Phralipen

Operativni programi za nac. manjine

BROJ 04 / GODINA I. / PROSINAC 2017.

Phralipen Događanja iz županija
UNESCO: Međukulturalni dijalog

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 04 / PROSINAC 2017. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA I.
www.phralipen.hr

SAVJETI

Pravo
na rad
osoba s
invaliditetom

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

TEMA BROJA

Svjetski dan
romskog jezika
KULTURA

Predavanje:
“Jezik Roma u govoru i pismu”

INTERVJU

Ansambl Odjila:
“Umjetnički rad ne može biti odvojen od života”

STUDIJSKO PUTOVANJE
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Makedonija
Phralipen

“KALI SARA”

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"

www.kalisara.hr
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nakladnik / Publisher:

SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sadržaj
"KALI SARA"

Za nakladnika / For the publisher:

Uvodna riječ:
Suzana Krčmar Branko Petrović, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine
Osječko-baranjske županije 3
Urednici / Editors:

Emir Grbić, Maja Grubišić, Ivana Karamarko,

Selma Pezerović, Andrea Šimek
Redakcija / Redaction:
Emir Grbić, Maja Grubišić, Ivana Karamarko,
Selma Pezerović, Andrea Šimek
Tema broja:
Svjetski dan romskog jezika:
U HAZU održano središnje obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika 4
Međunarodni simpozij: “Romski jezik i kultura u emigraciji krajem 20. stoljeća” 9
U MSU-u proslavljeno 10 godina rada SRRH “KALI SARA” 13

Suradnici / Associates:
Studijsko putovanje:
Branko Petrović, Branko Đurđević, Mario Balog,
Čedo Todorović, Robert Radić, Ratko Lukić, Stevo Makedonija 18
Gjurdjević, Željko Oršoš, Ivan Balog, Matjaš Oršuš,
Marko Oršuš, Vjeran Balog, Marko Balog, Daliver
Oršuš, Josip Ignac, Josip Petrović, Eduard Oršoš,
Adam Oršoš, Damir Oršoš, Zlatko Bogdan, Ivica
Intervju:
Bogdan, Marijan Bogdan, Sadik Krasnić, Armend Ansambl Odjila “Umjetnički rad ne može biti odvojen od života” 24
Mutiši, Ibrahim Punušković, Veli Huseini, Franjo
Horvat, Stanoje Nikolić
Događanja iz županija:
Prijevod na romski jezik / Rromani chib:
Grad Zagreb 34
Ljatif Demir
Bjelovarsko-bilogorska županija 35
Prijevod na jezik Roma Bajaša - bajaškorumn- Istarska županija 36
jski dijalekt / Language of the Bayash Roma
- bayash-romanian dialect: Međimurska županija 37
Elvis Kralj, Petar Radosavljević Koprivničko-križevačka županija 37

Prijevod na engleski jezik / English translation: Kultura:

Barbara Tartaglia Roca Gypsy Philharmonic Orchestra: Romska večer u crnom smokingu 42
Ana Apsaradha: Nemoguće je ostati ravnodušan na romsku glazbu 43
Naslovnica / Cover:

Svjetski dan romskog jezika, ansambl

Apsaradha, MSU 2017. Aktualno:
Okrugli stol: “Najnoviji trendovi u području suzbijanja trgovanja ljudima” 31
Grafički urednik / Art director:
Konferencija: “Prakse i metode u borbi protiv rasizma i ksenofobije” 32
Mladen Grubišić
Predavanje: “Jezik Roma u govoru i pismu” 39
Grafička priprema i tisak / Design & Print: Promocija portala i časopisa Phralipen 46
Archetype, Zagreb Inicijativa za obilježavanje mjesta stradanja Roma s područja Međimurja 50
UNESCO: “Međukulturalni i međureligijski dijalog” 51
Naklada / Print edition:
Predstavljena knjiga “Europski sustav zaštite prava manjina” 55
1000 primjeraka
Edukacijski program: Osnove novinarstva u redakciji časopisa Phralipen 64
ISSN 1849-8256

Časopisa Phralipen tiska se uz financijsku

potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike
Savjeti:
Hrvatske i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Pravo na rad osoba s invaliditetom 44
"KALI SARA".

Kontakt / Contact:
Politika:
Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
75. sjednica Savjeta za nacionalne manjine 56
Braće Cvijića 7, 10 000 Zagreb
Tel. /fax: 01/8887 673, Mob: 095 8265 806
Obilježavanje 15 godina UZPNM-a: Manjinska prava nisu dodatna prava 60
E-mail: redakcija@phralipen.hr
www.kalisara.hr Podmirenje dijela troškova potrebnih za legalizaciju u romskim naseljima 62
www.phralipen.hr Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma 63

BROJ 04 / GODINA 2015.

GODINA 2017.
 TEMA BROJA
SADRŽAJ

BROJ 04

Branko Petrović: Romi
Osječko–baranjske županije
Crkvene knjige sela Bolman iz
1735. godine prvi su pisani doku-
menti u kojima se spominju Romi
u Osječko-baranjskoj županiji:
Nikolići, Jovanovići, Gojkovići,
Petrovići i drugi, a spominju se kao
vrsni majstori koritari, korpari, tr-
govci i slično.
Prema zadnjem popisu stanov-
ništva u Osječko-baranjskoj župa-
niji živi 1 874 Roma, iako je, po na-
šim procjenama, broj Roma sigurno
veći. Prema dostupnim podacima,
do 1996. godine broj Roma iznosio
je oko 5 000. Taj broj se do danas
drastično smanjio jer su Romi na-
pustili svoja ognjišta u potrazi ‘tr-
buhom za kruhom’ i boljim životnim
uvjetima. Romi danas žive gotovo u
svim mjestima Osječko-baranjske
županije, a najviše ih ima u Dardi,
Belom Manastiru, Belišću, Bolmanu,
Torjancima, Popovcu i Kneževim
Vinogradima. Govore jezikom Roma
Bajaša (95%) te Romani chibom (5%).
Problemi s kojima se susreću
Romi u ovoj županiji jednaki su pro-
blemima Roma iz drugih županija u
Hrvatskoj, a vezani su uz obrazova-
nje, zapošljavanje, stambeno zbrinja-
vanje i zdravstvenu zaštitu. Često se
čuje izjava da su Romi neradnici, ali
na primjeru Roma iz naše županije
vidljivo je da ta tvrdnja nije istinita.
Prije Domovinskog rata svi su rad-
no sposobni Romi bili zaposleni i od
svog rada zbrinjavali su svoje obite-
lji. Nažalost, danas situacija nije do-
bra jer većina radno sposobnih Roma
nije zaposlena, osim na povremenim
javnim radovima. Zbog toga obitelji
jedva spajaju ‘kraj s krajem’, a mladi
Romi, u velikom broju, odlaze u ino-
zemstvo.
Svakodnevne probleme Romi
Osječko-baranjske županije rješa-
vaju, u određenoj mjeri, uz pomoć
Vijeća romske nacionalne manjine
na razini županije, gradova i udru-
ga. S ciljem redefiniranja prioriteta
i usklađivanja s uočenim potrebama
vezanim uz socijalno uključivanje
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
3
Roma na svim razinama - lokalnoj,
područnoj, nacionalnoj i europskoj,
Vijeće romske nacionalne manjine
Osječko-baranjske županije aktivno
se uključilo u realizaciju Akcijskog
plana 2013 – 2015. te Nacionalne
strategije 2013 – 2020.
Iako smo dio već spomenute stra-
tegije koja ima namjeru riješiti pro-
bleme Roma u Hrvatskoj, pa tako i u
našoj županiji, vidljivo je da je malo
toga realizirano. Možda je uzrok
tome bila loša komunikacija između
županija i centra. Ono što se u me-
đuvremenu promijenilo i što nas do-
datno motivira da i dalje ustrajemo u
rješavanju problema romske zajed-
nice je pomoć koju nam pruža Savez
Roma u Republici Hrvatskoj ‘KALI
SARA’ i saborski zastupnik Veljko
Kajtazi. Konačno je uspostavljena
dobra komunikacija, a što je već vid-
ljivo u nekim realiziranim projekti-
ma koji imaju jasno naznačene nosi-
telje, mjere i rokove provedbe te osi-
gurana financijska sredstva i koji su
uključili romsku nacionalnu manjinu
u kulturni i društveni život.
Izuzetna mi je čast i zadovljsto što
sam u svom trećem mandatu pred-
sjednika Vijeća romske nacionalne
manjine Osječko-baranske župani-
je dobio povjerenje članova Vijeća i
Roma naše županije da ih i nadalje
vodim te im pomažem u ostvarivanju
njihovih prava koja će im omogućiti
bolji i sretniji život. U našem radu
primjećujem velike promjene u kva-
liteti koje su postignute djelovanjem
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj
‘KALI SARA’ i odličnom suradnjom
sa saborskim zastupnikom Veljkom
Kajtazijem. Nizak socijalni status i
siromaštvo Roma na ovim prosto-
rima pokazuju da je pred nama još
puno posla, ali ga sa zadovoljstvom
prihvaćamo uvjereni u stvaranje bo-
ljih životnih uvjeta za Rome.
Branko Petrović,
predsjednik Vijeća romske nacio-
nalne manjine Osječko-baranjske
županije
GODINA 2017.
 KULTURA
DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA

4
U Hrvatskoj
akademiji znanosti
i umjetnosti
održano središnje
obilježavanje
Svjetskog dana
romskog jezika
U palači Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti 3. studenog održano je
središnje obilježavanje Svjetskog dana
romskog jezika u organizaciji Saveza
Roma u Republici Hrvatskoj "KALI
SARA" koji je ujedno proslavio i svoju
desetu godišnjicu.

BROJ 04
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2017.
6
"Danas u svijetu prepoznajemo više od 7000 različitih
jezika, a dio te bogate lingvističke raznolikosti je
i romski jezik koji za Rome postaje njihova jedina
domovina." - Gordan Jandroković, predsjednik
Hrvatskog sabora

Piše: Marijan Lipovac
Foto: SRRH "KALI SARA"
Na obilježavanju Svjetskog dana rom-
skog jezika bio je i predsjednik Hrvat-
skog sabora Gordan Jandroković
koji je izrazio zadovoljstvo što se ovaj
važan dan za romsku zajednicu obilje-
žava, već treći put, u Hrvatskoj akade-
miji znanosti i umjetnosti – krovnoj
znanstvenoj i intelektualnoj instituciji
u Hrvatskoj, koja više od stoljeća i pol
čuva i njeguje hrvatski kulturni i naci-
onalni identitet, budući da je upravo
jezik jedna od najvažnijih sastavnica
identiteta jednog naroda. Podsjetio je
da se Romi u Hrvatskoj prvi put spo-
minju 1362., u jednom trgovačkom
spisu iz Dubrovnika. "Danas u svijetu
prepoznajemo više od 7000 različi-
tih jezika, a dio te bogate lingvističke
raznolikosti je i romski jezik koji za
Rome postaje njihova jedina domovi-
na", rekao je Jandroković. Podsjetio
je da je Hrvatski sabor 2012., kao prvi
među svjetskim parlamentima, pro-
glasio 5. studenog Danom romskog
jezika, što je 2015. priznao i UNESCO.
"Svojom potporom Hrvatski sabor je
na najbolji način pokazao svoju ulogu
u promicanju i zaštiti prava nacional-
nih manjina. Dao je primjer i ostalim
parlamentima da podrže ovaj važan
datum za romski narod", poručio je
Jandroković, dodavši da romski jezik
kao dio UNESCO-ovog nasljeđa ima
svoju ulogu u očuvanju i promociji
svjetske civilizacije i kulture te služi
kao izvor obogaćivanja "naše zajednič-
ke hrvatske, europske i svjetske bašti-
ne". Prema Jandrokovićevim riječima,
obilježavanje Svjetskog dana romskog
jezika mora biti trajni poticaj za nje-
gova daljnja znanstvena istraživanja,
kodifikaciju i standardizaciju. Podsje-
tio je da zaštita i promicanje jednako-
sti spadaju u najviše ustavne vrednote
Hrvatske koja ima obvezu unapređiva-
nja postojeće razine zaštite prava na-
cionalnih manjina, u duhu tolerancije
i pluralizma te uvažavanja raznoliko-
sti na kulturnom i društvenom planu.
"Prepoznavajući doprinos nacionalnih
manjina razvoju hrvatskog društva,
naša trajna obveza je stoga nastavi-
ti raditi na zaštiti prava nacionalnih
manjina u suradnji s njihovim pred-
stavnicima i saborskim zastupnicima.
Pritom se odgoj i obrazovanje na jezi-
ku i pismu nacionalnih manjina mo-
raju nastaviti provoditi uz dosljednu
primjenu hrvatskih zakona. Pripadnici
romske zajednice stoljećima smatraju
Hrvatsku svojom domovinom i sto-
ga svi zajedno moramo na sustavan,

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

"Hrvatska akademija je čuvar nacionalnog identiteta, ali ne samo 7

većinskog naroda, nego i svih drugih koji s njim čine cjelinu, a Romi
već sedam stoljeća žive u Hrvatskoj i opstali su unatoč nedaćama
kao jedna od najstarijih autohtonih nacionalnih manjina." -
Akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU-a

konkretan i trajan način što više po-
moći pripadnicima romske manjine u
Hrvatskoj, prije svega u poboljšanju
uvjeta života, njihovom uključivanju u
društveni život i procese odlučivanja
u lokalnoj i široj zajednici te u poti-
canju na preuzimanje aktivne uloge u
promjeni svog položaja u društvu, a da
pritom ne izgube vlastiti identitet, kul-
turu i tradiciju.
Istodobno, kao društvo moramo još
više raditi na promjeni stava ostalih
građana prema romskoj manjini pro-
mičući načela nediskriminacije. Jed-
naki pristup obrazovanju, kulturi i
znanosti jedino je rješenje za bolju in-
tegraciju romske zajednice u hrvatsko
društvo.
To znači trajno promicati što veću
uključenost romske djece u sustav ob-
razovanja od predškolskog odgoja do
visokog obrazovanja bez obrazovne
segregacije", poručio je Jandroković.
Potpredsjednik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti akademik Jak-
ša Barbić kazao je da je HAZU već
treću godinu domaćin obilježavanja
Svjetskog dana romskog jezika jer to
proizlazi iz poslanja Akademije. "Hr-
vatska akademija je čuvar nacional-
nog identiteta, ali ne samo većinskog
naroda, nego i svih drugih koji s njim
čine jednu cjelinu, a Romi već sedam
stoljeća žive u Hrvatskoj i opstali su
unatoč nedaćama kao jedna od najsta-
rijih autohtonih nacionalnih manjina.
Romi su integrirani u hrvatsko druš-
tvo jer žive po cijeloj Hrvatskoj. Riječ
je o životu, a ne o suživotu", rekao je
akademik Barbić. Poručio je da HAZU
brine o najvišim vrijednostima druš-
tva u koja spadaju i jednakost i rav-
nopravnost te se zalaže za izgradnju
modernog društva u kojem zalaganje
za navedene vrijednosti ne proizlazi iz
Ustava i zakona, nego iz osobnog uvje-
renja.
Ministrica za demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku Nada Mur-
ganić kao izaslanica premijera Andre-
ja Plenkovića izrazila je potporu Vlade
rješavanju problema romske zajedni-
ce, posebno ublažavanju teških soci-
jalnih prilika života njenih pripadnika
koji imaju nisku stopu zaposlenosti.
"Romska zajednica će opstati jedino
ako se bude obrazovala i zapošljavala
jer samo tako će Romi biti ravnopravni
građani ove države", kazala je Murga-
nić. Izaslanica predsjednice Republike
Renata Margaretić Urlić pohvalila
je suradnju zastupnika nacionalnih

GODINA 2017.
 TEMA BROJA

8
"Romska zajednica će opstati jedino ako se bude obrazovala
i zapošljavala jer samo tako će Romi moći biti ravnopravni
građani ove države." - Nada Murganić, ministrica za
demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, izaslanica
premijera Andreja Plenkovića

manjina s Vladom kao njenih partne-
ra u parlamentarnoj većini i istaknula
važnost obrazovanja Roma sve do naj-
viših akademskih stupnjeva. Gradona-
čelnik Grada Zagreba Milan Bandić
podsjetio je na deset godina suradnje
Grada Zagreba sa Savezom Roma u
Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
"Budite ponosni na svoje korijene, na
svoje porijeklo, ali i na svoju Republiku
Hrvatsku", poručio je Bandić Romima.
Saborski zastupnik za romsku naci-
onalnu manjinu Veljko Kajtazi pod-
sjetio je da je obilježavanje Svjetskog
dana romskog jezika započelo upravo
u Hrvatskoj 2008. kada je objavljen
prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-rom-
ski rječnik kojem je on bio autor. Po-
ručio je da je rješavanje romskih pro-
blema dvosmjerni proces, pojasnivši
da se Romi trebaju jače uključiti u
politički i društveni život i upoznati
se s funkcioniranjem sustava. "Ulazak
Roma u institucije za vrijeme njihovih
praznika samo je simbolični čin. Romi
moraju ući u institucije, posebno na
lokalnim razinama koje često nisu ko-
ordinirane s nacionalnom razinom",
rekao je Kajtazi. Poručio je da u idućih
deset godina očekuje da pomake osje-
te najsiromašniji pripadnici romske
zajednice, što se odnosi na legalizaciju
romskih naselja i rješavanje osnovnih
infrastrukturnih problema. Najavio je
da će se 2018. navršiti tisuću godina
od početka iseljavanja Roma iz Indije.
Skup je pozdravio i predsjednik Među-
narodne romske unije Normund Ru-
devičs koji je zahvalio Hrvatskoj što
je prva u svijetu priznala romski jezik
kao jedan od službenih manjinskih je-
zika. Podsjetio je da su Romi svoj jezik
sačuvali tako što su ga stoljećima pre-
nosili usmeno, za razliku od primjeri-
ce Židova, i istaknuo da se svijet danas
treba upoznati i s romskom filozofi-
jom, dok bi na svjetskoj razini trebalo
donijeti ustav romskog naroda.
Profesor romskog jezika na Odsjeku
za indologiju i dalekoistočne studije
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu dr. sc. Ljatif Demir iznio
je podatke prema kojima danas ima od
šest do osam milijuna govornika rom-
skog jezika, od kojih 60 posto živi u
zemljama jugoistočne Europe.
"Romski jezik čuje se na prostoru od
Izmira do Helsinkija. Romi iz Pertha u
Australiji i iz Ciudad Mexica imaju 80
posto jezične kompatibilnosti, dok u
nekim državama nema kompatibilno-
sti između dva susjedna mjesta", rekao
je Demir.

BROJ 04

Međunarodni simpozij:
"Romski jezik
i kultura u emigraciji
krajem 20. stoljeća"
International Symposium:
"Romani language and culture in exile
in the late 20th century"/
Maškarthemutno arakhipen:
"I romani čhib thaj kultura ani emigracia
ano agor e XX-ne šeliberšipaskoro"
Piše: Phralipen
Foto: SRRH "KALI SARA"
Ovogodišnji Svjetski dan romskog je-
zika obilježen je nizom dešavanja na
različitim lokacijama. Nakon središ-
nje svečanosti na Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti te završne u Mu-
zeju suvremene umjetnosti, održan je
Međunarodni znanstveni simpozij na
temu romskog jezika i kulture u emi-
graciji s naglaskom na položaj Roma s
Kosova koji žive u Republici Hrvatskoj.
Simpozij se održao nakon središnje
manifestacije na HAZU-u 3. studenog
u Hotelu "I" te nastavno 4. studenog
na istoj lokaciji praćen raspravama i
završnim zaključcima. Simpoziju su
prisustovali izlagači iz Njemačke De-
jan Kajtazi i novinar i aktivist Đavit
Beriša, iz Francuske predsjednik or-
ganizacije  Ternikano Berno  Brahim
Musić, s Kosova novinar Daut Qua-
langji, iz Srbije ispred Kancelarije za
ljudska i manjinska prava  Dragoljub
Acković i novinarka Una Beriša te
ispred Romske međunarodne unije
gospodin Normunds Rudevičs i gos-
podin Stanislaw Stankiewicz. Skup
su pratili i predstavnici veleposlan-
stava i međunarodnih organizacija.
Romi s područja Kosova su u velikom
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
This year’s International Romani Lan-
guage Day has been marked by a series
of events at different locations. After
the central celebration at the Croatian
Academy of Sciences and Arts and the
final one in the Museum of Contempo-
rary Art, International Symposium on
Romani language and culture in exile
was held, focusing on the position of
the Roma from Kosovo living in the
Republic of Croatia.
The Symposium was held after the
central event at the Croatian Academy
of Sciences and Arts at Hotel "I" on 3
– 4 November, followed by discussions
and final conclusions. The Symposium
was attended by lecturers Dejan Kaj-
taz and journalist and activist Đavit
Beriša from Germany, Brahim Mu-
sić, President of the Ternikano Berno
Association from France, journalist
Daut Qualangji from Kosovo, Dra-
goljub Backović on behalf of the Office
for Human and Minority Rights and
journalist Una Beriša from Serbia, and
Normunds Rudevičs and Stanisław
Stankiewicz on behalf of the Interna-
tional Romani Union. The Symposium
was attended by representatives of
embassies and international organi-
zations. A large number of Roma from
the area of Kosovo have immigrated
9
Akale beršeskoro Sathemesko dive e
romane čhibakoro ikerdo si ane pob-
uter averikane lokacie. Palo ikeripe e
maškarutne manifestaciako ani Kroa-
ciakiri akademia vašo sadžanipe thaj
arto thaj i agoripaskiri ano Muzeum e
nevevaxtikane artipaskoro, ikerdi si
thaj o Maškarthemutno arakhipe ki
tema: I romani čhib thaj kultura ani em-
igracia akcentosa ki situacia e Romen-
giri katar i Kosova save dživdinen ani
Republika Hrvatska.
O arakhipen sas ikerdo pali manifesta-
cia ko HAZU ano 3-to novembro ano
Hotelo I thaj sas kerdi ano 4 novem-
bro ki jekh lokacia e dende vakeripan-
ca thaj phandle lavenca. Ko arakhipen
lele than vakerutne katar Germania
Dean Kajtazi thaj o žurnalisti thaj ak-
tivisti Džavit Beriša, katar Francia o
prezidento e organizaciako Ternikano
Berno Brahim Musić, a katar Kosova
o žurnalisto Daut Qulandjiu, katar Sr-
bia anglo Ofiso vaše manušikane thaj
minoritetenge čačipena o Dragoljub
Acković thaj i žurnalisti Una Beriša, a
angli Romani internacionalno unia o
raja Normunds Rudevics thaj Stanis-
law Stankiewicz. O arakhipen dikhle
thaj prezententia katar ambasade thaj
internacionalnikane organizacie.
GODINA 2017.
 TEMA BROJA
10
Romi s područja Kosova su emigrirali u
brojne zapadnoeuropske i treće države.
Mnogi od njih još uvijek nemaju rješena
statusna pitanja i povrat imovine.
broju emigrirali u brojne zapadno-
europske i treće države. Mnogi od njih
još uvijek nemaju rješena statusna pi-
tanja i povrat imovine. Po završetku
skupa prisutni su donijeli određene
zaključke i ideje po kojima će djelovati
u narednom razdoblju. Uoči simpozija
predsjednica Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA" Suzana Krč-
mar i saborski zastupnik Veljko Kaj-
tazi poklonili su laptope Martini Or-
šuš, učenici Medicinske škole i Enisu
Horvatu, studentu na Zdravstvenom
veleučilištu za izniman uspjeh u ško-
lovanju.
BROJ 04
to western and eastern European co-
untries due to the conflict. Many of
them still do not have their status of
residence and property solved. Finally
certain conclusions and ideas were
adopted which would serve as guideli-
nes for the future actions. Ahead of a
Symposium, President of the Croatian
Romani Union in the Republic of Croa-
tia "KALI SARA", Suzana Krčmar and
Veljko Kajtazi, MP donated laptops to
Martina Oršuš, Medical High Scho-
ol student and Enis Horvat, a student
at the University of Applied Health
Sciences for outstanding success in
schooling.
E Roma katar Kosova kana sas maripe
našle ano baro genj ane but uprune
europakere thema thaj ane trinto the-
ma. But lendar nanaj len čhinavde sta-
tusikane pučipena thaj iranipe e isi-
paskoro. Palo agordipe e khedipaskoro
e džene ande phandle lava thaj idee sar
ka keren buti ano avutno vaxt. Anglo ar-
akhipe i prezidenti e uniakiri e Romen-
giri ani Republika Hrvatska "Kali Sara:
i Suzana Krčmar thaj o deputato Veljko
Kajtazi dende lap topia e Martinake
Oršuš katar i medicinakiri škola thaj
e Eniseske Horvat katar i Sastipakiri
fakulteta vašo dendo baro baxtagor ano
sikljovipe.

Zaključci Međunarodnog znanstve-
nog skupa "Romski jezik i kultura u
emigraciji krajem 20. stoljeća"
1. Da se romski jezik sačuva od gu-
bljenja kroz formiranje institucija
s ciljem njegovog izjednačavanja s
drugim priznatim manjinskim jezi-
cima i njegovog uvođenja u nastavu,
2. Da se sve države u Europi i romske
organizacije uputi na priznavanje i
obilježavanje Svjetskog dana rom-
skog jezika od strane UNESCO-a s
ciljem očuvanja romskog jezika kao
dijela svjetske nematerijalne kul-
turne baštine,
3. Da Organizacijski odbor Svjetskog
dana romskog jezika u Zagrebu
proslijedi upit Međunarodnoj rom-
skoj uniji (IRU) o razrješavanju
Komisije za pitanja standardizaci-
je romskog jezika formirane 1990.
godine u Varšavi te da u što kraćem
roku formira novu stručnu komisiju
sastavljenu od jezikoslovaca i pisa-
ca Roma iz Europe koja će brinuti
o normiranju i kodifikaciji romskog
jezika,
4. Da se formira povjerenstvo o po-
vijesnom značaju romskih pisaca
i jezikoslovaca i da se zaslužnima
postave kulturni povijesni spome-
nici te da se pokrenu inicijative o
imenovanju trgova i ulica po imeni-
ma značajnih romskih književnika i
jezikoslovaca.
5. Organizacijski odbor Svjetskog
dana romskog jezika u Zagrebu
daje podršku reaktiviranju IRWA-e
(Međunarodne romske asocijacije
pisaca).
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Po završetku Međunarodnog simpozija
prisutni su donijeli određene zaključke
i ideje po kojima će djelovati
u narednom razdoblju.
Conclusions of the International
scientific gathering "The language
and culture of the Roma in emigra-
tion at the end of the 20th Century"
1. The Roma language should be pre-
served through formation of insti-
tutions with the goal of its equation
in position with other recognized
minority languages and their intro-
duction to the teaching processes.
2. To adress the issue of recognition
and marking of the World Day of
Romani language to all European
countries and organisations of the
Roma people with the goal of pres-
ervation of the Roma language as a
part of world non-material cultural
heritage.
3. To organizational committee of the
World Day of Romani language to
adress the question of the disso-
lution of the Commision for the
questions of standardization the
Roma language formed in 1990. in
Warsaw to the International Rom-
ani Union (IRU) and an initiative
to form a new expert commission
composed of Roma linguists and
writers from Europe that will lead
the process of normization and cod-
ification of the Roma language.
4. To have a Committee formed that
would deal with the historical sig-
inificance of the Roma writers and
linguists and their commemorance
through installement of cultural
and historical monuments as well
as naming streets and city squares
in their name.
5. The organizational committee of
the World Day of Romani language
gives the support for the IRWA (In-
ternational Roma Writers Associa-
tion) to be reactivated.
11
Phandle lava Maškarthemutno sa-
džanipasko dive: "I romani čhib thaj
kultura ani emigracia"
1. I romani čhib te ovel arakhli katar
o našalipe kodolesa so ka oven
formirime institucie resarinasa te
ovel arakhlo lengo jekhajekhipe e
aver angigarde minoritetenge čhi-
benca thaj leske širdesa ano sika-
vdipe.
2. Te ovel bičhaldo sa e themenge ani
Europa thaj e romane organiza-
cienge te ovel angigardo thaj fes-
time o Sathemesko dive e romane
čhibako katar i rig UNESKO-sko e
resarinasa te ovel arakhli i romani
čhib sar kotor e sathemeske bimate-
rialnikane kulturake kustikipasko.
3. E organizaciako komiteto e Sath-
emeske divesko e romane čhiba-
ko katar o Zagrebo te rodel katar
o IRU te ovel čhinavdi i purani
buti e Komisiako vaše pučipa e
standardizaciako e romane čhi-
bako formirime ani Varšava ano
1990. thaj ano xarno roko te ovel
formirime nevi ekspertikani komi-
sia kerdi katar e lingvistia thaj le-
khutne Roma katar Europa save so
ka keren butik o normiripe thaj kod-
ifikacia e romane čhibako.
4. Te ovel formirime i komisia vašo
historiako džanlipe e romane le-
khutnenge thaj lingvistonge thaj e
bare manušenge te oven kerde kul-
turake historiake lipardipa thaj te
ovel kerdi iniciativa te oven dende
lenge anava e ploštadonge thaj e vu-
licenge ane thema.
5. E organizaciako komiteto e Sath-
emesko divesko e romane čhibako
del dendo dumo e reaktiviripaske e
IRWA-ko (Maškarthemutni romani
asociaciacia e lekhutnengi).
GODINA 2017.
 TEMA BROJA

12

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

U Muzeju suvremene 13

umjetnosti proslavljeno
10 godina rada
SRRH "KALI SARA"
Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" nastoji integrirati
Rome u sva društvena zbivanja, prvenstveno pomoću obrazovanja
i usavršavanja. Istovremeno ih potiče da sudjeluju i u političkom
životu svojih lokalnih zajednica, uz približavanje romske kulture i
tradicije većinskoj zajednici.

GODINA 2017.
 TEMA BROJA

14

Piše: Phralipen
Foto: SRRH "KALI SARA"

U Muzeju suvremene umjetnosti je

završnom svečanošću, 5. studenog,
okončano obilježavanje ovogodišnjeg
Svjetskog dana romskog jezika. Nakon
središnjeg događaja u Hrvatskoj aka-
demiji znanosti i umjetnosti, u Muzeju
su prisutni imali priliku uživati u rom-
skim skladbama u izvedbi Jazz orke-
stra Hrvatske radiotelevizije i pjevači-
ce Adrijane Baković te u orijentalnom
plesnu skupine Apsaradha.
Prije zabavnog programa publika je
pogledala dokumentarni film "KALI
SARA - prvih deset godina" redatelja
Jakova Sedlara koji živopisno opisuje
prvo desetljeće rada Saveza Roma u
Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
"Ovaj film je pokazao da jedan čovjek

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
radi razliku. Neka živi vječni optimi-
stični duh romskog naroda i neka živi
naša zajednička domovina Hrvatska",
izjavio je redatelj Sedlar.
Temelje djelovanja Saveza postavio je
Veljko Kajtazi, koji je radeći s romskom
djecom i mladima, kao trener i mentor
u romskom Karate klubu Shiro, uočio
potrebu za općim obrazovanjem, ali i
veliku potrebu za učenjem romskog
jezika kao materinjeg jezika u govoru
i pismu. Kako bi se planski i s ozbilj-
nošću pristupilo edukaciji, 2007. godi-
ne osnovana je Udruga za promicanje
obrazovanja Roma u Republici Hrvat-
skoj "KALI SARA", koja je pokrenula
projekt obilježavanja Svjetskog dana
romskog jezika. Broj članova Udruge
se povećavao, kako pojedinačno, tako i
kroz članstvo predstavnika i predsjed-
15
nika županijskih, gradskih i općinskih
Vijeća romske nacionalne manjine. Na
njihovu inicijativu, Udruga za promi-
canje obrazovanja Roma "Kali Sara"
prerasla je u Savez Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA", a za pred-
sjednicu je izabrana Suzana Krčmar.
"Nailazili smo i nailazit ćemo na otpor,
ne samo većinske zajednice i instituci-
ja, nego i same romske zajednice čiji su
problemi tako veliki da je biti sustavan
i pronalaziti dugoročna rješenja nekad 
kontraproduktivno u smislu organizi-
ranja i okupljanja te stjecanja povjere-
nja. S druge strane da to nije urodilo
plodom, i da nemamo podršku naših
Roma i institucija, ne bi danas bili ov-
dje skupa. (...)  Danas nismo ovdje da
bismo govorili o tim problemima, nego
smo se danas okupili ovdje s našim
GODINA 2017.
GODINA 2017.
 TEMA BROJA

16

prijateljima da još jednom potvrdimo

da je KALI SARA tu, da je otvorena za
sve, da ćemo zajedno raditi još 10 godi-
na, da pokažemo romskoj zajednici tko
nas sve u tome podržava, da pokažemo
većinskoj zajednici i institucijama da
smo spremni i organizirani i da nismo
ono kakvima su nas godinama prikazi-
vali", dodala je predsjednica Krčmar.

Savez Roma u Republici Hrvatskoj

"KALI SARA", svake godine, povodom
obilježavanja Svjetskog dana romskog
jezika dodjeljuje nagradu za poseban
doprinos u radu s romskom zajedni-
com.

Tako su nagrade dodijeljene  Jeto-

nu Halitiju, potpredsjedniku Saveza
Roma u Republici Hrvatskoj "KALI
SARA" i predsjedniku Nadzornog od-
bora Saveza Roma, Oliveri Pozaić, du-
gogodišnjoj članici "KALI SARE", Đa-

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
vitu Beriši, dugogodišnjem romskom
aktivistu, priznatom novinaru u Nje-
mačkoj i višegodišnjem suradniku Sa-
veza Roma "KALI SARA", Maji Grubi-
šić, članici "KALI SARE",  Ramadanu
Kajtaziju, doktoru medicine i surad-
niku "KALI SARE", Marini Nekić, po-
moćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje,  Goranu Beusu-Ric-
hemberghu, saborskom zastupniku,
počasnom članu "KALI SARE",  Miri
Laci, pročelniku Ureda gradonačelni-
ka Grada Zagreba te Veljku Kajtaziju,
utemeljitelju "KALI SARE" i inicijato-
ru mnogih projekata.
Večer se nastavila kroz neformalno
druženje u prostorima Muzeja suvre-
mene umjetnosti.
17
"Nailazili smo i nailazit
ćemo na otpor, ne samo
većinske zajednice i
institucija, nego i same
romske zajednice čiji su
problem tako veliki da je
biti sustavan i pronalaziti
dugoročna rješenja ponekad
kontraproduktivno u
smislu organiziranja i
okupljanja te stjecanja
povjerenja. S druge strane
da to nije urodilo plodom, i
da nemamo podršku naših
Roma i institucija, ne bi
danas bili ovdje zajedno."
Suzana Krčmar,
predsjednica
SRRH "KALI SARA"
GODINA 2017.
 STUDIJSKO PUTOVANJE

18 Studijsko putovanje
članova Saveza
Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA":
MAKEDONIJA
8. - 12. listopada 2017.
Na studijskom putovanju u Makedoniji članovi Saveza Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" uspostavili su značajne
kontakte s kolegama iz Makedonije te dogovorili daljnju suradnju
na rješavanju problema i zajedničkih interesa romske zajednice
iz Hrvatske i Makedonije. Razvoj bilateralnih odnosa uključit će,
između ostalog, suradnju u organizaciji obilježavanja romskih
nacionalnih praznika – Svjetskog dana Roma, Svjetskog dana
romskog jezika te Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve
genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.

Piše: Ivana Karamarko
Foto: Emir Grbić
Članovi Saveza Roma u Republici Hr-
vatskoj "KALI SARA", njih ukupno
trideset dvoje, uputili su se na organi-
zirano studijsko putovanje u Makedo-
niju.
Po dolasku u Skopje članovi Saveza
krenuli su prema zgradi Parlamenta i
zgradi Vlade Republike Makedonije,
koje su smještene u centru grada.
U makedonskom parlamentu Sobranje
primio ih je predsjednik Parlamenta
gospodin Talat Xhaferi. Nakon razgo-
vora s gospodinom Xhaferijem, grupa
je razgledala prostorije parlamenta,
dvorane za sastanke, dvorane za me-
dijska snimanja i druge prostore.
U zgradi Vlade Republike Makedonije
članove "KALI SARE" dočekao je mi-
nistar za provođenje Nacionalne stra-
tegije za uključivanje Roma, gospodin
Samka Ibraimoski. Tijekom razgovo-
ra, članovi Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA" i saborski
zastupnik Veljko Kajtazi, čuli su o pro-
blemima Roma u Makedoniji koji su
slični problemima Roma u Hrvatskoj.
Iako je usvojena i formalno postoji Na-
cionalna strategija za Rome, s kojom
se nadaju da će riješiti mnoge proble-
me romske nacionalne manjine u Ma-
kedoniji, još uvijek se radi na unapri-
jeđenju položaja romske nacionalne
manjine u Makedoniji.
Nakon sastanka u Vladi Republike Ma-
kedonije uslijedio je obilazak romskog
naselja Šutka, najvećeg romskog nase-
lja u Makedniji i cijeloj regiji u kojem
živi četrdesetak tisuća Roma.
U naselju su mnogobrojne trgovine,
pekarnice, ambulanta, tržnica, džami-
ja te škola koju pohađaju mladi Romi,
ali i pripadnici većinskog naroda.
Drugi dan putovanja grupa je krenula
prema centru grada gdje su imali or-
ganizirani turistički obilazak s lokal-
nim vodičem. Skopje je glavni i najveći
grad Republike Makedonije koji se na-
lazi na strateški važnoj poziciji u sre-
dišnjem dijelu Balkanskog poluotoka,
nedaleko od glavne prometnice koja
vodi od Zapadne Europe preko Beo-
grada do Soluna u Grčkoj. Smješten
u uskoj dolini rijeke Vardar, koju za-
tvaraju planine Skopska Crna Gora na
sjeveru i Vodno na jugu, grad se svojim

BROJ 04
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

19

GODINA 2017.
 STUDIJSKO
TEMA BROJAPUTOVANJE

20

izduženim oblikom proteže gotovo 25

km u smjeru istok-zapad te 10 km u
smjeru sjever-jug.

Članovi Saveza obišli su utvrdu Kale,

Kameni most, Staru Čaršiju i Trg Ma-
kedonije s kipom Aleksandra Make-
donskog, te su posjetili kuću Majke
Terezije.

U razgledavanje Ohrida grupa je kre-

nula treći dan svoga boravka u Make-
doniji, nakon doručka. Ohrid je grad
na jugozapadu Republike Makedonije,
na sjeveroistočnoj obali Ohridskog je-
zera. Sjedište je općine Ohrid koja se
sastoji od grada Ohrida i još 28 sela
koji zajedno imaju oko 55 000 stanov-
nika.

Grad se prostire po Ohridskom polju,

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

21

Šuto Orizari, poznata pod nazivom Šutka, jedna

je od deset općina u Skopju i jedina općina u
Makedoniji gdje Romi čine većinu, a romski jezik je,
uz albanski i makedonski, službeni jezik.

U njoj je odrasla Esma Redžepova,

kraljiva romske glazbe.

a njegova povijesna jezgra nalazi se na Od 1980. godine grad Ohrid i Ohrid-

osamljenoj vapnenačkoj hridi, visokoj
792 m, koja poput rta ulazi u Ohridsko
jezero. Zbog takvog položaja grada
na hridi došlo je do slavenskog imena
Ohrid. Narod ga najčešće zove Orid.
sko jezero nalaze se na popisu UNES-
CO-ve Svjetske baštine kao spomenik
kulture i spomenik prirode. Samo 27
spomenika (7 u Europi) su istovreme-
no obuhvaćeni u obje liste.

GODINA 2017.
 STUDIJSKO
TEMA BROJAPUTOVANJE

22

BROJ 04
GLASILO GLASILO
ROMSKE ROMSKE
NACIONALNE
NACIONALNE
MANJINE MANJINE
U REPUBLICI
U REPUBLICI
HRVATSKOJ
HRVATSKOJ

23

GODINA 2017.
 INTERVJU
24
Ansambl Odjila:
Umjetnički rad ne može biti
odvojen od života
"Glazbeni romski jezik je univerzalan, on povezuje sve ljude širom
naše planete. Romska glazba u čovjeku budi arhetipske slike, nešto
što nam se događalo u prapočecima i tjera nas da idemo dalje, da
otkrijemo svoju osobnu priču."
Piše: Maja Grubišić
Foto: arhiva autora
Ansambl Odjila osnovan je 1983. go-
dine, a njegovo ime je složenica na-
stala od dviju romskih riječi – odji
što znači duša i djila što znači pje-
sma. To ime odražava značaj koji
za njih ima romska glazba – "glazba
duše". Oduševljavaju publiku diljem
svijeta svojim dojmljivim umjetnič-
kim izvedbama prepoznatljive tradi-
cijske glazbe romskih naroda Istoč-
ne Europe.Povodom koncerta koji su
održali 24. listopada 2017. godine u
Zagrebu, u KD "Vatroslav Lisinski",
razgovarali smo s pjevačicama an-
sambla, Sanjom Uzelac i Davorkom
Dašom Bosnić.
Već ste gostovali u Zagrebu. Kada
je to bilo?
Sanja: Jesmo, nastupali smo više
puta, ali to je bilo davno. Imamo zai-
sta prekrasne uspomene pa je i nama
samima čudno što je već toliko vre-
mena prošlo od posljednjeg koncerta
koji smo ovdje održali. S obzirom na
veliku zainteresiranost zagrebačke
publike za naš večerašnji koncert, vi-
dimo da smo im nedostajali kao što
su i oni nama. Sigurna sam da ćemo
se večeras ugodno podružiti.
Daša: Naše uspomene iz Zagreba ve-
zane su uz ljude s kojima smo ovdje
surađivali, na području Zagreba, ali i
Hrvatske općenito. Primjerice, naše
prvo gostovanje na televiziji bilo je u
televizijskoj emisiji koju je uređivala
Silvija Luks, a u kojoj se govorilo o
srpskoj glumici Ružici Sokić. Boga-
ta suradnja s Hrvatskom radiotele-
BROJ 04
Odjila Ensemble was founded in
1983. The word Odjila is a compound
of two words in the Romani langua-
ge: Odji meaning "soul" and djila me-
aning "song". That name reflects the-
ir concept of Romani music - "music
of the soul". Odjila has been thrilling
the audience around the world with
their impressive artistic performan-
ces of the recognizable traditional
music of the Roma people of Eastern
Europe.Singers of the ensemble, Sa-
nja Uzelac and Davorka Daša Bosnić,
gave us an interview on the occasion
of their concert held in Zagreb in the
"Vatroslav Lisinski" Concert Hall on
October 24, 2017.
You have already performed in
Zagreb. When was that?
Sanja: Yes, several times, but it was
a long time ago. We keep really be-
autiful memories, so we find it a bit
strange that it has been so long since
the last concert we held here. Given
the great interest that the Zagreb au-
dience takes in our concert tonight,
we believe they have missed us just
as we have missed them. I am sure
that we will have a nice time toget-
her tonight.
Daša: Our memories from Zagreb
are related to the people we worked
with here in the Zagreb area as well
as in Croatia in general. For example,
our first TV appearance was in a te-
levision show edited by Silvia Luks,
and it was about a Serbian actress
Ružica Sokić. Fruitful cooperation
with Croatian Radiotelevision conti-
nued and we recorded in Zagreb and
Dubrovnik and throughout Croatia.
Ansamblo Odjila sas fundirime ano
1983 berš, a lesko anav si kerdo ka-
tar e duj lava– odji so anel gindipa ko
(v)odji- vogi thaj djila (gila). Kodo-
va anav isi les džanipe vaši romani
muzika – "muzika vogesko". Odjila
ačhavel bilavengo e publika ani sasti
dunjaja peske artikane bašalipasa
thaj e tradiciake muzikasa e romane
selesko ani Disorigutni Europa. Ano
concerto savo so sas ikerdo 24 ok-
tombar 2017 berš ano Zagrebo, ano
KD "Vatroslav Lisinski", kerdjam lav
e gilavnenca e ansamblostar Sanja
Uzelac thaj Davorka Daša Bosnić.
Tumen senas ano Zagrebo. Kana
sas kodova?
Sanja: Va, amen samas pobter var,
numa kodova sas čirla. Isi amen but
lačhe liparipa thaj kodoleske amenge
korkorenge si bipatjavno so kodobor
vaxt nakhlo katar o paluno concerto
savo so amen ikerdjam akate. Ko-
doleske so sas baro interesipe e za-
grebeske publikako amare iratjutne
koncertoske, dikhas so mangle tea
vas thaj amen mangajm tea vas. Si-
gurno sem so ka ovel amenge šukar
erat.
Daša: Amare liparipe katar o Zagre-
bo sip handle e manušenca savenca
amen kerdjam buti ano Zagrebo thaj
ani Hrvatskaa generalnikane. Sar
missal amaro jekhto avipe ki televi-
zia sas ani televiziaki emisia savi so
kerdjas i Silvija Luks, a ani savi va-
kerdja thaj i srbiaki artutni Ružica
Sokić. Narvali kolaboracia e Hrvat-
skake radioteleviziasa geli dureder
thaj amen kerdjam rekordipe ano
Zagrebo thaj Dubrovnik thaj ki sasti
Hrvatska.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

25
The Romani musical language is
universal. It connects all people
around our planet. Romani
music evokes archetypal images,
something that happened to us
in the very origin of mankind
that moves and drives us
forward in order to discover our
"personal story".

GODINA 2017.
 INTERVJU
vizijom se nastavila, snimali smo u
26 Zagrebu i Dubrovniku te po cijeloj
Hrvatskoj.
Od samog početka vašeg glazbe-
nog djelovanja, vaš jedini izbor
bila je romska glazba. Ona vas
je povezala i s filmskom i kaza-
lišnom umjetnošću također rom-
ske tematike. Zašto ste odabrali
upravo romsku glazbu?
Daša: Ljubav prema glazbi te odabir
glazbenog izričaja je nešto individu-
alno, no ipak bih rekla da je glazbeni
romski jezik univerzalan, on povezu-
je sve ljude širom naše planete. Rom-
ska glazba u čovjeku budi arhetipske
slike, nešto što nam se događalo u
prapočecima te što nas pokreće i tje-
ra da idemo dalje, da otkrijemo svoju
"osobnu priču". Romska glazba naj-
prije nam otkrije dijelove nas samih,
a zatim isto to u nekome tko je pored
nas, u nekome tko nam se čini sasvim
drugačiji i tada shvatimo koliko smo
zapravo povezani. Mogla bih je uspo-
rediti s najčvršćim temeljima koji su
izgrađeni duboko u nama.
Sanja: Naš odabir romske glazbe kao
nečega s čime ćemo se baviti uopće
nije bio svjestan. Ona nas je dotakla
i ostala.
Daša: Svi mi iz Odjile pojedinačno
smo to osjetili i taj smo osjećaj njego-
vali, a tek je kasnije došao trenutak
kada smo se sreli. Nas dvije smo pje-
vale u istom Zboru, a onda je Sanja
jednog dana došla s informacijom da
dva dečka sviraju romsku glazbu i da
im se možemo pridružiti. Poslušale
smo unutarnji glas i tako je počelo
naše zajedničko druženje. Općenito
smo u životu sklone voditi se za tim
glasom koji nas je i večeras doveo u
Zagreb.
Razlikuje li se publika danas od
one nekada, kakvi su vaši dojmo-
vi s koncerata?
Daša: Glazba koju mi njegujemo oku-
plja ljude koji još uvijek čuvaju dušu,
koji njeguju emocije i spremni su
dopustiti da ih te emocije pokrenu.
Nekada je bilo lakše jer je podrška
medija bila veća pa je publika prije
samog dolaska na koncert već bila
pripremljena na ono što je očekuje,
BROJ 04
From the very beginning of your
musical performance, you have
played Romani music only. It re-
lated you also to Romani film and
theatre art. Why have you chosen
Romani music?
Daša: Love of music and the choice of
musical expression is an individual
issue, but I would say that the Roma-
ni musical language is universal. It
connects all people around our pla-
net. Romani music evokes archetypal
images, something that happened to
us in the very origin of mankind that
moves and drives us forward in or-
der to discover our "personal story".
Romani music first reveals the parts
of ourselves, and then it provokes
the same thing in someone sitting be-
side us, in someone who seems quite
different and then we finally realize
how much we are connected. I could
compare it to the strongest foundati-
ons built deep within us.
Sanja: Our choice to play Romani
music was not a conscious act at all.
It touched us and stayed.
Daša: All of us from Odjila felt it in-
dividually and we nourished that fee-
ling, only later time was right for us
to meet. The two of us were singing
in the same choir, and then Sanja
came up one day with information
that there were two guys playing Ro-
mani music and that we could join
them. We listened to our inner voice
and so our joint performance began.
In general, we tend to listen to that
inner voice in our lives, voice that
has brought us to Zagreb tonight.
Is there any difference between
the audience today and the au-
dience years ago, what are your
impressions after the concerts?
Daša: The music we nourish brings
together people who still preserve
their soul, who nurture emotions and
are willing to let these emotions go.
Sometimes it was easier because the
media's support was bigger so the
audience had already been prepared
for what was expected before the
concert itself, but even today, young
people react equally when they feel
it. Today, some accidentally wan-
der into our concert, but even they
cannot remain indifferent. They are
touched by our honesty on the sta-
Katar tumaro šird ko muzikako
butikeripe, tumaro jekhto alusa-
ripe sas i romani muzika. Voj
phandlja tumen e filmeske thaj
teatroske artosa savo sas roma-
ne tematikasa. Soske alusarden
majbut i romani muzika?
Daša: O kamipe premal i muzika si
alusaripe so avel thaj si individual-
nikano, numaj pale ka vakerav kaj
i muzikakiri romani čhib si univer-
zalnikani. Voj phandel sa e manušen
katar amari planeta. I romani muzika
ano manuš vazdel arhetipiake pictu-
re, vareso so amenge ulo ane amare
praširda thaj vazdel amen te džas
dureder, te putara amare "personal-
nikane paramisa". I romani muzika
majbut amenge putarel e kotora save
so si kotor amender, a palo adava
thaj vareso so si averesko so si uazal
amende, ano nekaste so amen kerel
averčhando thaj tadani amen haća-
ras kobor sam jekh jekhesa phandle.
Kodova šaj te komparirinav e majzu-
rale temelonca save so si kerde xor
ano amende.
Sanja: Amaro zlusaripe e romane
muzikako sar vareso savestar amen
ka keras buti na sas nisar minsalo.
Vov amen azbada thaj ačhilo.
Daša: Sarine amen katar Odjile indi-
vidualnikane haćardam thaj kodova
haćaripe arakhljam, a palo kodova
avilo momento kana arakhlajm sa.
Amen solduj dženja gilavdam ano
jekh horo, a palo kodova i Sanja jekh
dive avili e informaciasa kaj duj čha-
ve bašalen romani muzika thaj kaj
šaj te ova lenca. Ašundjam o andruno
krlo thaj adžukhar lelja te ovel kerdo
amaro jekhethano amalipe. General-
nikane amen ano dživdipe mangas
te džas palo amaro krlo savo so thaj
erat avilo ano Zagrebo.
Savi si i publika savi so sas ano
nakhlipe thaj akanutni, savi si tu-
mare gindipa e koncertendar?
Daša: I muzika savi so amen arakhas
khedel e manušen save panda arahen
o (v)ogi, save so arakhen e emocie
thaj mangen kodola emocie te vaz-
den len. Nekana sas lokheder kodo-
leske so o dendo dumo e mediendar
sas bareder thaj i publika anglo o
avipe ko concerto džanelas so adži-
kerel len, numaj thaj e terne manu-
ša avdive reagirinen kana kodova
šunen thaj haćaren. Avdive varesave
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

27

GODINA 2017.
 INTERVJU
TEMA BROJA

28

BROJ 04

ali i mladi ljudi danas jednako rea-
giraju kada to osjete. Danas poneki
slučajno zalutaju, ali i takvi ne mogu
ostati ravnodušni. Dirne ih naša
iskrenost na sceni i autentičnost u
koju ulaze i naše slabosti i vrline.
Ono što osjećamo prenosimo publici,
a onda se i publika otvara nama pa
nas sve zajedno ta uzajamna energija
ponese u ritmu koji je oko nas. Slika
koju nosiš u sebi, zvuk duše, hrabrost
da budeš vidljiv i sposobnost da vidiš
i osjetiš drugo biće s kojim dijeliš isti
prostor – to je romska glazba.
Sanja: Najveći nam je kompliment
kada nam prilaze ljudi iz publike,
za vrijeme koncerta ili nakon, vidno
iznenađeni jačinom emocija koje su
osjetili, oduševljeni glazbom i izved-
bom koja ih je nadahnula. Posebno
nam je drago kada se to dogodi s lju-
dima iz publike koja, da tako kažem,
nije naša publika i koja inače sluša
neku drugu vrstu glazbe. Često se to
događa na koncertima koje održa-
vamo u sklopu ljetnih festivala. To
nam je najbolji pokazatelj da su ljudi
prepoznali iskrene emocije, da smo
ih mi uspjeli prenijeti, a da su ih oni
uspjeli primiti.
Daša: Nismo savršeni ni kao pojedin-
ci ni kao grupa, ali smo iskreni i to
prepoznaje svaka publika.
Profesionalno djelujete više od
trideset godina tijekom kojih ste
održali brojne koncerte diljem
svijeta, objavili pet albuma te su-
djelovali, i kao glazbenici i kao
glumci, u nekoliko filmova (Ta-
mna strana sunca, Drugi čovjek i
Osmi dan u nedelji), a glumili ste
i u kazališnoj predstavi Letimo,
srest ćemo se. Osvojili ste i broj-
ne nagrade te bili zapaženi na
svjetskim glazbenim festivalima.
U čemu je tajna vašeg svestranog
i dugotrajnog umjetničkog stva-
ranja?
Daša: Umjetnički rad ne može biti
odvojen od života. Svaki put kad pje-
vamo, činimo to kao da je prvi i po-
sljednji put jer nikada prije nismo bili
ono što smo sada i nikada se neće po-
noviti ovaj trenutak. Svaki proživlje-
ni trenutak na čovjeku ostavlja trag
i to se osjeti u načinu na koji svira
ili pjeva. Upravo tu životnost u sebi
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ge and the authenticity that implies
both our weaknesses and virtues.
What we feel we transmit to the au-
dience, and then the audience opens
to us, so all of us together are overta-
ken by the mutual energy to the rhyt-
hm around us. The image you carry
in yourself, the sound of the soul, the
courage to be visible and the ability
to see and feel the other human being
with whom you share the same space
- that is Romani music.
Sanja: The biggest compliment is
when people from the audience
approach us, during or after the
concert, evidently surprised by the
strength of the emotions they felt,
delighted by the music and perfor-
mance that inspired them. We are
particularly pleased when this hap-
pens with people from the audience
who, so to speak, are not our audien-
ce and who usually listen to some ot-
her type of music. Often it happens
at the concerts we hold during the
summer festivals. This is the best in-
dication that people have recognized
honest emotions, that we have ma-
naged to convey them, and that they
have succeeded in receiving them.
Daša: We are not perfect either as
individuals or as a group, but we are
honest and every audience recogni-
zes that.
You've been working professio-
nally for more than thirty years,
during which you have held many
concerts all over the world, re-
leased five albums and partici-
pated, both as musicians and as
actors, in several movies (The
Dark Side of the Sun, Second Man
and Eighth Day of the Week) and
the theatre play We Fly, We Will
Meet. You have also won numero-
us awards and have been well-re-
ceived at world music festivals.
What is the secret of your versa-
tile and long-lasting artistic cre-
ation?
Daša: Artistic work cannot be sepa-
rated from life. Every time we sing,
we do it as it is the first and the last
time because we have never been
what we are now and never will re-
peat this moment. Every moment
experienced in life leaves a trace on
a person and it is felt in the way they
play or sing. That is the liveliness
aven bidžanindo, numaj thaj von na
ačhoven biemociengo. Azbadel len 29
amaro kamipe ki scena thaj o auten-
tipe ani savi xulen thaj amare kišlipa
thaj amare zuralipa. Kodova so amen
haćaras amen das e publikake, a palo
adava voj putarel amenge thaj jekhet-
hane del i energia te legarel len ano
ritmo so si maškar amende. I piktura
savi so tu phiraves ano tute, o tono
e (v)ogjesko, zuralipe te oves dikhlo
thaj o kapacitetipe te dikhe thaj te
haćare aver manuše savesa ulaves o
than – kodova si i romani muzika.
Sanja: Majbaro komplimento amenge
si kana aven e manuša katar i publika
ko vaxt e koncertosko, palo concerto
thaj dikhel pe so si mate katar e emo-
cie save so haćarde, si bareder e mu-
zikatar thaj e perfomansestar savo
so dendja len phaka. Ulavde si amen-
ge but šukar kana kodo ovel e manu-
šenca katar i publika savi, adjaar va-
kerdo, nanaj amari publika thaj savi
so šunel sako dive amari muzika.
Kodova majbut ovel k koncertia save
so ikeras ano phandipe e nilajeske fe-
stivalengo. Kodova si amaro majbaro
sikavutno e manuša te sikaven pe-
ske emocie, amen len leljardam lent
haj phiravdjam len, a von kodova na
dikhle.
Daša: Na sam perfektno thaj sar in-
dividualcia thaj na sar grupa, numaj
sem čačutne thaj adava dikhen sarine
sar publika.
Profesionalnikane keren buti po-
buter katar trinvardeš berš kana
tumen ikerden but koncertia,
ikalden pandž albumia thaj sar
gilavutne thaj artistia khelden
ane nekobor filmia (Tamna stra-
na sunca, Drugi čovjek thaj Osmi
dan u nedelji), a senas thaj arti-
sitia ano teatrosko khelipe: Leti-
mo, srest ćemo se. Lelen thaj but
pursake thaj senas ane dunjajake
muzikake festivalia. Ko so si o
garavdipe tumare lungovaxteske
artikane butikeripasko?
Daša: I artikani buti našti te ovel
ulavdi katar o dživdipe. Sakova drom
kana gilavas, keras kodova sar te
phene si jekhto thaj paluno drom ko-
doleske so nikana na samas kodo so
sam akana thaj nikana našti pale te
keras kodo momento. Sakova nakhlo
momento e manušesko mukhel dira
thaj kodova ovel ko čhand saveste
bašalel thaj gilavel. Majbut kodova
GODINA 2017.
 INTERVJU
30
nosi romska glazba. Danas, Romi su
još uvijek, gdje god se nalaze, u ve-
likoj mjeri marginalizirani, ali oni
imaju sebe i svoju specifičnu životnu
emociju koja je tako lijepo izražena u
njihovoj glazbi.
Sanja: Kad smo bili na početku ka-
rijere, prije trideset i nešto godina,
toliko smo se voljeli da nam je ideja
bila da živimo zajedno u jednoj veli-
koj kući u kojoj će biti dovoljno mje-
sta za svakog od nas i njegovu obitelj,
a ogromna zajednička dnevna soba
bila bi mjesto za druženja, sviranja i
pjevanja. Bili su to mladenački snovi,
ali život nas je odveo nekim drugim
putevima. Ipak, lijepo je što se i da-
nas jednako volimo. Iako ne živimo u
istoj kući, glazba nas uvijek okuplja
i ispunjava ljubavlju i entuzijazmom.
Tako ispunjeni ogromnom strašću
prema romskoj glazbi dolazimo na
svaki koncert.
BROJ 04
incorporated within the Romani mu-
sic. Today, the Roma are still, whe-
rever they are, largely marginalized,
but they have themselves and their
own specific life emotion so beauti-
fully expressed in their music.
Sanja: When we were at the be-
ginning of our career, some thirty
years ago, we loved one another so
much that the idea was to live toget-
her in a big house that would have
enough space for each of us and our
families with a huge shared living
room being a place for socializing,
playing and singing. Those were our
youthful dreams, but we have taken
different roads. Still, it is nice that
even today we love one another in the
same way. Although we do not live in
the same house, music always brings
us together and fills with love and en-
thusiasm. So, impregnated with this
tremendous passion for Romani mu-
sic we approach every concert.
dživdipe ano peste legarel i roma-
ni muzika. Avdive e Roma si panda,
kote te oven arakhle, ani bari mjera-
si marginalizirime, numaj len isi lent
haj peski specifikani dživdipaski emo-
cia savi so adžukhar si lačhe kerdi ani
lengi muzika.
Sanja: Kana samas ko šird e kariera-
ko, anglo trinvardeš thaj diso berš,
odobor kamljam amen so sas amen
idea te dživdina jekhethane ano jekh
kher ano savo ka oven thana sakone-
ske amenge thaj leske familiake, a i
bari livni diveski ka ovel amenge than
saveste ka ovas amala, ka bašala thaj
gilava. Sas kodola ternikane sune, nu-
maj o dživdipe legardja amen ane aver
droma. Numaj, šukar si o thaj avdive
amen jekh kamas amen. Thaj uzal ko-
dova so na dživdinas ano jekh kher, i
muzika amen khedel thaj pherel e ka-
mipasa thaj e entuziazmosa. Adjaar
pherde e bare mangipasa premal i ro-
mani muzika avas ko sakova concerto.

Najnoviji trendovi
u području suzbijanja
trgovanja ljudima – djeca pod
povećanim rizikom
Europski dan suzbijanja trgovanja ljudima, 18. listopada,
tradicionalno se obilježava u Zagrebu okruglim stolom u
prostorijama Predstavništva Europske komisije u Kući Europe.
Piše: Selma Pezerović
Foto: arhiva autora
Europski dan suzbijanja trgovanja
ljudima, 18. listopada, tradicionalno
se obilježava u Zagrebu okruglim sto-
lom u prostorijama Predstavništva
Europske komisije u Kući Europe.
Tim događanjem potiče se razgovor i
edukacija o prevenciji i borbi protiv
trgovanja ljudima te podizanju svijesti
hrvatske javnosti o poduzetim aktiv-
nosti na tu temu. Ovogodišnji okrugli
stol pod nazivom "Najnoviji trendovi
u području suzbijanja trgovanja ljudi-
ma – djeca pod povećanim rizikom"
uvodnim su riječima otvorili Branko
Baričević, voditelj Predstavništva Eu-
ropske komisije u Hrvatskoj te Bran-
ko Sočanac, v.d. ravnatelja Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina Vlade Republike Hrvatske  i
nacionalni koordinator za suzbijanje
trgovanja ljudima u Republici Hrvat-
skoj naglasivši da nijedna država na
svijetu nije imuna na fenomen trgo-
vanja ljudima među kojima su najteži
oblici iskorištavanja ljudi (ponajviše
žena i djece) seksualno i radno isko-
rištavanje.
"Kad je riječ o trendovima, Repu-
blika Hrvatska je u početku bila tran-
zitna zemlja no s vremenom situacija
se promijenila i danas možemo reći
da su posljednih godina najveći broj
žena koje su identificirane kao žrtve
bile upravo žrtve unutar granica Re-
publike Hrvatske. Inače, trendovi u
Hrvatskoj odgovaraju trendovima na
globalnoj razini jer su uglavnom žrtve
djeca, žene i djevojčice koje su seksu-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
alno eksploatirane. Ured je u završnoj
fazi pripreme novog Nacionalnog pla-
na za suzbijanje trgovanja ljudima za
razdoblje od 2017. do 2020. godine,
a početkom rujna ove godine usvo-
jena su dva protokola vezana za ovo
područje – Protokol za identifikaciju,
pomoć i zaštitu žrtava trgovanja  lju-
dima te Protokol o postupanju pri do-
brovoljnom povratku žrtava trgovanja
ljudima. Procjena je da je na europ-
skoj razini godišnja dobit od trgovanja
ženama više od 12 milijardi dolara",
dodao je.
Marija Penava Šimac, voditeljica
Službe za zaštitu i promicanje prava
socijalno osjetljivih skupina iz Mini-
starstva za demografiju, obitelj, mla-
de i socijalnu politiku navela je kako je
uloga Ministarstva da sudjeluje u po-
stupku identifikacije ukoliko se radi
o djetetu žrtvi i da u postupku identi-
fikacije postupaju sukladno već utvr-
đenim procedurama iz Nacionalnog
plana za suzbijanje trgovanja ljudima
te Protokolu identifikaciju, pomoć i
zaštitu žrtava trgovanja ljudima.
Jasna Lozjanin Botica, županijska
i regionalna koordinatorica za žrtve
trgovanja ljudima iz Centra za soci-
jalnu skrb Zagreb, Podružnica Mak-
simir naglasila je bitnu koordinaciju
Ministarstva i centara za socijalnu
skrb te da nije sve tako idealno kako
možda zvuči. Problem su prihvatni
centri gdje se smještaju djeca žrtve
nasilja gdje su smještena i sva osta-
la djeca – djeca u bijegu, migrantska
djeca i ostali. Djetetu žrtvi trgovanja
ljudima treba specifičan individualan
31
pristup te im je potrebna tajna zašti-
ta. Na to se nadovezao i Tomislav Ra-
mljak, predsjednik Centra za nestalu
i zlostavljanu djecu Osijek navodeći
internet kao alat koji je pedofilima do-
šao kao naručen putem kojeg vrbuju i
zlostavljaju djecu. Iako se često kori-
sti termin dječja pornografija koji je
zastario, prema Luksemburškoj kon-
venciji taj se termin briše i uvodi se
novi –  seksualno zlostavljanje djece.
U drugom dijelu prisustovali su Dani-
jela Miloš Hasel, policijska službenica
u Upravi kriminalističke policije, Iva
Kero, viša sudska savjetnica u Odje-
lu za mladež pri Županijskom sudu
u Zagrebu te Diana Kovačević Reme-
narić, zamjenica županijske državne
odvjetnice u Zagrebu pri Državnom
odvjetništvu Republike Hrvatske.
Među ostalim slučajevima trgovanja
ljudima, naveden je i onaj problem
dogovorenih brakova među romskom
populacijom gdje obitelji udaju Rom-
kinje prije njihove punoljetnosti.
Trgovanje ljudima jedno je od
najtežih kršenja ljudskih prava po-
jedinaca i kršenja međunarodnih
standarda ljudskih prava. Europska
komisija prije deset godina progla-
sila je 18. listopad dan borbe protiv
trgovine ljudima gdje se Republika
Hrvatska odmah priključila inicijati-
vi. Republika Hrvatska 2002. godine
je ratificirala Konvenciju Ujedinjenih
naroda  protiv transnacionalnog or-
ganiziranog kriminaliteta te je potpi-
snica UN-ove Konvencije o pravima
djeteta. Jedna  je od prvih potpisnica
Konvencije Vijeća Europe o suzbija-
nju trgovanja ljudima.
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI

32 Prakse i metode
u borbi protiv rasizma
i ksenofobije
Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, u organizaciji
Centra za mirovne studije i Centra za istraživanje etničnosti,
državljanstva i migracija (CEDIM) povodom završetka
ovogodišnjih aktivnosti 20. listopada organizirana je konferencija
pod nazivom "Protiv rasizma i ksenofobije: za izbjegličku i etničku
jednakost".

"Mislim da Hrvatska
treba dopustiti
doseljavanje
stranaca, zapravo
bilo koga zato što,
mislim što ima s time
izgubiti… nekako
mi je paranoično
da sada gledamo da
nam ti ljudi otimaju
radna mjesta il ne
znam što… mislim da
su ti ljudi koji dolaze
imaju neki razlog
zbog kojeg dolaze pa
taj razlog može biti
tipa, da, ne znam,
oni žele osnovati
Piše: Selma Pezerović javnosti o nacionalnim manjinama,
izbjeglicama i migrantima" Vedrane
familiju… otvorit, na
Istraživački tim CEDIM-a je u periodu Baričević i Viktora Koske. U istraži- primjer neki posao,
od veljače do listopada 2016. proveo
terensko istraživanje o stavovima i
vanju dio ispitanika smatra da je Hr-
vatska nedovoljno raznolika, a drugi
meni sve to djeluje
percepcijama javnosti o nacionalnim dio njih vjeruje da je domaće društvo produktivno…"
manjinama, izbjeglicama i imigranti- raznoliko zahvaljujući velikom broju
ma u Hrvatskoj. U periodu od veljače nacionalnih manjina.
do listopada 2016. provedeno je teren-
sko istraživanje s četiri skupne akte- "Mislim da Hrvatska treba dopustiti
ra: općom populacijom, pripadnicima doseljavanje stranaca, zapravo bilo
nacionalnih manjina, izbjeglicama i koga zato što, mislim što ima s time
tražiteljima azila te dionicima susta- izgubiti... nekako mi je paranoično da
va. Provedeno istraživanje sažeto je u sada gledamo da nam ti ljudi otimaju
knjižici "Stavovi i percepcije domaće radna mjesta il ne znam što... mislim

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
da su ti ljudi koji dolaze imaju neki
razlog zbog kojeg dolaze pa taj razlog
može biti tipa, da, ne znam, oni žele
osnovati familiju... otvorit, na primjer
neki posao, meni sve to djeluje pro-
duktivno..."*
Među opasnostima/izazovima imigra-
cije za društvo primitka, kao jedna od
najzastupljenijih tema u razgovorima
pojavljuje se problematika suživota
različitih kultura, pri čemu se ispitani-
ci gotovo isključivo referiraju na per-
cipirane različitosti 'muslimanskog
istoka' i 'civiliziranog zapada' (najče-
šće iskazane kroz pitanja rodnih od-
nosa).
"Ta jedna jedinstvenost Europe može
biti ugrožena nekontroliranim izbje-
"Ta jedna gličkim valom. Postoji mogućnost da
doživimo stampedo useljavanja koji
jedinstvenost Europe može dovesti do promjene čitave Eu-
može biti ugrožena rope, Europske unije, te njenog iden-
titeta. Ako nam se dogodi izbjeglička
nekontroliranim kriza velikih razmjera to jest još ve-
izbjegličkim valom. ćih razmjera nego što je bilo do sada,
vjerujte mi, ni mi, ni Njemci niti jedna
Postoji mogućnost da druga država u Europi neće znati što
će biti sa svima nama."*
doživimo stampedo
useljavanja koji može Viktor Koska istaknuo je kako u druš-
tvu postoji iznimno negativno vred-
dovesti do promjene novanje nacionalnih manjina kada se
čitave Europe, govori o srpskoj i romskoj nacionalnoj
manjini.
Europske unije, te
njenog identiteta. "Ono što se posebice vrednuje jest što
ostaju percepcije u javnosti, kako u
Ako nam se dogodi manjinskoj zajednici tako i u većin-
izbjeglička kriza skoj, da se bilateralni odnosi između
Republike Hrvatske i tzv. izvanjskih
velikih razmjera matičnih etničkih domovina naših
manjina itekako preslikavaju na sva-
to jest još većih kodnevni diskurz i vrednovanje poje-
razmjera nego što je dinih manjinskih skupina u Hrvatskoj.
Svaki incident koji se dogodi u bila-
bilo do sada, vjerujte teralnim odnosima između Republi-
mi, ni mi, ni Njemci ke Srbije i Republike Hrvatske ima za
posljedicu razne aspekte neugodnosti
niti jedna druga u svakodnevnom životu pripadnika
država u Europi neće srpske nacionalne manjine.
znati što će biti sa Ako Republika Srbija kao bilateralni
svima nama." partner u rješavanju manjinskog pi-
tanja u Hrvatskoj ima svoju ulogu oči-
to je da imamo populaciju koja nema
izvanjsku etničku državu i riječ je o
romskoj populaciji. (...) S romskom za-
jednicom je problem što ti okviri kroz
koje se može djelovati na dugoročno
poboljšanje tog prostora u startu ovi-
se o volji većinske populacije da taj
okvir za njih stvori. (...) Stereotip je o
Romima kao osobama koje su drukčije 33
na način da ugrožavaju čistoću, eko-
nomsku stabilnost, socijalne usluge,
da su siromašni, da kradu i slično. Po-
stoji legitimacija njihove ekonomske
pozicije koja onda ponovo perpetuira
negativne stavove i to ide u začarani
krug", dodao je.
Kako je navedeno u izvješću, među is-
pitanicima svih manjinskih kategorija
u Hrvatskoj, Romi su prepoznati kao
najugroženija i najmanje integrirana
skupina u hrvatskom društvu. Kao i
kod većinske populacije, prevladavaju
stavovi da je riječ o marginaliziranoj
populaciji koja ima nejednake šanse
za uspjeh u hrvatskom društvu, ali da
im s druge strane država pruža širok
raspon usluga i mehanizama za inte-
graciju.
Kao jednu od preporuka vezanu uz
romsku nacionalnu manjinu autori
navode da je potrebno razvijati mo-
dele integracije romske nacionalne
manjine. Ti modeli trebaju se razvija-
ti u skladu sa nacionalnim i međuna-
rodnim primjerima dobre prakse, ali
uvažavajući specifične potrebe i uz što
širu suradnju nositelja vlasti, pred-
stavnika romske nacionalne manjine
i različitih kategorija pripadnika rom-
ske nacionalne manjine.
U drugom dijelu konferencije na pa-
nel diskusiji sudjelovali su Ivana Dra-
gičević, novinarka i urednica, Sara
Kekuš, voditeljica programa borbe
protiv rasizma i ksenofobije iz Cen-
tra za mirovne studije, Drago Župarić
Ilić, znanstveni novak pri Institutu za
migracije i narodnosti te Lovorka Ba-
čić,  voditeljica programa Afirmacija
nenasilja i transformacija sukoba.
U pauzi između dva dijela konferenci-
je prisutni su imali priliku kušati za-
logajčiće zadruge za interkulturalnu
suradnju, Okus doma.
*primjeri stavova ispitanika, Stavovi
i percepcije domaće javnosti o nacio-
nalnim manjinama, izbjeglicama i mi-
grantima, Vedrana Baričević i Viktor
Koska (CEDIM, FPZG)
GODINA 2017.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
34 Događanja iz županija
Grad Zagreb
SRRH "KALI SARA" povodom blagdana razveselio studente
i najmlađe / SRRH "KALI SARA" pă lîngă blagdanur u
înfulušît pă studenc šî maj tînjir
Piše: SRRH "KALI SARA"
Prosinac je mjesec darivanja i
Savez Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" podijelio je prigodne
poklone studentima, aktivnim čla-
novima Saveza i onima najmlađima.
Tako je odlučio i u ovo doba godine
podržati studente poklanjanjem lap-
topa kako bi im olakšao u izvršavanju
studentskih obaveza kao i pomogao
aktivnim članovima u obavljanju sva-
kodnevnog posla.
Uz to, podijeljeni su božićni pake-
tići. Uručila ih je predsjednica Saveza,
Suzana Krčmar, zajedno sa saborskim
zastupnikom Veljkom Kajtazijem.
Posjetili su Koprivničko-križevač-
ku, Bjelovarsko-bilogorsku, Sisač-
ko-moslavačku i Brodsko-posavsku
županiju i razveselili najmlađe. SRRH
"KALI SARA" inicijator je i sudionik
značajnih domaćih i međunarodnih
projekata te nositelj organiziranog i
koordiniranog djelovanja na zaštiti i
promicanju nacionalnih, kulturnih,
društvenih, pravnih i ostalih interesa
romske nacionalne manjine u Repu-
blici Hrvatskoj sa posebnim nagla-
skom na kontinuirani rad u promica-
nju obrazovanja Roma.
BROJ 04
Decembru îj luna dă dat darovur Božićni paketići razveselili
šî Unija a lu Romilor îm Republika su najmlađe, a podijeljeni
Hrvatska "KALI SARA" u înpărcît
prigodnă poklonur lu studencilor, laptopi studente i aktivne
aktivnă članurlje a lu Uniji šî lu maj članove Saveza jer će
tînjir. Aša u odlućulit šî îm asta dobă im olakšati izvršavanje
dă an să podîržalaskă studenci ku po-
studentskih obaveza
klonur laptopur kum lj-ar fi maj înšu-
ri îm lukru lu a lor studentskă obve- i pomoći u obavljanju
zur ka šî lu aktivnă članurlje îm a lor svakodnevnog posla.
totă zî lukru.
Ku aje, s-or înpărcît dă krîśun
paketićur. Istă lj-u dat predsjednica
a lu Uniji, dómna Suzana Krčmar,
una îngîrmadă ku saborski zastupni-
ku Veljko Kajtazi. Aša or posjetilit
Koprivničko-križevačkă, Bjelovar-
sko-bilogorskă, Sisačko-moslavačkă
šî Brodsko-posavskă županijă šî or
înfulušît pă maj tînjir. SRRH "KALI
SARA" inicijator îj šî sudioniku la
značajnă akasă šî internacionalnă
projektur šî duśitoru la organizirană
šî koordinirană djelovanji pă apărală
šî promicanji dă nacionalnă, kultur-
nă, društvenă, pravnă šî elci intere-
sur la romskă nacionalnă manjină
îm Republika Hrvatska ku posebnă
naglasku pă kontinuirană lukru îm
promicanji a lu Romilor edukaciji.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Bjelovarsko-bilogorska županija
Raznolikost plesa i narodnjih nošnji na "Večeri
nacionalnih manjina" u Gradu Bjelovaru
Dîm tótă féle dă žokur šî narodnă gătari pă "Sara a lu
nacionalnă manjinur" îm varušu Bjelovar
Piše: SRRH "KALI SARA"
U velikoj Školsko-sportskoj dvo-
rani Bjelovar, dana 25. studenog, s
početkom u 19 sati, održana je mani-
festacija   "Večer nacionalnih manji-
na". Riječ je o manifestaciji koju je-
danaestu godinu zaredom organizira
društvo Češka Obec Bjelovar.
Broj društava koja nastupaju na
ovom festivalu mijenjaju se iz godine
u godinu, pa je tako na ovogodišnjim
11. Večerima nacionalnih manjina na-
stupilo devet nacionalnih manjina, i
to češka, poljska, romska, slovačka,
slovenska, mađarska, srpska, ukra-
jinska i njemačka, te posebni gosti,
HORKUD Golub i bošnjačko društvo
Ansambl "Bosnia folk" iz Bosne i Her-
Romsku nacionalnu cegovine.
manjinu, kao i prijašnjih
godina na manifestaciji Romsku manjinu kao i svake godi-
"Večeri nacionalnih ne na manifestaciji "Večeri nacional-
manjina" predstavljalo nih manjina" predstavljalo je Romsko
kulturno umjetničko društvo "Darda"
je Romsko kulturno-
iz Darde. Ove godine nastupali su
umjetničko društvo zajedno s Romskim kulturno umjet-
"Darda". Ove godine ničkim društvom "Ludari" iz Slavon-
nastupali su zajedno skoga Broda sa koreografijom "Splet
s Romskim kulturno- plesova Munčana i Ludara".
umjetničkim društvom
Također, svi gosti imali su priliku
"Ludari" iz Slavonskog
kušati razne specijalitete iz svih ze-
Broda.
malja, a na pozornici su se izvođači
redom izmjenjivali sa svojim plesovi-
ma, koreografijom i pjesmom.
Grad Bjelovar je glavni pokrovitelj
i suorganizator Večeri nacionalnih
manjina, a ovu važnu manifestaciju
podržala je i Bjelovarsko-bilogorska
županija.  Vladimir Bilek,  saborski
zastupnik za češku i slovačku nacio-
nalnu manjinu, pozdravio je nazočne
u ime Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske i predsjednika
Aleksandra Tolnauera.
35
Îm mari a lu Iškulă – športskă dvo-
rană Bjelovar, pă zua 25. novembru,
pă la 19 śasur, s-u acînut manifestacija
"Sara a lu nacionalnă manjinur". Vor-
ba îj dă manifestaciji kari la unspeśilje
an pă rînd organiziralešći društva Češ-
ka Obec Bjelovar.
Brojé dă društvur kari nastupule-
šći pă asta festival să šćimbă dîm an
îm an, šî aje: češkă, poljskă, romskă,
slovačkă, slovenskă, ungur, sîrb, ukra-
jinskă šî njemačkă, šî dă ćiljin gošć
HORKUD Golub šî bošnjačkă društva
Ansambl "Bosnia folk" dîm Bosna šî
Hercegovina.
Pă manjina a lu Romilor ka šî îm tot
anu pă manifestaciji "Sara a lu nacio-
nalnă manjinur" predstavljalé a lu Ro-
milor Kulturnă društva "Darda" dîm
Darda. Îm asta an or nastupulit una
îngîrmadă ku a lu Romilor Kulturnă
društvă "Ludari" dîm Slavonski Brod
ku koreografijă "Spletu dă žokur alu
Munćanilor šî Ludarilor".
Totaša, toc gošći or avut šansă să
înśerśi dîm tot féle dă specijalitetur
dîm toći pămînturlje, a pă bină izvo-
đaći pă rînd să šćimba ku a lor žokur,
koreografijur šî kînćitur.
Varušu Bjelovar îj glavnă pokrovi-
telj šî suorganizatoru dă Sară a lu naci-
onalnă manjinur, a asta înkristată ma-
nifestacijă u podržalit šî Bjelovarskă
– bilogorskă županiji. Vladimir Bilek,
saborski zastupniku dă češkă šî slo-
vačkă nacionalnă manjină u pozdrava-
lit pă toc akulo îm numilje a lu Savjetu
dă nacionalnă manjinur a lu Republika
Hrvatska šî a lu predsjedniku Aleksan-
dru Tolnauer.
GODINA 2017.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
36 Istarska županija
Kazališna skupina Arena osvojila drugo mjesto na 14.
Međunarodnom romskom festivalu teatra u Makedoniji /
Dă teatar gîrmadă Arena or osvojulit a dóvilje loku pă 14.
Internacionalnă festivalu dă teatar îm Makedonije
Piše: SRRH "KALI SARA"
Udruga Roma Istre je sa svojom
kazališnom skupinom Arena nastu-
pala na 14. Međunarodnom romskom
festivalu teatra "Garavde muja" (Skri-
vena lica) koji se održao u Makedoniji
od 17. – 20. prosinca. Festival se odr-
žava već dugi niz godina, a okuplja lju-
bitelje kazališta koji svojim izvedba-
ma predstavaljaju tradiciju i kulturu
Roma iz regije. Ove godine nastupali
su predstavnici s Kosova, Makedonije
i Hrvatske. Kazališna skupina Are-
na osvojila je 2. mjesto s predstavom
"Sofra" koja je kroz dvije scene doča-
rala običaje pojedinih romskih obitelji
iz prošlosti i sadašnjosti. Tako je na-
pravljena paralala prijašnjih vremena
u kojima su se stariji poštivali, mladi
bili aktivni i radili te sadašnjih vreme-
na u kojima su se promijenili obrasci
ponašanja. Kako bi ponovo nastupilo
blagostanje i ravnoteža u obitelji, otac
razgovara s ukućanima ukazujući im
na potrebnu promjenu. Predstavu su
režirali Veli Huseini i Burhan Huseini.
BROJ 04
Nagrađena predstava
"Sofra" kroz dvije
scene dočarava običaje
u pojedinim romskim
obiteljima u prošlosti i
sadašnjosti, povlačeći
paralelu prijašnjih i
sadašnjih vremena.
Predstavu su režirali Veli
Husein i Burhan Husein.
Udruga a lu Romilor ku a lor dă
teatar gîrmadă Arena or nastupu-
lit pă 14. Internacionalnă festivalu
a lu Romilor teatar "Garavde muja"
(Askuns ubrazu) kari s-u acînut îm
Makedonije dă la 17. -20. decembru.
Festivalu să acînji ku éji, a astrănźi
plăkători dă teatar kari ku a lor
izvedbur predstavljalešći tradicije
šî kultura a lu Romilor dîm regiji. Îm
asta an or nastupulit predstavniśi
dîm Kosovo, Makedonije šî Hurvăći-
je. Dă teatru gîrmada Arena u osvo-
julit 2. loku ku predstava "Sofra" kari
ku dóvă scenur or dočaralit običajur-
lje a lu órăkići familijur a Romilor
dă kînva šî dă astăs. Aša îj făkută u
paralelă dă menti vrem îm kari maj
bătîrnji să poštivălé, tînjiri îsre ak-
tivnă šî lukra šî îm vremilje dă astăs
îm kari s-u šćimbat obrascurlje dă
ponašanji. Kum ar nastupuli îmnapoj
blagostanji šî ravnotežă îm familiji,
tată-su vurbešći ku hej akasa lji arată
pă trăbujită šćimbari. Pă predstavă
or režiralit Veli Huseini šî Burhan
Huseini.

Međimurska županija
Uređena cesta u
romskom naselju
Gornji Kuršanec
/ Đires îj driku îm
kumpanji Gornji
Kuršancu
Piše: SRRH "KALI SARA"
U romskom naselju Gornji Kuršanec
riješen je problem lošeg puta koji je
lokalnom stanovništvu izazivao po-
teškoće. Uz pomoć suradnje i donacije
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" i saborskog zastupnika
Veljka Kajtazija cesta puna lokvi vode i
blata posuta je šljunkom i unatoč tome
što je riječ o kratkoročnom riješenju,
uvelike olakšava stanovništvu njegovo
daljnje korištenje.
Îm kumpanje a lu romilor Gornji Kur-
šanc rišilit îj problemu dă urîtă kalje
kari a lu lokalnă stanovniśi izazvalé
poteškoćur. Ku ažutari šî donacije
dă Unija a lu Romilor îm Republika
Hrvatska "KALI SARA" šî saborskă
zastupniku Veljko Kajtazi driku pljin
dă bulboś ku apă šî ćină umplut îj ku
šudră šî dakă îj vorba numa la skurtă
rešenji, multă ušurešći a lu stanovniśi
maj lungat hasnalală.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Koprivničko-križevačka županija
Ulaganje u plantaže povrća romskih
obitelji / Ulagala îm plantažur dă
lăgumi a familija a lu romilor
Piše: SRRH "KALI SARA"
Vijeće romske nacionalne manjine
Koprivničko-križevačke županije je u
suradnji s Udrugom Roma Korak po
korak u 10. mjesecu očistilo planta-
že krastavaca i feferona kako bi bile
spremne za daljnji uzgoj povrća u
skladu s ugovorom potpisanim s Gra-
dom Koprivnicom. Također, u istom
periodu su zemljišta pripremljena za
uzgoj patlidžana. U tu svrhu Udruga je
angažirala privatnog davatelja usluga
oranja i rotiranja.
Predsjednik Vijeća romske nacio-
nalne manjine, Franjo Horvat, zajed-
no sa zamjenikom župana, Darkom
Sobotom, održao je sastanak u pro-
storijama županijske uprave s načel-
nicima i predstavnicima općina Mo-
lve, Virje, Petranec, Hlebine i Drnje
u vezi financiranja početnog ulaganja
za plantaže povrća romskih obitelji iz
pojedine općine. Dogovoreno je da će
Franjo Horvat zamjeniku župana do-
staviti troškovnik početnog ulaganja
za uzgoj povrća kako bi općine upla-
tile financijska sredstva županiji te da
bi županija organizirala nabavu po-
trebnih materijala za uzgoj krastavca
u obiteljskim plantažama u dužini od
500 m. Udruga bi, u suradnji s Podrav-
kom d.d., organizirala prijevoz i otkup
tih proizvoda.
37
Vijeće a lu Romilor nacionalnă
manjină dă Koprivničko – križevačkă
županiji îm suradnji ku Udruga a lu
Romilor "Paš pă paš" îm 10. lună or
čistilit a lor plantažur dă krastavec
šî feferonj kum ar fi spremnă dă maj
dăparći sămînală lăgumi îm skladu
ku ugovoru skris ku Varušu Kapron-
ca. Totaša, îm ista dobă tilekurlje îs
pripremălići dă uzgoju dă patliđanur.
Îm aje svrhă udruga u angažiralit pri-
vatnă davateljur dă usluź dă urulit šî
rotitiralit.
Predsjedniku dă Vijeće a lu Ro-
milor nacionalnă manjină, Franjo
Horvat. Una îngîrmadă ku zamjeniku
lu župan Darko Sobota, acînut sasta-
nak îm prostorijurlje dă županijskă
upravă ku načelniśi šî predstavniśi
dă općinj Mulva, Virje, Peteranec,
Hlebine šî Drnje îm veză ku početnă
financiranji dă ulagalit îm plantažur
dă lăgumi lu a lu Romilor familijur
dîm órăkići općinj. Ligizit îj kă do-
mnu Franjo Horvat a lu zamjeniku lu
župan u aduśi troškovniku dă počet-
nă ulaganji dă sămînat lăgumi kum
općinurlje să uplatalaskă financijskă
sredstvur lu županiji šî županija să
organizaralaskă nabavă dă trăbujići
materijalur pîntru uzgoju dă krasta-
vec îm familijarnă plantažur 500 m
dă lungat. Udruga îm suradnji ku Po-
dravka d.d., ar organizirali prevozu
šî akuljiźala dă proizvodur.
GODINA 2017.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
38 Međimurska županija
U Belom Manastiru održan 13. Festival romske
pjesme i plesa / Îm Beli Manastir s-u acînut 13.
Festivalu dă kînćiśi šî žokur a lu Romilor
Piše: SRRH "KALI SARA"
U nedjelju, 10. prosinca, održao
se 13. Festival romske pjesme i ple-
sa. Nakon prošlogodišnje proslave u
Dardi, festival je održan po prvi puta
u prostorijama kino dvorane u Belom
Manastiru.
Kao i prošle godine u Dardi i ove
su godine u Belom Manastiru prisu-
stvovali mnogobrojni gosti i natjeca-
telji iz drugih područja Hrvatske. Su-
financiranje troškova omogućeno je
preko Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske  i Saveza Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
Festivalski program bio je podijeljen
u dva dijela u kojima su se natjecate-
lji okušali u pjevanju te u tradicional-
nom romskom plesu.
Nakon pozdravnih govora pred-
sjednika Vijeća romske nacionalne
manjine Osječko-baranjske župani-
je Branka Petrovića, predsjednice
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" Suzane Krčmar, sa-
borskog zastupnika nacionalnih ma-
njina Veljka Kajtazija koji je izrazio
želju da se idući festival održi u Za-
grebu te pozdravnih riječi dobrodoš-
lice gradonačelnika Belog Manastira
Tomislava Roba započelo je natje-
canje u kojem su nastupali pjevači i
plesači uz pratnju orkestra Mire Ni-
kolića "Romska braća".
Tročlani žiri odlučio je da je u ka-
tegoriji pjevanja Filip Kalanjoš bio
ovogodišnji najbolji kandidat, a pra-
tili su ga Slađan Ignac i Robert Ignac
s drugim i trećim mjestom. U ple-
snim parovima prvo mjesto osvojili
su Jovan i Kasandra Đurđević, drugi
su Senad i Tanja Đurđević, dok su na
trećem mjestu završili Branislav Gli-
gorić i Slađana Đurđević.
BROJ 04
Duminjikă, 10. Decembru s-u
acînut festivalu dă kînćiśi šî žokur a
lu Romilor. Dăpă aku anu proslavă îm
Darda, festivalu s-u acînut îm élśi rînd
îm prostorijurlje dă dvorană dă kino
îm Beli Manastir.
Ka šî aku anu îm Darda šî îm asta
an îm Beli Manastir or prisustvovalit
mulc gošći šî natjecatelji dîm élćil-
je lokur dăpă la Hurvăćijé. Sifinan-
ciranji dă čiltărur u fost omogućenă
păšći Savjetu dă nacionalnă man-
jinur îm Republika Hrvatska šî Unija
a lu Romilor îm Republika Hrvatska
"KALI SARA". Programu dă festival
u fost împărcît îm dóvă părc îm kari
natjecatelji s-or înśirkat îm kîntari šî
U kategoriji pjevača prvo
îm a lu Romilor tradicionalnă žokur.
mjesto je zauzeo Filip
Kalanjoš, a u kategoriji
Dăpă pozdravnă vorbi a lu preds-
jedniku dă Vijeće a lu romilor na- plesnih parova prvo mjesto
cionalnă manjină dă la Osječkă – su osvojili Jovan i Kasandra
baranjskă županiji Branko Petrović, Đurđević.
predsjednica dă Unija a lu Romilor
îm Republika Hrvatska "KALI SARA"
Suzana Krčmar, saborskă zastup-
niku dă nacionalnă manjinur Veljko
Kajtazi kari u izrazalit kivinjală kit
hăla an Festivalu să să acîji îm Zagreb
šî pozdravnă vorbi la benjivinjitu a
lu gradonačelniku dă Beli Manastir
Tomislav Rob. S-u apukat natjecilala
îm kari or nastupulit kînćitori šî žoku-
tori îm pratnji dă orkestru a lu Miro
Nikolić "Fraci a lu Romilor".
Žiriju dă tri članur or odlućulit kă
îm kategorije dă kînćiś Filip Kalanjoš
u fost dă asta an maj bun kandidat, a
îl pitréśi Slađan Ignac šî Robert Ignac
ku la a dóvilje šî a trilje lokur. Îm
pirécilje dă žokur élśi lok or osvojulit
Jovan šî Kasandra Đurđević, a dóvil-
je lok Senad šî Tanja Đurđević, kînd
pă a triljé lok or fost gata Branislav
Glogorić šî Slađana Đurđević.

Jezik Roma u govoru i pismu/
The Language and Script
of the Roma/ I čhib e Romengi
ano vakeripe thaj liljarnipe
Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva umjesto pisane
književnosti, koja je tada bila potisnuta, kod Roma se razvijala
usmena književnost koja je doživjela novi procvat.
Piše: Ivana Karamarko
Foto: SRRH "KALI SARA"
Kao uvod u međunarodni simpo-
zij koji se održao 4. studenog 2017.
godine na temu "Romski jezik i kul-
tura u emigraciji krajem 20. stoljeća"
u Hrvatskom državnom arhivu odr-
žano je predavanje "Jezik Roma u go-
voru i pismu".
Predavanje je održao profesor
Ljatif Demir, jedan od osnivača Di-
plomskog studija romistike u sklopu
Odsjeka za indologiju i dalekoistoč-
ne studije, na Filozofskom fakulte-
tu u Zagrebu. Profesor Demir svoje
je predavanje temeljio na vlastitom
doktorskom radu na temu "Književni
i jezični aspekti Roma".
Ravnatelj Hrvatskog državnog ar-
hiva, gospodin Dinko Čutura pozdra-
vio je prisutne i naglasio da je zgrada
HDA-a djelo najvećeg arhitekta hr-
vatske secesije Rudolfa Lubynskog i
drži se za najljepšu zgradu u Hrvat-
skoj, a za neke i najljepšu u Europi.
Rudolf Lubynski bio je Židov, pripad-
nik nacionalne manjine i to govori o
ulozi nacionalnih manjina u izgradnji
hrvatskog identiteta i kulture. "Ako
nema jezika, kolektivne memorije,
svijesti, identiteta – a to je ono što se
čuva kroz jezik, onda nema ni naro-
da", dodao je.
Saborski zastupnik Veljko Kajta-
zi podržao je predavanje i dodao da
je dogovorio s gospodinom Čuturom
da predstojeći Svjetski dan Roma
obilježe u zgradi Arhiva. Profesor
Ljatif Demir svoje je predavanje za-
počeo podatkom da je u Indiji, oda-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Croatian State Archives hosted
the lecture on the language and script
of the Roma yesterday, 24th October,
as an introduction to the international
symposium to be held on Saturday, 4th
November 2017, on Romani language
and culture in exile in the late 20th cen-
tury. Croatian Romani Union "KALI
SARA", in co-operation with Veljko
Kajtazi MP, for the ninth year in a row
has organized the central celebration
and international symposium on the
occasion of the International Roma-
ni Day, to be held in Zagreb from 2nd
to 5th November 2017. Croatian State
Archives hosted the lecture on the lan-
guage and script of the Roma yester-
day, 24th October, as an introduction
to the international symposium to be
held on Saturday, 4th November 2017,
on Romani language and culture in exi-
le in the late 20th century. The lecture
was given by Professor Ljatif Demir,
one of the founders of the Romani Stu-
dies launched within the Department
of Indology and Far East Studies at the
Faculty of Humanities and Social Stu-
dies in Zagreb. Professor Demir based
his lecture on his own doctoral thesis
"Literary and Linguistic Aspects of the
Roma".
Head of the Croatian State Arc-
hives, Dinko Čutura, welcomed the
participants and emphasized that the
Croatian State Archives building was
designed by the greatest architect of
Croatian Secession, Rudolf Lubinski
and is considered to be the most beau-
tiful building in Croatia and for some
even the most beautiful in Europe. Ru-
dolf Lubinski was a Jew, a member of
national minority, and this fact speaks
about the relevance of national mino-
rities in creating Croatian identity and
culture.
"If there is no language, collective
39
Sar xulipe ano maškarthemutno
džantripasko simpoziumo savo so
sas ikerdo 4 novembro ki tema "I ro-
mani čhib thaj kultura ani emigracia
ano agor e 20 šeliberšesko:, erati, 24
oktobro sas ikerdi i lektura "Uvodno
u međunarodni znanstveni simpozij
koji će se održati u subotu, 4. stude-
nog 2017. godine na temu "Romski
jezik i kultura u emigraciji krajem 20.
stoljeća", jučer, 24. listopada održalo
se predavanje "I čhib e Romengi ano
vakeripe thaj liljarnipe" ano Hrvat-
skako themako arhivo. Savez Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
ano jekhajekh butikeripe e deputato-
sa Veljko Kajtazi ache enjato var ike-
rel centralnikano utsavalipe thaj maš-
karthemutno džantripasko khedipe
vašo Dunjajko dive e romane čhibako
savo so ovel kerdo katar 2 dži o 5 no-
vembro ano Zagrebo.
I lektura ikerdja o dr.sc. Ljatif
Demir, profesoro thaj jekh katar e
fundalutne e studiengo Romistika ko
Filozofikano fakulteto, Katedra vaši
Indologia, ano Zagrebo. O dr.sc. Lja-
tif Demir vakerdja piri lektura savi so
sas keri katar leski doktorikani tema
"Liljarnipaske thaj čhibake aspekte e
Romengi"
O dorektoro katar Hrvatskako
themako arhivo, rajo Dinko Čutu-
ra, dendas lačho avipa e manušenge
save so avile thaj vakerdja so o than
e HAD- si buti katar o majbaro arhi-
tekto e hrvatskake secesiako Rudolf
Lubynski thaj si jekh katar e majšuže
objekte ani Europa. O rajo Rudolf Lu-
bynski sas Džuto, preperutno katar
nacionalnikano minoriteto thaj kodo-
va vakerel vaši rola e nacionalnikane
minoritetengi ano keripe e hrvatska-
ke identtetosko thaj kulturako.
"Te nanaj čhib, kolektivnikani me-
GODINA 2017.
 KULTURA
40
kle potječu Romi, bila sramota zapi-
sivati jer su eruditi, učeni ljudi, sve
pamtili. Kod Roma, kao i kod drugih
naroda, opća karakteristika usme-
ne književnosti je njeno kolektivno
oblikovanje, jer je u tom oblikova-
nju sudjelovalo više pojedinaca u ra-
zličitim vremenskim razdobljima i
društvenim uvjetima. Tako je preda-
vač u svom doktoratu objasnio pro-
ces stvaranja i razvoja usmene knji-
ževnosti kod Roma kroz određena
razdoblja. Iako su Romi naglo preš-
li sa paganstva na kršćanstvo i islam,
njihova je narodna književnost zadr-
žala paganske elemente.
Ta usmena književnost nije bila
kristijanizirana i prilagođena kr-
šćanskim shvaćanjima, stoga su te
narodne umotvorine bile osuđiva-
ne od kršćanske Crkve. Romi su ih
u svojoj mahali čuvali. Uspjeli su ih
dugo sačuvati, jer se kod Roma ta
književnost nije zapisivala kao kod
ostalih naroda, a kršćanstvo na nje-
ga nije imalo utjecaja. Najveći broj
Roma došao je na ove prostore za
vrijeme Osmanskoga Carstva, gdje
Osmanlije nisu dozvoljavali pisanu
književnost.
BROJ 04
memory, consciousness, identity – and
that is what we preserve through lan-
guage, then there are no peoples," he
added.
Veljko Kajtazi MP, encouraged the
lecture and added that he had agreed
with Mr. Čutura that the upcoming In-
ternational Romani Day would be held
in the Archives building. Professor De-
mir began his lecture with the informa-
tion that in India (country of origin of
the Roma people) it was embarrassing
to write things down because the lear-
ned people, the erudite, would memori-
ze everything. For Roma, as well as for
other peoples, general characteristic
of oral literature is its collective deve-
lopment, since more individuals parti-
cipated in this development at different
times and social conditions. Thus, the
lecturer explained in his doctoral the-
sis the process of creating and develo-
ping Romani oral literature throughout
certain periods. Although the Roma
suddenly converted from paganism to
Christianity and Islam, their folk litera-
ture maintained pagan elements. Their
oral literature was not Christianized
and adapted to Christian perceptions,
so these folk conceptions were con-
demned by the Christian Church. The
Roma preserved them in their Mahalle
(neighbourhoods). They managed to
moria, minsa, identiteto – a kodo sa si
so ovel arakhlo e čhibasa, tadani na-
naj amen thaj sel:, vakerdja vov.
O deputato Veljko Kajtazi va-
kerdja kaj si lošalo katar kodi lektura
thaj kaj phanlja lav e rajosa Čutura o
avutno Dunjajako dive e Romengo te
ovel ikerdo ano objekto e Arhivesko.
O Profesoro Demir pesko lektoripe
lelja te kerel e evidentosa so e Roma
katar India (katar von aven) ande i
ladž te xramonen, kodoleske so sas
erudite thaj sa e sikle manuša ikerdje
ani peski godi. Kori e Roma, sar thaj
aver selende, i generalnikani karak-
teristika e vakerde liljarnipasko sas
engo kolektivnikano formiripe, ko-
doleske so ano kodova formiripe lele
than e individualcia katar ververika-
ne vaxtikane kotora thaj e themipna-
ske šartia. Adžukhar vov no pesko
doktorato sikavdja o proceso e reali-
ziripasko thaj barjovipasko e vakerde
liljarnipasko e Romengo ke verver
vaxta. Thaj uzal kodova so e Roma
nakhle katar o paganipe ko hristiani-
pe thaj islam, lengi selikano liljarnipe
ikerja an peste paganikane elemente.
Kodo liljarnipe na sas hristianizirime
thaj kerdo primal e hristianikane gin-
dipa thaj kodoleske e selikane kusti-
kipa sas krisarde katar i hristianikani
Khangiri. E Roma len arakhle ani pe-

Stoga se umjesto pisane knji-
ževnosti razvijala usmena, čime je
usmena književnost kod Roma doži-
vjela novi procvat. Oni Romi koji su
na tim prostorima živjeli sedentarno
prije dolaska Turaka, u predfeudal-
nom razdoblju, imali su mogućnost
pak živjeti rodovskim i plemenskim
načinom života i očuvati sve svo-
je plemenske i obiteljske tradicije te
njegovati svoje običaje. Nakon sla-
bljenja Osmanskoga Carstva, ponov-
no dolazi do obnove patrijarhalnih
društvenih oblika u romskim maha-
lama, u kojima je usmena književno-
sti još uvijek bila živa. Ona se u tom
razdoblju ponovno pojavljuje u no-
vom obliku.
U to vrijeme su nastale njene
najbolje tvorevine ili dobile završni
oblik. To je tako bilo sve do završet-
ka Drugog svjetskog rata. Industrija-
lizacija nakon Drugog svjetskog rata
dovela je do gubljenja važnosti pripo-
vijedanja usmenih priča u romskim
mahalama, i time se romsko pripo-
vijedanje i pjevanje počelo prividno
zaboravljati i gubiti i postalo je dio
nesvjesnog u romskom kulturnom
pamćenju.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
preserve them for a long time, becau-
se their literature was not written, as
in other cultures, and Christianity had
no influence on it. The largest number
of the Roma came to this region during
the Ottoman Empire, and the Otto-
mans did not allow written literature.
Therefore, oral literature developed
instead of the written, and the Roma-
ni oral literature experiencing a new
blossom. Those Roma communities
which lived a sedentary life in this regi-
on even before the arrival of the Turks,
in the pre-feudal period, preserved the-
ir ancestral and tribal way of life as well
as their tribal and family traditions cul-
tivating their customs. Weakening of
the Ottoman Empire caused the resto-
ration of patriarchal social forms in the
Romani Mahalles, where oral literature
was still alive. It then reappeared in a
new form.
Best examples of Romani oral lite-
rature were created or obtained their
final form then. That was so until the
end of World War II. Industrialization
after the Second World War diminis-
hed the importance of storytelling in
Romani Mahalles, making the Romani
storytelling and singing apparently for-
gotten and lost, transformed into the
unconscious part of Romani cultural
memory.
Profesor Ljatif Demir svoje
je predavanje započeo 41
podatkom da je u Indiji,
odakle potječu Romi, bila
sramota zapisivati jer su
eruditi, učeni ljudi, sve
pamtili.
Kod Roma, kao i kod drugih
naroda, opća karakteristika
usmene književnosti je njeno
kolektivno oblikovanje,
jer je u tom oblikovanju
sudjelovalo više pojedinaca
u različitim vremenskim
razdobljima i društvenim
uvjetima.
ski maxala, Arakhle len kodoleske so
na xramondje olen, a o hristianipe na
sas les asaripe upral lende. Majbaro
numero e Romendar avile e Osman-
lienca ane akala thana, a e Osmanlie
na dende te ovel xramome liljarnipe.
Kodoleske ko than e xramome liljar-
nipaske barilo o vakerdo liljarnipe.
Von, e Roma save so bešle sedentar-
nikane ke kodola hana ango avipe e
Turkongoro, ano anglofeudalnikano
vaxtipe, sas len šajdipe te dživdinen
pali jerikani thaj familiaki tradicia
thaj te arakhen peske adetia. Palo
kišlipe e Omanikane thagaripaskoro,
pale avel dži nevljaripe e patriarhal-
nikane themipaske formengo ane ro-
mane maxale, ane save o vakeripasko
liljarnipe na sas dživdo. Voj ikljovel
ani nevi forma. Ano kodova vaxt ule
lake majšukar kerdipa thaj lele agordi
forma.
Kodova sass a dži o agoripe e Duj-
to Dunjajake maripasko. I industria-
lizacia palo Dujto dunjajako maripe
andja dži lesko našalipe e vakeripa-
sko e vakerde paramisjengo ane ro-
mane maxale thaj adalesa o romano
paramisipe thaj gilavipe ovel tikne
vaxteske bisterdo thaj našaldo thaj
ulo kotor katar o binsalo ano romano
kulturako liparipe.
GODINA 2017.
 KULTURA
42 Gypsy Philharmonic Orchestra:
Romska večer u crnom smokingu
Oko sedamdesetak
glazbenika na pozornici
prenijelo je slušateljima
energiju romskog naroda koji
je odabrao glazbu kao svoj
univerzalni jezik.
BROJ 04
Piše: Phralipen
Gypsy Philharmonic Orhestra je,
11. prosinca, održao koncert u Kon-
certnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Kako je i najavljeno, izvođači su
svirali pjesme od klasike do čardaša,
bez notnih zapisa pokazujući koliko
su glazbeno usklađeni. Više od dva
sata Gypsy Philharmonic Orchestra
zabavljao je publiku te obogatio glaz-
benu ponudu ove godine. Njihov rep-
ertoar kombinira tradicionalnu roms-
ku violinu Grigorasa Dinicua, Ferenca
Erkela, Ferrarisa i Vittorija Montija,
mađarski i jidiški repertoar s velikim
klasičnim skladateljima kao što su Jo-
hannes Brahms, Jacques Offenbach,
Pablo de Sarasate, Johann Strauss
otac i sin, Piotr Illyich Čajkovski i su-
vremenih skladatelja kao John Wil-
liams.
Violine, violončela, basovi, cim-
bale i klarineti, svi ujedinjeni kako bi
privukli slušatelje naglasili su bitnost
tradicije te romske i izvedbene umjet-
nosti koja im pripada. Oko sedamde-
setak glazbenika na pozornici preni-
jelo je slušateljima energiju romskog
naroda koji je odabrao glazbu kao svoj
univerzalni jezik.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Intervju – Ana Apsaradha:
Nemoguće je ostati ravnodušan
na romsku glazbu
Ansambl "Apsaradha" Piše: Maja Grubišić
je svojim izvedbama
Kako biste predstavili sebe?
sudjelovao u umjetničkom
programu povodom
Ja sam Ana Apsaradha, umjetnički,
obilježavanja Svjetskog iz Zagreba sam i kao dijete sam poče-
dana romskog jezika i la plesati suvremeni ples kod peda-
goginje Mile Rackov te provela dugi
proslave 10 godina rada
niz godina na pozornici Studentskog
"KALI SARE" u Muzeju teatra. Nakon toga sam otišla u Indi-
suvremene umjetnosti u ju, izučavati indijske klasične plesove
Zagrebu. – katak u New Delhiju kod poznate
majstorice Ume Sharma i zadnjih
petnaestak godina vodim školu ori-
jentalnog plesa u sklopu koje poduča-
vam orijentalne plesove, indijski ples
i konačno, romski ples. Budući da je
Romima Indija kolijevka prenijeli smo
nekako taj pokret iz matične zemlje
i jako nam se sviđa njihova kultura,
glazba, ples, ekspresija…
Kakav je odaziv mladih ljudi za
vašu školu?
Odaziv je dobar obzirom na to da smo
mi jedna manja sredina i ima dosta
plesnih škola. Međutim, mi smo speci-
fični po tome što plešemo nekoliko
različitih plesnih stilova koji su ses-
trinski. Nemamo previše polaznica,
ali taman onoliko koliko ih treba biti.
43
Jučer ste imali nastup, pa i danas,
koliko često nastupate?
Usko surađujemo s Veleposlanstvom
Indije. Upravo su nas angažirali prošli
tjedan za Festival svjetla, a jučer smo
nastupali u Kulturnom centru Travno
gdje se održavao Festival orijentalnih
fuzija i gdje smo predstavile romski
flamenco – jednu fuziju flamenca i
romskog plesa. Bilo je jako zanimlji-
vo i artistički. Mi smo jako zadovol-
jne budući da su tamo bili i plesači iz
Slovenije, Srbije, Italije… Danas smo
ovdje povodom Svjetskog dana rom-
skog jezika i uvijek se nešto događa,
interesa ima.
Putujete po različitim mjestima,
kakav je odaziv publike? Je li se
dogodilo ikad da je publika rav-
nodušna i je li to moguće?
Čisto sumnjam, osobito na romsku
glazbu. Ona uvijek dotakne čovjekovu
dušu i srce i uvijek se netko na kraju
digne i zapleše s nama, bude interak-
tivno.
Što ste odlučile izvesti povodom
Svjetskog dana romskog jezika?
Napravit ćemo jedan presjek svih
tih navedenih stilova. Započet ćemo
s bollywoodskom ljubavnom pričom.
Nakon toga ćemo plesati Turkish Rom-
ani – specifičan tursko-romski ritam
i u pokretu i u ekspresiji te makedon-
sku obradu pjesme Devojče, devojče
crveno jabolče gdje smo ukombinirali
i flamenco. Konačno, na kraju, imamo
pravu romsku poslasticu sa violinama
i gitarama gdje ćemo svi biti uključeni
u plesu sa suknjama i rekvizitima kao
jedan ruski ili mađarski romski ples.
Kakvi su daljni planovi s grupom?
Radimo intenzivno na našoj plesnoj
predstavi koju izvodimo svake godine.
Nadamo se da će to biti završeno u
ožujku 2018. godine i to je nešto malo
drugačije od onog što inače nudimo
publici.
GODINA 2017.
 SAVJETI
44
SAVJETI
Pravo
na rad
osoba s
invaliditetom
Piše: Alma Pezerović
Do 1. travnja 2017. u Hrvatskoj je evi-
dentirano 511 850 osoba s invalidite-
tom što čini 11,9% od ukupnog broja
stanovnika. Najveći broj ih živi u Gra-
du Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj
županiji, a 48% njih su u radno aktiv-
noj dobi (19-64). Oko 63% osoba s in-
validitetom, prema dostupnim poda-
cima o obrazovanju, nema završenu
osnovnu školu ili ima samo osnov-
noškolsko obrazovanje. Hrvatski za-
vod za zapošljavanje ne evidentira
nezaposlene osobe prema nacional-
nom statusu stoga je podatak o neza-
poslenim Romima koji imaju određeni
oblik invaliditeta, nedostupan.
BROJ 04
Pravo na rad
osoba s
invaliditetom
Tko je osoba s invaliditetom?
Osoba si invaliditetom je osoba koja
ima dugotrajna tjelesna, mentalna,
intelektualna ili osjetilna oštećenja
koja međusobno suočena s različitim
poteškoćama mogu sprječavati nje-
zino puno i učinkovito sudjelovanje
u društvu na ravnopravnoj osnovi s
drugima. Invaliditet kao i stupanj in-
validiteta se utvrđuje nečim što Za-
kon o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom
naziva vještačenje, a ono se odno-
si na pregled liječnika specijalista
koji utvrđuje tjelesno, intelektualno,
osjetilno i/ili mentalno oštećenje,
invaliditet, funkcionalne sposobno-
sti, razinu potpore te razinu radne
sposobnosti osobe. Također, vješta-
čenje nije potrebno samo kako bi se
osobi utvrdio stupanj i vrsta invalidi-
teta nego se na temelju tih činjenica
ostvaruju prava koja osoba ima u po-
dručju socijalne skrbi, mirovinskog
i zdravstvenog osiguranja, profesio-
nalne rehabilitacije kao i zapošljava-
nja osoba s invaliditetom.
Zapošljavanje osoba s invalidi-
tetom
Zamjenica pravobraniteljice osoba s
invaliditetom Mira Pekeč-Knežević

navodi kako je oko 24 000 osoba s
invaliditetom zaposleno od ukupnog
broja od 250 000 pri čemu još veli-
ki broj osoba s invaliditetom treba
uključiti u neki oblik rada. Osobe s
invaliditetom se mogu zaposliti na
otvorenom tržištu rada ili pod poseb-
nim uvjetima uz obvezu prilagodbe
radnog mjesta osobi s invaliditetom.
Otvoreno tržište je tržište na kojem
nema ograničenja niti u ponudi posla
niti u potražnji zaposlenika. Drugim
riječima, to je tržište na kojem sva-
ka u cijelosti osposobljena osoba za
to radno mjesto može konkurirati za
zaposlenje.
Na otvorenom tržištu rada, osoba s
invaliditetom se može zaposliti:
• bez korištenja financijske potpore
ili stručne podrške jer je u cijelosti
osposobljena za rad na tom odre-
đenom radnom mjestu u odnosu na
njezin invaliditet i radnu sposob-
nosti
• uz korištenje određene financijske
potpore kako bi se prevladale teš-
koće vezane uz njezin invaliditet
(te teškoće su utvrđene nalazom
centra za profesionalnu rehabili-
taciju)
• uz korištenje određene stručne po-
drške kako bi se prevladale teškoće
vezane uz njezin invaliditet (utvr-
đeno nalazom centra za profesio-
nalnu rehabilitaciju)
• uz korištenje određene i financij-
ske i stručne podrške kako bi se
prevladale teškoće vezane uz nje-
zin invaliditet (utvrđeno nalazom
centra za profesionalnu rehabili-
taciju)
• Pod posebnim uvjetima se zapo-
šljava osoba s invaliditetom onda
kada ju nije moguće zaposliti na
otvorenom tržištu rada, a može se
zaposliti:
• u integrativnoj radionici: ustano-
vi ili trgovačkom društvu koje je
osnovano s ciljem zapošljavanja
osoba s invaliditetom koje se NE
mogu zaposliti na otvorenom trži-
štu rada
• u zaštitnoj radionici: u ustanovi ili
trgovačkom društvu koje je osno-
vano za one osobe s invaliditetom
koje se zbog svog stanja ne mogu
zaposliti u integrativnoj radionici.
• Za utvrđivanje stanja invaliditeta
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
kao i određivanje kojoj skupini koja
osoba s invaliditetom pripada od-
govoran je centar za profesionalnu
rehabilitaciju.
Tko mora zaposliti osobu s inva-
liditetom?
Osobu s invaliditetom mora zaposliti
onaj poslodavac koji zapošljava naj-
manje 20 radnika u svojoj ustanovi/
poduzeću. On prema vlastitom oda-
biru odabire određeni broj osoba s
invaliditetom, ali ne smije zaposliti
manje od 2% niti više od 6% osoba
s invaliditetom u odnosu na ukupan
broj zaposlenika.
• Ako poslodavac ne ispuni obvezu
zapošljavanja i ne zaposli osobu
s invaliditetom u broju u kojem je
dužan, mora svaki mjesec plaćati
određenu naknadu.
• Poslodavci koji imaju obvezu za-
pošljavanja osoba s invaliditetom
dužni su dati prednost osobi s in-
validitetom ako udovoljava svim
traženim uvjetima propisanim na-
tječajem.
• Obveza zapošljavanja osoba s inva-
liditetom ne odnosi se na poslodav-
ca koji zapošljava manje od dvade-
set radnika.
• Poslodavci tu kvotu mogu ispuniti
i primanjem na praksu učenika s
teškoćama u razvoju ili studenta s
invaliditetom, osobe s invalidite-
tom u sklopu profesionalne reha-
bilitacije, primanjem na stručno
osposobljavanje, sklapanje ugovo-
ra s odjelu sa studentom s invalidi-
tetom kao i stipendiranje redovnog
školovanja osobe s invaliditetom
te sklapanjem ugovora o poslov-
noj suradnji sa onim institucijama
i organizacijama u kojima više od
polovice radnika čine osobe s inva-
liditetom kao i sa osobama s inva-
liditetom koje se samozapošljavaju
Što zapravo dobiju poslodavci koji
zaposle osobu s invaliditetom?
Poslodavci koji zapošljavaju osobe s
invaliditetom imaju pravo na odre-
đene subvencije. Subvencija je jed-
nokratni ili višekratni iznos koji daje
državna institucija ili privatni fond
radi unapređivanja rada, ostvariva-
nja projekata itd.
Poslodavac koji zapošljava osobu s
invaliditetom kao i osoba s invalidi- 45
tetom koja se samozapošljava može
za svaku zaposlenu osobu s invali-
ditetom ostvariti subvenciju plaće u
iznosu od 10% do 70% osnovice izra-
čuna. Osim toga, zaštitna radionica
može za svaku zaposlenu osobu s
invaliditetom na zaštitnom radnom
mjestu ostvariti plaću u iznosu od
75% osnovice izračuna.
Osnovica izračuna subvencije pla-
će je minimalna plaća utvrđena po-
sebnim propisom, a za 2017. godinu
utvrđena je u iznosu od 3.276 kuna.
Nadalje, poslodavac ostvaruje pravo
i na povrat troškova od strane Za-
voda za vještačenje, profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba
s invaliditetom kao i sufinanciranje
troškova obrazovanja, prilagodbe
na mjesto i uvjete rada te troškove
stručne prakse. Također, poslodavac
ima pravo na sufinanciranje kamata
na kreditna sredstva namijenjena na-
bavi strojeva, opreme, alata ili pribo-
ra potrebnog za zapošljavanje osobe
s invaliditetom te posebna sredstva
za inovativne programe zapošljava-
nja osoba s invaliditetom
Koriste li poslodavci prava koja
ostvaruju zapošljavanjem osoba
s invaliditetom?
Prema podacima iz 2017., otprilike
trećina poslodavaca koji su zakonski
dužni zaposliti, plaća naknadu zbog
neispunjenja obveze zapošljavanja
osoba s invaliditetom.
2015. godine 6229 poslodavaca upla-
tilo je gotovo 163 milijuna kuna na-
knada, čime su sasvim ili djelomično
ispunili zakonsku obvezu da ako ne
zaposle osobu s invaliditetom odre-
đeni iznos moraju uplatiti u Zavod za
vještačenje i profesionalnu rehabili-
taciju, koji služi za poboljšanje statu-
sa tih osoba.
Od 6229 poslodavaca, njih 1803 is-
punilo je svoju kvotu zapošljavanja
osoba s invaliditetom, njih 1359 ju
je samo djelomično ispunilo, a 2423
poslodavca nisu zaposlila niti jednu
osobu s invaliditetom te su zbog toga
imali obvezu plaćanja zakonske na-
knade.
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI
46 Održana promocija portala
i časopisa Phralipen u knjižnici
Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
Presentation of Phralipen portal and magazine in Zagreb City
Library "Bogdan Ogrizović" / Ikerdi i promocia e portaloskiri thaj
magazineskiri Phralipen ani biblioteka Bogdan Ogrizović
Piše: Selma Pezerović
Foto: SRRH "KALI SARA"
U prostorima knjižnice Bogdana
Ogrizovića u Zagrebu, 5. prosinca,
održana je promocija internetskog
portala i časopisa Phralipen.  Phrali-
pen portal je projekt istoimenog časo-
pisa  Saveza Roma u Republici Hrvat-
skoj "KALI SARA" kojem su središnji
fokus manjinska pitanja i položaj rom-
ske  nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj. Cilj portala je upoznati širu
javnost s problemima Roma te njiho-
vom bogatom kulturom i tradicijom
istovremeno pružajući okvir za profe-
sionalni razvoj Roma kao najugroženi-
je skupine u našem društvu. Phralipen
manjinsku tematiku i politiku obrađuje
prateći važna događanja i procese s
posebnim osvrtom na ključne dionike
kroz intervjue, autorske tekstove, ko-
lumne i informacije prikupljene od le-
BROJ 04
Presentation of the Phralipen in-
ternet portal and magazine was held in
the Zagreb City Library "Bogdan Ogri-
zović" on 5th December. The Phra-
lipen portal is a project of the same
name carried out by the Croatian Ro-
mani Union "KALI SARA", focusing on
the minority issues and the position of
the Roma national minority in the Re-
public of Croatia. The aim of the por-
tal is to familiarize the general public
with the problems of the Roma, their
rich culture and tradition while, at the
same time, providing a framework for
the professional development of the
Roma as the most vulnerable group in
our society. Phralipen covers minority
topics and policy following important
events and processes with a special
focus on key stakeholders through in-
terviews, authorised texts, columns,
and information gathered from legi-
timate Roma representatives from
Ani biblioteka Bogdan Ogrizović,
5. Decembro, sas ikerdi i promocia e
internetikane portaloskiri thaj maga-
zineskiri Phralipen. O  Phralipen por-
talo si proekto e magazineskoro savo
ikalel o Savez Roma u Republici Hr-
vatskoj "KALI SARA"  thaj leskoro
fokuso si e minoritetnikane pučipa
thaj o xali e romane nacionalnikane
minoriteteskoro ani Republika Hr-
vatska.  O portalo mangel te sikavel e
buvle publikake e romane problemia
thaj lengiri barvali kultura thaj tradi-
cia so ko jekh del pervazo vašo pro-
fesionalnikano barjovipe e Romen-
goro sar majkišli grupa ano amaro
amalipe. O Phralipen minoritetnikani
tematika thaj i politika kerel katar e
ververikane ovipa thaj procese save
so ikljoven sar intervjuia, autorikane
tekstia thaj informacie, khedime ka-
tar legitmnikane prezententia Roma
katar i sahni Republika Hrvatska. Ki

gitimnih predstavnika Roma s područ-
ja cijele Republike Hrvatske. Promociji
su prisustovali potpredsjednik Hrvat-
skog sabora Furio Radin, predsjednik
Odbora za informiranje, informatiza-
ciju i medije Andrija Mikulić, predsjed-
nica Odbora za obrazovanje, znanost
i kulturu Vesna Bedeković, saborski
zastupnici Robert Janković, Kažimir
Varda i Veljko Kajtazi, glavna savjetni-
ca ministrice kulture Dubravka Đurić
Nemec, voditeljica Službe za UNESCO
pri Ministarstvu kulture Rut Carek te
zamjenik pravobraniteljice za osobe s
invaliditetom Darijo Jurišić.
"Iako smo u Hrvatskoj imali po-
kušaje manjinskih romskih časopisa
nijedan nije zaživio duže vrijeme pa
nam je ovo samo vjetar u leđa da još
jače prionemo na stvaranje medijskih
sadržaja. Osim našeg uredničkog tima
posebno bih pozdravila sve naše su-
radnike s terena koji svojim doprino-
som obogaćuju sadržaje na portalu i u
časopisu jer Romi nisu aktivni jedino u
Gradu Zagrebu. Danas je s nama jedan
dio Roma i to iz Međimurske, Kopriv-
ničko-križevačke, Brodsko-posavske i
Sisačko-moslavačke županije", izjavila
je Suzana Krčmar, predsjednica Save-
za Roma u Republici Hrvatskoj "KALI
SARA".
Potpredsjednik Hrvatskog sabora,
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
the entire territory of the Republic of
Croatia. The promotion was attended
by the Deputy Speaker of the Croatian
Parliament, Furio Radin, Chairman of
the Committee on Information, Com-
puterisation and the Media, Andrija
Mikulić, Chairwoman of the Educati-
on, Science and Culture Committee,
Vesna Bedeković, MPs Robert Janko-
vić, Kažimir Varda and Veljko Kajtazi,
Chief Adviser to the Minister of Cul-
ture, Dubravka Đurić Nemec, Head of
the UNESCO Office at the Ministry of
Culture, Rut Carek, and Deputy Om-
budsperson for Disabled Persons, Da-
rijo Jurišić.
"Although we have already tried to
promote Romani minority magazines
in Croatia, none of them had taken ro-
ots, so this represents the wind in our
sails making us more determined in
creation of media content. In addition
to our editorial team, I would especia-
lly like to welcome all of our field colla-
borators who contribute to the content
of our portal and the magazine becau-
se the Roma are not active only in the
City of Zagreb. Today, we have here
with us representatives of the Roma
from the Međimurje County, Kopriv-
nica-Križevci County, Brod-Posavina
County and Sisak-Moslavina Count",
said Suzana Krčmar, President of the
Croatian Romani Union "KALI SARA".
promocia than lele o teloprezidento e
Parlamentoskoro Furio Radin, prezi- 47
dento e Komisiakoro vašo informiri-
pe, informatizacia thaj medie Andrija
Mikulić, prezidenti ki Komisia vašo si-
kljovipe, sadžanipe thaj kultura Vesna
Bedeković, parlamentarcia Robert
Janković, Kažimir Varda thaj Veljko
Kajtazi, arkakutni e ministerkakiri ki
kulture Dubravka Đurić Nemec, čeka-
tuni vašo UNESCO ko Ministaripe e
kulturakoro Rut Carek  thaj o teloče-
katuno e hakojengere arakhutnjako-
ro e manušenge invaliditetosa Darijo
Jurišić.
"Thaj uzal so ani Hrvatska sas zu-
mavdipa te oven minoritetnikane ro-
mane magazinia nijekh na ulo dživdo
lungo vaxt thaj kodova si amenge sade
balval ko dumo zuraleder te keras e
mediengere saikerina. Uzal amare re-
daktorengere timia mangav te dav but
sastipe sa amare kolaboratnenge save
so den pestar but te ovel o portalo thaj
o magazino barvaleder thaj na numaj
sade aktivnikane ani diz Zagreb. Av-
dive amenca si thaj e Roma katar
Međimursko, Koprivničko - križevač-
ko, Brodsko - posavsko thaj Sisačko -
moslavačko župania", vakerda i Suza-
na Krčmar, prezidenti ko Savez Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
O teloprezidento ko hrvatskakoro
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI
48
Furio Radin, naglasio je kako je časo-
pis bitna stvar jer je to način na koji
Romi pokazuju građanima Hrvatske
tko su, što su i koliko su ujedinjeni.
"Ono što je jako bitno istaknuti jest
činjenica da je ključni uspjeh romske
nacionalne zajednice standardizacija
romskog jezika. Iz tog razloga me ra-
duje naziv časopisa i bitno je da pisana
riječ romskog jezika ostane zabilježe-
na. Jezik je bitan medij preko kojega
se, između ostaloga, razaznaje bogat-
stvo i blago svake, pa tako i romske
zajednice. Vlada Republike Hrvatske
prepoznala je važnost svih svojih ma-
njinskih zajednica na svom prostoru
upravo kao blaga i bogatstva koje zbog
svoje kulturne različitosti čini našu ze-
mlju bogatijom" izjavila je Vesna Bede-
ković u svom obraćanju.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi
istaknuo je kako ga je kod drugih rom-
skih časopisa posebno smetao nepot-
pun sadržaj i nelektorirani tekstovi na
čemu Phralipen posebno radi i zbog
čega ima čitatelje i u inozemstvu.
"Kao predsjednik Gradske skup-
štine Grada Zagreba imam pravo na
skupštini dati neki prijedlog za pokro-
viteljstvo. Kad god je došao zahtjev za
BROJ 04
Deputy Speaker of the Croatian Par-
liament, Furio Radin, emphasized the
importance of publishing a magazi-
ne because it is the way in which the
Roma show to the citizens of Croatia
who they are and how united they are.
"It is very important to point out the
fact that the key success of the Roma
community is the standardization of
the Romani language, and for this re-
ason, I am so pleased with the name
of the magazine and it is essential that
the written word of the Romani langu-
age remains memorized. Language is
an important medium through which,
inter alia, we can recognize cultural
heritage of any community, including
the Roma. The Government of the Re-
public of Croatia has recognized the
importance of all its minority commu-
nities living on its territory as cultural
heritage enriching our country in its
cultural diversity," said Vesna Bedeko-
vić in her address. MP Veljko Kajtazi
pointed out that in other Romani ma-
gazines he was particularly concerned
about incomplete content and texts
not being proofread. For Phralipen
this is of particular interest bringing it
attention of readers from abroad. "As
a President of the City Assembly of
the City of Zagreb, I have the right to
submit a proposal for endorsement of
parlamento Furio Radin vakerda so o
magazino si bari buti kodoleske vov si
čhand te sikavel e Romen sar dizutne
e Hrvatskakere thaj te sikavel kobor
si von jekh.
"Kodova so si bare džanlipastar te
ovel vakerdo si kaj o klidardo baxta-
gor e romane nacionalnikane khedi-
nakoro si i standardizacia e romane
čhibakiri. Kodoleske mange si but
šukar kana šunav so o romano xramo-
me lav si xramome. I čhib si baro me-
dij prekal savo ovela džanlo o barvali-
pe sakone khedinakoro thaj adžukhar
e romane khedinakoro. I Radži e
Republika Hrvatskakiri pendžarda o
baro džanlipe peskere kulturnikane
averipaskoro thaj kerel amare phuvja
te ovel barvaleder" vakerda i Vesna
Bedeković ano pesko vakeripe.
O deputato Veljko Kajtazi vakerda
kaj ane aver romane magazinia sas
bipherdo saikeripe thaj bilektoririme
tekstia ko so o Phralipen kerel buti
thaj isi les drabarutne avrial e phuva-
tar. "Sar prezidento e Dizakere khe-
dinakoro Zagreb isi man xako te dav
bahani vašo dumodeipe. Kana avilo
e rodipasa te rodel dendo dumo vašo
xramome lav, magazino thaj lil, me sa-
kana ikerdem o proekto", vakerdas o

pisanom rječju, časopisom i knjigom,
uvijek sam podržao projekt", završno
je dodao Andrija Mikulić koji se pohva-
lio kvalitetnim suživotom s poznanici-
ma Romima kako u kvartu u kojem je
odrastao tako i u II. izbornoj jedinici.
Na drugom dijelu promocije profe-
sor na Filozofskom fakultetu Sveučili-
šta u Zagrebu pri Odsjeku za indologi-
ju i dalekoistočne studije Ljatif Demir,
savjetnik u Uredu za ljudska prava i
prava nacionalnih manjina Vlade Re-
publike Hrvatske Alen Tahiri, glav-
na urednica časopisa Phralipen Maja
Grubišić i suradnik i prevoditelj za
jezik Roma Bajaša Elvis Kralj predsta-
vili su projekt Phralipen kroz primjere
vlastitih doprinosa i rada u romskoj
zajednici.
Obzirom na to da je Savez Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
uvijek stavljao naglasak na obrazova-
nje i izdavaštvo, pokretanje Phralipe-
na došao je kao logičan slijed. Časopis
izlazi četiri puta godišnje i svaki broj
obuhvaća razdoblje od tri mjeseca gdje
se kroz kraće izvještaje, intervjue i pri-
če prati romska zajednica. Osim toga
Phralipen obuhvaća područja kulture i
politike s osvrtima na dešavanja iz svih
županija u kojima žive Romi te kroz
aktualna zbivanja i intervjue u kom-
binacijama na hrvatskom, engleskom,
romskom jeziku i jeziku Roma Bajaša.
"U  redakciji pripremamo tekstove
za časopis, a budući da izlazi tromje-
sečno, neki od njih u trenutku objavlji-
vanja više nisu toliko aktualni, pa smo
razmišljali o pokretanju internetskog
portala, dakle kao logičan slijed kon-
tinuiranog rada. Također, internet kao
najbrži medij i najviše dostupan svima
omogućio nam je da budemo aktualni
između dva objavljena tiskana broja
časopisa", dodala je Maja Grubišić.
Profesor Ljatif Demir prisutnima
je pojasnio pravilno izgovaranje naziva
časopisa i specifičnosti romskog jezi-
ka u usporedbi s hrvatskim. Također
se osvrnuo na povijest izdavanja rom-
skih časopisa gdje je prvi izdan 1933.
godine u Beogradu od strane privatnog
izdavača. Alen Tahiri naglasio je kako
časopis Phralipen, u odnosu na ranije
časopise, odražava osnove novinar-
stva kako u jezičnoj strukturi tako i u
novinarskom smislu. Nakon promocije
druženje je nastavljeno u prostorima
knjižnice.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
certain projects. Whenever a request
was for a written word, a magazine or
a book, I have always supported the
project", added Andrija Mikulić, who
praised the quality of coexistence with
his Roma acquaintances whether in
his childhood neighbourhood or in his
constituency. In the second part of the
presentation, Professor at the Depar-
tment of Indology and Far East Stu-
dies at the Faculty of Humanities and
Social Studies in Zagreb, Ljatif Demir,
Advisor in the Office for Human Ri-
ghts and Rights of National Minorities
of the Government of the Republic of
Croatia, Alen Tahiri, Editor-in-Chief
of Phralipen, Maja Grubišić and Lan-
guage Associate and Translator for
Boyash dialect, Elvis Kralj presented
the Phralipen project through exam-
ples of their own contributions and
work in the Roma community. Since
the Croatian Romani Union "KALI
SARA" has always put emphasis on
education and publishing, launching of
Phralipen magazine came as a logical
sequence. The magazine is published
quarterly and each number covers a pe-
riod of three months where the Roma
community is tracked through shorter
reports, interviews and stories. In ad-
dition, Phralipen covers areas of cultu-
re and politics with reviews of events
from all the counties in which Roma
live, as well as current events and in-
terviews combining Croatian, English,
Romani languages and Boyash dialect.
"Editorial board prepares articles for
the magazine, and since it comes out
quarterly, some of them at the time of
publishing are no longer so up to date,
so we were thinking about launching
an internet portal, therefore a logical
sequence of continuous work. Inter-
net being the fastest media widely ac-
cessible to everyone enabled us to be
current between two printed issues of
the magazine, "added Maja Grubišić.
Professor Ljatif Demir informed
the audience about the correct pro-
nunciation of the title of the magazine
and the specificity of the Romani lan-
guage compared to the Croatian langu-
age. He also referred to the history of
publishing Romani magazines where
the first one was published in Belgra-
de in 1933 by a private publisher. Alen
Tahiri emphasized that the Phralipen
magazine, compared to its foreru-
nners, reflects the basics of journalism
both in the linguistic structure and in
the journalistic sense. After the pro-
motion, socializing continued in the
Library's premises.
Andrija Mikulić savo so ašakerda pes
e kvalitetnikane jekhethane dživdipa- 49
sa e pendžarutnenca e Romenca sar
ano kvarto saveste barilo thaj ani II.
alusaripaskiri jekhin.
Ano dujto kotor e promociakoro
o profesoro ko Filozofikano fakulte-
to ko Univerziteto Zagreb ko Depar-
tamento vaši Indologia thaj durutne
thanengere studie Ljatif Demir, Kon-
siliaro ano Ofiso vaše manušikane ča-
čipena thaj čačipena e nacionalnikane
minoritetengere Alen Tahiri, i redak-
tori e Phralipen-eskiri Maja Grubišić
thaj kolaboratoro thaj rinčhibjarno
e rumunikane čhibakiri e Bajašengi-
ri Elvis Kralj vakerde vašo proekto
Phralipen prekal peske personal-
nikane dikhipa thaj buti ani romani
khedin. Kodoleske so o Savez Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
sakana čhivdas akcento ko sikljovipe
thaj ikaldipe, o ikaldipe e Phralipen
skoro si logikano palpalunipe. O ma-
gazino ikljovel štarvar ko berš thaj
sakova genj astarel trin masek kote so
prekal e xarne raportia, intervju thaj
paramisja dikhel i romani khedin. Nu-
maj kodova o Phralipen astarel thaj e
teme katar kultura thaj politika e dik-
hipasa kodoleske so ovel ane županie
savende dživdinen Roma thaj ki aktu-
elnikani situacia thaj intervju save si
ani kombinacia hrvatikani, anglikani,
romani thaj rumunikani bajašengiri
čhib.
"Ani redakcia amen keras tekstia
vašo magazino, a kodoleske so ikljol
ko trin masekia, varesave lendar ano
momento e ikljovipaskoro ikalas thaj
ano interneteskoro portalo, sar jekh
logikano palpalunipe e kontinuirime
butjakoro. Thaj adžukhar sar majsi-
gutno mediumo thaj but paše sarenge
denda amen šajdipe te ovas aktuel-
nikane maškar e duj printime genja
e magazinoskere", vakerda i Maja
Grubišić. Profesoro dr.sc. Ljatif De-
mir e manušenge vakerda o norma-
tivnikano vakerdipe e magazineskoro
thaj e specifike e romane čhibakoro
ani komparacia e hrvatikane čhibasa.
Thaj vakerda vaši historia e romane
magazinengiri thaj kaj o jekhto maga-
zino si ikaldo ano 1933 berš ano Be-
ogrado katar o privatnikano ikalutno.
Alen Tahiri vakerda so o magazino
Phralipen, ano dikhipe e averenca si-
kavel e funde e žurnalistipaskoro sar
čhibakiri struktura thaj žurnalistika-
ni. Pali promocia o amalipe si dure-
kerdo ani biblioteka.
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI
50 Pokrenuta inicijativa za
obilježavanje mjesta stradanja
Roma s područja Međimurja
Piše: Emir Grbić
Foto: SRRH "KALI SARA"
U Nedelišću je održana tribina  "Ge-
nocid nad Romima" u suradnji sa sa-
borskim zastupnikom dr. sc. Brani-
mirom Bunjcem. Zastupnik  Branimir
Bunjac održao je prezentaciju o stra-
danju Roma s područja Međimurja
za vrijeme Drugog svjetskog rata na
osnovu vlastitog povijesnog istraži-
vanja "Mjesta stradanja Roma u Me-
đimurju u Drugom svjetskom ratu".
Rezultati istraživanja potaknuli su
i zanimljivu raspravu s mještanima
Trnovca (romskog naselja Parag) za
koji je istraživanjem utvrđen  broj od
najmanje 39 nastradalih Roma za vri-
jeme mađarske okupacije Međimurja,
većinom djece, dok je stvarni broj žr-
tava sigurno i veći.
Kako autor navodi "u historiografiji je
potpuno zanemareno stradanje Roma
u Međimurju tijekom Drugog svjet-
skog rata. Uz pomoć radova objav-
ljenih u Mađarskoj fokusira se na
koncentracijski logor Komárom, gdje
je smrtno stradao veliki broj Roma
krajem 1944. godine. Dokazuje da su
BROJ 04
u navedeni logor transportirani svi Jedan od ciljeva SRRH
stanovnici romskog naselja Trnovec "KALI SARA" je potaknuti
i među njima pokušava poimenično
utvrditi žrtve. Pritom se služi usme- proces obilježavanja mjesta
nim svjedočenjima preživjelih, ma- stradanja Roma za vrijeme
tičnim knjigama i popisima žrtava Drugog svjetskog rata na
rata nasta-lima u vrijeme Jugoslavi- području cijele Republike
je. Iz popisa je evidentno da su većina
stradalih bila djeca, a da je jedan dio Hrvatske.
odraslih proslijeđen u logor Dachau u
Njemačkoj. Osim sudbine odvedenih
u logore, istražuje i izolirani slučaj
savezničkog bombardiranja kolone
Roma u Draškovcu u tzv. "maršu smr-
ti" neposredno prije završetka ratnih
operacija. Uz pomoć usmenih iskaza
svjedoka i nekoliko kraćih izvješća o
tom događaju, utvr-đuje broj poginu-
lih i evidentira za sada neobilježenu
masovnu grobnicu u Draškovcu."
Jedan od ciljeva SRRH "KALI SARA"
je potaknuti proces obilježavanja mje-
sta stradanja Roma za vrijeme Drugog
svjetskog rata u cijeloj Republici Hr-
vatskoj. Inicijativu je prihvaćena i od
strane načelnika općine, Darka Dani-
je, koji je i osobno podržao skup zajed-
no sa saborskim zastupnikom Veljkom
Kajtazijem.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

"Međukulturalni i međureligijski 51

dijalog" u organizaciji hrvatskog

Povjerenstva za UNESCO

International Expert Scientific Conference on "Intercultural and

Interreligious Dialogue" organized by the Croatian Commission
for UNESCO / Maškarthemutno sadžanipaskoro arakhipen
"Maškarkulturakoro thaj maškarreligiakoro dialogo" ani
organizacia e hrvatskakere Komisiakoro vašo UNESCO

Piše: Selma Pezerović
Foto: SRRH "KALI SARA"
U Muzeju Mimara se 21. studenog
održao interdisciplinarni znanstve-
no-stručni skup s međunarodnim
djelovanjem pod nazivom "Među-
kulturalni i međureligijski dija-
log: pozitivno iskustvo Hrvatske
u europskom kontekstu". Skup se
održao u organizaciji Ministarstva
kulture Republike Hrvatske i Hrvat-
skog povjerenstva za UNESCO, a pod
pokroviteljstvom Vlade Republike
Hrvatske.
Skup je bio podijeljen na tri sesije i
Interdisciplinary Expert Scientific
Conference on "Intercultural and
Interreligious Dialogue: Croa-
tian Positive Experience in the
European Context" was held in the
Mimara Museum on 21st November
2017. The Conference was organized
by the Ministry of Culture of the Re-
public of Croatia and the Croatian
Commission for UNESCO under the
auspices of the Government of the
Republic of Croatia.
The Conference was divided into
three sessions: Importance of inter-
cultural and interreligious dialogue
in a globalized world, Sociological
and legal challenges of multicul-
Ano Muzeum Mimara ko 21. Novem-
bro sas ikerdo o interdisplinarnikano
seminaro internacionalnikane parti-
cipiripasa telo anav "Maškarkul-
turnikano thaj maškarreligiako-
ro dialogo: pozitivnikano keripe
buti e Hrvatskakoro ano europa-
koro konteksto". O arakhipe sine
ikerdo teli organizacia e Ministeri-
paskoro vaši kultura katar Republika
Hrvatska thaj Hrvatskakiri komisia
vašo UNESCO telo dendo dumo e
Radžakoro ki Republika Hrvatska.
O arakhipe sas ulavdo ke trin sesie
thaj adava Baripen e maškarkultu-
rakere thaj e maškarreligiakere dia-
logoskoro ano globalizirime sundal,

GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI
to Važnost međukulturalnog i među-
52 religijskog dijaloga u globaliziranom
svijetu, Sociološki i pravni izazovi
multikulturalnosti te Suživot, di-
jalog i suradnja u hrvatskom druš-
tvu. Na prvoj sesiji sudjelovali su
Tomislav Kovač, pročelnik Katedre
fundamentalne teologije Katoličkog
bogoslovnog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, akademik Ivan Supičić
ispred HAZU-a, Željko Tanjić, rek-
tor Hrvatskog katoličkog sveučilišta,
Igor Kitaev ispred UNESCO-ovog
Regionalnog ureda za znanost i kul-
turu u Europi, a na drugoj sesiji Ro-
ger Koussetogue Koude, predavač
i istraživač na Institutu za ljudska
prava u Lyonu, prodekan Fakulteta
prava, ekonomskih i društvenih zna-
nosti te voditelj UNESCO katedre
za "Sjećanje, kulture i međukultu-
ralnost" na Katoličkom sveučilištu u
Lyonu, Gordan Črpić, prorektor za
organizaciju i poslovanje Hrvatskog
katoličkog sveučilišta i s Pravnog fa-
kulteta Sveučilišta u Zagrebu Tijana
Vukojičić Tomić i Vedran Đulabić
koji je ujedno i tajnik Evanđeoske
pentekostne crkve u Hrvatskoj.
Treću sesiju otvorio je saborski
zastupnik Veljko Kajtazi s temom
Položaj nacionalnih manjina, oso-
bito romske nacionalne manjine u
Republici Hrvatskoj. Kajtazi se pored
ustavno-pravnog položaja nacional-
nih manjina osvrnuo na ostale važne
strateške dokumente koji reguliraju
položaj nacionalnih manjina te nji-
hovih institucija i ostalih tijela (Vi-
jeća i udruga). Osim toga predavač je
naveo i tri romska praznika koja se
organiziraju od strane Saveza Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
"Problem Roma je prepoznala Eu-
ropska unija i to je razlog zašto pri-
padnici romske zajednice imaju ne-
koliko strateških dokumenata, imaju
Nacionalnu strategiju, a donedavno
i Nacionalni program i to je na neki
način - detektiranje samih problema.
Što se tiče rješavanja tih problema,
jako je malo učinjeno, skoro pa ni-
šta", dodao je Kajtazi.
"Nije samo fraza ili floskula kada
kažemo da je, unatoč bremenitoj po-
vijesti, suživot više različitih i jakih
BROJ 04
turalism, and Coexistence, dialogue
and cooperation in Croatian society.
Lecturers at the first session were:
Tomislav Kovač, Head of Department
of Fundamental Theology at the
Catholic Faculty of Theology at the
University of Zagreb, Academician
Ivan Supičić on behalf of the Croa-
tian Academy of Sciences and Arts,
Željko Tanjić, Rector of the Catholic
University of Croatia, Igor Kitaev
on behalf of the UNESCO Regional
Bureau for Science and Culture in
Europe; at the second session the
lecturers were: Roger Koussetogue
Koude, lecturer and researcher at
the Human Rights Institute of Lyon,
Vice-Dean of the Faculty of Law, Eco-
nomics and Social Sciences and the
Head of the UNESCO Department
for "Memories, Culture and Intercul-
turality" at the Lyon Catholic Univer-
sity, Gordan Črpić, Vice-Rector for
Organization and Financial Affairs
of the Catholic University of Croatia
and, Tijana Vukojičić Tomić on be-
half of the Faculty of Law, University
of Zagreb and Vedran Đulabić, who
is also the Secretary of the Evangeli-
cal Pentecostal Church of Croatia.
The third session was opened by MP
Veljko Kajtazi with the topic on Sta-
tus of National Minorities, especially
the Roma National Minority in the
Republic of Croatia. Beside the con-
stitutional-legal status of national
minorities, Kajtazi also referred to
other important strategic documents
regulating the position of national
minorities and their institutions and
other bodies (Councils and Associa-
tions). In addition, the lecturer also
mentioned three Romani holidays
organized by the Croatian Romani
Union "KALI SARA".
"The problem of Roma has been rec-
ognized by the European Union and
that is why the members of the Roma
community have several strategic
documents, they have a National
Strategy and until recently the Na-
tional Program and that is somehow
- detecting the very problems. When
it comes to solving those problems
- very little has been done, almost
nothing", added Kajtazi.
"It is not just a phrase or a plati-
tude when we say that, despite the
Sociologikano thaj juristikano dik-
hipe e multikulturalnipaskoro thaj
Jekhethano dživdipe, dialogo thaj
jekhethano butikeripe ani hrvatska-
kiri them. Ki jekhto sesia than lele
Tomislav Kovač, čekatuno ki Kate-
dra fundamentalnikane teologiakiri
katar Katoličko bogoslovno fakulte-
to ko Sveučilište Zagreb, akademik
Ivan Supičić katar HAZU, Željko
Tanjić, rektoro ko Hrvatsko kato-
ličko sveučilište, Igor Kitaev katar
UNESCO – Regionalno ofiso vašo
sadžanipe thaj kultura ani Europa,
a ki dujto sesia Roger Koussetogue
Koude, lektoro thaj rodljarutno ko
Instituto vaše manušikane čačipena
ano Lyon, prodekano ko Fakulteto
vaše juristikane-ekonomikane thaj
amalipaskere džanipa thaj legarutno
ki UNESCO katedra vašo "Liparipe,
kultura thaj maškarkultura" ko Kato-
ličko univerziteto ano Lyon, Gordan
Črpić, prorektoro vaši organizacia
thaj butikeripe ko Hrvatsko katolič-
ko sveučilište thaj katar Juristikano
fakulteto Sveučilište ano Zagrebo
Tijana Vukojičić Tomić thaj Vedran
Đulabić savo si thaj sekretaro ki
Evangelistikani thaj pentekostnikani
khangiri ani Hrvatska.
I trinto sesia putardja o deputato
Veljko Kajtazi e temasa Xali e nacio-
nalnikane minoritetengere, majbut e
romane minoriteteskoro ani Republi-
ka Hrvatska. Kajtazi uzal e konstitu-
cionalnikane thaj juristikane situacie
vakerdja thaj vaše aver strategikane
dokumente save so keren regulacia
e nacionalnikane minoritetengoro
thaj lenge organizaciengoro saven
isi akathe. Uzal adava o prezentento
vakerda thaj e trin romane bare dive-
sa save so organizirinel i organizacia
e Romengiri ki Republika hrvatska
"Kali Sara".
"O problemo e Romengoro pendžar-
da i Europakiri Unia thaj kodoleske
e romen isi nekobor strategikane
dokumentia, isi len Nacionalnikani
strategia thaj Nacionalnikani Pro-
grama thaj kodova si detekcia lenge-
re problemongoro. So si dži lengere
pharipena, xari si kerdo thaj vaker
niso", vakerda o Kajtazi.
"Nanaj sade fraza vaj floskula kana
vakeras so uzal pharo nakhlipe, o

identiteta moguć, iako nije uvijek la-
gan i ne treba mu pristupati naivno i
s podrazumijevanjem", dodao je Dan
Đaković iz Sektora za promicanje
ljudskih prava, civiljno društvo i na-
cionalne manjine pri Uredu gradona-
čelnika Grada Zagreba.
Istoj sesiji prisustovao je i Željko
Mraz, predsjednik Udruge za vjersku
slobodu u Republici Hrvatskoj i glav-
ni tajnik Saveza Baptističkih crkava
u Republici Hrvatskoj te Jasminka
Domaš, novinarka, spisateljica, gla-
snogovornica i članica Vijeća Židov-
ske vjerske zajednice Bet Israel u
Hrvatskoj.
U nastavku su se na zastupljenost na-
cionalnih vjerskih manjina na HRT-u
i doprinos Hrvatske u međunarod-
noj razvojnoj i humanitarnoj politici
osvrnuli Daniela Draštata i Dalibor
Matić dok je Tvrtko Barun govorio o
pravnom statusu i integraciji izbje-
glica u Hrvatskoj te Aziz Hasanović
o zajedničkom životu muslimana u
Hrvatskoj kao poželjnom primjeru
europskoj zbilji.
"Koje sve modele organiziranja
muslimana danas vidimo u Euro-
pi?
Prvo imamo skupine koje su getoizi-
rane čija izolacija predstavlja veliki
problem. Princip njihovog zatvore-
nog življenja je potpuno suprotan
svim europskim vrijednostima i ta-
kve zajednice mogu predstavljati
određeni problem pa i sigurnosni kao
posljedicu manipulacije i zlouporabe
čemu su podložni zbog ograničenosti
informiranosti kao i posljedice za-
tvorenosti.
Drugi model koji susrećemo kod
određenog broja muslimanske zajed-
nice je potpuna asimilacija u društvo
u koje su stigli. Odgajaju se na prin-
cipima kompleksa niže vrijednosti i
rađaju se određene frustracije koje
dovode do negativnog izražaja i pose-
zanja za nekim od neželjenih djela ili
poteza što predstavlja opet problem.
Stalno im se nameće kako je njihova
vjera kriva za sve, kako je ona izvor
svakog zla, a nerijetko ih se poziva da
se iste odreknu. Ne prihvaćaju takav
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
fraught history, the coexistence of
many different and strong identities
is possible, although it is not always
easy and should not be accessed na-
ively and implicitly," added Dan Đak-
ović from the Sector for Promotion
of Human Rights, Civil Society and
National Minorities at the Office of
the Mayor of the City of Zagreb.
The same session was also attend-
ed by Željko Mraz, President of the
Association for Religious Freedom
in the Republic of Croatia and Sec-
retary General of the Baptist Union
of Croatia and Jasminka Domaš,
journalist, writer, spokesperson and
member of the Jewish Community
Bet Israel of Croatia. Daniela Drašta-
ta and Dalibor Matić reflected on
representation of national religious
minorities on Croatian Radiotelevi-
sion and Croatia's contribution to in-
ternational development and human-
itarian politics, while Tvrtko Barun
spoke about the legal status and in-
tegration of refugees in Croatia and
Mufti Aziz effendi Hasanović, Presi-
dent of Meshihat of Islamic Commu-
nity in Croatia on the coexistence of
Muslims in Croatia as a model exam-
ple of the European reality.
"Which models of organizing
Muslims we see in Europe today?
Firstly, we have ghettoized groups
whose isolation is a big problem. The
principle of their closed life is com-
pletely opposed to all European val-
ues, and such communities can pose
a certain problem, for example a se-
curity one, as a consequence of ma-
nipulation and misuse being subject-
ed to the limitation of information
and the consequences of closeness.
The second model we encounter with
a certain number of Muslim commu-
nities is full assimilation in the socie-
ty they came to. They are brought up
on the principles of inferiority com-
plex when certain frustrations arise,
which lead to negative expression
and resorting to some unwanted acts
or moves, which again represents a
problem itself. They are constantly
imposing them the feeling that their
faith is culpable of all, the source of
all evil, and they are often urged to
renounce it. They do not accept such
an approach and in the name of "pro-
tecting their faith", assisted by exter-
jekhethano dživdipe e averikane thaj
zurale identitetongoro si šajutno 53
thaj na trubul te las les naivnikane
thaj bixaljovipasa", vakerda o Dan
Đaković katar Sektoro vašo anglipe e
manušikane manušikane čačipenen-
goro, civilnikane amalipaskoro thaj
nacionalnikane minoritetengoro ko
Ofiso e dizakere šerutneskoro ki diz
Zagreb.
Than lelja thaj o Željko Mraz, pre-
zidento ki organizacia e religiakere
tromalipaskiri ani Republika Hrvat-
ska thaj sekretaro ki Unia e Bapti-
stikane khangirengoro ani Republi-
ka Hrvatska thaj Jasminka Domaš,
žurnalistka thaj portparolo ko Kon-
silo e Jaudiengere khedipangoro Bet
Israel ani Hrvatska. Ano thavdipe e
bešipaskoro thaj vašo participiripe
e nacionalnikane religiakere politi-
kengoro vakerda i Daniela Draštata
thaj Dalibor Matić, a o Tvrtko Barun
vakerda vašo juristikano statuso thaj
integracia e našle manušengoro ani
Hrvatska thaj o Aziz Hasanović vašo
jekhethano dživdipe e muslimanen-
goro ani Hrvatska.
"Save sa modelia e organiziripaske-
re e muslimanengoro avdive dikhas
ani Europa? Isi amen grupe save
si getoizirime thaj lengi izolacia si
baro problemo. Principo lengere
jekhethane dživdipaskere si averi-
kano e europakere baripenengoro
thaj kodola jekhina šaj te sikaven
baro problemo thaj ko sigurnipe sar
palpalunipe ki manipulacia thaj bi-
lačho kerdipe buti thaj si dende ko
limitiripe e informiripaskoro sar
palpalunipe e phandle dikhipaskoro.
O aver modelo savo so arakhas kori
disave džene katar muslimania si o
pherdo asimiliripe ani them sava-
te resle. Arakhljoven ke principia e
kompleksonge katar tikneder baripe
thaj biandjoven e frustracienca save
so anen dži negativnikano vakerdi-
pe thaj resipe vaše nesave bimangle
butja vaj potegoja save so sikaven
jekh problema. Savaxt lenge ovel va-
kerdo so lengi konfesia si bangi saske
thaj akhardjoven te mukhen la. Na
mangen kodoja poza, a sar nišano e
arakhipaskoro peskere konfesiakoro
telo nišania e dende šartengoro den
pumen ane teroristikane akcie. Ko-
dova so si mabaro ano kodova si so
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI
pristup, a u znak zaštite svoje vjere
54 pod znacima navoda potpomognu-
tima čimbenicima izvana daju se u
terorističke akcije. Ono što je najgo-
re u svemu tome jest da se pozivaju
u islam i time nanose najveću štetu
islamu i muslimanima. Ubiti jednog
nevinog sa stajališta Kur'ana zna-
či ubiti cijeli svijet ili spasiti jednog
nevinog znači spasiti cijeli svijet.
Znajući ovaj temeljni princip isla-
ma pitamo se tko onda može učiniti
ubojstvo nevinih ljudi, djece i žena?
Takav nered na zemlji ne može sija-
ti musliman. Treći model je model
integracije gdje se u cjelini njeguje i
baštini punina identiteta. Identitet
podrazumijeva i uključuje vjeru, na-
ciju, kulturu, jezik, običaje i slično.
Mi, muslimani u Hrvatskoj, prihvatili
smo ovaj treći model, a to je model in-
tegracije. Razvijamo ga kroz vjersku
zajednicu, kroz kulturna i nacional-
na društva", naglasio je muftija Aziz
ef. Hasanović, predsjednik Mešihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Znanstveno-stručni skup djelomič-
no se nadovezuje i na Međunarodnu
konferenciju  Mawaïd  -  Rendez-Vo-
us for Euro-Arab Dialogue koja se od
9. do 10. prosinca 2016. održala u Pa-
rizu, u organizaciji UNESCO-a i Fun-
dacije MBI Al-Jabeer iz Omana. Cilj
te konferencije bio je unaprijediti
dijalog Europe s arapsko-musliman-
skim svijetom radi doprinosa susretu
kultura i civilizacija te izgradnji mira
u današnjem svijetu, što je posebno
važno u današnje vrijeme obilježeno
porastom različitih oblika ekstre-
mizma, isključivosti i nasilja.
Glavna nakana interdisciplinarnog
znanstveno-stručnog skupa Među-
kulturalni i međureligijski dijalog:
pozitivno iskustvo Hrvatske u europ-
skom kontekstu  bila je vrednovati
kulturalnu i religijsku različitost kao
sastavni dio hrvatskog društva, osvi-
jestiti je pred građanima Hrvatske
i pokazati je kao poticajan primjer
zajednici europskih naroda i širem
svijetu.
BROJ 04
nal factors, they engage themselves
in terrorist actions. What is worst of
all is that they invoke Islam and thus
inflict the greatest damage to Islam
and Muslims. Qur’an says that who-
ever  kills  an innocent person it is
as though he has  killed  all  mankind
and whoever saves a life should be
considered as the saviour of  whole
mankind. Knowing this fundamental
principle of Islam, we wonder who
can then be the murderer of innocent
people, children and women. A Mus-
lim cannot sow such a disorder on
our planet. The third model is a mod-
el of integration where the fullness
of identity has been inherited. Identi-
ty implies and includes faith, nation,
culture, language, customs, and the
like. We, Muslims in Croatia, have
accepted this third model, which is
the model of integration. We develop
it through our religious community,
through cultural and national socie-
ties, "emphasized Mufti Aziz effendi
Hasanović, President of Meshihat of
Islamic Community in Croatia.
Expert Scientific Conference is
partially complementary to the In-
ternational Conference Mawaïd
- Rendez-Vous for the Euro-Arab
Dialogue, held in Paris from 9 to 10
December 2016, organized by UNES-
CO and the MBI Al Jaber Foundation
from Oman. The aim of this confer-
ence was to enhance the dialogue be-
tween Europe and the Arab-Muslim
world in order to contribute to the
encounter of cultures and civiliza-
tions and to build peace in today's
world, which is especially important
in the present marked by the rise of
various forms of extremism, exclu-
sivity and violence.
The main aim of the Interdisciplin-
ary Expert Scientific Conference on
"Intercultural and Interreligious Di-
alogue: Croatian Positive Experience
in the European Context" was to
evaluate cultural and religious diver-
sity as an integral part of Croatian
society, to awaken it to the citizens of
Croatia and to show it as a stimulat-
ing example to the community of Eu-
ropean peoples and the wider world.
sikaven akharipe ko islamo thaj ada-
va anel bilačhipe e islameske thaj e
muslimanenge. Te mudare jekhe bi-
došale katar o dikhipe e Kur`anesko-
ro si sar te mudare i sasti dunjaja vaj
te arakhe jekhe bidošale džanljovel
kaj si te arakhe i sasti dunjaja. Dža-
nindo kodova temelnikano principo
e islamoskoro pučas amen kon šaj te
mudarel e bidošale manušen, čhaven,
džuvljen? Kodova na kerel o Musli-
mano. O trinto modelo si i integracia
kote so šaj te ovel arakhlo o pherdo
identiteto. O identiteto arakhel thaj
i konfesia, nacia, kultura, čhib, ade-
tia thaj aver. Amen e muslimani ka-
tar Hrvatska, las o trinto modelo, a
kodova si o modelo e integraciako-
ro. Vazdas les prekal e konfesiakere
khedipa, kulturnikane thaj nacional-
nikane amalipa", vakerda o muftia
Aziz ef. Hasanović, prezidento ko
Mešihato e Islameskere khedipaske-
re ani Hrvatska.
Akava sadžanipaskoro khedipe si
palpalunipe e Maškarthemutne kon-
ferenciakoro  Mawaïd  -  Rendez-Vo-
us  for  Euro-Arab  Dialogue  savi sas
ikerdi 9. thaj 10. novembro 2016.
ano Parizo, pali organizacia katar o
UNESCO thaj Fondacia MBI Al-Ja-
beer katar Oman. Resaripe e konfe-
renciakoro sas te ovel anglikerdo o
dialogo ani Europa e arapsko-musli-
mansko dunjajasa sar deipe e kultu-
rake thaj civilizaciake thaj vazdipe e
šandipaskoro ano avdivesutno sun-
dal so si bare džanlipastar kana av-
dive isi amen barjovipe e ververika-
ne formengoro e ekstremizmoskoro,
ikaldipaskoro thaj maripaskoro.
Čekatuno resaripe e arakhipaskoro
savo so sas anavesa Maškarkultur-
lanikano thaj maškarreligiakoro dia-
logo sas: pozitivnikani eksperienca e
Hrvatskako ano europakoro kontek-
sto saveste sas o kulturalnikano thaj
religiakoro averdipe sar jekhutno
kotor e hrvatskakere amalipaskoro,
te ovel minsipe anglo dizutne e Hr-
vatskakere thaj te ovel sikavdo sar
anglipaskoro misal e khedipaske e
europakere selengoro thaj avrial la-
tar.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Predstavljena knjiga 55

"Europski sustav
zaštite prava manjina"
Piše: Selma Pezerović
Foto: SRRH "KALI SARA"

Predstavljanje knjige Europski su-

stav zaštite prava manjina - uz
posebna osvrt na Vijeće Europe i
Organizaciju za sigurnost i suradnju
u Europi održalo se u 8. prosinca, u
Velikoj dvorani Školske knjige u Za-
grebu. Knjigu su predstavili dr. sc.
Ante Žužul, predsjednik Nadzornog
odbora Školske knjige, prof. dr. sc.
Zvonimir Lauc s Pravnog fakulteta
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmaye-
ra u Osijeku, prof. dr. sc. Vesna Cr-
nić-Grotić, dekanica Pravnog fakul-
teta u Rijeci i autorica doc. dr. sc.
Nives Mazur Kumrić.

"Da su pripadnici nacionalnih ma-

njina dio posebno osjetljivog korpu-
sa potvrđuje i posljednja Strategija
borbe protiv siromaštva i socijalne
isključenosti u Republici Hrvatskoj
koju je ona usvojila u razdoblju od
2014. do 2020. godine. To su nacio-
nalne manjine izrijekom navedene
kao osobito ranjina skupina popu-
lacije u kojoj se uvijek nalaze i pri-
padnici romske nacionalne manjine.
Ta strategija je komplementarna Eu-
ropskoj platformi protiv siromaštva i
socijalne isključenosti koja, također,
ističe nacionalne manjine kao poseb-
no osjetljive skupine stanovništva.
To je bio moj motiv da se pozabavim
ovom kategorijom društva i rasvije-
tlim razloge njihove isključenosti i
ranjivosti", izjavila je autorica.
Knjiga je prva publikacija na hrvat-
skom jeziku koja kronološki i temat-
ski usustavljuje postojeću europsku
pravnu regulativu na području zašti-
te manjina. Namijenjena je pravnoj
struci, ali i širokom krugu čitatelja,
u čijem su središtu interesa pitanja
etniciteta, nacionalnog identiteta,
multikulturalnosti te zaštite manjina
i ljudskih prava općenito.
Knjiga omogućuje razumijevanje i
poimanje ideja i procesa koji su pra-
tili petostoljetnu zaštitu prava manji-
na na europskom kontinentu čije su
posljedice nesumnjivo utjecati i na
budući kulturni, socijalni i politički
razvoj europskih država. Osim toga,
njome se nastoji upozoriti na nuž-
nost pojačavanja aktivnosti u zaštiti
prava manjina i nalaženju optimal-
nih rješenja jer, kao što je u pream-
buli Okvirne konvencije za zaštitu
nacionalnih manjina istaknuo burna
povijest Europe pokazala je kako je
zaštita nacionalnih manjina bitna za
stabilnost, demokratsku sigurnost i
mir na ovom kontinentu.
Autoričin drugi motiv za bavljenje
ovom temom bila je potreba da se po-
puni dosadašnja praznina u literaturi
po pitanju zaštite nacionalnih manji-
na. Posljednja publikacija ovakvoga
sadržaja, koja daje jedan cjelovit pri-
kaz svih manjinskih postulata, svih
definicija cjelokupnog pravnog okvi-
ra, na hrvatskom jeziku objavljena je
daleke 1978. godine. Ta publikacija
sa stanovišta nekih terorijskih po-
stavki gdje se razrađuju pravo naci-
onalnih manjina (pojam nacionalnih
manjina, pojedini elementi identiteta
nacionalnih manjina - etniciteta, je-
zika, vjeroispovijedi itd.) i dalje je ak-
tualna dio vezan uz kodifikaciju po-
trebno je ažurirarti novim pravnim
propisima. Svi najvažniji dokumenti
na europskom kontinentu u domeni
zaštite nacionalnih manjina usvojeni
su 90-ih godina prošlog stoljeća.
Autorica Mazur Kumrić docentica
je na Katedri za međunarodno pravo
Pravnog fakulteta u Osijeku i vodite-
ljica sveučilišnog poslijediplomskog
specijalističkog interdisciplinar-
nog studija Europski studiji i inte-
griranje u Europsku uniju.  Stručno
se usavršavala na visokoškolskim i
znanstvenim ustanovama u zemlji i
inozemstvu (pr. Srednjeeuropskom
sveučilištu u Budimpešti, Akademiji
za međunarodno pravo u Den Haa-
gu, Akademiji za europsko pravo u
Firenci, Irskom nacionalnom sveuči-
lištu u Galwayu, Pravnom fakultetu
Sveučilišta u Parmi, itd.).

GODINA 2017.
 POLITIKA

56 Operativni programi za nacionalne

manjine središnja tema 75. sjednice
Savjeta za nacionalne manjine
Operational programs for national minorities - central topic of the
75th session of the Council for National Minorities / Operativnikane
programe vaše nacionalnikane minoritete sar maškarutni tema ko
75-to bešipe e Konsileskoro vaše nacionalnikane minoritete

Piše: Phralipen
Foto: Goran Žiković
U Vladi Republike Hrvatske odr-
žana je 5. listopada 75. sjednica Vla-
dinog Savjeta za nacionalne manjine,
a obilježila ga je rasprava o nedavno
usvojenim Operativnim programi-
ma za nacionalne manjine za raz-
doblje 2017 – 2020. godine. Iako su
neki članovi Savjeta za nacionalne
manjine Vlade Republike Hrvatske
prije same sjednice naglasili kako je
bespredmetno raspravljati o Ope-
rativnim programima za nacionalne
manjine za razdoblje 2017– 2020. (s
75th Session of the Council for Na-
tional Minorities was held in the Go-
vernment of the Republic of Croatia
on October 5th, Session marked by
a discussion on the recently adopted
Operational Programs for National
Minorities 2017-2020.
Although some members of the
Council for National Minorities of
the Government of the Republic of
Croatia prior to the Session stressed
that it was pointless to discuss the
Operational Programs for National
Minorities 2017-2020 (given that it
was about a document already adop-
Ani Radži e Republika Hrvatskakiri
ano 5 oktobro ikerdi si o 75-to be-
šipe e radžakere Konsiloskoro vaše
nacionalnikane minoritete, a sas
vakerdo vaše na but čirla leljarde
Operativnikane programe vaše na-
cionalnikane minoritete vašo 2017.
- 2020. berš. 
Thaj uzal kodova so varesave džene
ko Konsilo vaše nacionalnikane mi-
noritete vakerde kaj nane trubutni-
pe te ovel vakerdo vaše Operativni-
kane programe vaše nacionalnikane
minoritete vašo 2017. - 2020. Berš

BROJ 04

obzirom na to da se radi o dokumen-
tu koji je već usvojen na 53. sjednici
Vlade),  ta je tema obilježila 75. sjed-
nicu Savjeta za nacionalne manjine.
Operativni programi u raspravi oci-
jenjeni su kao iskorak i kao temelj
za očuvanje i ostvarivanje prava na-
cionalnih manjina, a kako je to ista-
knuo predsjednik Kluba zastupnika
nacionalnih manjina u Hrvatskom
saboru, zastupnik Vladimir Bilek
"turbulentna događanja ovom do-
kumentu daju posebnu važnost", a
Zastupnik Veljko
Kajtazi ocijenio je
poseban Operativni
program za romsku
nacionalnu manjinu
kao nužnost s
obzirom na "goruće
probleme u romskoj
zajednici", a pohvalio
je i opredjeljenje
Vlade iskazano
posebnim isticanjem
potrebe za revizijom
Nacionalne strategije
za uključivanje Roma
za razdoblje 2013 –
2020.
u detaljnom obrazloženju zastupnik
Bilek istaknuo je kako usvajanje do-
kumenta "unaprjeđuje zajednički ži-
vot svih građana unutar naše zemlje"
kao i da se radi o dokumentu za koji
se nada da bi mogao postati standard
za sve buduće Vlade Republike Hr-
vatske. Međutim, mogle su se čuti i
kritike na račun Operativnih progra-
ma, posebno od strane predstavnika
slovenske, bošnjačke, makedonske
i crnogorske manjine koji su prote-
stirali kako su prekasno saznali za
izradu ovih dokumenata i kako su ne-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
ted at the 53rd Session of the Gover-
nment), this item of the agenda mar-
ked the 75th Session of the Council
for National Minorities.
During the debate, operational
programs were evaluated as a step
forward and a basis for the preserva-
tion and exercise of the rights of na-
tional minorities, and as pointed out
by the Chairman of the Deputy Club
of National Minorities in the Croa-
tian Parliament, MP Vladimir Bilek,
"turbulent events attach particular
significance to this document".
Bilek provided detailed reasons
for this emphasizing that the adopti-
on of this document "improves coha-
bitation of all citizens in our country"
and that hopefully it might become a
standard for all future Croatian go-
vernments.
However, criticisms of the Opera-
tional Programs could also be heard,
especially by representatives of the
Slovene, Bosniak, Macedonian and
Montenegrin minorities who pro-
tested that they had learned of the
drafting of documents too late and
were dissatisfied with the fact that
they did not have the opportunity to
participate in the process of drafting
them.
Representative of the Macedo-
nian national minority compared
the document with the "Two-Speed
Europe" syntagm, according to whi-
ch the minority without their own
minority members in the Croatian
Parliament exercise their rights in a
"sluggish" first part of the document
referring to all constitutionally reco-
gnized minorities, while others enjoy
special rights and thus put into que-
stion the equal status of all minori-
ties.
Although many arguments of
dissatisfied members of the Council
were accepted as justified and limited
by the system, MP Ermina Lekaj-Pr-
ljaskaj emphasized that her door was
open to all the national minorities
she represented, while the President
of the Council, Aleksandar Tolnauer
was in favour of establishing "better
(kodoleske so si leljarde ki 53-to
bešin e Radžakiri), kodoja tema ni- 57
šankerda o 75-to bešipe e radžakere
Konsiloskoro vaše nacionalnikane
minoritete.
E operativnikane programe ani dis-
kusia sas moljarde sar phird thaj
sar temelo ko arakhipe thaj realizi-
ripe e čačipenengoro e nacionalni-
kane minoritetengere, a sar vaker-
da o prezidento e Kluboskoro katar
nacionalnikane minoritete, depu-
tato Vladimir Bilek "e turbulentni-
kane ovipa akale dokumenteste den
ulavdo baripe", a ano detalnikano
vakeripe o deputato Bilek vakerda
o leljardipe e dokumentengoro kaj
"anglikerel o jekhethano dživdipe
sa e dizutnengoro ani amari phuv"
sar thaj kaj ovel lav vašo dokumen-
to saveske gindinel kaj ka ovel stan-
dardo sa e avutne Radženge ki Re-
publika Hrvatska.
Numaj, šaj sas te oven šunde thaj
kritike ko Operativnikano pro-
gramo, majbut katar i slovensko,
bošnjačko, makedonsko thaj crno-
gorsko minoriteto save so kerde
protesto kodoleske so but xarinime
šunde akale dokumentonge thaj na
sas xošime e faktosa kaj na sas len
šajdipe te len than ko proceso e len-
gere keripaskoro.
O prezentento e makedonikane
nacionalnikane minoriteteskoro
vakerda so o dokumento si e sin-
tagmasa "Europa duj sigjaripasa"
jekhethane kodolesa so varesave
minoritete ano Hrvatskakoro parla-
mento keren peskere čačipena ano
jekh "xarinime" jekhto kotor e do-
kumenteskoro savo so si ki relacia
e Konstitucionalesa katar o mino-
riteto angigardo, a aver xošinen e
ulavde čačipena thaj kodolesa anen
dži pučipe jekh juristikano dikhipe
e minoritetengo.
Thaj uzal so but argumente e bixo-
šime dženengo e Konsilesko si le-
ljarde sar šukar thaj limitirime
e saikeripasa, i deputati Ermina
Lekaj-Prljaskaj vakerda so lakere
vudara si putarde sa e nacionalni-
GODINA 2017.
 POLITIKA
zadovoljni činjenicom da nisu dobili
58 priliku sudjelovati u procesu izrade
njihove izrade.
Predstavnik makedonske naci-
onalne manjine usporedio je doku-
ment sa sintagmom "Europa s dvije
brzine" sukladno kojoj manjine bez
zastupnika iz reda vlastite manjine
u Hrvatskom saboru ostvaruju svoja
prava u "sporijem" prvom dijelu do-
kumenta koji se odnosi na sve Usta-
vom priznate manjine, dok drugi
uživaju posebna prava i time dovede
u pitanje jednakopravan položaj svih
manjina. Iako su mnogi argumenti
nezadovoljnih članova Savjeta pri-
hvaćeni kao opravdani i ograničeni
sustavom, zastupnica Ermina Le-
kaj-Prljaskaj istaknula je kako su
njena vrata otvorena svim nacional-
nim manjinama koje zastupa, a pred-
sjednik Savjeta Aleksandar Tolna-
uer dao je prednost uspostavljanju
"bolje komunikacije" pred opcijama
koje bi vodile u dodatne neraspora-
zume između članova. Novoizabrani
predstavnik bošnjačke nacionalne
manjine Bermin Meškić istaknuo je
kako su Vijeće bošnjačke nacional-
ne manjine Grada Zagreba, Kultur-
no društvo Bošnjaka "Preporod",
BNZH, Bošnjački nacionalni savjet i
Počasni bošnjački vod također neza-
dovoljni usvojenim dokumentom, a
da su svoje nezadovoljstvo izrazili i
dopisom koji je, osim njemu, upućen
i Vladi Republike Hrvatske. Istaknuo
je kako su i neke od spomenutih insti-
tucija i udruga svoje zahtjeve pravo-
vremeno prezentirali, ali da ti zahtje-
vi nisu uvaženi. Zastupnik dvanaest
nacionalnih manjina Veljko Kajtazi
istaknuo je dobru suradnju sa svim
predstavnicima nacionalnih manjina
koje predstavlja, a s kojima je održao
niz konzultacija koji su obuhvatili
i razgovore koji su prethodili izra-
di Operativnih programa. Posebni
Operativni program za romsku naci-
onalnu manjinu ocijenio je kao nuž-
nost s obzirom na "goruće probleme
u romskoj zajednici", a pohvalio je i
opredjeljenje Vlade iskazano poseb-
nim isticanjem potrebe za revizijom
Nacionalne strategije za uključivanje
Roma za razdoblje 2013. – 2020.
Zaključci usvojenih Operativnih
BROJ 04
communication" rather than options
leading to additional misunderstan-
dings among the members.
The newly elected representati-
ve of the Bosnian national minori-
ty, Bermin Meškić, pointed out that
the Bosnian National Minority Co-
uncil of the City of Zagreb, the Bo-
sniak Culture Society "Preporod",
Bosniak  National  Community of the
City of Zagreb, Bosniak National Co-
uncil and the Bosniak Guard of Ho-
nour were also dissatisfied with the
adopted document and expressed
their dissatisfaction with a letter
which was sent to him and to the
Government of the Republic of Cro-
atia. He noted that some of the above
mentioned institutions and associa-
tions had presented their requests
timely, but these requests had not
been respected.
Representative of twelve national
minorities, MP Veljko Kajtazi, emp-
hasized good cooperation with all
representatives of the national mi-
norities he represented and the fact
that he held a series of consultations
and discussions prior to the drafting
of the Operational Programs.
Special Operational Program for
the Roma National Minority he con-
sidered as a necessity with regard to
"pressing issues of the Roma com-
munity" and commended the Govern-
ment's commitment with the special
emphasis on the need for revision of
the National Strategy for Roma Inc-
lusion 2013-2020.
Conclusions of the adopted Ope-
rational Plans and their implementa-
tion will certainly continue to be the
subject of discussion, both members
of the Council and minority repre-
sentatives in the Parliament, whose
support to the Government is based
on the commitment expressed by the
fact that they have been drafted and
that minority issues are an integral
part of the Program drafted by the
14th Government of the Republic of
Croatia.
It should not be forgotten that the
adopted documents contain a provi-
kane minoritetenge, a o prezidento
e Konsilesko Aleksandar Tolnauer
denda piro angle ko keripe "pošukar
komunikacia" angle opcie save so
legaren ane džipherde bixaljovipa
maškar e džene.
O nevo alusardo dženo ki bošna-
kongiri nacionalnikani minoriteta
Bermin Meškić vakerda so o Konsi-
lo e bošnjakongere nacionalnikane
minoriteteskoro ki diz Zagreb, Kul-
turnikano amalipe e Bošnjakongoro
"Preporod", BNZH, Bošnjakongoro
nacionalnikano konsilo thaj o Bari-
kano bošnakongoro vodo si adžuk-
har bixošime e dokumentosa thaj
kaj bičhalde lil dži i Radži e Repu-
blika hrvatskakiri. Vov kaerda kaj
e liparde organizacie dende peske
rodipa thaj prezentirinde, numaj na
sas leljarde.
O deputato katar dešuduj nacional-
nikane minoritete Veljko Kajtazi
vakerda kaj i kolaboracia e sa e pre-
zententonca e nacionalnikane mi-
noritetenca si šukar, a ikerdas thaj
but konzultacie save so leljarde thaj
lafikeripa save so sas anglo anipe e
Operativnikane programengo.
E ulavde Operativnikane programe
vaši romani nacionalnikani mino-
riteta vakerda so si trubutnipe e
faktosa kaj vaše probleme ani ro-
mani khedin si bare džanlipastar,
a vakerda thaj kaj o terminiripe e
radžakoro vakerdo e ulavde trubut-
nipanca si jekh e Nacionalnikane
strategiasa vaši integracia e Ro-
mengiri vašo 2013-2020.
E phandle lava e leljarde Operativ-
nikane planongoro thaj lengoro ak-
tiviripe ka oven thaj dureder buti e
debatengiri, a sar džene e konsilo-
skere sar thaj e deputatongiri e mi-
noritetengiri ano Parlamento, savo
so denda dumo e Radžake ko teme-
lo e terminiripasko so von si kerde
thaj so e minoritetengere pučipa si
integralnikano kotor e Programa-
koro 14 ki Radži e Republika Hrvat-
skakiri.
Na trubul te ovel bisterdo thaj o fak-

planova i njihova provedba sigurno
će nastaviti biti predmet rasprave,
kako članova savjeta tako i zastu-
pnika manjina u Saboru, koji svoju
podršku Vlade temelje na opredjelje-
nju iskazanom činjenicom da su oni
izrađeni i da su manjinska pitanja in-
tegralni dio Programa 14. Vlade Re-
publike Hrvatske.
Ne treba zaboraviti i činjenicu da
usvojeni dokumenti sadrže i odred-
bu kojom se nameće obveza Uredu
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina da Vladi Republike Hrvatske
dostave izvještaje o provedbi Opera-
tivnih programa što svakako pred-
stavlja prostor za daljnje razgovore i
izmjene koje bi u budućnosti trebali,
barem djelomično, pomiriti trenutni
disbalans. Rasprava se nastavila u
nešto ljepšem tonu rekapitulacijom
oko obljetnice petnaest godina po-
stojanja Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina, a jednoglasno
je usvojena i odluka da Savjet za na-
cionalne manjine, u suradnji s Ure-
dom za ljudska prava i prava nacio-
nalnih manjina, prigodnim skupom
obilježi ovu obljetnicu. Članovi Sa-
vjeta dali su podršku incijativi Mino-
rity SafePack  projekta u organizaciji
Federalne unije europskih manjina
(FUEN – Federal Union of European
Nationalities). Odobreno je i nekoli-
ko prenamjena sredstava udrugama
manjina koje su to zatražile sukladno
dogovorenim pravilima.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Operativni programi su u raspravi
ocijenjeni kao iskorak i kao temelj za
očuvanje i ostvarivanje prava nacionalnih
manjina, a kako je to istaknuo predsjednik
Kluba zastupnika nacionalnih manjina u
Hrvatskom saboru, zastupnik Vladimir Bilek
"turbulentna događanja ovom dokumentu
daju posebnu važnost".
sion imposing an obligation on the
Office for Human Rights and the Ri-
ghts of National Minorities to submit
reports to the Government of the Re-
public of Croatia on the implemen-
tation of the Operational Programs,
which is certainly a space for further
talks and modifications that should
in the future, at least partially recon-
cile the current imbalance.
The discussion continued in a
more pleasant tone recapitulating
the 15th anniversary of the Consti-
tutional Act on the Rights of Natio-
nal Minorities, while the decision to
mark this anniversary with a com-
memorative meeting organized by
the National Minorities Council in
cooperation with the Office for Hu-
man Rights and the Rights of Nati-
onal Minorities was unanimously
adopted.
Members of the Council suppor-
ted the initiative of the Minority
SafePack Project, organized by the
Federal Union of European Minori-
ties (FUEN), about which we wrote
HERE a few days ago.
Several transfers of funds to mi-
nority associations have been appro-
ved, which have been requested in
accordance with the agreed rules.
59
to kaj e leljarde dokumentia ikerel
thaj terminanta savi so del obligacia
ano Ofiso e manušikane čačipan-
goro thaj e čačipangoro ke nacio-
nalnikane minoritetia kaj i Radži e
Republika Hrvatskakiri del raportia
vaši implementacia e Operativnika-
ne programengoro so del thaj than
vaše durutne lafikeripa thaj averke-
ripa save so ano avutnipe ka anen
lačheder akanutno disbalanso.
I debata uli kerdi dureder ano jekh
lačheder tono e rekapitulaciasa ka-
tar o dešupandž berš e Konstitucio-
nalnikane zakonesa vaše čačipena e
nacionalnikane minoritetengere, a
leljardi si thaj i decizia ko Konsilo
e nacionalnikane minoritetengoro
vaši jekhethani buti e Ofisosa vaše
manušikane čačipena thaj čačipena
e nacionalnikane minoritetengoro,
te ovel ikerdo o jubilejo.
E džene e Konsiloskere dende dumo
e iniciativake Minority SafePack
proekto ani organizacia e Fede-
ralnikane uniasa e europikane mi-
noritetnca (FUEN - Federal Union
of European Nationalities)  savake
xramondam anglo nekobor divesa.
Dende si thaj nekobor averdipa e
resursenge e organizacienge e mi-
noritetenge save so rodinde jekha-
jekh e vakerde normativenca.
GODINA 2017.
 POLITIKA

60 Obilježavanje 15 godina
UZPNM-a: Manjinska prava nisu
dodatna prava
U Hrvatskom saboru 11. prosinca održan je skup povodom
obilježavanja 15. obljetnice donošenja Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina (UZPNM). Skup je okupio političare,
predstavnike udruga, vijeća nacionalnih manjina, akademske i
vjerske zajednice, ali i one koji su radili na kreiranju samog zakona.

Piše: Selma Pezerović manjina u predstavničkim i drugim

Foto: SRRH "KALI SARA"
Prvi Ustavni zakon o ljudskim pravi-
ma i slobodama i pravima etničkih ili
nacionalnih zajednica ili manjina do-
nesen je u prosincu 1991. godine.
Taj je ustavni zakon nacionalnim
manjinama i zajednicama jamčio
ljudska prava i slobode, kulturnu
autonomiju, razmjerno sudjelovanje
tijelima, poseban status općinama u
kojima pripadnici neke manjine čine
natpolovičnu većinu, udio zaposle-
nika općinskih sudova i policijskih
uprava proporcionalno sastavu sta-
novništva, obrazovanje na jeziku i
pismu nacionalnih manjina, te druga
prava.
"Upravljanje različitostima uvijek je
u rukama većine koja ima veći soci-
jalni utjecaj, moć i odgovornost da

BROJ 04
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
u javnim politikama provodi i prak-
ticira ili doktrinu multikulturalnosti
ili doktrinu asimilacije", izjavio je
Aleksandar Tolnauer, predsjednik
Savjeta za nacionalne manjine.
Sporazumom o stabilizaciji i pridru-
živanju s Europskom unijom Repu-
blika Hrvatska se obvezala donijeti
novi ustavni zakon o pravima nacio-
nalnih manjina.
Hrvatski sabor je na sjednici 13. pro-
sinca 2002. godine donio Odluku o
proglašenju Ustavnog zakona o pra-
vima nacionalnih manjina.
"Upravljanje "Treba istaknuti da je Republika Hr-
različitostima vatska stranka dvaju najznačajnijih
međunarodnih instrumenata u po-
uvijek je u rukama dručju zaštite manjinskih prava, to
većine koja ima su dvije konvencije Vijeća Europe
veći socijalni -  Okvirna konvencija za zaštitu naci-
onalnih manjina i Europska povelja o
utjecaj, mogć i regionalnim ili manjinskim jezicima
odgovornost da u dok su za pripadnike romske nacio-
nalne manjine doneseni još posebni
javnim politikama dokumenti", dodao je Branko Soča-
provodi i prakticira nac, v.d. ravnatelja Ureda za ljudska
ili doktrinu prava i prava nacionalnih manjina
Vlade Republike Hrvatske.
multikulturalnosti
U novi Ustavni zakon su ugrađeni
ili doktrinu tada najviši standardi zaštite naci-
asimilacije." onalnih manjina; u odnosu na pret-
- Aleksandar hodni Ustavni zakon broj manjinskih
zastupnika u Saboru povećan je s pet
Tolnauer, na osam, a manjine su dobile pravo
predsjednik Savjeta biranja svojih predstavnika u tijela
lokalne i područne (regionalne) sa-
za nacionalne mouprave.
manjine Republike
Ustanovljana su i dva nova instituta:
Hrvatske vijeća i predstavnici nacionalnih ma-
njina u jedinicama lokalne i područ-
ne (regionalne) samouprave.
Novim Ustavnim zakonom osnovan
je i Savjet za nacionalne manjine, a
radi sudjelovanja nacionalnih ma-
njina u javnom životu Republike Hr-
vatske, a osobito radi razmatranja i
predlaganja uređivanja i rješavanja
pitanja u svezi s ostvarivanjem i za-
štitom prava i sloboda nacionalnih
manjina.
Tolnauer podsjeća da je UZPNM
imao ogroman doprinos integraciji
pripadnika nacionalnih manjina u
hrvatsko društvo. 61
"Živimo u okolnostima recesije i kri-
ze, a povijesno iskustvo nas uči da su
takve okolnosti uvijek bile plodno tlo
za pojavu i iskazivanje netrepeljivo-
sti, ksenofobije, rasizma, stereotipa,
predrasuda, antisemitizma, diskri-
minacije prema svim manjinskim
skupinama i zato je potrebno nagla-
siti da manjinska prava nisu ništa
dodatno što se manjinama daje već
je to sredstvo kojim manjine mogu
ostvariti jednaka prava kao i svi
ostali građani u ovom društvu."
Nadovezao se i gdin Kusić, pred-
sjednik Hrvatske akademije znano-
sti i umjetnosti, napomenuvši da je
HAZU otvoren za sve nacionalne
manjine.
"Ovaj Ustavni zakon je izdržao test
vremena i on je važan ne samo kao
pravni doprinos nego je utjecao i
na kredibilitet Hrvatske u svijetu, a
svakako na lakše ostvarivanje prava
manjina", poručio je Mate Granić
kao predstavnik Ureda Predsjednice
Republike Hrvatske.
Furio Radin, predstavnik Hrvat-
skog sabora, dodao je kako nije bilo
lako donijeti UZPNM i ima želju da
zakon zaživi jer su nacionalno i et-
ničko pitanje jako bitni kad se radi
o životu društva cijele regije, čije je
Hrvatska dio.
U drugom dijelu skupa prisutni su
se osvrnuli na dosadašnju primjenu
UZPNM-A, postignuća i primjere
dobre prakse u afirmaciji nacional-
nih manjina te na analizu provedbe
Ustavnog zakona i njegovih perspek-
tiva.
U raspravi su sudjelovali predstav-
nici Savjeta za nacionalne manjine,
predstavnici nadležnih tijela držav-
ne uprave zaduženih za provedbu
Ustavnog zakona o pravima nacio-
nalnih manjina, predstavnici udruga
i vijeća nacionalnih manjina te znan-
stvenici i stručnjaci koji se bave pita-
njima nacionalnih manjina.
GODINA 2017.
 POLITIKA
62 Vlada RH: Podmirenje dijela
troškova potrebnih za legalizaciju
u romskim naseljima
Piše: Phralipen
Vlada Republike Hrvatske donijela je
odluku  o podmirenju dijela troškova
potrebnih za legalizaciju građevina u
romskim naseljima Lončarevo, Piško-
rovec, Pribislavec, Orehovica i Sitnice
u Međimurskoj županiji.
Međimurskoj županiji je temeljem
Odluke o podmirenju dijela troškova
potrebnih za legalizaciju građevina u
romskim naseljima Lončarevo, Piš-
korovec i Pribislavec u Međimurskoj
županiji  i Odluke o podmirenju dije-
la troškova potrebnih za legalizaciju
građevina u romskim naseljima Ore-
hovica i Sitnice u Međimurskoj župa-
niji  koje je Vlada Republike Hrvatske
donijela 14. svibnja 2009. odobren
ukupan iznos do 4.200.000,00 kuna
za podmirenje troškova legalizacije
330 bespravno izgrađenih građevina u
romskim naseljima Lončarevo, Piško-
rovec, Pribislavec, Orehovica i Sitnice
u Međimurskoj županiji. Od ukupnog
iznosa iz navedenog Međimurskoj žu-
paniji je do dana donošenja ove Odlu-
ke iz državnog proračuna doznačen
iznos od 1.000.000,00 kuna.
BROJ 04
Međimurskoj županiji se na teret Vlada Republike Hrvatske
sredstava Državnog proračuna Repu- donijela je odluku o
blike Hrvatske za 2017. godinu unu-
podmirenju dijela troškova
tar općeg proračuna odobrava isplata
iznosa od 1.881.821,28 kuna.
potrebnih za legalizaciju
građevina u romskim
naseljima Lončarevo,
U okviru pretpristupnih programa
PHARE 2006 i IPA 2008, financi- Piškorovec, Pribislavec,
ranim iz sredstava Europske unije, Orehovica i Sitnice u
Međimurska županija je provodila Međimurskoj županiji.
projekte PHARE 2006 "Poboljšanje
života u tri romska naselja u Međi-
murskoj županiji" i IPA 2008 "Pro-
jekt potpore Romima, faza III" koji su
imali za opći cilj olakšati i poboljšati
sudjelovanje romske manjine u eko-
nomskom, obrazovnom, kulturnom i
društvenom životu Republike Hrvat-
ske uz očuvanje vlastitog identiteta.
U okviru ovih projekata financirana je
izgradnja komunalne infrastrukture u
romskim naseljima Lončarevo, Piško-
rovec, Pribislavec, Orehovica i Sitni-
ce s ciljem poboljšanja općih životnih
uvjeta u tim naseljima. Cjelokupna od-
luka o podmirenju troškova dostupna
je na internetskim stranicama Vlade
Republike Hrvatske.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Održana 2. sjednica Povjerenstva
za praćenje provedbe Nacionalne
strategije za uključivanje Roma
Na sjednici je potvrđena Piše: Phralipen
Odluka Radne skupine
o raspodjeli financijskih U Vladi Republike Hrvatske održa-
sredstava za romsku na je 15. prosinca 2. sjednica  Pov-
jerenstva za praćenje provedbe
nacionalnu manjinu
Nacionalne strategije za ukl-
koja su u najvećoj mjeri jučivanje Roma kojom je predsjeda-
usmjerena prema području
la potpredsjednica Vlade i ministrica
obrazovanja odraslih i vanjskih i europskih poslova gđa
vrtića za djecu predškolske Marija Pejčinović Burić. Na sjednici
dobi. je potvrđena Odluka Radne skupine
o raspodjeli financijskih sredstava
za romsku nacionalnu manjinu koja
Na sjednici su ukupno su u najvećoj mjeri usmjerena pre-
raspoređena srredstva ma području obrazovanja odraslih
u iznosu od 338.000,00 i vrtića za djecu predškolske dobi
kuna čime je Povjerenstvo i to za Dječji vrtić "Loptica" Čako-
uspješno rasporedilo sva vec, Dječji vrtić "Maslačak" Mursko
Središće, POU Novak Mala Suboti-
dostupna sredstva u 2017.
ca, PUO Zagreb, Gospodarsku ško-
godini. lu Varaždin, PUO Libar Slavonski
Brod, PUO Brod Privatna ustanova
za obrazovanje odraslih, Strukovno
učilište Zagreb, Obris POU Požega i
Narodno učilište Ustanova za obra-
zovanje i kulturu Rijeci. Osim toga,
Gradu Ludbregu je odobren zahtjev
za financiranje adaptacije stambene
63
zgrade u romskom naselju u Lud-
bregu u iznosu od 70.000,00 kuna.
Na sjednici su ukupno raspoređena
sredstva od 338.000,00 kuna čime
je Povjerenstvo uspješno raspore-
dilo sva dostupna sredstva u 2017.
godini. V.d. ravnatelja Ureda za ljud-
ska prava i prava nacionalnih man-
jina gdin Branko Sočanac najavio je
kako u predstojećoj godini očekuje
ubrzan rad skupine koja bi trebala
nastaviti s radom već sredinom si-
ječnja. Predsjednica Povjerenstva,
potpredsjednica Vlade gđa Marija
Pejčinović-Burić, zahvalila je Radnoj
skupini na odrađenom poslu te pred-
ložila da za sljedeću sjednicu, koja će
biti održana početkom sljedeće go-
dine, pripremi sveobuhvatan pregled
problema kako bi se već na početku
godine odredili prioriteti za godišnje
djelovanje Povjerenstva. Na samom
kraju, istaknula je kako podržava
ideju da se već sljedeća sjednica Pov-
jerenstva održi van Zagreba na jed-
nom od lokaliteta s većim udjelom
romske nacionalne manjine kako bi
se rad i zaključci Povjerenstva prib-
ližili zajednici.
GODINA 2017.
 AKTUALNOSTI

64 Edukacijski program:
Osnove novinarstva u redakciji
časopisa Phralipen
Piše: Selma Pezerović
Foto: SRRH "KALI SARA"

U organizaciji Saveza Roma u Repu-

blici Hrvatskoj "KALI SARA" po prvi
puta je održan "Edukacijski program
– osnove novinarstva u redakciji časo-
pisa Phralipen".

Program je organiziran povodom po-

kretanja Phralipen portala i istoime-
nog časopisa kojem su središnji fokus
manjinska pitanja i položaj romske
nacionalne manjine te mu je cilj upo-
znati širu javnost s problemima Roma
te njihovom bogatom kulturom i tra-
dicijom istovremeno pružajući okvir
za profesionalni razvoj Roma kao na-
jugroženije skupine u hrvatskom druš-
tvu.

Kako bi Phralipen pokrio sve županije

u kojima živi romska populacija uka-
zala se potreba za suradnicima koji bi
bili dopisnici iz svojih naselja i pripo-
mogli kvalitetnoj realizaciji distribuci-
je sadržaja o romskoj nacionalnoj ma-
njini. U tom svojstvu suradnici postaju
direktni dopisnici i mjenjaju ustaljenu
praksu kojom su Romi objekti priče
pružanjem mogućnosti da postanu ak-
tivni subjekti.
U konačnici, nitko od Roma ne pozna-
je bolje aktivnosti i probleme s kojima
se suočava romska populacija. Nave-
dene činjenice dovele su do zaključka
da iako suradnici-dopisnici imaju sve
potrebne informacije s terena za dis-
tribuciju sadržaja, isti ne posjeduju
vještine pisanja novinarskih članaka.
Tim povodom organizirana je jednod-
nevna radionica kao bi ih se osposo-
bilo za stvaranje kraćih novinarskih
formi i komunikaciju s redakcijom
Phralipena.
Radionica je održana 7. studenog u
Hotelu "I" u Zagrebu i predstavlja
prvu radionicu takve tematike koja je
održana među pripadnicima romske
nacionalne manjine.
Predavač na radionici bio je Ivan Vrdo-
ljak, novinar i urednik, trenutno zapo- Kako bi Phralipen
slen na RTL Televiziji koji je polaznike sadržajno pokrio sve
kroz dva panela upoznao s osnovama županije u kojima živi
novinarstva te načelima etike novi-
romska populacija ukazala
narstva i odgovornosti izvjestitelja u
svojoj zadaći. Određivanje vrijednosti se potreba za suradnicima
vijesti, kriteriji dobrog pisanja, stilska koji bi bili dopisnici iz
i gramatička pravila u pisanju, proces svojih naselja i pripomogli
istraživanja u novinarstvu te izvješta- kvalitetnoj realizaciji
vanje o nacionalnim manjinama u no- distribucije sadržaja
vinarskom kontekstu još su neke teme o romskoj nacionalnoj
koje su obrađene u okviru teorijskog manjini. U tom svojstvu
dijela.
suradnici postaju direktni
Drugi segment usmjeren je na prak-
dopisnici i mijenjaju
tičan rad na tekstovima, uz izravnu ustaljenu praksu kojom
mentorsku podršku i osposobljavanje su Romi objekti priče
za objavljivanje na portalu i časopisu pružanjem mogućnosti da
Phralipen. postanu aktivni subjekti.
Polaznicima radionice predsjednica
SRRH "KALI SARA", Suzana Krčmar,
i saborski zastupnik, Veljko Kajtazi,
podijelili su potvrde o sudjelovanju.

BROJ 04
 Phralipen
Operativni programi za nac. manjine

BROJ 04 / GODINA I. / PROSINAC 2017.

Phralipen Događanja iz županija
UNESCO: Međukulturalni dijalog

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 04 / PROSINAC 2017. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA I.
www.phralipen.hr

SAVJETI

Pravo
na rad
osoba s
invaliditetom

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

TEMA BROJA

Svjetski dan
romskog jezika
KULTURA

Predavanje:
“Jezik Roma u govoru i pismu”

INTERVJU

Ansambl Odjila:
“Umjetnički rad ne može biti odvojen od života”

STUDIJSKO PUTOVANJE
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Makedonija
Phralipen

“KALI SARA”

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"

www.kalisara.hr