Fakultet agrobiotehničkih znanosti

Osijek

Poljoprivredna tehnika u vinogradarskom

podrumarstvu

Student: Karlo Vidović

Vinkovci, travanj 2020.

1
 Sadržaj
Povijest razvoja vinogradarstva………………………………………..………………………………………………3
Podrumi ………………………………………………………………………….……………………………………….3
Strojevi za preradu grožđa u podrumu…………………………………………….………….………………………6
Prijem grožđa u podrumu………………………………………………………….……………………………..6
Linija za sortiranje grožđa ………………………………………………………………………………………..5
Strojevi za muljanje grožđa i skidanje peteljki ……………………………………………………….…9
Najčešći tipovi strojeva za proizvodnju masulja……………….……………………………….………………10
Muljače ………………………………………………………………………………………………………………….10
Muljače-runjače………………………………………………………………………………………………………11
Runjače-muljače……………………………………………………………………………………………………..12
Centrifugalne muljače-runjače………………………………………………………………………………..12
Tijesci(preše) ……………………………………………………………………………………………………………………..13
Mehanički tijesci……………………………………………………………………………………………………..15
Hidraulički tijesci………………………………………………………………………………..…………………..15
Pneumatski tijesci…………………………………………………………………………………………………..16
Tijesci bez prekida u radu(kontinuirani) ………………………………………….……………………..17
Vinske crpke i transport masulja i mošta…………………………………………………….…………………….18
Impelerske crpke……………………………………………………………………………………..……………..19
Centrifugalne crpke…………………………………………………………………………………….…………..19
Klipne i membranske crpke…………………………………………………………………………..………..20
Vijčane crpke – mono crpke………………………………………………….………………………………..21
Peristaltičke crpke…………………………………………………………………………………………………..22
Sprave za pročišćavanje mošta i vina…………………………………………………………………….………..22
Naplavni pročistač…………………………………………………………………………………………………..23
Vakumski pročistač………………………………………………………………………………………………...24
Pločasti pročistač…………………………………………………………………………………………………….24
Membranski pročistač……………………………………………………………………………………………..25
Tangencijalni pročistač……………………………………………………………………………………………26
Literatura………………………………………………………………………………………………………………………….27

2
 Povijest razvoja vinogradarstva
Kultura vinove loze vrlo je stara i mnogo starija od svih poznatih zapisa, jer svi narodi
stavljaju poeetke vinogradarstva u mitsko doba. Prema egipatskoj mitologiji, čovjeka je s
kulturom vinove loze upoznao Oziris, bog dobra, kod Grka je Bako bog vina, dok je kod
Rimljana to bog Janus. Vinova loza potječe iz zemalja bazena Sredozemnog mora. U Maloj
Aziji vinogradarstvo i prerada grožđa bili su poznati već 7000-8000 godine prije naše ere.
Odatle je vinova loza preko Trakije prenesena na Balkanski poluotok.

Na Balkanskom poluotoku vinogradarstvo se mnogo širilo i razvijalo za vrijeme

Rimskog Carstva. Rimski je car Domicijan, doduše, zabranjivao sadnju vinograda u svojim
zemljama, ali je već nakon njega car Prob ukinuo tu zabranu i mnogo učinio za širenje
vinogradarstva u području Rajne i u Panoniji. U to se vrijeme jako razvilo vinogradarstvo u
Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj. U srednjem vijeku vinogradarstvo je bilo vrlo
razvijeno na površinama raznih samostana. Kršćanstvo je zbog upotrebe vina u bogoslužju
vrlo pozitivno utjecalo na širenje vinogradarstva.

Udarac evropskom vinogradarstvu nanesen je oko 1864 g. , kada je iz Amerike

prenesena korijenova uš ili filoksera. Gotovo svi evropski vinogradi u kojima se vinova loza
do tada uzgajala na vlastitom korijenu propali su. Obnovljeni vinogradi uzgajali su se
cijepljenjem domaće vinove loze na otporne američke loze i njihove hibride koji su se
koristili kao podloge. Prva obnova vinograda u našim krajevima obuhvaća period od
približno 1880-1920. godine.

Poseban moment u vinogradarstvu nastaje uvođenjem mehanizacije za obradu tla i

zaštitu vinograda. Primjena mehanizacije zahtijevala je uvođenje nove koncepcije u postavi
novih nasada, u primjeni širih razmaka sadnje između redova i razvijenih uzgojnih oblika uz
intenzivnu agrotehniku i ampelotehniku.

Podrumi

Podrumske prostorije ne smiju biti suviše izložene svjetlu, najpovoljnija temperatura

je od 10-15°C, vlažnost zraka ne smije prelaziti 80 % a prostorije moraju imati mogućnost
provjetravanja, podovi moraju biti prikladni za održavanje (po mogućnosti betonski),
prostorije moraju imati tekuću vodu, osim vina, podrumskih sprava i posuda, ne smiju se
držati nikakvi drugi proizvodi. Prostorije treba svake godine pripremiti: obojiti zidove

3
vapnenim mlijekom (na 10 l vode doda se 1kg živog vapna i 0,15 kg sumpora), nakon sušenja
prostor je potrebno dobro ozraćiti.

Za svako podrumarstvo srednjega i manjega kapaciteta, u koje danas ubrajamo mnoge

privatne podrume, izbor podrumskih strojeva mora biti prilagođen željenom ili već uhodanom
tehnološkom postupku proizvodnje i dorade vina.

Sastav vina nije potpuno poznat iako je dokazano preko šest stotina sastojaka, u vinu
su zastupljeni: voda (84-94%), etanol (5-15%), organske i anorganske kiseline (0,3-1,2%),
organski i anorganski spojevi koji su u vino dospjeli iz grožđa ili su nastali tijekom
alkoholnog vrenja i drugih složenih biokemijskih procesa.

Kakvoća mošta i budućeg vina u znatnoj mjeri ovisi o pravilnom odabiru stroja za
pojedinu radnju i o njihovoj povezanosti u liniju prerade i dorade vina.

Strojevi za preradu grožđa (muljača, tijesak, crpke) moraju odgovarati određenoj vrsti
prerade (tehnološki postupak prerade bijeloga ili crnoga grožđa), a strojevi za doradu vina
(pročistač, rashladni uređaji, centrifuga i dr.) i punjenje vina u boce (punionice većega i
manjeg stupnja automatizacije) moraju udovoljavati proizvodnoj orijentaciji podruma.

Slika 1 – shematski prikaz proizvodnje vina

4
 Put ka ostvarenju kvalitetnog vina zahtijeva pravilan izbor strojeva koji izvršavaju
većinu tehnoloških postupaka od prijema grožđa, postupaka primarne prerade, dorade, sve do
konačnog razlijevanja vina u boce. Prva faza proizvodnje bijelih vina počinje prijemom, u
većim vinarijama sortiranjem, određivanjem parametara kakvoće, postupcima muljanja i
runjanja zaprimljenog grožđa, sa svrhom da se bobica odvoji od peteljke i potom zgnječi da
bi se iz nje oslobodio grožđani sok - mošt. Druga faza je ocjeđivanje i tiješnjenje koje može
biti kontinuirano i diskontinuirano. Provodi se tijescima koji mogu bili različitih konstrukcija.
Treća faza je prebacivanje mošta na proces bistrenja (prirodno taloženjem, primjenom
bistrila, filtracijom ili flotacijom) uz mogućnost rashlađivanja, iako veće vinarije cijevnim
izmjenjivačima odmah rashlađuju masulj, a ponekad i grožđe u vinogradima suhim ledom.
Nakon bistrenja mošt se stavlja na fermentaciju. U proizvodnji crvenih vina provodi se nakon
muljanja maceracija (ponekad i kod bijelih vina ali bez fermentacije da se oslobode tvari
arome) da bi se oslobodile tvari boje i arome, koje se ekstrahiraju prilikom raspada kožice
bobe. Po potrebi ili prema stilu vina provodi se osim alkoholne fermentacije i malolaktička
fermentacija kojom se gruba jabučna kiselina pretvara u blagu mliječnu kiselinu. Nakon tih
postupaka slijede postupci dozrijevanja, njege i čuvanja vina, koji završavaju finalizacijom
vina u kojoj se provode postupci stabilizacije vina, sterilne filtracije, razlijevanja u boce,
etiketiranja i pakiranja prije stavljanja vina u promet.

5
 Strojevi za preradu grožđa u podrumu
Svrha rada strojeva za preradu grožđa je dobivanje kvalitetnog mošta. Prerada grožđa
u mošt počinje prijemom grožđa u vinariji, a završava predajom mošta za vrenje. Strojevi za
preradu grožđa obavljaju slijedeće tehnološke operacije: prijem grožđa u vinariju s
određivanjem kvantitete i kvalitete grožđa i mošta, skidanje peteljke, gnječenje grožđa u
masulj, odvajanje soka iz masulja, tiještenje komine, priprema mošta za vrenje. Za svaku od
navedenih tehnoloških operacija postoji nekoliko vrsta strojeva.

Prema načinu upotrebe strojeva u preradi grožđa, razlikujemo:

a) strojeve za obavljanje samo jedne operacije (npr. muljanje, tiještenje),

b) strojeve kombinirane po funkciji jer obavljaju više radnji: (muljača – runjača obavlja
operacije muljanja grožđa, skidanja peteljki, sakupljanje masulja te transport masulja crpkom

c) linije prerade sastavljene od različitih strojeva koji će zadovoljiti cjelokupan tehnološki

proces obzirom na specifičnosti sortnog sastava ili načina prerade, specifičnosti kvalitete koju
želimo dobiti, običaje prerade u pojedinim područjima te posebnosti prerade bijelog i crnog
grožđa. Mošt možemo dobiti iz grožđa samo na jednom stroju (tijesak).

Prijem grožđa u podrum

Nakon što je obavljena berba, prijem grožđa je prva operacija u preradi grožđa. Od
dobro organiziranog prijema grožđa se očekuje:

1. ušteda radne snage, energije i vremena,

2. odgovaranje zamišljenom tehnološkom procesu

3. omogućavanje direktne i brze prerade grožđa uz maksimalnu kvalitetu

Prijem grožđa u vinarijama koje posjeduju vlastite vinograde i koje same

organizuju berbu odvija se znatno lakše i brže, jer nema posebne potrebe da se kod
prijema detaljno provjerava sortni sastavi zdravstveno stanje grožđa, a najčešće je još iz
vinograda poznata njegova slast i kiselost. Međutim, kod kod prijema grožđa koje se
kupuje od vinogradara u podrumu je potrebno utvrditi: sortni sastav dovezenog grožđa,

6
stanje grožđa u pogledu oštećenja ili napada bolesti (tzv. zdravstveno stanje grožđa),
masu grožđa te sadržaj šećera i kiselina u grožđu. Sortni sastav i zdravstveno stanje grožđa
utvrđuje se pregledom. Količina šećera i kiselina određuje se u prosječnom uzroku grožđa
koji treba da odražava njegovo stanje na transportnom sredstvu.
Masa grožđa može se odrediti na različite načine. Velike vinarije najčešće
posjeduju tzv. kolske vage na kojima utvrđuje masa vozila sa grožđem, nakon istovara
masa vozila bez grožđa te se iz razlike utvrđuje masa grožđa. I pored potrebe određenog
investiranja u kolsku vagu, ovo je najbrži način za utvrđivanje mase grožđa. Vaganje
grožđa se može izvršiti i na različitim drugim vagama manjih kapaciteta, ali se na ovaj
način najčešće stvaraju gužve i zastoji kod prijema grožđa u vinariji.
Vaganje na manjim vagama znatno brže se vrši ukoliko je grožđe
transportovano u manjim sudovima, odnosno ukoliko nema potrebe da se vrši njegovo
prebacivanje u sudove samo radi vaganja. Svi podaci o grožđu primljenom u vinariju se
obavezno evidentiraju.

Slika 2 – prijem grožđa u bazen

Grožđe se nakon pregleda, utvrđivanja mase i sadržaja šećera i kiselina sa

transportnog sredstva najčešće istovara u prijemni bazen. Prijemni bazen je u pravilu
koritasta betonska konstrukcija kosih zidova čije su unutrašnje površine zaštićene limom
od nerđajućeg čelika ili na drugi način. Na dnu prijemnog bazena nalazi se
elektromotorom pogonjeni beskrajni vijak kojim se grožđe iz bazena najčešće prebacuje
direktno u koš muljače.

7
 Linija za sortiranje grožđa

Nove linije za sortiranje grožđa se koriste da bi olakšale ručno sortiranje grožđa prije
nego grožđe ide na daljnju preradu, tj. muljanje i tijeskanje . Ove linije su postale nužne za
vinsku industriju koja želi postići bolju kvalitetu svojih vina. Pogodne su za automatsko
rastresanje tj. širenje i podizanje grožđa na ravnu površinu, tako da je radnicima s jedne i s
druge strane linije brže i lakše ručno sortirati grožđe. Također su pogodne za ručno odvajanje
veće količine grožđa od dijelova lišća, grančica, stabljika, dijelova grožđa koji su oštećeni ili
pokazuju znakove bolesti. Linije se sastoje od sljedećih dijelova:

a) vibrirajućeg mjernog uređaja za ocjeđivanje i skupljanje mošta,

b) stola za sortiranje s pomičnom gumenom trakom koja kemijski ne utječe na grožđe gdje
radnici sa svake strane mogu brzo i lagano sortirati grožđe

c) pomične elevatorske trake kojoj se može mijenjati visina i koja je spojena s lijevkom za
sakupljanje grožđa koje dolazi sa stola za sortiranje

Slika 3 – stroj za sortiranje grožđa

Runjača-muljača ili tijesak može biti stavljena na kraj ovakvih linija za neposrednu
ekstrakciju mošta.

8
 Strojevi za muljanje grožđa i skidanje peteljki

Prema redoslijedu osnovnih operacija strojeve dijelimo na:

a) muljače – runjače

b) runjače – muljače.

Prema načinu obavljanja osnovnih operacija muljače dijelimo na obične i

centrifugalne. Dodatni uređaji kojima kompletiramo funkcije osnovnih operacija na stroju su:

a) koš (lijevak) za usipanje i prihvat grožđa u stroj (veličina i konstrukcija koša su različite)

b) sakupljač masulja ispod cilindra za skidanje peteljki - to može biti obična konusna posuda
koja ujedno služi kao lijevak za ulaz masulja u crpku, veličina sakupljača treba biti
proporcionalna kapacitetu stroja

c) deflektori (odbijači, vodilice) su pridodani za promjene smjera kretanja grožđa, masulja ili
peteljke.

Uređaji kojima stroju „dodajemo“ druge funkcije, najčešće služe za kompletiranje

“dirigiranih“ tehnoloških operacija koje moramo obaviti na stroju. To su uglavnom: dozatori
za grožđe, crpke za transport masulja, izuzimači - transporteri peteljki, centrifuge za peteljku,
električne regulacije.

9
 Najčešći tipovi strojeva za proizvodnju masulja

 Muljače

Muljače se sastoje od ovih osnovnih dijelova: prihvatnog lijevka za grožđe,

elektromotora za pogon muljače, sakupljača (lijevka) za masulj, rjeđe još i električnog motora
za pogon crpke. Najčešća crpka je klipna, vertikalna. Ove muljače u najjednostavnijem svom
obliku imaju svoje postolje ili su ugrađene u zgradu. Prijenos snage s električnog motora vrši
se remenicom i klinastim remenima. Prijenosni odnos se podešava prema tipu grožđa.

Slika 4 - muljača

Opis rada:

- grožđe se ubacuje u koš i prolazi valjke za gnječenje

- masulj preko sakupljača ulazi u crpku i biva transportiran na daljnju obradu

10
  Muljače – runjače

Ovakvi tipovi strojeva su najčešće u upotrebi . Obavljaju sljedeće operacije: muljanje,

skidanje peteljki te transport masulja crpkom. Opis rada: grožđe se ubacuje u koš iz kojeg
pada na valjke muljače. Izmuljano grožđe – masulj ulazi u cilindar za skidanje peteljki preko
deflektora. Cilindar je smješten ispod valjaka za muljanje. Masulj bez peteljki propada kroz
otvore cilindra u posudu za sakupljanje. Iz te posude pužnim transporterom odvodimo masulj
u crpku. Crpka transportira masulj na željeno mjesto. Konstrukcija: lijevak za prihvat grožđa,
valjci muljače, deflektor za masulj, stroj za skidanje peteljki (cilindar + udaraljke), deflektor
za ispadanje peteljki, sakupljač masulja s pužnim transporterom i vertikalna klipna crpka.

Slika 5 – muljača runjača

Grožđe treba u stroj, po mogućnosti, dodavati u ujednačenoj količini. Dodaje se ručno

ili mehanički. Radi jednolikog rada na valjcima treba biti uvijek stalna količina grožđa.
Svakodnevno, nakon prestanka rada treba muljaču i njene dijelove oprati vodom. Ukoliko
nam skidanje peteljki nije dobro, potrebno je pozvati stručnu osobu radi regulacije udaraljki u
cilindru. Po završetku dnevnog rada, potrebno je ostaviti crpku da određeno vrijeme radi. To
je potrebno da bi crpka ispraznila što više vertikalnog (potisnog) cjevovoda. Ako ostavimo u
crpki masulj, sjemenke će se nataložiti na ventilima crpke, pa ćemo imati poteškoća pri
pokretanju crpke.

11
  Runjače – muljače

Grupa ovih strojeva odvaja najprije peteljku, a zatim vrši ostale operacije prerade
grožđa. Zbog toga su i konstrukcijske osobine ovih strojeva drugačije. Obzirom da se ovakvi
strojevi najčešće upotrebljavaju kod prerade bijelih sorata grožđa visoke kvalitete, njihova
konstrukcije je od kvalitetnih materijala a time i skuplja. Strojevi se sastoje od prihvatnog
lijevka za grožđe, runjača sa svojim uređajima, postoljem, muljačom (valjcima) i
prijenosima. Lijevak, osovine, okvir cilindra i drugi dijelovi u kontaktu s grožđem su
obično od nehrđajućeg čelika. Peraje – udaraljke smještene su po spirali na svojoj osovini.
Okrugle su konstrukcije. Ispod cilindra za skidanje peteljki smješteni su valjci za muljanje –
gnječenje. Valjci gnječe samo bobice koje su prethodno odvojene od peteljki (koje su prošle
rešetku cilindra za skidanje peteljki.

U muljači mogu biti jedan ili dva para valjaka, pa o tome ovisi i kapacitet muljače.
Osim broja valjaka na kapacitet utječe promjer i veličina valjka, a i brzina njegova okretanja.
Valjak je dugačak obično 40-200 cm, promjera je 12-20 cm. Izrađen je od legure, a može biti
gumeni i od fiberglasa. Kovinasti mogu biti presvučeni gumom.

Prema obliku na presjeku valjci mogu biti:

1. krilni–krilo jednog valjka ulazi u dubinu drugoga,

2. žljebasti - u obliku kosih uzdužnih žljebova.

 Centrifugalne muljače – runjače

Centrifugalne muljače - runjače su jedno od najboljih sredstava za primarnu preradu

grožđa. Odlikuju se velikim kapacitetom, relativno dobrom kvalitetom rada, pouzdane su u
radu, a ne iziskuju ni skupe građevinske radove za ugradnju. Ne preporučuju se pri preradi
visokokvalitetnih kultivara grožđa, jer se kožica bobice (jagode) veoma ošteti, raskine se u
sitne komadiće, a posljedica je povećana količina taloga u moštu. Osim toga, centrifugalna
sila lomi peteljkovinu, što negativno utječe na kakvoću vina, ali su dobre za pripremu stolnih
vina, posebno crnih i za upotrebu u velikim vinarijama. Ovi tipovi muljača su naročito
zastupljeni u Italiji i Francuskoj. Za razbijanje bobica i skidanje peteljki upotrebljavaju
centrifugalnu silu. Prema načinu konstrukcije možemo ih podijeliti na one kojima je
glavna os horizontalna i one kojima je glavna os vertikalna (češće u praksi). Strojevi s

12
vertikalnom osovinom razlikuju se po načinu rada, ubacivanju grožđa i izbacivanju
peteljkovine. Po načinu rada mogu biti sa i bez udaraljki.

Slika 6 – centrifugalna muljača-runjača

Tijesci (preše) – tipovi

Tiještenje (prešanje) jednako je staro kao i proizvodnja vina. Sastoji se u tome da se
masulj ili komina podloži određenom tlaku koji će postići dovoljno isušenje komine, ali bez
štete za buduću kvalitetu vina. Tiještenje postižemo :

- tlakom,

- smanjenjem volumena tiještene komine,

- omogućavanjem istjecanja mošta (preševina)

- kemijskim i fizikalnim procesima unutar komine.

Pri izboru tijeska moramo voditi računa o sustavu prerade grožđa s obzirom na tip i
kakvoću vina, te o kapacitetu s obzirom na količinu grožđa u određenom gospodarstvu.

Stari hrvatski tijesak

Hrvatski se tijesak sastoji od četiri stupca koji su na kopanji . Tiještenje se provodi

tramom koji leži na kladi . Kladom se prenosi tlak na masulj u košu . Poluga se na kraćem
kraku diže i spušta iglama a osiguravana je gaćnjakom . Dulji se krak ravna vitjem, koji se

13
sastoji od obnika , svijeće i ručke ; na vitju je kamen. Cijeli tijesak leži na podvalama . Mast
teče u škaf ili badnjić.

Slika 7 – stari hrvatski tijesak

Dobri su to tijesci, ali zapremaju mnogo prostora, stoga se u vinarstvu napuštaju.

Tijeskove dijelimo na:

1. diskontinuirane (s prekidom u radu),

2. kontinuirane (bez prekida u radu).

Tijesci sa prekidom u radu (diskontinuirani)

To su tijesci koje rade s prekidima jer ih nakon tiještenja jedne količine masulja
praznimo i punimo novom količinom. Svi tipovi ovih tijesaka su s koševima za prihvat
masulja, s tom razlikom da ti koševi mogu biti postavljeni vertikalno ili horizontalno. Kod
svih diskontinuiranih tijesaka sličan je princip rada. Otjecanje mošta obavlja se na taj način
što se mehanizam koji tlači masulj giba u određenom smjeru, pri čemu se masulj sabija, a
mošt oslobađa. Zbog takva načina rada, kod tiještenja na ovim tijescima, obično ne dolazi do
većeg oštećenja čvrstih dijelova masulja, tako da se oni gotovo svi mogu koristiti za
proizvodnju visoko kvalitetnih vina. No, glavni nedostatak ovih tijesaka je relativno nizak
radni učinak.

14
 Prema načinu dobivanja tlaka diskontinuirane tijeske dijelimo na:

1. mehaničke tijeske,

2. hidraulične tijeske i

3. pneumatske tijeske.

Mehanički tijesci

Prvi put mehanički tijesci su upotrijebljeni davne 1828. godine u Francuskoj. Prvi
mehanički tijesci bili su s vertikalnim košem, dok su kasnije izvedbe s horizontalnim košem.

Slika 8 – mehanički tijesak

Jedna od prvih mehaničkih tijesaka je tzv. tijesak na vijak . Po sredini koša ovih
tijesaka ugrađen je vijak pričvršćen za postolje tijeska. Preko vijka djeluje mehanizam za
stvaranje tlaka masulja u košu. Ove tijesci su malog kapaciteta (od 100 do 800 litara), a sve
se radnje obavljaju ručno.

Hidraulični tijesci

Prvi hidraulični tijesci javljaju se još 1835. godine, a njihova primjena zadržana je u
nekim manjim podrumima sve do danas.

Obzirom na osovinu valjka za tiještenje, hidraulične tijeske dijelimo na vertikalne i

horizontalne. Kod vertikalnih hidrauličnih tijesaka koš se postavlja u okvir tijeska koji služi
za prijenos snage hidrauličnim sustavom. Okvir je čeličan. Razmak čeličnih stupova okvira
mora biti takav da koš nesmetano ulazi u okvir. Visina okvira određena je dužinom radnog

15
valjka i dubinom koša. Prema načinu upotrebe koš može biti okretljiv ili na vlastitim
kotačima, a napravljen je od parenog drva hrasta ili jasena. Dimenzije letava moraju u dužini
i presjeku razmjerno odgovarati veličini koša i tlakovima koji vladaju u košu tijekom
tiještenja. Prema načinu gradnje koševi mogu biti otvoreni ili zatvoreni. Učvršćenje letava
osigurava se čeličnim prstenima čija debljina i broj ovisi o veličini koša i tlaku.

Slika 9 – hidraulički tijesak

Horizontalni hidraulični tijesci češće se upotrebljavaju od vertikalnih jer su zatvorene

izvedbe, s košem ili perforiranim valjkom od čelika otpornog na koroziju. Potisna se ploča
preko osovine, pomoću hidraulike, kreće od jedne strane koša prema drugoj. Hidraulični
sustav sastoji se od valjka s klipom, cjevovoda, spremnika s hidrauličnom tekućinom, crpke
za stvaranje tlaka, manometra, sigurnosnog ventila, ventila za tiještenje i ventila za povrat
klipa. Kod horizontalnih hidrauličnih tijesaka, kao i kod mehaničkih, postoji još i uređaj za
rastresanje masulja.

Što se tiče održavanja hidrauličnih tijesaka, ono se sastoji od redovitog čišćenja i

pranja vodom, podmazivanja, te kontrole i zamjene ulja u hidrauličnom sustavu.

Pneumatski tijesci

Pneumatski tijesci su u primjeni od 1951. godine kada je Willmes konstruirao prešu u

kojoj se za tiještenje masulja koristio tlak zraka. Novost kod takvih tijesaka je gumena

16
zračnica – vreća (membrana), smještena središnje po cijeloj dužini koša, a tiještenje se
provodi od sredine prema obodu koša. Pomoću kompresora utiskuje se zrak u membranu koja
pritišće masulj, a kroz perforacije na košu mošt istječe u podložnu kadu. Dakle, sastavni
dijelovi pneumatskog tijeska su koš za masulj, uređaj za okretanje koša tijekom tiještenja i
pražnjenja, membrana, postolje, spremnik za prijem mošta, te kompresor. Stariji tipovi
pneumatskih tijesaka postizali su tlak do 6 29 bara, dok noviji tipovi rade s tlakom od 0,2
bara do 2 bara. Kapacitet tijeska ovisi o tome tiještimo li cijele grozdove ili masulj, a kreće se
od 8 hl do 25 hl. Pneumatski tijesci su jako zastupljeni u proizvodnji jer omogućuju
dobivanje visoko kvalitetnih vina. Proces tiještenja je dosta brz te ne zahtjeva puno ljudskog
rada.

Slika 10 – pneumatski tijesak

Tijesci bez prekida u radu (kontinuirani)

Osnovni dio kontinuiranih tijesaka je kompresijska komora 32 valjkastog oblika, u

kojoj je smješten Arhimedov vijak. Iznad komore nalazi se prijemni lijevak za masulj, a na
kraju cilindra poklopac za zatvaranje. Sustav kontinuiranih tijesaka radi po načelu tiještenja
masulja između poklopca ili stožastog čepa na izlazu, te Arhimedova vijka u kompresijskom
prostoru valjka tijeska. Pri tom postupku neprestano pristiže svježi masulj, a komina ispada
na drugoj strain.

Postoji nekoliko izvedbi tijesaka s kontinuiranim radom:

a) impulzivni tijesci,

b) kontinuirani pneumatski tijesci i

c) tijesci s valjcima.

17
 Osnovni nedostatak kontinuiranih tijesaka je taj što prilikom okretanja Arhimedova
vijka, zbog visokog tlaka u kompresijskoj komori, dolazi do velikog trenja između čvrstih
dijelova masulja i samog vijka, što utječe na povećan sadržaj tanina i fenolnih tvari u moštu
te se tako uvelike narušava kvaliteta budućeg vina.

Vinske crpke i transport masulja i mošta

Vinske crpke najčešće su korišteni strojevi u podrumu. One podrumara oslobađaju
ručnog rada kod pretakanja, a vino čuvaju od nepotrebnog zračenja. Vinske crpke koriste se
za transport masulja, mošta, taloga i vina na različite visine i udaljenosti. Univerzalne crpke
koje bi obavljale sav transport tekućina u podrumu tijekom proizvodne godine nema, pa svaki
veći podrum mora imati barem 2 do 3 crpke za različite poslove.

Dobra vinska crpka mora ispunjavati određene zahtjeve. Materijal od kojeg je

izrađena mora biti otporan na utjecaj sastojaka vina, stoga se danas crpke izrađuju od
nehrđajućeg čelika ili su im neki dijelovi od plastike ili tvrde gume i kaučuka. Ne smije
suviše razbijati vino i izazivati gubitak arome i bukea vina, a kod transporta masulja
nepoželjno je drobljenje i gnječenje kožice i sjemenki. Često se od crpke traži da bude
samousisna, da radi dvosmjerno, da se kapacitet može regulirati, a da se kod preopterećenosti
sama zaustavlja. Važno je da se crpka može jednostavno rastaviti i lako i temeljito oprati. Sve
crpke manjeg kapaciteta izrađuju se sa kotačima.

Crpke možemo podijeliti na:

a) impelerske (rotacijske),

b) centrifugalne,

c) klipne,

d) vijčane i

e) peristaltične.

Vrlo je važno da su elementi koji su u doticaju s vinom neutralni (inox, prehrambena

plastika) i da su nastavci za enološko crijevo i samo enološko crijevo većeg promjera jer se
tada vino manje uznemiruje.

18
 Impelerske crpke

Impelerska crpka je suha samo-usisavajuća crpka, a princip rada je vrlo jednostavan.

Srce crpke je fleksibilan kotač (impeler) koji se sastoji od elastomera koji se zove neoprene

Slika 11 – impelerska crpka

Tijekom rada pojedinačna krila rotora su snažno savijena, zbog rotacije, u kontra
smjeru od okretanja središnjeg tanjura koji je postavljen u ekscentru u odnosu na kućište
crpke. Na usisnoj strani, krila se razmiču zbog zaostalog naprezanja te se na taj način
povećava usisna površina. Tako nastaje vakuum pri čemu crpka samostalno usisava tekućinu.
Na tlačnoj strani krila rotora se zbijaju te se „komore“ između krila prazne . Ovakve crpke
toleriraju prisutnost zraka u ulaznoj cijevi, pa su stoga pogodne za transport masulja nakon
muljanja, za pretakanje mošta i vina.

Centrifugalne crpke

Centrifugalne crpke su crpke kroz koje tekućina protječe od smjera crpljenja prema
tlačnoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja. Crpka potiskuje
tekućinu između lopatica jednog ili više rotora. Centrifugalne crpke prikladne su za svaku

19
namjenu osim za male količine i male brzine tekućine, te za tekućine koje imaju veliku
viskoznost. Koriste se najviše za male i srednje dobavne visine i za velike dobavne količine
pri povećanim brzinama strujanja. Ove crpke nisu samousisne tj. nisu u mogućnosti isisati
zrak iz usisnog cjevovoda.

Centrifugalne crpke mogu biti:

a) jedno stupanjske i

b) više stupanjske.

Slika 12 – centrifugalna crpka

Crpke uglavnom imaju kućište od lijevanog željeza, rotor od bronce i vratilo od

nehrđajućeg čelika. Kada se rotor vrti, potiskuje tekućinu koja se nalazi između lopatica te
djelovanjem centrifugalne sile tekućina povećava brzinu koja se dobrim dijelom pretvara u
tlak. Često se na vratilo navlači košuljica od bronce ili istog materijala da bi se vratilo
zaštitilo od trošenja i time izbjeglo često mijenjanje. Crpke se odlikuju konstantnom
dobavom i dobavnom visinom, zauzimaju malo prostora, neposredno se spajaju na pogonski
stroj uz pogodnu brzinu vrtnje. U usporedbi s drugim crpkama istih karakteristika, ove su
relativno jeftinije, nemaju ventila, a izrada 36 i održavanje je jeftinije. Centrifugalne crpke,
zbog kapaciteta i specifične energije imaju veliku zastupljenost te su u velikoj mjeri istisnule
stapne/klipne crpke

Klipne i membranske crpke

20
 Za transport mutnog vina i taloga najčešće se koriste klipne crpke . Ovaj tip crpki
radi pulsirajuće, a udarce koji se javljaju tijekom rada ublažuje zračni cilindar. Za manje i
srednje podrume koriste se crpke s učinkom od 50 hl/h do 150 hl/h. One imaju dvije brzine,
dvosmjerne su, što znatno olakšava rad, a zaštitna sklopka štiti crpku od preopterećenja
(isključuje rad crpke kod tlaka oko 3 bara). Membranske crpke najčešće se koriste za
doziranje (npr. kod naplavne filtracije za doziranje infuzorijske zemlje i perlita) i dr. Umjesto
klipa one kao radni element imaju savitljivu membranu.

Slika 13 – klipna crpka

Vijčane crpke – mono crpke

Vijčane crpke se sastoje od kućišta crpke, statora i rotora. Kućište crpke je od

lijevanog željeza, stator je od etilenpropilena, a rotor od čelika specijalne obrade . Obično se
na ovakav tip crpke postavlja varijator kojim je moguće regulirati brzinu vrtnje, odnosno
brzinu protoka. Ovo znatno podiže funkcionalnost crpke, zbog mogućnosti upotrebe u
više operacija, od transportiranja masulja, mošta, bistrog vina, pa sve do filtracije i punjenja
vina u boce . Vijčane crpke su prikladnije za punjenje vina zbog toga što se radom ovakve
crpke postiže konstantan pritisak te nema efekta „razbijanja vina, kao kod centrifugalnih
crpki.

21
 Slika 14 – vijčana crpka

Peristaltičke crpke

Peristaltičke crpke su istiskivajuće crpke bez brtve ventila. Medij dolazi samo s
unutarnjom stranom crijeva u kontakt, a ne s pokretnim dijelovima crpke.

Slika 15 – peristalička crpka

Princip rada se svodi na to da tekućina ulazi unutar fleksibilne cijevi koja je ugrađena
unutar kružnog kućišta crpke. Rotor je s određenim brojem "valjaka" priključen na vanjski
obod te tlači fleksibilnu cijev. Dok se rotor okreće, dio cijevi pod tlakom je pritisnut uz rub
kućišta te tako prisiljava tekućinu da se kreće kroz cijev. Osim toga, kako se cijev vraća u
početni oblik stanje poslije prolaza valjka, inducira se protok u crpku. Ovaj proces se zove
peristaltika i zastupljen je u mnogim biološkim sustavima, poput probavnog trakta. Obično su
nasuprot postavljena dva ili više valjaka između kojih je zarobljena tekućina u fleksibilnoj
cijevi. Ova zarobljena tekućina biva transportirana, pri normalnom tlaku, prema izlazu crpke.
Ovaj tip crpke je vrlo pogodan za transport vina zbog toga što nema „razbijanja“ vina
koje štetno utječe na strukturu vina, arome u vinu i sl.

Sprave za pročišćavanje mošta i vina

22
 U svim fazama suvremene proizvodnje vina javlja se potreba za povremenim
pročišćavanjem mošta ili vina.

Kod mošta pročišćavanje se obavlja u manjim podrumima prirodnim taloženjem, a kod

velikih pogona pročišćavanje se ubrzava strojevima kao što su flotacijski uređaji, centrifuge,
filterpreše, rotacijski filtri ili se prirodno taloženje kombinira sa strojnim. U novije doba
uređaji za flotaciju primjenjuju se i u srednjim podrumima. Pomoću atmosferskog zraka,
kisika (O2) ili dušika ( N2 ) mutni se mošt zasićuje plinom koji čestice mutnoče nosi na
površinu s koje se odstranjuju, pa se na taj način mošt pročišćava.

Manji i srednji podrumi obvezno obavljaju pročišćavanje vina pomoću filtara prije
punjenja u boce. Današnje tržište traži da posebno bijela vina budu kristalno bistra, što je
prirodnim bistrenjem vrlo teško postići. Najčešće je potrebno obaviti i dvije filtracije, jednu
grublju i jednu finu neposredno pred punjenje vina u boce. Vina koja odležavaju više godina,
koja su potpuno provrela trebaju samo filtraciju prilikom punjenja u boce. Crna vina koja
stare po nekoliko godina u drvu i u kojih je završilo jabučno-mliječno vrenje pune se u boce i
bez filtracije.

Filtracijom se iz vina uklanjaju grublje i fine čestice mutnoče, na način da se vino

propušta bilo kroz filtrirajući (naplavni) sloj, ploče ili membrane. Filtar i materijal kroz koji
se filtrira ne smiju nepovoljno utjecati na aromu niti okus vina.

Postupak filtracije ima dugu povijest. Primjenjivali su ga Sumerci, Egipćani, Grci i

Rimljani propuštanjem vina kroz platnene vreće. Još se u našem stoljeću primjenjivao
holandski filter koji radi na istom principu. Danas razlikujemo četiri osnovne vrste ovih
sprava.

Naplavni pročistač

Služe za prvu uvjetno rečeno grubu filtraciju, a koriste se poglavito u većim podrumima.
Pročišćavanje vina vrši se kroz sloj infuzorijske zemlje, ili perlita, i celuloznih vlakana. Ovo
su prirodna neutralna sredstva koja se naplavljuju na mrežaste tanjure koji se postavljaju
vertikalno ili horizontalno ili na šupljikave vertikalno postavljene "svijeće". Infuzorijska
zemlja (diatomejska zemlja, kiselgur) proizvodi se od nataloženih skeleta silicijskih algi
posebnim postupkom. Prikladna je za finiju filtraciju, a perliti (mljevena zemlja vulkanskog

23
podrijetla) koristi se za grublju filtraciju, a često se i kombiniraju. Celulozna se vlakna koriste
za učvršćivanje filtracijskog sloja. Naplavljivanje se obavlja na početku filtracije kružnim
cirkuliranjem vina kojem je dodan naplavni materijal, a kada je postignut početni naplavni
sloj, počinje filtracija tijekom koje se nastavlja preko dozirne crpke filtera dodavanje u vinu
izmiješanog naplavnog materijala kako bi se filtracijski sloj održavao rahlim i propusnim.
Kada je filtracijski sloj zasićen mutnoćama vina, tlak naraste do dopuštene granice i protok se
vina smanjuje. Filter se tada prazni, naplavni sloj koji je polusuh skida se s tanjura i filter se
pere. Pranje se može obavljati ručno ili automatski. Količina upotrebljenoga naplavnog
materijala u jednom ciklusu je određena i ograničena i treba u tijeku rada biti kontrolirana.
Naplavni vinski filteri najčešće se koriste za filtraciju mladih sluzavih vina, zatim nakon
bistrenja, ili nakon hladne stabilizacije vina

Vakumski pročistač

Koristi za filtraciju taloga, ili mutnog mošta nakon prirodnog taloženja. Glavni dijelovi
ovog filtra su okretni bubanj preko kojeg je razapeta fina mrežica od nehrđajućeg čelika ili
čvrsta, porozna tkanina, zatim posuda u kojoj je djelomično uronjen bubanj, crpka za
stvaranje podtlaka, crpka za odvod filtrata, nož za skidanje površinskoga onečišćenog
naplavnog sloja i posude za pripremu naplavnog materijala i vode s miješalicom.

Gusti mošt ili talog koji se filtrira usisava se kroz naplavni sloj nanesen na bubanj u
kojem vlada podtlak, a koji se okreće djelomično uronjen u posudi s talogom. Tijekom
jednog okreta s površine bubnja skida se brisačem tanak sloj nanesenoga osušenog taloga i
naplavnog sloja. Kada je brisač (nož) skinuo cijeli naplavljen sloj, filtracija se prekida,
filtar pere i ponovno se naplavljuje i priprema za rad. Dobiveno tzv. filtervino bolje je
kvalitete nego isto vino dobiveno na filterprešama s platnima, pod uvjetom da se talog filtrira
dok je svjež. Utrošak naplavnog materijala (perlita) je visok, pa prilikom nabave treba s ovim
troškom kalkulirati. Kapacitet filtera određuje površina bubnja, a kreće se za manje i srednje
podrume od 2 do 5 m2.

Pločasti pročistači

Pločasti pročistači za vino Pločasti pročistači za vino sastoje se od postolja, okvira, filtra
ploča, filtar slojnica, vijka, manometra i crpke . Kod pločastog filtra okviri su izrađeni od
legure metala ili plastike, a između se postavljaju filtar ploče koje su od plastike, šuplje su i

24
služe kao dovodni i odvodni kanali za vino i učvršćuju filtar slojnice koje su bit filtra.
Pomoću vijka okviri se zajedno s filtar pločama pritežu na postolje. Pod tlakom koji stvara
crpka vino protječe kroz filtar. Crpka je postavljena između bačve, cisterne i filtra (najčešće
je ugrađena na filtar). Crpka je neophodna za pročišćavanje. Manometar pokazuje tlak koji
obično iznosi od 1 do 1,5 bara. Dimenzije okvira i ploča kod ovog filtra su različite, a upravo
o tim veličinama ovisi kapacitet filtra.

Slika 16 – pločasti pročistač

U početku pročišćavanja, kako vino ne bi poprimilo miris ploča, kroz filtar se propusti
voda zakiseljena limunskom kiselinom ili manja količina vina. Filtar slojnice za razliku od
drugih dijelova filtra su potrošni materijal i moraju se mijenjati nakon začepljenja
nečistoćama. Filtar slojnice s jedne strane su grube (hrapave), a s druge strane glatke. Filtar
slojnice (ploče) postavljaju se tako da gruba strana uvijek bude okrenuta prema dotoku
mutnog vina. Pročišćavanje je finije na manje poroznoj ploči, a intenzitet poroznosti označen
je brojevima ili slovima.

Membranski pročistači

Koriste se isključivo prilikom punjenja. Ovi su filtari primjenjivani u farmaceutskoj

industriji i tek su proteklih 20 godina ušli u vinske podrume. Filtracija se vrši kroz uloške
izradene od slojeva propilena i celuloze vrlo malih otvora, od 2 do 0,80 mikrometara za
predfiltraciju i 0,65 0,45 do 0,20 mikrometara (mikrona) za posljednji filtar ispred punjača,
tako da ne propuštaju ni kvasce ni bakterije. Kućišta ovih filtara mogu primiti od 1 do 12
uložaka (patrona). Za manje podrume dovoljni su oni s jednim uloškom, jer je njegova

25
filtrirajuća površina zahvaljujući plisiranom obliku velika. Cijena uloška je visoka, ali se
može uz regeneraciju koristiti za 100 do 200 hl vina (prema uputama proizvođača), ako je
prethodno vino pročišćeno na pločastom filteru. Zbog potpune sigurnosti membranski se
filteri moraju prije početka filtracije testirati na ispravnost. Mogućnost provjere ispravnosti
prednost je ovih filtara. Prilikom nabave filtara treba zatražiti upute o načinu testiranja
(Bubble-Point test metoda).

Slika 17 – membranski pročistač

Tangencijalni pročistač

Mikrofilteri su najnovije dostignuće filtracijske tehnike. Filtrirajuću površinu čini

membrana kroz koju vino ne struji okomito, već velikom brzinom i uz vrtloženje paralelno s
njom. Na taj se način čestice mutnoće ne talože na membrani, već ih vino u protoku sapire, a
čisto vino prolazi kroz nju i izlazi iz filtara. Vino koje nije prošlo kroz membranu ponovno se
vraća u kružni tok. Otvori na membrani su 0,20 mikrometara, pa zadržavaju koloidne čestice,
kvasce i bakterije. Membrana je u obliku sitnih cjevčica izrađenih od polipropilena. Kruženje

vina održava jedna manja crpka, dok dotok novog vina u kružni tok osigurava veća
crpka. Radni pritisak ide do 10 bara. Na kraju filtracije ostaje mutni koncentrat, koji čini 0,3
posto od vina koje je ušlo u postupak. Membrane treba mijenjati nakon nekoliko godina.
Cijena ovih filtera je za sada visoka, koriste se u velikim pogonima ili se njima obavlja
uslužna filtracija u manjim obiteljskim podrumima.

26
 Literatura
Tekst-
https://www.researchgate.net/publication/312095847_Prakticno_vinogradarstvo_i_vinarstvo#pf5f

https://repozitorij.vup.hr/islandora/object/vup%3A2182/datastream/FILE0/view

https://www.udruga-vvv-kaptol.hr/osnove-iz-vinogradarstva-i-podrumarstva.html

https://www.krizevci.net/vinograd/htm/pod_strojevi_i_naprave_u_podrumu.html

Slike-

https://www.krizevci.net/vinograd/slike/stroj/tn_tijesak_sl01.jpg

https://www.krizevci.net/vinograd/slike/stroj/tijesak_sl1.jpg

https://encryptedtbn0.gstatic.com/images?q=tbn
%3AANd9GcTRtNDSyq7xdNjnQzga6j16C0lRRI8u8L8Q46gTKz__ynqCikn2&usqp=CAU

https://docplayer.it/docs-images/92/109702568/images/34-0.jpg

https://www.kokot-agro.hr/wp-content/uploads/2017/03/t250.jpg

https://lh3.googleusercontent.com/proxy/3-2-qFi7Fq4eNHdErCrip1_EwT-1BKW_8k5M0DBBH7rm-
SoNVkWklG25xEZpGhWTNrQRb155jBYuF3lsIcm_VGmzKJ1T0sc3rb8d7bkwWxzFc4Xel_tPna7sGkr6rjQ
0P1T1RO6d7ewFgk6_TMRBjTxKlZfN_EdI_Q

27
https://www.kokot-agro.hr/wp-content/uploads/2017/04/plocasti-filter-20-21.jpg

28