 112.645
2021 204.138 42.869 53.076 108.193
2022 210.870 46.391 56.935 107.544
2023 217.828 50.100 60.992 106.736
2024 225.019 54.005 65.256 105.759
*2025 *232.452 58.113 69.735 *104.603
Te će se prema tome u *2015 g. smanjiti sa *168.082 t (očekivani porast količine otpada) na *114.296 t
(ukupna količina odloženog otpada), dok se u 2025 godini ta količina još smanjuje na *104.630 t, usprkos
ukupnom povećanju količine komunalnog otpada (*232.452 t).
Nakon razdvajanja i obrade MBO-om izdvojio bi se gorivi dio komunalnog otpada i samo bi se ta količina
gorive komponente prodala PTOO odnosno bilo kojem potrošaču na tržištu uz odgovarajuću cijenu za tonu
gorive komponente komunalnog otpada, a preostali dio usitnjenog otpada bi se odlagao na za to priređeno
odlagalište u sklopu CGO-a. Ovim postupkom znatno se smanjuje površina potrebna za odlaganje
preostalog otpada. U sklopu ovog plana za procjenu troškova gospodarenja komunalnim otpadom odabrana
je MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom.
Tehnologija na temelju koje je napravljena procjena troškova uspostave sustava bazira se na MBO
tehnologiji s bioreaktorskim odlagalištem, gdje se GIO izdvaja u fazi mehaničke obrade.
Anaerobna obrada biorazgradivoga obrađenog komunalnog otpada (osušen i djelomice stabiliziran) odvija
se u tzv. bioreaktorskim odlagalištima. Bioreaktorsko odlagalište svojom izvedbom mora, prema posebnom
propisu, udovoljavati svim zahtjevima za odlagalište neopasnog otpada. Za vrijeme punjenja bioreaktorskog
odlagališta ne odvija se proces metanogene razgradnje, već se on ciljano aktivira dodatkom vode kada se
odlagalište napuni i izvede pokrovni brtveni sloj i prateća infrastruktura za prikupljanje plina. Prosječno
razdoblje iskorištavanja bioplina je oko pet godina, nakon čega je organska tvar iz otpada u potpunosti
razgrađena i ostaje na odlagalištu. Krajnji rezultat je potpuno energetsko iskorištenja otpada i značajno
smanjenje potrebnih površina za konačno odlaganje. (…)
Županijski koncept ostvariv je po znatno nižoj jediničnoj cijeni od regionalnog koncepta, zbog
nekoliko ključnih ekonomskih indikatora:
- nema troškova zbrinjavanja otpada u PTOO
- troškovi konačnog zbrinjavanja (odlaganje na ŽCGO) znatno su niži s obzirom na reduciranu količinu
odloženog otpada zbog njegove prethodne obrade na MBO postrojenju
- također postoje prihodi od prodaje vlastite sirovine koja ima visoku energetiku vrijednost te dobru
utrživost
- sigurnost ekonomskih tijekova je u tome što Županija gospodari otpadom na vlastitom području, ne
oslanjajući se na neizvjesnost odluka ili strategija ostalih jedinica lokalne samouprave (npr. Grad
Zagreb) koje se kroz vrijeme mogu mijenjati.
Važno je napomenuti da bi Zagrebačka županija morala za potrebe odlaganja preostalog neopasnog
(komunalnog) otpada osigurati površinu od cca 10-12 ha do 2025. godine. unutar lokacije ŽCGO.
6. Prijedlog kriterija za odabir lokacije za smještaj

županijskog centra za gospodarenje otpadom
U ovom poglavlju dane su smjernice, odnosno definirani su kriteriji za odabir najpovoljnije lokacije za
Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO).

Ovdje je važno istaknuti da je ova razina analize i procjene usmjerena na traženje više potencijalnih lokacija
koje će se onda u daljnjim analizama i elaboratima evaluirati i koje su polazište za odabir jedne (ili moguće
dvije ) lokacije za ŽCGO. Odabir potencijalne lokacije za ŽCGO je kompleksan iz više razloga. Radi se o
lokaciji koja istovremeno mora zadovoljiti više različitih kriterija, od prostorno planskih kriterija i uvjeta iz
područja zaštite okoliša, tehničkih uvjeta, do mogućnosti transporta (dostupnost lokaciji, transportna
povezanost, blizina generiranja otpada itd.) itd.
Cilj je primjenom analize i procjene povoljnosti pojedinih lokacija iznaći potencijalne lokacije za ŽCGO i kroz
prijedlog izmjena rezervirati potencijalne lokacije za ŽCGO u Prostornom planu Zagrebačke županije.
Prijedlog svih prostorno-planskih izmjena (uključujući i druge elemente iz PGO Zagrebačke županije) nalazi
se u poglavlju C.3.3.
Na temelju provedene analize (u nastavku) slijedi prijedlog namjena, odnosno prenamjena postojećih
odlagališta, odlagališta planiranih (ili naznačenih kao istražne lokacije) u pojedinim prostornim planovima
uređenja gradova/općina, te prijedlog preliminarnih makrolokacija za Županijski centar za gospodarenje
otpadom (ŽCGO).
6.1. Metodologija
Analiza i procjena povoljnosti potencijalnih lokacija za ŽCGO treba biti provedena uzimajući u obzir aspekt
zaštite okoliša, ekonomsku opravdanost i socijalnu podnošljivost. Metodologijom su obuhvaćene faze
analize potencijalnih lokacija:
1. Definiranje kriterija za usporedbu lokacija
a. Pregled i obrazloženje usporednih kriterija (načela)
b. Određivanje težinskih faktora usporednih kriterija (načela)
2. Primjena usporednih kriterija na potencijalnim lokacijama
3.Prijedlog jedne (glavne ) i jedne alternativne lokacije za ŽGCO s obrazloženjem
U analizi treba primijeniti fazni pristup u cilju osiguranja kvalitete cjelokupnog procesa. Na početku procesa
je potrebno identificirati područje od interesa.
Uvjet za provedbu kvalitetnog procesa je prethodno definiranje odgovarajućih kriterija za analizu i procjenu
povoljnosti prethodno definiranih potencijalnih lokacija.
Metodologija pretpostavlja uspostavu eliminacijskih i usporedbenih kriterija koji se primjenjuju na sve
prethodno definirane potencijalne lokacije. Prvo se primjenjuju eliminacijski kriteriji, a zatim se na lokacije
koje zadovolje eliminacijske kriterije primjenjuju usporedbeni kriteriji. Rezultat primjene kriterija je stablo
odlučivanja obrađivanih lokacija sa prikazanim izborom najpovoljnije lokacije. Analizu i procjenu povoljnosti
postojećih i planiranih (istražnih) lokacija odlagališta otpada i iznalaženje nove lokacije (novih lokacija) za
ŽCGO potrebno je provesti uzimajući u obzir osnovne postavke iz poglavlja C.1. odnosno predloženi sustav
zbrinjavanja svih vrsta otpada u Zagrebačkoj županiji u kojem središnje mjesto ima uspostava ŽCGO. U
analizi je potrebno primijeniti fazni pristup u cilju osiguranja kvalitete cjelokupnog procesa. Na početku
procesa je potrebno identificirati područje od interesa (postojeće i planirane lokacije odlagališta komunalnog
otpada, cjelokupno područje županije), koje se odgovarajućom eliminacijom i procjenom smanjuje i
izostavlja iz daljnje obrade. Uvjet za provedbu kvalitetnog procesa je prethodno definiranje odgovarajućih
kriterija za analizu i procjenu povoljnosti prethodno definiranih kategorija lokacija. Metodologija pretpostavlja
uspostavu eliminacijskih i usporedbenih kriterija koji se primjenjuju na sve tri prethodno definirane kategorije
lokacija. Prvo se primjenjuju eliminacijski kriteriji, a zatim se na lokacije koje zadovolje eliminacijske kriterije
primjenjuju usporedbeni kriteriji. U konačnici se primjenjuje dodatni kriterij, a to je površina prostora
potrebnog za realizaciju ŽCGO, a koja bi s obzirom na predviđene sadržaje trebala iznositi između 25 do 35
ha. Rezultat primjene kriterija je rang lista obrađivanih lokacija.
6.2. Eliminacijski kriteriji
Eliminacijski kriteriji moraju biti takvi da se nedostatak lokacije po barem jednom eliminacijskom kriteriju ne
može kompenzirati visokom kvalitetom lokacije prema drugim kriterijima. U tome je i nedostatak primjene tih
kriterija jer primjenom prestrogih ili loše odabranih kriterija mogu u samom početku objektivno dobre lokacije
biti odbačene.
Eliminacijski kriteriji su sljedeći:
1. Ne unutar građevinskih područja naselja (GP), niti na udaljenosti do 500 m od granice građevinskih
područja naselja
2. Ne unutar izgrađenih struktura van građevinskih područja (gospodarska namjena - proizvodna i poslovna,
ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, površina za iskorištavanje mineralnih
sirovina) niti u pojasu od 100 m od granice izgrađenih struktura van građevinskih područja
3. Ne unutar područja površina infrastruktumih koridora ( cestovni promet, željeznički promet, energetika
(naftovodi, plinovodi, produktovodi, dalekovodi), vodoopskrba i odvodnja)
4. Ne unutar područja zrakoplovne luke i najmanja udaljenost od zrakoplovne luke iznosi 3000 m
5. Ne unutar područja osobito vrijednog (PI) i vrijednog obradivog tla (P2)
6. Ne unutar područja zaštitnih šuma (Š2) i šuma posebnih namjena (Š3) niti u pojasu od 50 m od granice
istih
7. Ne unutar vodnih površina (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci) niti u pojasu od 100 m od
granice istih

8. Ne unutar područja sa visokim režimom podzemne vode (gornja razina podzemne vode > 1 m)
9. Ne unutar vodonosnih područja i područja sanitarne zone zaštite izvorišta vode za piće
10. Ne unutar poplavnog područja s povratnim periodom 100 godina
11. Ne unutar područja zaštićenih dijelova prirode (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni
rezervat
12. Ne unutar područja kulturnog krajolika i. kategorije
13. Ne unutar područja zaštićene graditeljske baštine
14. Ne unutar područja mogućeg klizišta ili odrona , te u područjima osobito izraženih erozijskih pojava
15. Ne u unutar područja seizmotektonski aktivnog rasjeda.
6.3. Usporedbeni kriteriji
Definirane su tri skupine usporedbenih kriterija:

A skupina: Kriteriji prema prihvatljivosti s obzirom na zaštitu okoliša
B skupina: Sociološka podnošljivost
C skupina: Ekonomski kriteriji
Pri definiranju usporedbenih kriterija osnova su bili Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju i
gradnji, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o vodama, Uredba o klasifikaciji voda, Zakon o poljoprivrednom
zemljištu, Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o
zaštiti od buke, Zakon o otpadu i ostali, među kojima i Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,
kategorijama i uvjetima rada koji Dodatkom I definira opće uvjete za sve kategorije odlagališta.
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na zaštitu okoliša:

- Razina podzemne vode
- Prosječna vodonepropusnost tla na području temeljnog tla i bočnih strana tijela odlagališta
- Vizualna izloženost
- Udaljenost od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi
- Udaljenost od izgrađenih struktura van građevinskih područja (gospodarska namjena - proizvodna i
poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, športsko-rekreacijska namjena, površina za iskorištavanje
mineralnih sirovina)
- Udaljenost od područja površina infrastrukturnih koridora ( cestovni promet, željeznički promet,
energetika (naftovodi, plinovodi, produktovodi, dalekovodi), vodoopskrba i odvodnja)
- Udaljenost od područja osobito vrijednog (P1) i vrijednog obradivog tla (P2)
- Udaljenost od područja zaštitnih šuma (Š2) i šuma posebnih namjena (Š3) niti u pojasu od 50 m od
granice istih
- Udaljenost od vodnih površina (vodotoci, jezera, akumulacije, retencije, ribnjaci) niti u pojasu od 100 m
od granice istih
- Udaljenost od vodonosnih područja i područja sanitarne zone zaštite izvorišta vode za piće
- Udaljenost od poplavnog područja
- Udaljenost od područja zaštićenih dijelova prirode
- Udaljenost od područja kulturnog krajolika
- Udaljenost od područja zaštićene graditeljske baštine (arheološka područja, povijesne
- Udaljenost od lovišta
- Seizmička stabilnost područja
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na sociološku podnošljivost:

- Suglasnosti lokalne zajednice
- Mogućnosti zapošljavanja
- Dobna struktura starija, sred. godina, mlađa
- Gustoća naseljenosti
- Razina obrazovanosti, mala prihvatljiva visoka
- Udaljenost od naseljenog područja gdje stalno borave ljudi.
- “Svijest” o negativnim posljedicama antropogenih utjecaja na prirodu
Pregled kriterija prema prihvatljivosti s obzirom na ekonomsku opravdanost:

- Udaljenost od županijskih naselja većih od 5000 stanovnika
- Udaljenost od infrastrukturnih koridora
- Veličina manipulativnog prostora
- Seizmička osjetljivost lokacije
- Priključak na javnu cestu
- Trošak odlaganja (visok, nizak)
- Udaljenost lokacije od građevinskog područja gospodarske namjene.

9. Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO

Zagrebačke županije, (Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju, 2010.)
Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje

otpadom (u daljnjem tekstu: ŽCGO) Zagrebačke županije izradila je tvrtka Oikon d.o.o. - Institut za
primijenjenu ekologiju, 2010. godine. Županijska skupština Zagrebačke županije prihvatila je Elaborat
Odlukom o prihvaćaju Elaborata o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama ŽCGO
Zagrebačke županije 25. svibnja 2010. godine. Istom Odlukom prihvaćen je kao najpovoljniji prijedlog za
smještaj ŽCGO na lokaciji Tarno, grad Ivanić-Grad te je određeno da će se navedena lokacija uvrstiti u
Nacrt prijedloga IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije za javnu raspravu.
U nastavku se daje izvod iz navedenog Elaborata:
Zaključak
U okviru izvođenja programa istražnih radova na potencijalnim lokacijama županijskog centra za

gospodarenje otpadom Zagrebačke županije provedeni su studijski i terenski istražni radovi s konačnim
ciljem definiranja rang liste pogodnosti 7 potencijalnih lokacija za uspostavu županijskog centra
gospodarenja otpadom (ŽCGO).
Studijska istraživanja obuhvatila su prostorno-planske aspekte, raspoložive površine, potencijalne konflikte
u prostoru, mogućnosti prometnog priključenja (prvenstveno na cestovnu mrežu visokog ranga), ekonomske
aspekte te okolišne aspekte s naglaskom na elemente od značaja za realizaciju ŽCGO: Seizmičnost,
vodozaštita (postojeća i buduća), poplavnost, hidrogeološke i geotehničke aspekte te utjecaj na kvalitetu
zraka i ekološku mrežu. Terenska istraživanja koncentrirala su se na geološke, hidrogeološke, geotehničke
aspekte te su njihovi rezultati, zajedno s rezultatima ranijih istraživanja, korišteni za ocjenu prikladnosti
lokacija u smislu mogućnosti izgradnje ŽCGO i zaštite voda.
Sažetak provedenih istraživanja prema navedenim kriterijima iskazan je pregledno u prethodnoj tabeli. Zbog
lakše preglednosti rezultati istraživanja označeni su crvenom, žutom i zelenom bojom, u ovisnosti o
karakteru utjecaja i značaju kriterija za realizaciju ŽCGO na pojedinoj lokaciji: Crvenom bojom označeni su
kriteriji i utjecaji koji onemogućuju ili bitno otežavaju odnosno predstavljaju značajni rizik za realizaciju i/ili
pogon ŽCGO. Žutom bojom označeni su kriteriji i utjecaji čije „stavljanje pod kontrolu“ može zahtijevati
dodatni napor prilikom realizacije ili pogona ŽCGO a koji su rješivi uobičajenim metodama, ne dovodeći u
pitanje uspostavu i pogon ŽCGO na predmetnoj lokaciji. Zelenom bojom označeni su kriteriji i utjecaji koji
nisu problematični od početka ili čije „stavljanje pod kontrolu“ ne zahtijeva posebni napor. Gdje je ocijenjeno
potrebnim, u pojedina polja uneseni su i dodatni komentari koji pojašnjavaju pojedinačnu ocjenu.
Sagledavajući pojedine lokacije, u nastavku su sažeto iskazane prednosti i nedostaci pojedinih lokacija, koji
su u končnici rezultirali rangiranjem iskazanim u završnom stupcu tabele.
1. Lokacija Andrilovec u Dugom selu formalno ispunjava kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 68 ha (uključujući postojeće odlagalište) uglavnom
poljoprivrednog zemljišta, na terenu pretežno povoljnih uvjeta izgradnje osim u smislu visoke razine
podzemne vode. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti umjerenim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika manja od 10%). Sama pozicija ocijenjena je nepovoljnom
iz više razloga: Blizina centra Dugog sela mogla bi postati ograničavajući faktor razvoja dok je okruženost
građevinskim područjima (postojećim i budućim) u praktično svim smjerovima otežavajući faktor u smislu
utjecaja zračno prenosivih onečišćenja. Udaljenost od cestovne mreže visokog ranga, u kombinaciji s već
spomenutom izgradnjom, čini lokaciju nepovoljnom u smislu prometnog priključenja. Sveukupno,
sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Andrilovec ocijenjena je rangom 4 od 5 rangiranih
potencijalnih lokacija ŽCGO.
2. Lokacija Beljavine kod Vrbovca omogućuje izgradnju ŽCGO na najviše 55 ha pretežno poljoprivrednog
zemljišta, u što je uključeno i postojeće odlagalište i budući uređaj za obradu otpadnih voda, eventualno u
dvije faze, ispunjavajući formalno kriterij udaljenosti od 500 metara od građevinskih područja naselja u svim
smjerovima osim u smjeru sjevera, gdje se na udaljenosti od cca. 350 m nalazi izdvojeno građevinsko
područje, u naravi seosko gospodarstvo. Pri tomu se udaljenost ovog gospodarstva od odlagališta ne
smanjuje u odnosu na postojeće stanje. Uvjeti izgradnje su pretežno dobri osim u smislu visoke razine
podzemne vode. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti visokim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika veća od 10%) zbog visokih troškova transporta i
transfera. Sama pozicija ocijenjena je pretežno povoljnom iz slijedećih razloga: Zbog udaljenosti od centra,
ŽCGO ne može postati ograničavajući faktor razvoja Vrbovca. Okruženost isprekidanim građevinskim
područjima (postojećim i budućim) je djelomična i povoljna u odnosu na dominantni smjera vjetra (NE) u
smislu utjecaja zračno prenosivih onečišćenja. Pozicija u neposrednoj blizini čvora na brzoj cesti Vrbovec -
Bjelovar čini lokaciju povoljnom u smislu prometnog priključenja. Sveukupno, sagledavajući razmatrane
kriterije i utjecaje, lokacija Beljavine ocijenjena je rangom 2 od 5 rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
3. Lokacija Božička u Jastrebarskom ne može ispuniti kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja niti postoji mogućnost širenja odlagališta na ovoj lokaciji, što je posljedica pozicije u neposrednoj

blizini centra naselja. Stoga ova lokacija nije prikladna za uspostavu ŽCGO iako postoji mogućnost
nastavka rada u funkciji transfer stanice ukoliko se izvedu odgovarajuće prilagodbe na lokaciji, uključivo
manje proširenje površine. Stoga lokacija Božička nije dalje razmatrana kao potencijalna lokacija ŽCGO niti
je provedeno njeno rangiranje.
4. Lokacija Cerovka kod Sv. Ivan Zeline formalno može ispuniti kriterij od 500 metara od građevinskih
područja naselja ali obzirom na složenu morfologiju terena nije moguće formirati dovoljno veliku površinu
prikladnu za uspostavu ŽCGO. Stoga ova lokacija nije prikladna za uspostavu ŽCGO iako postoji
mogućnost nastavka rada u funkciji transfer stanice ukoliko se izvedu odgovarajuće prilagodbe na lokaciji,
uključivo manje proširenje površine. Stoga lokacija Cerovka nije dalje razmatrana kao potencijalna lokacija
ŽCGO niti je provedeno njeno rangiranje.
5. Lokacija Mraclinska Dubrava južno od Velike gorice formalno može ispuniti kriterij od 500 metara od
građevinskih područja naselja, uz uvjet da bude izvedena proširenjem postojećeg odlagališta na
poljoprivredne površine prema grafičkom prilogu, omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 59 ha
(uključujući postojeće odlagalište), na terenu pretežno povoljnih uvjeta izgradnje. Prometno priključenje
može se ocijeniti povoljnim obzirom da planirana spojna cesta do državne ceste Zagreb – Sisak (u fazi
lokacijske dozvole) ne prolazi kroz naselje Mraclin. Definiranje ovakve površine ŽCGO određeno je s
istočne strane izdvojenim područjem naselja Lazi Turopoljski, sa zapadne strane postojećim odlagalištem,
sa sjevera ciglanom Mraclin te s juga postojećim, djelomično kanaliziranim vodotokom. Sveukupni troškovi
funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji su najmanji od svih potencijalnih lokacija te je ona u troškovnom smislu
uzeta kao referentna. Sama pozicija ocijenjena je nepovoljnom iz slijedećih razloga:
 Područjem lokacije prolaze dva postojeća i dva buduća dalekovoda najviših napona (400 i 220 kV),
dijeleći raspoloživu površinu na 3 nejednake cjeline od kojih je najveća površine cca. 17 ha. U
zaštitnim koridorima ovih dalekovoda (2x40 odnosno 2x30 metara) dozvoljena je izvedba objekata
infrastrukture (uz posebne uvjete) ali nije dozvoljena nikakva nadzemna izgradnja objekata. U
ovakvim okolnostima uspostava ŽCGO na lokaciji Mraclinska dubrava je vrlo problematična i
svakako povezana sa značajnim ograničenjima u smislu rasporeda sadržaja i načina korištenja
ŽCGO.
 Lokacija Mraclinska dubrava nalazi se cca. 5 kilometara uzvodno u smjeru tečenja podzemnih
voda prema području budućeg vodocrpilišta Peščenica, jugoistočno od naselja Turopolje. Iako za
ovo vodocrpilište trenutno nisu proglašene vodozaštitne zone, u tijeku su istraživanja u svrhu
definiranja ovih zona. Obzirom na jasno izraženi vodonosnik na lokaciji Mraclinska dubrava, vrlo je
vjerojatno da će se potencijalna lokacija ŽCGO naći u nekoj od zona vodozaštite, čime bi
automatski bila onemogućena njegova izgradnja obzirom da važeći Pravilnik o utvrđivanju zona
sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) već u trećoj zoni vodozaštite zabranjuje bilo kakvo
deponiranje otpada (Članak 13). Obzirom da područje vodocrpilišta Peščenica predstavlja
završetak Zagrebačkog vodonosnika te da u širem okruženju nema raspoloživih rezervi usporedive
kvalitete i izdašnosti, malo je vjerojatno da će se područje Mraclinske dubrave naći izvan zona
vodozaštite.
Sveukupno, sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje kao i rizike koje oni predstavljaju za realizaciju
ŽCGO, lokacija Mraclinska dubrava ocijenjena je rangom 5 od 5 rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
6. Lokacija Novi dvori kod Zaprešića formalno ispunjava kriterij od 500 metara od građevinskih područja
naselja omogućavajući uspostavu ŽCGO na ukupno 39 ha pretežno šumskog zemljišta (uključujući
postojeće odlagalište komunalnog otpada te industrijskog otpada tvornice Inker), na terenu pretežno
povoljnih uvjeta izgradnje osim u smislu visoke razine podzemne vode i hidrogeoloških odnosa (subarteška
voda na dijelu lokacije). Prometno priključenje na cestovnu mrežu visokog ranga može se ocijeniti umjereno
povoljnim, obzirom da je preduvjet kvalitetnog priključenja izgradnja spojne ceste između same lokacije i
Industrijske ceste kroz šumu u privatnom vlasništvu. Prednost ove lokacije je postojeći industrijski kolosjek
kojeg treba revitalizirati a nedostatak relativno mala ukupna površina s velikim udjelom površina
zaposjednutih postojećim otpadom, koji je samo djelomično prikladan kao podloga za odlagalište
komunalnog otpada. Sveukupni troškovi funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti umjerenim u
odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju (razlika manja od 10%). U smislu utjecaja na kvalitetu zraka u
naseljima lokacija se može ocijeniti umjereno povoljnom, obzirom da se na putu širenja eventualnog
onečišćenja prema naseljima nalazi gusta šuma na povišenom položaju, osim na području tvornice Inker.
Sveukupno, sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Novi dvori ocijenjena je rangom 3 od 5
rangiranih potencijalnih lokacija ŽCGO.
7. Lokacija Tarno kod Ivanić Grada omogućuje izgradnju ŽCGO na više od 50 ha pretežno poljoprivrednog
zemljišta, u što je uključeno i postojeće odlagalište i površine namijenjene za gospodarenje otpadom prema
PPUG Ivanić Grada, pri čemu širenje prema zapadu nije ograničeno (poljoprivredne i šumske površine) pa
spomenutih 50 ha predstavlja orjentacionu vrijednost. Uvjeti izgradnje su pretežno dobri. Sveukupni troškovi
funkcioniranja ŽCGO na ovoj lokaciji mogu se ocijeniti visokim u odnosu na Mraclin kao referentnu lokaciju
(razlika veća od 10%) zbog visokih troškova transporta i transfera. Sama pozicija ocijenjena je povoljnom iz
slijedećih razloga: zbog svog položaja u odnosu na građevinska područja naselja, ŽCGO se svojim širenjem

od postojećeg odlagališta prema zapadu udaljava od njih. Okruženost isprekidanim građevinskim

područjima je djelomična i povoljna u odnosu na dominantni smjera vjetra (NE) u smislu utjecaja zračno
prenosivih onečišćenja. Prometno priključenje na cestovnu mrežu visokog ranga (autocestu Zagreb –
Lipovac) moguće je iz dva smjera: Rutom od čvora Ivanić Grad s prilazom iz smjera juga te rutom od čvora
Rugvica s prilazom iz smjera zapada, pri čemu obje rute mogu biti ocijenjene kao povoljne. Sveukupno,
sagledavajući razmatrane kriterije i utjecaje, lokacija Tarno ocijenjena je rangom 1 od 5 rangiranih
potencijalnih lokacija ŽCGO.
II.3.3. POPIS OSTALE DOKUMENTACIJE
Osim naprijed navedenih dokumenata iz kojih su izdvojeni sažeci dijelova koji su utjecali na sadržaj
IV. Izmjena i dopuna prostornog plana Zagrebačke županije, pri izradi ovog Plana korišteni su i
sljedeći dokumenti, studije i stručne podloge:
1. Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2004. - 2006. godine ("Glasnik
Zagrebačke županije", broj 09/06),
2. Geografski informacijski sustav (GIS) prostornog uređenja Zagrebačke županije (Županijski zavod
za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i GISDATA d.o.o. 2004. – 2008.),
3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine (Državni zavod za statistiku, Zagreb,
2002.),
4. Stope nezaposlenosti - Hrvatski zavod za zapošljavanje, evidentirana nezaposlenost, Godišnjak
2001. i 2006.,
5. Ankete radne snage za prvo tromjesečje 2007., Priopćenje br.9.2.7./1.2007., DZS, Zagreb,
6. Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Br. 7.1.1 u razdoblju 2001. – 2006., DZS,
Zagreb,
7. Zaštita kulturnih dobara Zagrebačke županije - podloga za raspravu na tematskoj sjednici
Županijske skupštine („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 7/04),
8. Popis nepokretnih kulturnih dobara – novi Izvod iz Registra kulturnih dobara i Liste preventivno
zaštićenih dobara (Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjel u
Zagrebu, lipanj 2007.),
9. Program zaštite okoliša Zagrebačke županije (Oikon d.o.o., Zagreb, 2003., objava: „Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 20/03),
10. Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije
(Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, prosinac 2004.),
11. Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 24/05),
12. Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2007.-2013. („Glasnik Zagrebačke županije“,
broj 27/06),
13. Hidrogeološka karta područja Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zavod za
hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, 2008.),
14. Smjernice i programi razvoja turizma u Zagrebačkoj županiji („Glasnik Zagrebačke županije“, broj
7/04),
15. Razvoj seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 9/05),
16. Studija o utjecaju na okoliš autoceste Zagreb – Sisak, (IGH, Zagreb, kolovoz 2003.),
17. Studija o utjecaju na okoliš brze ceste Vrbovec – Križevci – Koprivnica – granica R. Mađarske za
dionicu Gradec – Kloštar Vojakovački, (IPZ Zagreb, srpanj 2006.),
18. Građevinsko-tehnička studija brze ceste Vrbovec – Bjelovar – Virovitica (IPZ, Zagreb, 2004.)
19. Autocesta Zagreb – Lipovac, čvor Križ (Dopis Hrvatskih autocesta, listopad 2005., izvod iz glavnog
projekta, Trafficon d.o.o., Zagreb),
20. Autocesta Zagreb – Lipovac, čvor Rugvica (Dopis Hrvatskih autocesta, listopad 2005.),
21. Zaštitni nasipi desnog zaobalja rijeke Save Samoborskog područja - idejni projekt (VPB, Zagreb,
2004.),
22. Aktualizacija trase istočnog nasipa retencije Kupčina – idejno rješenje (VPB, Zagreb, 2003.),
23. Zaključak Vlade Republike Hrvatske sa 230. sjednice održane 4. svibnja 2007. u Zaprešiću
(www.vlada.hr),
24. Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza („Službeni
glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04)
25. Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta Prerovec („Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada, broj
12/2007“),
26. Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta pitke vode „Velika i Mala Reka“ – Sv. Ivan Zelina
(„Službeno glasilo Grada Svetog Ivana Zeline, broj 9/08“),
27. Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Gornja Draga I“, „Gornja Draga II“, „Srednja
Draga“ i „Perlić Mlin“ („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 6/09),
28. Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Sopote I“, „Sopote II“ i „Sopote III“ („Glasnik
Zagrebačke županije“, broj 6/09),

29. Elaborat o zaštitnim zonama izvorišta Velika Gorica, Strmec, Šibice, Bregana i Slapnica
(Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.)
30. Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala
Mlaka ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 9/07),
31. Pruga Zdenčina - Pisarovina (Željezničko projektno društvo, 2010.),
32. Plan navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i
vodama za područje Zagrebačke županije (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006.).
Također su, pri izradi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, analizirani svi do
sada doneseni prostorni planovi uređenja gradova i općina s područja Županije, uključivo njihove
izmjene i dopune, kako slijedi:
1. Prostorni plan uređenja Grada Dugog Sela ("Službeni glasnik Grada Dugog Sela", broj 6/04, 13/06).
2. Prostorni plan uređenja Grada Ivanić-Grada ("Službeni glasnik Grada Ivanić-Grada", 6/05, 10/09).
3. Prostorni plan uređenja Grada Jastrebarsko (“Službeni vjesnik Grada Jastrebarsko”, broj 2/02, 3/04,
8/08).
4. Prostorni plan uređenja Grada Samobora ("Službene vijesti Grada Samobora", broj 7/06, 7/07).
5. Prostorni plan uređenja Grada Sveta Nedelja ("Glasnik Općine/Grada Sveta Nedelja", broj 3/04,
4/04, 3/05, 7/05, 4/06, 7/08).
6. Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina ("Zelinske novine", broj 8/04, 11/06).
7. Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", 10/06, 06/08).
8. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 12/03, 17/08, 21/08).
9. Prostorni plan uređenja Grada Zaprešića ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 10/05, 24/05, 15/07).
10. Prostorni plan uređenja Općine Bedenica ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 8/05, 14/05, 4/06).
11. Prostorni plan uređenja Općine Bistra ("Službeni glasnik Općine Bistra", broj 2/05, 1/08, 2/09).
12. Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani („Službeni glasnik Općine Brckovljani“, 12/06, 2/09).
13. Prostorni plan uređenja Općine Brdovec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 1/06 i "Glasnik Općine
Brdovec", broj 9/05, 3/07, 5/08).
14. Prostorni plan uređenja Općine Dubrava ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 8/04, 18/05, 10/08).
15. Prostorni plan uređenja Općine Dubravica ("Službeni glasnik Općine Dubravica", 1/06, 2/09, 4/09).
16. Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 20/04, 23/07).
17. Prostorni plan uređenja Općine Gradec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 22/04).
18. Prostorni plan uređenja Općine Jakovlje ("Službeni glasnik Općine Jakovlje", broj 3/04, 2/07, 7/09).
19. Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 8/00, 6/01, 21/03,
14/05, 2/10).
20. Prostorni plan uređenja Općine Kloštar Ivanić („Glasnik Zagrebačke županije", broj 19/05).
21. Prostorni plan uređenja Općine Krašić (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 9/01, 25/01, 2/03, 23/05,
24/08).
22. Prostorni plan uređenja Općine Kravarsko (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 7/06).
23. Prostorni plan uređenja Općine Križ ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 4/04, 19/06, 35/07).
24. Prostorni plan uređenja Općine Luka ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 15/04, 9/09).
25. Prostorni plan uređenja Općine Marija Gorica (“Službeni glasnik Općine Marija Gorica”, broj 32/03,
86/08, 93/09).
26. Prostorni plan uređenja Općine Orle ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 2/09).
27. Prostorni plan uređenja Općine Pisarovina (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 6/03, 1/06, 12/06,
15/09).
28. Prostorni plan uređenja Općine Pokupsko ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 29/07, 14/08.).
29. Prostorni plan uređenja Općine Preseka ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 12/05).
30. Prostorni plan uređenja Općine Pušća ("Službeni glasnik Općine Pušća", broj 4A/03, 2/04, 5/06).
31. Prostorni plan uređenja Općine Rakovec ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/05, 4/07, 19/07,
14/08).
32. Prostorni plan uređenja Općine Rugvica ("Službeni glasnik Općine Rugvica", broj 2/05, 6/07).
33. Prostorni plan uređenja Općine Stupnik (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 4/00, 10/00, 21/02,
2/03, 15/03).
34. Prostorni plan uređenja Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 11/00, 9/03, 17/03,
23/07).
Kao i kod izrade osnovnog Plana, i kod ovih Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke
županije analizirana je usklađenost sa prostornim planovima susjednih županija, kako slijedi:
1. Prostorni plan Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09,
8/09).
2. Prostorni plan Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 8/00, 29/06,
16/09).
3. Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije („Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije“, broj
4/01).

4. Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“,

broj 8 /01, 8/07).
5. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“, broj
4/02).
6. Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije („Službeni glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije“,
broj 2/01, 13/04).
7. Prostorni plan Karlovačke županije („Glasnik Karlovačke županije“, broj 26/01, 33/01, 35/06, 36/08).

Nositelj izrade:

II.
OBVEZNI PRILOZI
II.4.
ZAHTJEVI I MIŠLJENJA


II.4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA
II.4.1. ZAHTJEVI TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA
Sukladno članku 79. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nositelj izrade IV. Izmjena i dopuna
Plana, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, dostavio je 13.
ožujka 2009. godine Odluku o izradi tijelima i osobama određenim posebnim propisima, s pozivom da mu u
roku od 30 dana dostave zahtjeve - podatke, planske smjernice i propisane dokumente.
U navedenom roku pristigli su sljedeći zahtjevi:
NAZIV TIJELA/OSOBE DATUM I BROJ

(zahtjevi pristigli u navedenom roku) ZAPRIMANJA U
UPRAVNOM ODJELU
(KLASA: 350-02/09-01/02)
1. Hrvatska agencija za poštu i elektron. komunikacije, 23.03.2009.
Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb 376-09-12
2. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih 27.03.2009.
i poslova civilne zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, Zagreb 511-09-13
3. Hrvatske autoceste d.o.o., 27.03.2009.
Širolina 4, 10 000 Zagreb 383-09-15
4. Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D. 28.03.2009.
Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac 383-09-16
5. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, 01.04.2009.
Nehajska 5, 10 000 Zagreb 543-09-17
6. PLINACRO d.o.o., 02.04.2009.
Savska cesta 88 a, 10 000 Zagreb 383-09-18
7. Općina Rakovec, Općinsko poglavarstvo, 06.04.2009.
Rakovec 54, 10 347 Rakovec 238/25-09-20
8. HEP – ODS d.o.o., Elektra Križ, 07.04.2009.
Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ 383-09-21
9. Grad Vrbovec, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarstvo, Trg 08.04.2009.
Petra Zrinskog 9, 10 340 Vrbovec 238/32-09-22
10. Općina Luka 07.04.2009.
Trg Svetog Roka 1, 10 296 Luka 238/39-09-23
11. Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno uređenje, Mali plac 1a, 08.04.2009.
42 000 Varaždin 2186-09-24
12. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 09.04.2009.
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb 525-09-25
13. Općina Brdovec, 10.04.2009.
Trg dr. Franje Tuđmana 1, 10 291 Prigorje Brdovečko 238/03-09-26
14. Zagrebačka županija, Odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 14.04.2009.
Zagreb 238/1-10-09-27
15. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Služba za gospodarstvo, Ulica 14.04.2009.
grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb 238-03-09-28
16. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Ulica 14.04.2009.
Republike Austrije 18, 10 000 Zagreb 251-09-29
17. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, 14.04.2009.
Runjaninova 2, 10 000 Zagreb 532-09-30
18. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Ulica 15.04.2009.
grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb 383-09-31
19. Grad Sveta Nedjelja, Gradsko vijeće, 16.04.2009.
Trg A. Starčevića 5, 10 431 Sveta Nedelja 238/29-09-32
20. Grad Velika Gorica, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Trg 17.04.2009.
kralja Tomislava 34, 10 410 Velika Gorica 238/31-09-33
Nakon roka pristigli su sljedeći zahtjevi, koji su također razmatrani pri izradi Nacrta prijedloga:
NAZIV TIJELA/OSOBE DATUM I BROJ

(zahtjevi pristigli nakon navedenog roka) ZAPRIMANJA
(KLASA: 350-02/09-01/02)
21. Javna ustanova „Park prirode Medvednica“, 20.04.2009.
Bliznec bb, 10 000 Zagreb 383-09-34
22. HŽ INFRASTRUKTURE, 20.04.2009.
Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb 383-09-35
23. Zračna luka Zagreb, 20.04.2009.
Pleso bb, 10 150 Zagreb 383-09-36

24. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, 21.04.2009.

Vukelićeva 4, 10 000 Zagreb 380-09-37
25. HEP-ODS d.o.o., Elektra Karlovac, 21.04.2009.
Vlatka Mačeka 44, 47 000 Karlovac 383-09-38
26. HEP-ODS d.o.o., Sektor za investicije i izgradnju, Ulica grada Vukovara 37, 10 22.04.2009.
000 Zagreb 383-09-40
27. INA – industrija nafte, Poslovna funkcija korporativnih servisa, Sektor uprav. 22.04.2009.
objektima, Avenija V. Holjevca 10, 10 000 Zagreb 383-09-41
28. HRVATSKE CESTE d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih 22.04.2009.
cesta, Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku 383-09-42
regulativu, Vončinina 3, 10 000 Zagreb
29. HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj i investicije, Gundulićeva 22.04.2009.
32, 10 000 Zagreb 383-09-43
30. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada 23.04.2009.
Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb 383-09-44
31. ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., 27.04.2009.
Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb 383-09-46
32. INA, Poslovna funkcija korporativnih servisa, Sektor uprav. objektima, Služba 28.04.2009.
upravljanja nekret., Av. V. Holjevca 10 , 10 000 Zagreb 383-09-47
33. MUP, Uprava za upravne i inspekcijske poslove, Ul. grada Vukovara 33, 10 05.05.2009.
000 Zagreb 511-09-49
34. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, 06.05.2009.
graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zvonimirova 4, Zagreb 512-09-50
35. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, 07.05.2009.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, 10002 Zagreb 383-09-51
36. Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije 12.05.2009.
Magistratska 1, 49 000 Krapina 561-09-53
37. Općina Klinča Sela 14.05.2009.
Karlovačka 28 E, 10 452 Klinča Sela 383-09-54
38. Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije 20.05.2009.
Remetinečka cesta 3, 10 000 Zagreb 238/1-15-09-57
39. Općina Pisarovina, Trg Stjepana Radića 13, Pisarovina 03.06.2009.
238/21-09-60
40. HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije, Kupska 4, 10000 Zagreb 08.06.2009.
383-09-62
41. Hrvatske autoceste d.o.o. - dopuna zahtjeva, 10.06.2009.
Širolina 4, 10 000 Zagreb 383-09-63
U nastavku se daje pregled svih dostavljenih zahtjeva:











Nakon navedenog roka pristigli su sljedeći zahtjevi:



















II.4.2. MIŠLJENJA TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA
Na temelju članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nositelj izrade otpremio je 13. listopada
2010. godine Nacrt konačnog prijedloga Plana tijelima i osobama određenim posebnim propisima, radi
davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79. odnosno očitovanja iz članka 90. Zakona, u roku od
30 dana. Nacrt konačnog prijedloga Plana dostavljen je sljedećim tijelima i osobama:
1. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog 24. ODAŠILJAČI I VEZE d.o.o., Ulica grada Vukovara
razvoja, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, 269d, 10000 Zagreb
2. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne 25. Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D.
resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac
zaštitu okoliša, Zvonimirova 4, 10000 Zagreb, 26. Hrvatske šume d.o.o.
3. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb
Runjaninova 2, 10000 Zagreb, 27. INA – industrija nafte, Poslovna funkcija
4. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne korporativnih servisa, Sektor upravljanja objektima,
baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička Avenija V. Holjevca 10, Zagreb
49, 10000 Zagreb, 28. Zračna luka Zagreb,
5. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Pleso bb, 10 150 Zagreb
Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne
29. PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88 a,
zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska
10 000 Zagreb
30, 10 000 Zagreb
6. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava 30. Jadranski naftovod d. d.,
za strateške infrastrukturne objekte, Prisavlje 14, Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb
10000 Zagreb 31. Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije
7. Ministarstvo pravosuđa, Uprava za zatvorski Remetinečka cesta 3, 10 000 Zagreb
sustav, Kaznionica u Turopolju, 10410 Velika 32. Hrvatska gospodarska komora, Sektor za promet i
Gorica P.P. 49 veze, Rooseveltov trg 2, 10 000 Zagreb
8. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 33. Varaždinska županija, Zavod za prostorno
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb uređenje, Mali plac 1a, 42 000 Varaždin
9. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, 34. Krapinsko-zagorska županija, Zavod za prostorno
Nehajska 5, 10 000 Zagreb uređenje, Magistratska 1, 49 000 Krapina
10. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za 35. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko
vodno područje sliva Save, Ulica grada Vukovara planiranje i razvoj grada, Ulica Republike Austrije
220, 10 000 Zagreb 18, 10 000 Zagreb
11. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za 36. Grad Zagreb, Zavod za prostorno uređenje Grada
slivno područje grada Zagreba, Ulica grada Zagreba, Ulica Republike Austrije18, Zagreb,
Vukovara 220, 10000 Zagreb 37. Sisačko-moslavačka županija, Zavod za prostorno
12. HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, uređenje, Trg bana Jelačića 6, 44000 Sisak
10 000 Zagreb 38. Bjelovarsko-bilogorska županija, Zavod za
13. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za studije i prostorno uređenje, Trg E. Kvaternika 13
projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku 43 000 Bjelovar
regulativu, Vončinina 3, Zagreb 39. Zagrebačka županija, Upravni odjel za
14. HŽ INFRASTRUKTURA, gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000
Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb Zagreb
15. HEP-ODS d.o.o., Elektra Karlovac, 40. Zagrebačka županija, Upravni odjel za
Vlatka Mačeka 44, 47 000 Karlovac poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica
16. HEP-ODS d.o.o., Sektor za investicije i izgradnju, grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb
Ulica grada Vukovara 37, 10 000 Zagreb 41. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji,
17. HEP – ODS d.o.o., Služba za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72,
Elektra Križ, Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ 10 000 Zagreb
18. HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj 42. Javna ustanova „ Park prirode Medvednica“,
i investicije, Gundulićeva 32, 10 000 Zagreb Bliznec bb, 10 000 Zagreb
19. HEP - ODS, Elektra Bjelovar 43. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
Pere Biškupa 5, 43000 Bjelovar područjima i drugim zaštićenim prirodnim
20. HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije, vrijednostima na području Zagrebačke županije,
Kupska 4, 10000 Zagreb Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb
21. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke 44. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih
komunikacije, Jurišićeva 13, 10 000 Zagreb znanosti, Vukelićeva 4, 10 000 Zagreb
22. Hrvatska kontrola zračne plovidbe, 45. Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Nova
Pleso bb, p.p. 45, 10150 Zračna luka Zagreb Ves 50, 10000 Zagreb
23. Agencija za civilno zrakoplovstvo 46. T-Com, Odjel za planiranje i razvoj fiksne
Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb pristupne mreže, Kupska 2, 10001 Zagreb
Također, na temelju članka 94. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Nacrt konačnog prijedloga
otpremljen je 13. listopada 2010. godine Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, i
to - Upravi šumarstva, pozivom na odredbu članka 37. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 140/05,
82/06, 129/08) i Upravi vodnog gospodarstva, pozivom na odredbu članka 36. Zakona o vodama („Narodne
novine“, broj 153/09), radi davanja prethodnog mišljenja na isti.

U navedenom roku od 30 dana pristigla su mišljenja od sljedećih tijela i pravnih osoba:
1. Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb
2. HŽ INFRASTRUKTURA, Mihanovićeva 12, 10 000 Zagreb
3. Agencija za civilno zrakoplovstvo, Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb
4. PLINACRO d.o.o., Savska cesta 88 a, 10 000 Zagreb
5. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite,
Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, 10000 Zagreb
6. Jadranski naftovod d.d., Miramarska cesta 24, 10 000 Zagreb
7. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 Zagreb
8. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Mesnička 49,
10000 Zagreb
9. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save, Ulica grada Vukovara 220, 10
000 Zagreb
10. HEP – ODS d.o.o.,Elektra Križ, Trg Svetog Križa 1, 10 314 Križ
11. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Zadarska 80, 10 000 Zagreb
12. HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Širolina 4, 10 000 Zagreb
13. Varaždinska županija, Zavod za prostorno uređenje, Mali plac 1a, 42 000 Varaždin
14. HEP-OPS d.o.o., Sektor za izgradnju i investicije, Kupska 4, 10000 Zagreb
15. Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac, Put D. Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac
16. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje grada Zagreba, Ulica grada Vukovara
220, 10000 Zagreb
17. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku i tehničku
regulativu, Vončinina 3, Zagreb
18. HEP-ODS d.o.o., Elektra Zagreb, Služba za razvoj i investicije, Gundulićeva 32, 10 000 Zagreb
Nakon navedenog roka od 30 dana pristigla su sljedeća mišljenja:
19. Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske, Nova Ves 50, 10000 Zagreb
20. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
21. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša,
Zvonimirova 4, 10000 Zagreb.
22. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 1,
10000 Zagreb (temeljem Zakona o vodama)..
23. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Trg kralja Petra Krešimira IV broj 1,
10000 Zagreb (temeljem Zakona o šumama).
Dostavljena mišljenja obrađuju se u poglavlju II.4.4. pod nazivom „Izvješće o mišljenjima na Nacrt konačnog
prijedloga i pregled odgovora iz Izvješća o javnoj raspravi koji se mijenjaju nakon obrađenih mišljenja“.
U nastavku se daje pregled (preslika) dostavljenih mišljenja:




IV Obvezni - Prilozi 1.dio PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

IV Obvezni - Prilozi 1.dio PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IV.

II. OBVEZNI PRILOZI

SADRŽAJ: (obvezni sadržaj prostornog plana sukladno članku 58. Zakona

o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09))

II. OBVEZNI PRILOZI

II. 1. Obrazloženje IV. Izmjena i dopuna plana

II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA Str.

II.1.1. Obuhvat i opis izmjena II.1- 2

II.1.2. Pregled izmjena u tekstualnom dijelu plana II.1 - 15

II.2. IZVOD IZ STRATEGIJE I PROGRAMA RH

II.2.1. Uvod ……………..…………………………………………………. II.2 - 2

II.3. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA

II.3.1. Zakoni, propisi i odluke …………………………………………... II.3 - 2

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - i

II.4. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

II.4.1. Zahtjevi tijela i osoba određenih posebnim propisima ………… II.4 - 2

II.5. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

II.5.1. Izvješće o prethodnoj raspravi ……………………………….… II.5 - 2

II.6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA

II.6.1. Odluka o izradi IV. Izmjena i dopuna Plana .………………….… II.6- 2

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - ii

Stručni izrađivač Plana:

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 1

II.1. OBRAZLOŽENJE IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA

II.1.1. OBUHVAT I OPIS IZMJENA

II.1.1.1. ZAKONSKI TEMELJ

II.1.1.2. OBUHVAT IV. IZMJENA I DOPUNA PLANA

1. Osnovni podaci o stanju u prostoru:

2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora:

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 2

2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena – usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,

3. Uvjeti određivanja građevinskih područja:

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora:

II.1.1.3. OPIS IZMJENA U TEKSTUALNOM DIJELU IZVORNOG PLANA

Poglavlja POLAZIŠTA, CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA i PLAN PROSTORNOG

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 3

II.1.1.4. OPIS IZMJENA U GRAFIČKOM DIJELU IZVORNOG PLANA

II.1.1.4.1. ZAJEDNIČKE IZMJENE NA SVIM KARTAMA I KARTOGRAMIMA

II.1.1.4.2. POJEDINAČNE IZMJENE NA KARTOGRAFSKIM PRIKAZIMA

KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 4

KARTA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA – PROMET

C. Izmjene Plana temeljem novih zakona, propisa i županijskih odluka:

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 5

D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji,

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 6

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 7

3. Dodana je županijska cesta u istraživanju te željeznička pruga od značaja za lokalni promet u

KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - ELEKTROENERGETIKA

A. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 8

2. Korigiran je položaj TS 110 kV Jastrebarsko za poslovnu zonu te je brisana TS 110 kV u blizini

KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE - TELEKOMUNIKACIJE

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 9

15. Dodana je planirana lokacija TV pretvarača Plešivica na području Grada Jastrebarsko.

KARTA 2.1. ENERGETIKA I TELEKOMUNIKACIJE – PROIZVODNJA I TRANSPORT PLINA

KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA

A. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 10

B. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i

KARTA 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - KORIŠTENJE VODA, UREĐENJE VODOTOKA I VODA

D. Izmjene Plana prema novoizrađenoj tehničkoj i prostornoj dokumentaciji, stručnim podlogama i