Phralipen

Prisilne sterilizacije i prisilni zaborav

BROJ 05 / GODINA II. / TRAVANJ 2018.

Phralipen Deset gorkih godina
Otvorenost muzeja prema manjinama

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 05 / TRAVANJ 2018. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA II.
www.phralipen.hr

MINORITY
SAFEPACK

Prikupljeno
preko 600
potpisa romske
zajednice

TEMA BROJA

Kakav je

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE

URED ZA LJUDSKA PRAVA položaj

Romkinja
I PRAVA NACIONALNIH MANJINA

danas?
HRVATSKE ŠUME

KULTURA

Ceija Stojka: Rekvijem za Auschwitz

Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma

AKTUALNO
Vizije za novo čovječanstvo iz perspektive
prve generacije visoko-obrazovanih Rom(a)kinja

INTERVJU
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Fatime Demir:
“KALI SARA”
Želja mi je da Zagreb postane prepoznatljiv
Phralipen

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"
akademski centar za romistiku
www.kalisara.hr
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sadržaj
Nakladnik / Publisher:

SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

"KALI SARA"

Za nakladnika / For the publisher:

Suzana Krčmar Uvodna riječ:

Maja Grubišić, glavna urednica 3
Urednici / Editors:

Emir Grbić, Maja Grubišić, Ivana Karamarko,

Selma Pezerović, Andrea Šimek
Tema broja:
Kakav je položaj Romkinje danas? U razgovoru s romskim aktivistima/cama 4
Redakcija / Redaction:
Intervju - Fatime Demir: Želja mi je da Zagreb postane prepoznatljiv akademski
Emir Grbić, Maja Grubišić, Ivana Karamarko, centar za romistiku 15
Selma Pezerović, Ivana Perić, Andrea Šimek
Prisilne sterilizacije i prisilni zaborav 21
Suradnici / Associates:
Romska udruga "Sara" inicira promjene u lokalnoj zajednici 25
Branko Petrović, Branko Đurđević, Mario Balog,
Čedo Todorović, Robert Radić, Ratko Lukić, Ste-
vo Gjurdjević, Ivan Balog, Matjaš Oršuš, Marko
Oršuš, Vjeran Balog, Marko Balog, Eduard Oršoš, Studijsko putovanje:
Ibrahim Punušković, Veli Huseini, Franjo Horvat,
Stanoje Nikolić Zastupnik Veljko Kajtazi na službenom posjetu Republici Indiji razgovarao
o odnosu romske zajednice i Indije 26
Prijevod na romski jezik / Rromani chib:

Ljatif Demir Mediji i društvo:

Intervju - Daut Qulangjiu: Politika uveliko utječe na slobodu medija na Kosovu 30
Prijevod na jezik Roma Bajaša - bajaškorumn-
jski dijalekt / Language of the Bayash Roma Deset gorkih godina 35
- bayash-romanian dialect:

Elvis Kralj, Petar Radosavljević

Događanja iz županija:
Prijevod na engleski jezik / English translation:
Zdravstvena neprosvijećenost Roma kao još jedan izazov zajednici 37
Barbara Tartaglia Roca
Poražavajući rezultati - U Brodsko-posavskoj županiji trećina ispitanika
Naslovnica / Cover:
ide spavati gladna, u Osječko-baranjskoj njih polovica 42

Romkinja, arhiv SRRH "KALI SARA"

Ekološki incident u Slavonskom Brodu 45
Mreža podrške romskoj djeci REYN Hrvatska 47
Grafički urednik / Art director:
Romska zajednica prikupila preko 600 potpisa i podržala
Mladen Grubišić Minority SafePack inicijativu 50

Grafička priprema i tisak / Design & Print:

Kultura:
Archetype, Zagreb
Rekvijem za Auschwitz: Ceija Stojka – romska umjetnost,
Naklada / Print edition:
nadolazeće snage za promjenu 52

1000 primjeraka Izložbom "Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma"

otvoreni Dani romske kulture 56
ISSN 1849-8256 Intervju – Sunčica Nagradić Habus: Muzeji moraju biti otvoreni manjinama 62
Časopis Phralipen tiska se uz financijsku potporu
Savjeta za nacionalne manjine Republike
Hrvatske, Ureda za ljudska prava i prava Aktualno:
nacionalnih manjina i Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA". Predstavnici stradalničkih naroda: Potrebno izmijeniti stalni postav
Kontakt / Contact:
JUSP-a Jasenovac i nastaviti bojkot 66

Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
Croatian Romani Union "KALI SARA"
Rromengi Unia Ani Kroacia "KALI SARA"
Braće Cvijića 7, 10 000 Zagreb
Tel. /fax: 01/8887 673, Mob: 095 8265 806
E-mail: redakcija@phralipen.hr
www.kalisara.hr
www.phralipen.hr
Vizije za novo čovječanstvo iz perspektive prve generacije visoko-
obrazovanih Rom(a)kinja 68
U Hrvatskom državnom arhivu održano središnje
obilježavanje Svjetskog dana Roma 70
U Europskom parlamentu najavljena on-line verzija izložbe
"Miranda - holokaust Roma" 72

BROJ 05 / GODINA 2015.

GODINA 2018.
 TEMA BROJA
SADRŽAJ

BROJ 05

Poštovani čitatelji,
Romi u Hrvatskoj i diljem svi-
jeta ove godine obilježavaju tisuću
godina migracija koje obuhvaćaju
masovna kretanja najprije iz prado-
movine Indije u Europu, zatim nase-
ljavanje Europom, migracije sredi-
nom 19. stoljeća do Drugog svjetskog
rata, genocid nad Romima tijekom
Drugog svjetskog rata te treću mi-
graciju Roma u drugoj polovici 20.
stoljeća. Stoga, prvi se ovogodišnji
broj Phralipena, kroz različite novi-
narske osvrte, komentatorske izvje-
štaje, portrete i ostale tekstove, bavi
upravo tom tematikom.
Promoviramo izložbu "Rromen-
go drom – tisuću godina migraci-
ja Roma" koja je, povodom Dana
romske kulture, postavljena u
Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Izvještavamo o boravku saborskog
zastupnika Veljka Kajtazija u Indiji,
pradomovini Roma, za vrijeme ko-
jeg se, između ostalog, razgovaralo
o odnosu svjetske romske zajedice
i Republike Indije kao moguće rom-
ske dijaspore. Genocid nad Romima
počinjen za vrijeme Drugog svjet-
skog rata prikazujemo osvrtom na
izložbu Ceije Stojke, romske umjet-
nice koja slikajući oslobađa svoje
traumatsko iskustvo iz vremena
provedenog u koncentracijskim lo-
gorima. Migracija Roma sa Kosova
u 20. stoljeću smatra se jednom od
većih migracija ovog naroda tijekom
njihove povijesti. O položaju Roma
koji danas tamo žive razgovarali smo
s Dautom Qulangjiuom,  dugogodiš-
njim romskim aktivistom, novina-
rom, urednikom i radiotelevizijski
voditeljem, a nastavljamo komenta-
torskim izvještajem novinarke, su-
radnice Phralipena.
U ovom broju bavimo se položa-
jem Romkinje u društvu. Zbog proste
činjenice da je žena te još zbog toga
što je pripadnica nacionalne manji-
ne, ona je u društvu višestruko dis-
kriminirana. Uspjevaju li Romkinje
ukinuti stereotipe i predrasude?
Kako doživljavaju svoj položaj u obi-
telji i široj zajednici? Koliko je sna-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
3
žan utjecaj tradicije u romskoj obite-
lji danas? – samo su neka od pitanja
na koja su nam odgovorili sugovorni-
ci, i sami pripadnici romskog naroda.
Budući da ovim petim brojem
časopisa ulazimo u drugu godinu
objavljivanja, željela bih se kratko
osvrnuti na proteklu godinu izdava-
nja Phralipena. Ideja za pripremu
i izdavanje časopisa došla je neka-
ko spontano, kao logičan rezultat
velikog broja terenskih aktivnosti
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA". Željeli smo većinsko
stanovništvo te širu zajednicu upo-
znati s romskom kulturom, njihovom
tradicijom i običajima. S čitateljima
podijeliti svakodnevne životne priče,
tužne i radosne trenutke. Također,
željeli smo pisati o problemima koji
zahtjevaju da se o njima govori jer je
nužna promjena.
Od formiranja redakcije do danas
dogodile su se značajne promjene ve-
zane uz broj suradnika u redakciji i
na terenu, ali i uz kvalitetu pisanog
materijala koji dobivamo za obja- bude što bolji. Uvijek ima prostora
vu. Uspjeli smo zainteresirati mlade za napredak jer individualno te kao
Rome za novinarstvo što je rezulti- zajednica imamo još puno toga za
ralo održavanjem radionice "Osnove naučiti. Zato, suradnicima želim da
novinarstva – edukacijski program u zadrže entuzijazam, a Vama, čitate-
redakciji časopisa Phralipen", a koja ljima Phralipena, da s pažnjom prati-
već daje rezultate te sigurno nije za- te naš rad i da s nestrpljenjem očeku-
dnja radionica ovakve tematike koju jete novi broj.
ćemo održati.
Maja Grubišić,
glavna urednica
Važnost informacija uvijek nam
je prioritet, kao i emocija koju ti tek-
stovi prenose, a koju želimo podijeli-
ti s čitateljima. Upravo iz tog razloga
nastojimo povećati i broj autorskih
tekstova koji, uz objektivno preno-
šenje informacije, zadržavaju emoci-
ju koja je inspirirala autora. Iz istog
razloga intervjue odrađujemo direk-
tnim razgovorom sa sugovornikom i
tek u iznimnim situacijama elektron-
skom poštom.
Ponosna sam na zajednički, tim-
ski rad redakcije. Međusobne suge-
stije, kritike ili pohvale, uvijek su s
ciljem da krajnji rezultat za čitatelje
GODINA 2018.
 TEMA BROJA

4
Kakav je položaj Romkinje
danas? U razgovoru s romskim
aktivistima/cama /
What is the current status of
Roma women? Talking to the
Roma activists /
Savi si i situacia e Romnjencar
avdive? Lafikeripe e romane
aktivistencar
Osim što je pripadnica nacionalne manjine, ona je i žena te je kao i
mnoge druge društvene skupine, diskriminirana po više osnova. Je li
Romkinja dovoljno uključena u projekte u romskoj zajednici i postoji
li diskriminacija i od strane vlastite, romske populacije? Odgovore na
ta pitanja dobili smo od pripadnika/ca romske nacionalne manjine koji
su aktivni/e u svojim zajednicama, ali i u promicanju ljudskih prava
općenito.

Piše: Selma Pezerović, Maja Grubišić
Foto: Phralipen
Prema godišnjem izvještaju Ljudskih
prava u Hrvatskoj za 2017. godinu
pripadnici romske nacionalne manji-
ne i dalje se suočavaju s mnogim pro-
blemima i izazovima u ostvarivanju
ljudskih prava koji su posljedica po-
vijesno utemeljene diskriminacije. U
prilog tome govore i podaci istraživa-
nja koji ukazuju da socijalna distanca
prema Romima u hrvatskom društvu
iznosi gotovo 50 posto.  Diskrimina-
cija prema Romima najviše je izraže-
na pri zapošljavanju te pristupu uslu-
gama. Navedeno istraživanje također
navodi da otprilike četvrtina građana
smatra da bi se zapošljavanje Roma
u uslužnim djelatnostima negativno
odrazilo na priljev klijenata.
According to the 2017 Country Re-
port on Human Rights for Croatia,
members of the Roma national mi-
nority continue to face numerous
problems and challenges in the re-
alization of their human rights as a
result of historically based discrim-
ination. Research data suggest that
the social distance from the Roma
in the Croatian society is almost
50 percent. Discrimination against
the Roma is most pronounced in la-
bour market and access to services.
The above mentioned research also
states that about a quarter of citi-
zens believe that employing a Roma
in the service sector would negative-
ly affect customers' inflows.
It should be added that according to
the data of the Croatian Bureau of
Statistics for the year 2017, the larg-
est share of the unemployed popula-
Sar so vakerel o raporto e Manuši-
kane čačipenengoro vaši 2017 berš e
preperutne katar i romani minorite-
ta thaj dureder khuven pumen e bute
pharipanca thaj mangen te dikhen
sar šaj te realizirinen e manušikane
čačipena save so si palpalunipa e his-
torikane temelime diskriminacienca.
Ano deipe adaleske vakeren thaj e
evidentia e rodljaripaskere save so
sikaven kaj i socialnikani distanca
premal e Roma ano hrvatskakoro
amalnipe si paše 50%. I diskrimina-
cia premal e Roma majbut si sikavdi
kana mangljol te ovel kerdo butjarni-
pe thaj resipe dži e servisoja. O den-
do rodljaripe thaj adžukhar sikavel
kaj paše štrtorin e dizutnendar gindi-
nel kaj o butjarnipe e Romengoro ane
servisnikane aktivipa negativnikane
del asari ko avipe e klientengoro.
Trubul te ovel dendo so thaj e eviden-

BROJ 05
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Piše: SRRH "KALI SARA"
U nedjelju, 10. prosinca, održao
se 13. Festival romske pjesme i ple-
sa. Nakon prošlogodišnje proslave u
Dardi, festival je održan po prvi puta
u prostorijama kino dvorane u Belom
Manastiru.
Kao i prošle godine u Dardi i ove
su godine u Belom Manastiru prisu-
stvovali mnogobrojni gosti i natjeca-
telji iz drugih područja Hrvatske. Su-
financiranje troškova omogućeno je
preko Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske  i Saveza Roma
u Republici Hrvatskoj "KALI SARA".
Festivalski program bio je podijeljen
u dva dijela u kojima su se natjecate-
lji okušali u pjevanju te u tradicional-
nom romskom plesu.
Nakon pozdravnih govora pred-
sjednika Vijeća romske nacionalne
manjine Osječko-baranjske župani-
je Branka Petrovića, predsjednice
Saveza Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" Suzane Krčmar, sa-
borskog zastupnika nacionalnih ma-
njina Veljka Kajtazija koji je izrazio
želju da se idući festival održi u Za-
grebu te pozdravnih riječi dobrodoš-
lice gradonačelnika Belog Manastira
Tomislava Roba započelo je natje-
canje u kojem su nastupali pjevači i
plesači uz pratnju orkestra Mire Ni-
kolića "Romska braća".
Tročlani žiri odlučio je da je u ka-
tegoriji pjevanja Filip Kalanjoš bio
ovogodišnji najbolji kandidat, a pra-
tili su ga Slađan Ignac i Robert Ignac
s drugim i trećim mjestom. U ple-
snim parovima prvo mjesto osvojili
su Jovan i Kasandra Đurđević, drugi
su Senad i Tanja Đurđević, dok su na
trećem mjestu završili Branislav Gli-
gorić i Slađana Đurđević.
Duminjikă, 10. Decembru s-u
acînut festivalu dă kînćiśi šî žokur a 5
lu Romilor. Dăpă aku anu proslavă îm
Darda, festivalu s-u acînut îm élśi rînd
îm prostorijurlje dă dvorană dă kino
îm Beli Manastir.
Ka šî aku anu îm Darda šî îm asta
an îm Beli Manastir or prisustvovalit
mulc gošći šî natjecatelji dîm élćil-
je lokur dăpă la Hurvăćijé. Sifinan-
ciranji dă čiltărur u fost omogućenă
păšći Savjetu dă nacionalnă man-
jinur îm Republika Hrvatska šî Unija
a lu Romilor îm Republika Hrvatska
"KALI SARA". Programu dă festival
u fost împărcît îm dóvă părc îm kari
natjecatelji s-or înśirkat îm kîntari šî
îm a lu Romilor tradicionalnă žokur.
Dăpă pozdravnă vorbi a lu preds-
jedniku dă Vijeće a lu romilor na-
cionalnă manjină dă la Osječkă –
baranjskă županiji Branko Petrović,
predsjednica dă Unija a lu Romilor
îm Republika Hrvatska "KALI SARA"
Suzana Krčmar, saborskă zastup-
niku dă nacionalnă manjinur Veljko
Kajtazi kari u izrazalit kivinjală kit
hăla an Festivalu să să acîji îm Zagreb
šî pozdravnă vorbi la benjivinjitu a
lu gradonačelniku dă Beli Manastir
Tomislav Rob. S-u apukat natjecilala
îm kari or nastupulit kînćitori šî žoku-
tori îm pratnji dă orkestru a lu Miro
Nikolić "Fraci a lu Romilor".
Žiriju dă tri članur or odlućulit kă
îm kategorije dă kînćiś Filip Kalanjoš
u fost dă asta an maj bun kandidat, a
îl pitréśi Slađan Ignac šî Robert Ignac
ku la a dóvilje šî a trilje lokur. Îm
pirécilje dă žokur élśi lok or osvojulit
Jovan šî Kasandra Đurđević, a dóvil-
je lok Senad šî Tanja Đurđević, kînd
pă a triljé lok or fost gata Branislav
Glogorić šî Slađana Đurđević.
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
6
"U Njemačkoj među novim, mlađim generacijama ne možete naći
djevojku koja se rano udala i završila samo osnovnu školu. One prvo
steknu zanimanje i rade. Ravnopravnost je nametnuta već u obitelji pa
je žensko dijete, htjeli mi to ili ne, ravnopravno jer sistem obrazovanja
to omogućuje." ⁄ Đavit Beriša
Valja nadodati i da su prema poda-
cima Državnog zavoda za statistiku
u 2017. godini najveći udio nezapo-
slenog stanovništva činile žene, i to
u gotovo svim dobnim skupinama.
Posebno su ugrožene žene starije od
40 godina, žene osobe s invalidite-
tom i samohrane majke. Za navedene
ugrožene skupine manjkaju kvali-
tetni i dostupni programi edukacije
i prekvalifikacije, specifične mjere
i poticaji za zapošljavanje, a oni po-
stojeći su neadekvatni.  Posljedično,
žene u Hrvatskoj imaju i manje miro-
vine te se nalaze na rubu siromaštva.
Na sve to postavlja se pitanje: Kakav
je položaj Romkinje danas? Osim
što je pripadnica nacionalne manji-
ne, ona je i žena te je, kao i mnoge
druge društvene skupine, diskrimini-
rana po više osnova. Je li Romkinja
dovoljno uključena u projekte u
romskoj zajednici i postoji li dis-
kriminacija i od strane vlastite,
romske populacije?  Odgovore na
ta pitanja dobili smo od pripadnika/
ca romske nacionalne manjine koji
su aktivni/e u svojim zajednicama,
ali i u promicanju ljudskih prava op-
ćenito.
ĐAVIT BERIŠA, aktivist i novi-
nar, Njemačka
Na skupu povodom Svjetskog dana
romskog jezika, a kojem sam prisu-
stovao u Zagrebu, prisutni su veći-
nom muškarci, ali to su starije ge-
neracije. U Njemačkoj među novim,
mladim generacijama ne možete naći
djevojku koja se udala rano i završi-
la samo osnovnu školu. To su mla-
de djevojke koje su završile srednju
školu, imaju zanimanje i već rade.
Ravnopravnost je nametnuta u obi-
telji pa je žensko dijete, htjeli mi to
ili ne, ravnopravno jer sistem obra-
zovanja to omogućuje. Romi, tako-
đer, koriste to. Mlade djevojke same
biraju za koga i kad će se udati i to je
BROJ 05
tion were women, in almost all age
groups. Especially vulnerable group
are women over the age of 40, wom-
en with disabilities and single moth-
ers. There is a lack of quality and
accessible education and re-skilling
programs, specific measures and em-
ployment incentives for these vul-
nerable groups, and existing ones are
inadequate. Consequently, women in
Croatia have lower pensions and are
on the verge of poverty.
The question is: What is the cur-
rent status of Roma women? Be-
sides being a member of a national
minority, she is a woman and, like
many other groups of society, dis-
criminated against on several differ-
ent grounds. Is Roma woman suffi-
ciently involved in projects of the
Roma community and is there
discrimination by their own,
Roma population? Answers to this
question were obtained from mem-
bers of the Roma national minority
who are active in their communities,
but also in the promotion of human
rights in general.
ĐAVIT BERIŠA, activist and
journalist, Germany
At a gathering on the occasion of the
International Romani Language Day,
which I attended in Zagreb, most of
the participants were men, but older
ones. In younger generations in Ger-
many you cannot find a girl who mar-
ried early and just finished elemen-
tary school. These are young girls
who have finished high school, have
a profession and are already work-
ing. Equality is imposed on a family,
so a female child, whether we like it
or not, is equal since the education
system enables that. Roma are using
this as well. Young girls choose who
and when they will marry, and this
is very often a case in Germany even
though it has not taken roots com-
pletely yet in the Balkans. Parents
te katar o Themakoro sansthan vaši
statistika ano 2017 berš vakeren so
majbaro kotor katar e bibutjarne sas
džuvlja thaj kodova ane sa e beršen-
gere grupe. Majbut si kišle e džuvlja
phureder katar 40 berš, džuvlja in-
validitetosa thaj korkori parvarne
daja. Vaše akala grupe nanaj kerde
kvalitetnikane thaj resikane progra-
me edukaciakere thaj prekvalifika-
ciakere, specifikane napia thaj dendo
dumo vašo butikeripe, a adala save so
šajutne lenge ačhon biadekvatikane.
Palpalutno, e džuvlja ani Hrvatska isi
len tikne penzie thaj arakhen pumen
ko anglo e čorolipaskoro.
Ko sa adava ovela pučlo: Savi si i si-
tuacia e Romnjakiri avdive? Nu-
maj so si voj preperutni e nacional-
nikane minoritetakoro, voj si džuvli
thaj sar aver grupe ano amalnipe voj
si diskriminirime pale buteder fun-
de. Si vaj na i Romnji ko sahnipe
involvirime ane proekte ani ro-
mani khedin thaj isi vaj na diskri-
minacia premal late katar i rig e
romane populaciakiri? Džovapia
adale pučipaske leljam katar e prepe-
rutne e Romendar save si aktivistia
ane lengere khedina, numaj thaj ane
anglipa e manušikane čačipenengoro
generalnikane.
ĐAVIT BERIŠA, aktivisto thaj
žurnalisto, Germania
Ko khedipe kana sas vašo Maškar-
themutno dive e romane čhibakoro,
saveste me semas ano Zagrebo, e
manuša sas pobuter murša, thaj ada-
va phuredere generaciengoro. Ane
neve generacie tumen našti te ara-
khen ani Germania terne čhaja savi
so prandindja pes nibades thaj agor-
kerda numaj fundavni škola. Adala si
terne čhaja save so agorde maškarut-
ni škola, isi len phirnipe thaj keren
buti. E terne džuvljen isi len škola vi
profesia thaj keren buti. O jekhaje-
khipe si kerdo ani parivar, thaj ada-
leske jekhajekhipe, mangljam amen
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

GODINA 2018.
 TEMA BROJA

BROJ 05

"Vidljiva je diskriminacija Romkinja. Naime, pozivati se na neku
tradiciju je irelevantno, smatram da nema apsolutno nikakvog
opravdanja. Posebno u manjim sredinama, nažalost, žene koje
su uključene u rješavanje problema romske nacionalne manjine
možemo prebrojati na prste jedne ruke." ⁄ Alen Tahiri
izraženo u Njemačkoj iako još uvijek
nije u potpunosti zaživjelo na prosto-
rima Balkana. Roditelji često misle
'joj, ostade moja kćerka neudana, svi
se iz njene generacije udaše, ona će
ostati sama' ili 'moj sin jest inžinjer,
ali neće uspjeti sada po završetku
obrazovanja naći Romkinju' - takvih
razmišljanja u Njemačkoj više nema,
to se pomalo gubi. Oni se i udaju i
žene sa strancima.
ALEN TAHIRI, savjetnik u Uredu
za ljudska prava i prava nacio-
nalnih manjina, Hrvatska
Vidljiva je diskriminacija Romkinja.
Naime, pozivati se na neku tradici-
ju je irelevantno, smatram da nema
apsolutno nikakvog opravdanja. Ako
se ne varam bio je jedan saziv Vije-
ća romske nacionalne manjine Gra-
da Zagreba u kojem je bilo više bilo
žena nego muškaraca i tu govorimo o
jednoj urbanoj sredini, ali kada govo-
rimo o manjim sredinama, nažalost,
žene koje su uključene u rješavanje
problematike pripadnika romske na-
cionalne manjine možemo prebrojati
na prste jedne ruke. Pa tako osim gđe
Suzane Krčmar koja je predsjedni-
ca SRRH "KALI SARA"imamo i gđu
Ramizu Memedi, gđu Nadicu Balog i
nekoliko još mlađih aktivistica koje
smo mi pokušavali prošle godine
kroz Nacionalnu platformu za Rome
aktivirati no one same imaju tu neku
zadršku preuzeti odgovornost. Ne
možemo generalizirati, ali da je pro-
blem malog broja Romkinja - jest. Mi
smo imali 2016. i 2017. godine dva
skupa za Rome koja su se odnosila na
mlade i na Romkinje i pokušali smo
iznaći i alocirati te pripadnice rom-
ske nacionalne manjine. Ako se osvr-
nemo na prošlost, 2004. kad sam bio
polaznik svog prvog seminara za pri-
padnike nacionalnih manjina koji je
organizirao Ured za nacionalne ma-
njine Vlade Republike Hrvatske, tada
je bilo jako puno djevojaka, kolegica
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
often think "Oh, my daughter will
remain unmarried, everybody from
her generation has already married,
she will stay single" or "My son is
an engineer, right, but he will never
manage to find a Roma girl now that
he has graduated from school"- such
thinking no longer exists in Germa-
ny, it is fading away. They get mar-
ried and live with foreigners as well.
ALEN TAHIRI, Advisor in the
Office for Human Rights and
Rights of National Minorities of
the Government of the Republic
of Croatia, Alen Tahiri
Discrimination against the Roma
women is visible. Namely, referring
to a tradition is irrelevant; I believe
that there is absolutely no justifica-
tion. If I am not mistaken, there was
one term of the Council of Roma
National Minority of the City of Za-
greb, where women accounted for
more percentage than men and we
are talking about an urban environ-
ment, however when we talk about
smaller communities, unfortunate-
ly, the number of women involved in
solving the problems of the members
of Roma national minority can be
counted on the fingers of one hand.
So, besides Suzana Krčmar, who is
the President of the Croatian Romani
Union, we also have Ramiza Meme-
di, Nadica Balog and several younger
activists whom we tried to motivate
last year through the National Plat-
form for Roma project, but they are
somehow reluctant when it comes to
taking that responsibility. We cannot
generalize, but the issue of very few
Roma women included does exist.
This year and the previous one, we
organized two events for the youth
and Roma women and we tried to
identify these members of the Roma
national minority. Looking back on
the past, in 2004 when I was a train-
ee at my first seminar for members
of national minorities organized by
the Office for National Minorities of
9
vaj na, avel korkori e sikljovipasa. E
terne čhaja korkori alusaren kaske
thaj kana ka prandinen pumen thaj
adava isi ani Germania, numaj našti
te vakerav kaj si praktika ano sasto
Balkano. E daja/dada but var gindi-
nen: oh, ačhili mi čhaj biprandime,
sa katar lakiri generacia prandinde
pumen, voj ka ačhol korkori, vaj miro
čhavo si inžinero, thaj nane te ovel
les šaipe palo agordipe e školakoro
te arakhel Romane džuvlja. Asavke
gindipa pobuter ani Germania nanaj,
našaldojovel adava poxari. Von pran-
dinen pumen e avere naciengere ma-
nušencar.
ALEN TAHIRI, butjarno ano
Sansthan vaše manušikane
čačipena thaj čačipena e
nacionalnikane minoritetengere,
Hrvatska
Dikhol i diskriminacia e romane džu-
vljakiri. Dikhen, te akharas amen ki
disavi tradicia, adava si irelevantni-
kane, thaj gindinav kaj nane nisavo
lokhipe ko adava. Te na xovavgjovav
sas jekh saikeripe e Konsileskoro e
romane nacionalnikane minorite-
teskoro ani Diz Zagreb saveste sas
pobuter džuvlja numaj so sas murša
thaj vakeras vašo jekh urbanikano
maškaripe, numaj kana vakeras
vaše tikneder maškaripa, bezexaske,
adava genj e džuvljengoro save so si
phandle ano čhinavdipe e romane
problematikanoro šaj te genjas ke
naja. Adjaar numaj e rajni Suzana
Krčmar savi si prezidenti ki Unia isi
amen thaj i rajni Ramiza Memedi,
i rajni Nadica Balog thaj panda ne-
kobor terne aktivistke saven so man-
gljam kori i Nacionalnikani platfor-
ma te aktivirinas, numaj von korkori
isi len disavo pharipe te len obliga-
cia. Našti te keras generalizacia, nu-
maj isi but tikno genj e Romnjengo-
ro. Amen ano nakhlo berš sas amen
duj arakhipa vaše Roma save so sas
phandle e ternenca thaj e Romnjenca
thaj mangljam te arakha thaj alociri-
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
10
"U romskoj zajednici još uvijek se društveni aktivizam ne vidi kao posao
kojim bi se trebala baviti žena. I dalje je dominantno poimanje žene
isključivo kao majke i domaćice u obitelji. Ipak, u posljednje vrijeme
vidi se napredak i sve veći interes, posebice kod mladih Romkinja, ali na
tome treba još puno raditi." ⁄ Daut Qulangji
koje su bile izuzetno motivirane za
rad s romskom nacionalnom zajedni-
com i koje su imale kapaciteta, ali na-
kon što su se završili ti seminari, kad
usvoje neka znanja, kad su i željele
nešto pokrenuti bile su spriječene
od muške strane romske zajednice ili
nisu pripadale određenom klanu kao
što je to u svakoj zajednici i onda su
naprosto odustale. I to ne samo dje-
vojke nego i mladići. Nedavno sam
radio analizu, od 2004. godine pa
do danas održano je 17 seminara za
mlade pripadnike nacionalnih manji-
na kroz koje je prošlo 350-400 sudi-
onika koji su usvojili određena zna-
nja. Nas nekolicina je ostala, možda
četvero-petero, ovi ostali su otišli.
Ne vidim trenutno rješenje kako ih
zadržati osim da još više truda ulo-
žimo u obrazovanje mladih. Moramo
probuditi u mlađoj populaciji romske
nacionalne manjine aktivizam te im
po završetku edukacijskih seminara
pružiti potporu kroz mrežu udruga
mladih koja bi okupljala srednjoškol-
ce i studente. Kad je riječ o stipen-
distima mišljenja sam da bi isti treba-
li, moralno i etički, vratiti dug prema
zajednici koja im je dala podršku i
to kroz mentorstvo novim naraštaji-
ma. Ne znam može li netko biti bolji
mentor budućim studentima Fakul-
teta političkih znanosti od mene koji
poznaje jako dobro profesore, način,
metodologiju... Ako imaš dobrog ko-
legu koji hoće raditi s tobom dat će
ti savjete i smjernice. Kad bi tako
funkcionirao svaki Rom stipendista
koji bi preuzeo barem jednog Roma
krenuo bi lanac i ti studenti uz finan-
cijsku potporu bi pravovremeno ne-
što i napravili jer bi se stvorila jedna
obrazovna elita. Ne možemo uspore-
diti romsku i židovsku zajednicu, ali
da smo prolazili kroz jednu kalvariju
zajedno – jesmo. Oni imaju tu obra-
zovnu elitu i na temelju te obrazovne
elite oni su uspjeli steći gospodarsku
moć i ne žele da ih više itko stavlja
u položaj u kakvom su bili u takvom
BROJ 05
the Government of the Republic of
Croatia, there were a lot of girls, fe-
male colleagues who were extreme-
ly motivated to work with the Roma
national community and who had the
capacity to do so, but after the semi-
nars were completed, when they ac-
quired certain knowledge and want-
ed to start up something they were
prevented in doing so from the male
side of the Roma community or did
not belong to a particular clan as it
is specific for every community and
then they simply gave up. The same
happened not only with girls but also
with young men. Recently, I have
been running an analysis, since 2004,
so far, 17 seminars have been held for
young members of national minori-
ties through which 350-400 partic-
ipants have adopted certain knowl-
edge. Some of us stayed, perhaps 4-5
of us, the others left. At the moment
I do not see the solution how to keep
them except to invest more in youth
education. We have to awaken desire
within the younger population of the
Roma national minority towards ac-
tivism and, by the end of these edu-
cational seminars, provide support
through a network of youth associa-
tions that would bring together high
school and faculty students. When it
comes to scholarship holders, I think
morally and ethically they should
feel obliged to return their debt to
the community that gave them the
support by mentoring new genera-
tions. I do not know if anyone can be
a better mentor to future students of
the Faculty of Political Science than
myself having the experience with
professors, methods, methodology
... If every Roma scholarship holder
functioned this way and mentor at
least one Roma member, this would
set off a chain reaction and those
students, together with the financial
support, would be able to do some-
thing timely setting an educational
elite. We cannot compare the Roma
and Jewish community, but we both
na adale preperutnen Romnjen. Te
dikhljam o nakhlo vaxt, 2004, kana
me semas ano miro jekhto seminaro
vaše preperutne e nacionalnikane
minoritetengoro savo so ekrda o
Sansthan vaše nacionalnikane mino-
ritete ki Radži e Republika Hrvatska-
koro, ano adava vaxt sas but džuvlja,
thaj von sas but motivirime vaši buti
e romane nacionalnikane khedina-
sa thaj saven sas kapaciteto, numaj
kana agordja os eminaro, kana von
lelel varesave džanipa thaj mangle
diso te vazden sar aktivipa sas čhi-
navde katar e murša ki romani khe-
din thaj na sas manuša save si džene
katar disavo klano sar so si adava
ani sakoja khedin thaj palo adava na
kerde pobuter buti. Thaj adava na
sade e džuvlja. Thaj e terne murša.
Na but čirla kerdem jekh analiza,
katar 2004 dži akana ikerde sas 17
seminaria e ternenge Romenge thaj
athe nakhle 350-400 participantia
save so lele disave džanlipa. Amen
nekobor ačhiljam, šaj 4-5, a avera
sarine gele. Na dikhav o akanutno
čhinavdipe adaleske sar te ačhava
len ko butikeripe numaj so buteder
das sa amendar ano sikljovipe e ter-
nengoro. Trubul te vazdas ani terni
populacia ke Roma aktivizmo thaj
pale edukaciakere seminaria trubul
te vazdas dendo dumo prekal o net-
vorko e ternengere organizacienge
save so ka kheden e maškarsiklen
thaj studenten. Kana ovel lafi vaše
stipendistia isi man gindipe kaj von
mangljol morlanikane thaje tikane
te iranen o durudži (dug) e khedi-
nake savi so denda len arka prekal
o mentoripe e neve generacienge.
Na džanav šaj vaj na te ovel pošukar
mentoro e avutne studentonge ano
Fakulteto vaše politikane džantripa
mandar kana pendžarav šukar e pro-
fesoren, o čhand, i metodlogia... Te
isi tut šukar kolega savo so mangel
te kerel buti tusa thaj te del tut godi
thaj te sikavel tuke e droma. Kana ka
ovel jekh asavko funkcioniripe sako-

"Što se zapošljavanja tiče, Romkinje u Njemačkoj nemaju problema,
posebno ako su obrazovane. Iz tog razloga majke nastoje istaknuti svojoj
djeci važnost obrazovanja te im omogućiti školovanje." ⁄ Ramiza Beriša
surovom periodu. Romi su još uvi-
jek ostali na toj nekoj vjetrometini.
Taj povrat zajednici se mora dati, ni
meni se nekad ne daju mnoge stvari
raditi, ali oni su bili tu za mene, sad
ću ja biti tu za njih.
DAUT QULANGJI, novinar i
urednik romskog TV programa
Yekhipe, Radiotelevizija Kosovo
Bilo bi poželjno da je veći broj Rom-
kinja uključen u projekte vezane uz
romsku zajednicu. Problem je što
se one vrlo teško uključuju dobro-
voljno. Čak i kada postoji zakonska
ili neka druga odredba kojom se za-
htijeva njihovo uključenje, Romki-
nje se odazovu, ali ni tada to nije u
zadovoljavajućem broju. Po mojem
mišljenju za to postoje različiti ra-
zlozi, primjerice oni ekonomski ili
tradicionalan odgoj koji društveni
aktivizam ne vidi kao posao kojim bi
se trebala baviti žena. I dalje je domi-
nantno poimanje žene isključivo kao
majke i domaćice u obitelji. Ipak, u
posljednje vrijeme vidi se napredak i
sve veći interes za uključenjem, po-
sebice kod mladih Romkinja, ali na
tome treba još puno raditi.
RAMIZA BERIŠA, romska akti-
vistica, Njemačka
Živim u Njemačkoj gdje je zajednica
Romkinja vrlo aktivna. Žene starije
generacije, ali i mlade djevojke re-
dovito dolaze na zajedničke susrete
koji obično započinju razgovorima o
djeci, njihovom odgoju i obrazovanju.
Sve što radimo je s ciljem njegovanja
našeg jezika, glazbe i plesa. Također,
organiziramo i pripremamo izložbe.
Jedan od najljepših susreta svake
godine upravo je onaj koji organizi-
ramo povodom Dana žena, 8. ožujka.
Uvijek se okupimo u velikom broju, a
Romkinje dolaze iz brojnih gradova u
Njemačkoj. Što se zapošljavanja tiče,  vate our language, music and dance.
Romkinje u Njemačkoj nemaju pro-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
passed down the Calvary road to-
gether. They have their educational
elite and on that grounds they have
managed to gain economic power
and do not want anybody to put them
in the position they were in during a
rough period of history. The Roma
are still hanging out there. This com-
munity debt has to be paid. I am not
always in the mood to do something
but the community was there when I
needed it, now it is my turn.
DAUT QULANGJI, journalist and
editor of the Kosovo National
Television Roma Programme
Yekhipe
It would be desirable for a great-
er number of Romani women to be
involved in projects related to the
Roma community. The problem is
that it is very difficult to include
them on a voluntarily basis. Even
when there is a statutory or other
provision requiring their involve-
ment, the Roma women attend, but
with very low attendance. In my
opinion, there are various reasons,
for example, economic or traditional
upbringing which does not identify
social activism as something a wom-
an should be engaged in. Dominant
image of a woman is that of a moth-
er and housewife. However, recently
we can detect certain progress and
an ever-growing interest in inclu-
sion, especially among young Roma
women, but much work needs to be
done still.
RAMIZA BERIŠA, Roma activ-
ist, Germany
I live in Germany where the Roma
community is very active. Women of
the older generation, but also young
girls regularly come to our meetings
which usually begin with stories
about our children, their upbringing
and education. Our goal is to culti-
We also organize and prepare exhi-
11
va Rom stipendisto te ovel gajlja e je-
khe Romeskoro thaj adava ka cidel, a
uzal adava ka ovel len finansiakooro
dendo dumo thaj von ka šaj te keren
jekh sikljovipaskiri elita. Našti te
komparirina i romani thaj jaudiengiri
khedin, numaj kaj nakhljam jekh kal-
varia. Len isi len jekh sikljovipaskiri
elita thaj ko temelo e sikljovipaskere
elitakoro von lele te keren ekono-
mikani zur thaj na mangen nijekh te
čhivel len ani situacia savate sas ano
pharo periodo. E Roma panda ačhi-
le ke but balvalakere droma. Adava
iranipe e romane khedinake trubul
te ovel , thaj me na mangav nekaka te
kerav but butja, numaj von sas man-
ge, a akana me ka ovav lenge.
DAUT KJULANGJI, žurnalisto
thaj redaktoro ki romani TV pro-
grama Jekhipe, Radiotelevizia
Kosovo
Ka ovel šukar kana bareder genj
e Romnjengoro ka ovel ane proe-
ktia phandle e romane khedinasa.
O pharipe si so von but phare len
than korkori pestar. Thaj kana isi
zakoneskoro vaj aver obligacia savo
so rodel lengoro leipe than, e Ro-
mnja aven, numaj thaj adava nanaj
ano baro genj. Isi, palo miro gindipe,
ekonomikane vaj tradicionalnikane
terbiatipa save o amalnikano aktiviz-
mo na dikhel sar buti savi so i džuvli
mangla pe te kerel. Thaj dureder si
dominantnikano o gidnipe so i džuvli
trubul te ovel numaj daj thaj kherutni
ani parivar. Numaj ano paluno vaxt
dikhel pe anglipe thaj sa si bareder o
intereso e inkluziasa, majbut e terne
Romnjengoro, numaj mangla pe pan-
da te ovel kerdi buti.
RAMIZA BERIŠA, romani aktiv-
isti, Germani
Dživdinav ani Germania kote si i ro-
mani džuvli but aktivno. E džuvlja
katar e puraneder generacie numaj
thaj e terne čhaja ničale aven ke
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
12
blema, posebno ako su obrazovane.
Iz tog razloga majke nastoje istaknu-
ti svojoj djeci važnost obrazovanja te
im omogućiti školovanje.
PAMELA PALKO, predsjednica
romske udruge "Sara", Hrvatska
Najveći problem je diskriminaci-
ja, ništa drugo. Želiš li se zaposliti,
prvi problem na koji ćeš naići je da
će između Romkinje i ne-Romkinje
izabrati uvijek drugu opciju. Nikad
ne možemo biti u prvom planu, svuda
nas koče. Ja osobno nisam bila odba-
čena, ne mogu se požaliti, ali znam
puno žena koje su naišle na ruganje,
zvanje pogrdnim imenima i slično.
SUZANA KRČMAR, predsjednica
Saveza Roma u Republici Hrvat-
skoj "KALI SARA"
U urbanim sredinama žene se lakše
mogu i obrazovati i zaposliti i više
uključiti u aktivnosti u gradovima u
kojima žive. U naseljima je mnogo
teže jer su izdvojene od svega. Rana
udaja je još uvijek prisutna, ne u to-
likoj mjeri kao prije, ali ona je veže
uz kuću i naselje. Zbog ograničenosti
korištenja prijevoza one ne mogu sa-
moinicijativno otići u kupovinu ili u
grad najbliži naselju u kojem žive. Ta
žena je previše zaokupljena svojom
djecom i kućanskim poslovima te je
time onemogućena uopće razmišlja-
ti što bi htjela u životu. Svedena je
na svakodnevne repetitivne obveze.
Prema ženi koja je obrazovana i ima
posao cijelo društvo se drugačije od-
nosi, pa čak i njezina obitelj, a sama
ona je samouvjerenija. Dosta Rom-
kinja čak ni danas nema završenu
osnovnu školu, a nisu svjesne da su
one primjer svojoj djeci.
UNA BERIŠA, novinarka romske
redakcije, Radio Beograd, Srbija
Diskriminacije prema Romkinjama
ima i previše. Kada to kažem,  mi-
BROJ 05
bitions. One of the most beautiful
meetings each year is exactly the one
we organize on the occasion of the
International Women's Day, March
8th. We always come together in
great numbers, and there are Roma
women from many cities in Germa-
ny. As far as employment is con-
cerned, Roma women in Germany
have no problems, especially if they
are educated. For this reason, moth-
er always tries to emphasize to her
children the importance of education
and provide it.
PAMELA PALKO, President of
the "Sara" Romani Association,
Croatia
The biggest problem is discrimi-
nation, nothing else. If you want to
find a job, the first problem you will
encounter is that between a Roma
woman and a non-Roma woman an
employer will always choose the
later. We can never be in the fore-
ground; we are inhibited wherever
we go. Personally I have not been
rejected myself, I cannot complain,
but I know a lot of women who have
been exposed to mockery, called bad
names and similar.
SUZANA KRČMAR, President
of the Croatian Romani Union
"KALI SARA"
In urban environments, women can
easily get education and find jobs,
get more involved in activities in
the towns they live in. Everything
is much harder in the settlements
because they are separated from
everything. Early marriages are
still present, not as much as before
though, tying them to the house and
the settlement. Because of the limit-
ed use of transportation, they can-
not, on their own initiative, go out
shopping or in the city closest to
the settlement in which they live. A
woman like this is too busy with her
children and housework, and she
amare barabarutne khedipa savende
majbut lel te ovel vakerdo vaše čha-
ve, lengoro terniatipe thaj sikljovipe.
Sa so amen keras si e resarinasa te
arakha amari čhib, muzika, khelipe.
Organiziras thaj daršane. Jekh katar
e majšuže arakhipa si adava so sako
berš organizirans vašo Dive e džuvl-
jakoro *-to Marti. Khedas amen ano
baro genj, a e Romane džuvlja aven
katar but diza ani Germania. So si
phandlo e butikeripasa, e Romnja
ani Germania nanaj len probleme
thaj majbut te si školasa. Kodoleske
e daja dikhen te sikaven pumare čha-
venge o džanlipe e sikljovipaskoro
thaj te den len škola.
PAMELA PALKO, prezidenti ki
romani khedin "Sara", Hrvatska
Majbaro pharipe si i diskriminacia,
khanči aver. Te manges te keres buti,
o jekhto pharipes saveste ka aves si
maškar e Romnja thaj e na-Romnja
ka ovel jekh aver opcia. Nijekh var
našti te ovas ano jekhto plano, sakote
isi amen lupunzipe mamuj amende.
Me korkori na semas čhudime, našti
te vakerav adava, numaj džanav bute
džuvljen save so sas telxarde, akhar-
de bilačhe anavenca thaj av.
SUZANA KRČMAR, prezidenti ki
Unia e Romengiri ani Republika
Hrvatska "KALI SARA"
Ane urbanikane maškaripa e džuvlja
lokheder šaj te sikljon škola thaj te
arakhen buti thaj pobuter te len than
ane aktivipa ane diza savende bešen.
Ane kupatnja si phaeder adaleske so
si ulavde sastar. O nibades prandipe
si phandlo kodolesa, na sar angle,
vov phandel la e thanesa thaj kupat-
njasa. Adaleske so isi len limitiripe e
trafikosa von našti korkori peskere
iniciativatar te džan te kinen vaj ani
diz vaj kupatni te džan. Adaja džu-
vli but si phandli peskere čhavencar
thaj e kherikane butjenca thaj našti
te gindinel korkori peskere dživdi-

"Želiš li se zaposliti,
prvi problem na koji
ćeš naići je da će
između Romkinje
i ne-Romkinje
izabrati uvijek
drugu opciju. Znam
puno žena koje su
naišle na ruganje,
nazivanje pogrdnim
imenima i slično."
⁄ Pamela Palko
slim  na diskriminaciju u svakod-
nevnom životu, ali i kada je riječ o
uključenosti Romkinja u projektne
aktivnosti koje su u vezi s rješava-
njem problema pripadnika romske
zajednice.
Opće je poznato da su Romkinje dvo-
struko diskriminirane. Većina pri-
padnika opće populacije nas Romki-
nje gleda s nepovjerenjem i sumnjom
i već unaprijed ima izgrađen stav da
su romske žene manje obrazovane,
manje vrijedne i manje sposobne od
ostalih žena. Upravo ovome dopri-
nose i pojedini projekti u kojima su
Romkinje gurnute na margine, a riječ
vode pripadnici većinskog naroda, o
kojoj god državi se govori. Veliku ulo-
gu u stvaranju ovakve situacije imaju
i sami pripadnici romske zajednice.
Prvo, romski muškarci i dalje vide
Romkinje kao slabiji spol i još ne
shvaćaju da su žene podjednako spo-
sobne pokrenuti promjene kao i muš-
karci, možda čak i u većoj mjeri. U
prilog tome govore podaci da romske
djevojke u većem broju završavaju
fakultete i visoke škole nego mladići
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
cannot even think of what she wants
in life. She is reduced to the trivial
daily routine. An educated woman
with a job is treated differently by
her community, by her family even
and she is more self-confident. A lot
of Roma women have not even grad-
uated from the primary school, and
they are not aware that they are set-
ting an example to their children.
UNA BERIŠA, journalist of the
Romani programme, Radio
Belgrade, Serbia
There is too much discrimination
against the Roma women. When I say
that, I mean discrimination in every-
day life, but also when it comes to
Roma women involvement in project
activities related to problem solving
of their community members.
It is a general knowledge that Roma
women are discriminated against on
double grounds. Most of the mem-
bers of the general population look
at us Roma women with distrust and
suspicion and have a preconceived
view that Roma women are less edu-
cated, less valuable and less able than
other women. Some projects, organ-
ized by the majority people, contrib-
ute enormously to this by pushing
the Roma women to the margins, re-
gardless of the country in question.
The very members of the Roma com-
munity contribute to such situation
themselves. First, Roma men still see
Roma women as a weaker sex and
still do not realize that women are
equally capable of triggering chang-
es as men, perhaps even to a great-
er extent. In support of this, there is
evidence that Roma girls are more
likely to complete their faculties and
high schools than young Roma men.
Second, both Roma men and women,
as though they still have inferiority
complex, prefer to engage members
of the majority population in pro-
jects, even though they have less ed-
13
paske. Isi la sakodiveskere trivial-
nikane dajatve. Premal i džuvli sava
isi škola thaj buti, o amalnipe dikhel
averikane, thaj averikano si o dikhi-
pe thaj lengere familiate, a korkori
voj si bareder pakjavnipasa pe peste.
But romane džuvlja thaj avdive nanaj
len agordi škola, a nanaj thaj minsale
kaj von si misal lengere čhavenge.
UNA BERIŠA, žurnalisti ki
romani redakcia, Radio Beograd,
Srbia
Diskriminacia premal i Romnji isi
but. Kana adava vakerav gindinav ki
diskriminacia ano sakodiveskoro dži-
vdipe, numaj thaj kana si ko pučipe o
involviripe e Romnjakoro ane proe-
ktikane aktivipa save so si phandle
e čhinavdipasa e pharipangoro e
romane khedinakoro. Sarinenge si
pendžardo kaj e romane džuvlja si
dujrigale diskriminaciasa. Pobut len-
dar, katar e na-Roma, dikhen amen e
Romnjen bipakjavnipasa thaj bipatji-
vasa thaj isi len nirmanini poza kaj sa
e romane džuvlja si xarneder sikljo-
vipasa, potikne molipasa thaj tikne-
der kapacitetosa katar aver džuvlja.
Adava anel disave proektia ane save
e Romane džuvlja si čhudime ane
margine, a majbaro lav len e manuša/
nja katar e majoritetikane sela, save
te si themate lav. Bari rola ano akava
kerdipe khelel thaj korkori e prepe-
rutne e romane khedinatar. Majan-
glal, e romane murša thaj dureder
dikhen e Romnjen sar kišleder polo
thaj panda na xaljoven kaj e džuvlja
si jekhajekh e kapacitetonca save šaj
te anen averdipa jekh sar e murša,
thaj varesavo drom thaj majbut. Sar
dendipe adaleske vakeren thaj e evi-
dente kaj i romani džuvli ano bareder
genj agoren fakultete thaj uče škole
numaj e terne roma. Aver, e Roma,
thaj e Romnja sar sakana isi len kom-
plekso kaj si teleder molipasa, thaj
ane proektia korkori len e manušen
katar i majoritikani populacia, thaj
uzal adava so len isi len tikneder sikl-
GODINA 2018.
 TEMA BROJA

14
"Prvo, romski muškarci i dalje vide Romkinje kao slabiji spol i još ne
shvaćaju da su žene podjednako spo­sobne pokrenuti promjene kao i muš­
karci, možda čak i u većoj mjeri. U prilog tome govore podaci da romske
djevojke u većem broju završavaju fakultete i visoke škole nego mladići
Romi. Drugo, Romi, ali i Romkinje, kao da još uvijek imaju kompleks niže
vrijednosti, pa u projektima ra­dije angažiraju pripadnike/ce iz ve­ćinske
populacije, pa makar oni imali i manje obrazovanje ili slabije pozna­ju
temu kojom se projekt bavi." - Una Beriša

Romi. Drugo, Romi, ali i Romkinje,
kao da još uvijek imaju kompleks
niže vrijednosti, pa u projektima ra-
dije angažiraju pripadnike/ce iz ve-
ćinske populacije, pa makar oni imali
i manje obrazovanje ili slabije pozna-
ju temu kojom se projekt bavi.
Ne bih voljela da me krivo shvatite,
jer sam u svom dugogodišnjem radu
surađivala s mnogim ne-Romima od
kojih sam učila i koji su otvorenog
srca, bez stereotipa i predrasuda po-
magali da se pitanje Roma pokaže u
pravom svjetlu i da se položaj naše
zajednice unaprijedi. Ali  mislim  da
je u posljednje vrijeme romsko pita-
nje postalo unosan posao u koji su se
mnogi uključili zbog vlastitih intere-
sa, a da su romske žene marginalizi-
rane u projektima, a što je još značaj-
nije isključene iz procesa donošenja
politika i odlučivanja. 
U Srbiji je uspostavljen strateški i
zakonodavni okvir za unaprjeđenje
položaja Roma i Romkinja. Akcijski
plan za sprovođenje Strategije za
unaprjeđivanje njihovog položaja, ali
na žalost, u praksi Romi i Romkinje
se najmanje pitaju. Ovo nije problem
samo u Srbiji, već u većini zemalja.
Novac koji je namjenjen za zaštitu i
unaprjeđenje položaja Roma se tro-
ši netransparentno u druge svrhe, a
u ime Romkinja i Roma, na žalost,
sve više odlučuju ne-Romi. Moje mi-
šljenje je da se ovaj problem može
riješiti većim uključivanjem Roma
i Romkinja u institucije koje dono-
se politike i odlučuju o projektima,
stručnosti osoba koje realiziraju pro-
jekte, kao i načinu na koji se troši no-
vac namijenjen inkluziji pripadnika
romske zajednice.
ucation or are less familiar with the
topic of the project.
I would not want to be misunder-
stood in this way because in my
many years of work I worked with
many non-Roma and I learned a lot
from those who were open-minded,
without stereotypes and prejudice,
helping to bring the Roma issue in
the right light and to improve the
position of our community. I believe
that lately the Roma question has be-
come a lucrative job and many have
been involved for their own inter-
ests, I also believe that Roma wom-
en are marginalized in projects and,
more importantly, excluded from the
process of policy making and deci-
sion-making. Strategic and legisla-
tive framework for advancing the
status of the Roma has been adopted
in Serbia.
The Action Plan for implementing
the Strategy for advancing the sta-
tus of the Roma has been adopted as
well, but unfortunately, in practice
the Roma are least concerned. This
is not a problem only in Serbia, but
in most countries. Money allocated
to protect and improve the status
of Roma is spent in a non-trans-
parent manner for other purposes,
while, unfortunately, more and more
non-Roma make decisions on behalf
of the Roma. My opinion is that this
problem can be resolved by involving
more Roma in the work of the insti-
tutions that make policies and decide
on projects, by higher expertise of
project executives, and by a trans-
parent way money is spent for inclu-
sion of Roma community members.
jovipe vaj kišleder pendžaren i tema
savasa kerel buti o proekto.
Akalesa na mangav te ovav bilačhe
haljovdi, adaleske so ano miro bute-
beršengoro butikeripe kerdem buti
bute na-Romenca savendar me but
siklilem thaj save putarde vilesa,
bizo stereotipia thaj prejudicie den-
de arka vašo pučipe e Romengoro te
ovel sikavdo ano čačuno roš thaj i si-
tuacia e romengiri te ovel anglikerdi.
Numaj ano paluno vaxt, me gindinav,
so o romano pučipe ulo bizniso ano
savo but len than katar o personalno
intereso, a kaj e romane džuvlja si
marginalizirime ane proektia, thaj so
si panda bilačheder si ikalde e proce-
sostar e anipaskoro e politikengoro
thaj čhinavdipaskoro.
Ani Srbia si kerdo strategikano thaj
zakonoanipaskoro pervazo vašo
anglipe e situaciakoro e Romengo-
ro thaj Romnjengoro. O Akciakoro
plano vašo realiziripe e Strategiako-
ro vašo anglipe lengere poziciakoro,
numaj ani praktika e Roma thaj e Ro-
mnja majxari pučen pumen. Akava
nanaj problemo numaj ani Srbia, nu-
maj si problemi thaj ane but phuva.
E love so si dende vašo arakhipe thaj
anglipe e Romengoro ovel xardžime
bitransparentnikanes ane aver se-
bepia, a ano anav e Romengoro thaj
Romnjengoro, bezexaske, sa pobu-
ter anen decizia e na-Roma. Miro
gindipe si kaj akava problemo šaj
te ovel čhinavdo e pare inkluziasa e
Romengoro thaj e Romnjengoro ane
institucie save so anen politike thaj
anen decizie vaše proektia, phirnipe
e manušengoro save so realizirinen
e proektia, sar thaj o čhani sar oven
xardžime adala love so si dende e in-
kluziake e preperutnenge katar i ro-
mani khedin.

BROJ 05

Intervju - Fatime Demir:
Želja mi je da Zagreb
postane prepoznatljiv
akademski centar za
romistiku /
Intervju – mr.sc. Fatime
Demir: Miri mangin si o
Zagreb te ovel pendžardi
diz sar akademikano centro
vaši Romistika
Piše: Selma Pezerović
U sklopu Odsjeka za indologiju i
dalekoistočne studije 2015. godine
pokrenut je novi  studij – Diplomski
studi romistike. Studij mogu upisati
svi studenti koji su završili preddi-
plomski studij na Filozofskom fakul-
tetu u Zagrebu ili drugi kompatibi-
lan studij u Hrvatskoj i inozemstvu.
Tako se na Romistici izučavaju knji-
ževnost i kultura Roma, romski jezik
kao obavezni predmeti te niz izbor-
nih predmeta kao što su metodika
nastave i školska percepcija romske
književnosti, povijest Roma i metodi-
ka nastave romskog jezika. "Posebna
cjelina posvećena je, da tako kažem,
romskom identitetu u umjetnosti,
te razvoju romskih umjetnika kroz
povijest", rekla nam je profesorica
Fatime Demir s kojom smo porazgo-
varali o studiju Romistike u Zagrebu,
njegovoj usporedbi s programima u
Makedoniji, odakle prof. Demir dola-
zi, kao i o temi suvremene Romkinje
i njezinoj ulozi u društvu.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
15
Sar kotor katar o Departamento vaši Postoji veliki interes
Indologia thaj durutne disorigutne
studie ano 2015 berš sas putarde e studenata za sve
neve studie – Diplomutne (magisteri- ponuđene kolegije
kane) studie vaši Romistika. E studie
šaj te xramonen sa e studente save koji su vezani uz
so agorde anglodiplomutne studie ko jezik, književnost,
Filozofikano fakulteto ano Zagrebo
vaj aver kompatibilnikane studie ani
kulturu i povijest
Hrvatska thaj avrial latar. Adjaar ki Roma, dok su obje
Romistika oven sikljovne: Romani metodike za romski
čhib, Literatura e Romengiri, Kultu-
ra e Romengiri, Historia e Romen- jezik i književnost
giri, Metodika e siklanakiri ki romani zanimljive studentima
čhib, Metodika e sikljovipaskoro e
thaj školakiri recepcia e romane lite- koji su upisali studij
raturakoro. Ulavdo sahnipe si dendo Romistike. Ovo je
thaj e romane identitetoske ano arti-
pe thaj o baripe e romane artutnen-
početak jer studij
goro ki historia, vakerel i profesori Romistike djeluje tek
Fatime Demir savas kerdam lafi vaše dvije godine.
studie e Romistika-kere ano Zagrebo,
komparacia e programenca ani Ma-
kedonia, katar i profesori Demir avel,
sar thaj vaši tema e nevevaxtune Ro-
mnjengoro thaj lengere rolakoro ano
amalnipe.
Katar o starto keren buti ko than
sar profesori savi so sikavel i ro-
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
16
Od pretprošle godine radite na
mjestu profesorice koja predaje
romski jezik i metodiku za rom-
ski jezik i književnost  na Odsje-
ku za indologiju i dalekoistočne
studije pri Filozofskom fakulte-
tu Sveučilišta u Zagrebu. Kakva
su iskustva i reakcije te postoji li
interes studenata/ica za romski
jezik i kulturu?
Kolegije koji se predaju na Filozof-
skom fakultetu u Zagrebu u okviru
diplomskih (magistarskih) studija
Romistike možemo opisati kao ko-
legije koji se mogu svrstati u jed-
nopredmetnu nastavu Romistike,
dvopredmetnu nastavu Romistike i
izborne kolegije koji se predaju svim
studentima na sveučilišnoj razini.
Postoji veliki interes studenata za
sve ponuđene kolegije koji su vezani
uz jezik, književnost, kulturu i povi-
jest Roma, dok  su obje metodike za
romski jezik i književnost zanimlji-
ve studentima koji su upisali studij
Romistike. Ovo je početak jer studij
Romistike djeluje tek dvije godine.
Zapravo, tek u nadolazećim godina-
ma očekujemo njegov puni razvoj.
Studentima iz Hrvatske zanimljiviji
je dvopredmetni studij, a studenti-
ma iz zemalja regije i Europe jed-
nopredmetni studij Romistike. Među
studentima već imamo studente iz
Makedonije i Crne Gore, a upite za
sljedeću akademsku godinu dobili
smo od interesenata iz Švedske, Ni-
zozemske i Njemačke. Budući da je
ovaj oblik studija Romistike, na Filo-
zofskom fakultetu u Zagrebu, jedin-
stven u Europi, ne čudi nas porast in-
teresa. Želja mi je da Zageb postane
prepoznatljiv akademski centar za
romistiku koji će znanjem i istraživa-
njima doprinijeti kreiranju regional-
nih i europskih jezičnih, kulturnih i
obrazovnih politika Roma.
Što ponajviše zanima studente/
ice Romistike? Koja zanimanja
su dostupna studentima/icama
BROJ 05
mani čhib thaj e metodike e roma-
ne čhibakiri thaj literaturakiri
Jedino se na
ano Departamento vaši indolo- Filozofskom fakultetu
gia thaj durutne disorigutne stu- u Zagrebu uči metodika
die ko Filozofikano fakulteto ano
Zagrebo. Save si tumare dikhipa nastave romskog jezika
thaj reakcie thaj isi vaj na intere- i romske književnosti,
so e studentegereo vaši romani
čhib thaj kultura? a što je izuzetno važno
E subjekte (predmetia) save so ovena
za pripremu budućih
sikle ko Filozofikano fakulteto ano nastavnika romskog
Zagrebo ke diplomutne (magisteri-
kane) studie Romistika šaj te vakeras
jezika i književnosti.
len sar studie save so šaj te oven ker-
de ane duj droma: jekhsubjektikani
siklana e Romistikakiri thaj dujsub-
jektikani siklana e Romistikakiri save
so ovena sikavkerde e studentenge ko
univerzitetikano nivelo. Isi baro inte-
reso e studentengoro sa e kolegienge
save so si phandle e romane čhibasa,
literaturasa, kulturasa thaj historiasa
e Romengiri, džikaj e solduj metodi-
ke: metodika vaši romani čhib thaj
metodika vaši literatura si interesno
e studentenge save so xramonen pe
ano studiripe e Romistika-koro. Aka-
va si starto adaleske so e studie keren
buti duj berš. Thaj adaleske ane avut-
ne berš adžikeras barederipe thaj an-
glipe. E studentonge katar Hrvatska
si interesno o dujsubjektikano studi-
ripe, a studentenge katar i regia thaj i
Europa o jekhsubjektikano studiripe
e Romistikakoro. Maškar e studentia
isi amen studente katar i Makedonia
thaj Crna Gora, a pučipe isi amen
avere beršeske katar e interesen-
toja katar i Švedske, Holandia thaj
Germania. Adaleske so akaja forma
e studiripaskiri e Romistikakiri, ko
Filozofikano fakultetoa ano Zagrebo
si jekhutni ani Europa, nane amenge
bipakjavno o barjovipe e intereses-
koro. Mangin si amenge o Zagreb te
ovel pendžardkerdo sar akademikano
centro vaši Romistika savo so e dža-
nipasa thaj e rodljaripanca ka kerel
kreiripe e regionalnikane thaj euro-
pikane čhibakere, kulturakere thaj si-
kljovipaskere politike e Romengere.
So majbut si interesno e studen-
tenge katar Romistika? So von ka
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Studentima su nakon nakon završenog diplomskog stu-
dija Romistike?   diplomakoro studiripe e Romisti-
završenog diplomskog
studija Romistike Studente i studentice Romistike za-
nima sve što je vezano uz Rome. Tra-
dostupna sva žili su način da saznaju više, a upra-
zanimanja vezana uz vo im ovi kolegiji to omogućavaju. Na
predavanjima studenti se upoznju sa
znanstveno-društvena standardnim romskim jezikom. Uče
istraživanja na temu o romskim književnicima, o speci-
kulture, migracija fičnostima romske književnosti, o
razlikama između romske nomadske
i etniciteta Roma, i sedentarne kulture. Također, dosta
kao i šire ruralne i govorimo o romskim skupinama koje
žive po cijelom svijetu, o njihovim
urbane teme. Nadalje, migracijama i  načinu života. Poseb-
mogu biti stručni na cjelina posvećena je, da tako ka-
žem, romskom identitetu u umjet-
analitičari i eksperti nosti, te razvoju romskih umjetnika
za fundamentalna i kroz povijest.
primijenjena društvena Jedino se na Filozofskom fakultetu
istraživanja, a za u Zagebu uči metodika nastave rom-
potrebe državnog skog jezika i romske književnosti, a
što je izuzetno važno za pripremu
sektora i nevladinih budućih nastavnika romskog jezika
organizacija. Mogu biti i književnosti. Studentima su nakon
završenog diplomskog studija Romi-
voditelji istraživanja stike dostupna sva zanimanja vezana
vezanih uz ispitivanja uz znanstveno-društvena istraživa-
javnog mnijenja i nja na temu kulture, migracija i etni-
citeta Roma, kao i šire ruralne i ur-
socijalne aspekte bane teme. Nadalje, mogu biti stručni
društva. Dostupna analitičari i eksperti za   fundamen-
talna i primijenjena društvena istra-
su im i zaposlenja u živanja, a za potrebe državnog sek-
obrazovnom procesu tora i nevladinih organizacija. Mogu
biti voditelji istraživanja vezanih uz
primjerice, izvođač ispitivanja javnog mnijenja i socijal-
nastave na romskom ne aspekte društva. Dostupna su im
jeziku, predavač i zaposlenja u obrazovnom procesu
primjerice, izvođač nastave na rom-
u nastavi na temu skom jeziku, predavač u nastavi na
kulture i književnosti temu kulture i književnosti Roma ili
mogu raditi u medijima i u kulturnim
Roma ili mogu raditi u institucijama.
medijima i u kulturnim
Budući da ste radili u Makedoniji,
institucijama. možete li povući paralelu u profi-
lima studenata/ica na hrvatskom
i makedonskom sveučilištu?
U Makedoniji ima više studenata
17
šaj te keren buti palo agorkerdo
ka-koro?  
E studentenge katar Romistika si sa
interesno. Rodinde čhand te džanen
pobuter, a akala subjektia lenge sa
adava den. Ko amare dersia e studen-
tia sikljoven i standardikani romani
čhib. Sikljoven vaše romane xramut-
ne, vaši specifika e romane literatura-
kiri, vaše ververipa maškar i romani
nomadikani thaj i sedentarnikani
kultura. Keras but lav vaše romane
endaja save so dživdinen ani dunjaja,
vaše lengere migracie thaj o čhand e
dživdipaskoro. Ulavdo vakeras lenge
vašo romano identiteto ano artipe
thaj vašo barjovipe e romane artut-
nengoro ki historia. Sade ano Filo-
zofikano fakulteto ano Zagrebo sikl-
jovel pe metodika e romane čhibakiri
thaj e romane literaturakiri, a savo
si bare džanlipastar vaši preparacia
e sikljarnengoro ki romani čhib thaj
literatura. E studentia palo agorde di-
plomakere studie e Romistikakere šaj
te keren buti sa e butjenca save so si
phandle e džantripaskere-amalnika-
ne rodljaripanca saven isi tema kultu-
ra, migracia thaj etniciteto e Romen-
goro, sar thaj buvle ruralnikane thaj
urbanikane teme. Majdur, šaj te oven
phirnikane analitičaria thaj ekspertia
vaše fundamentalnikane thaj kerdi-
paskere amalnikane rodljaripa, a e
trubutnipange ano themakoro sekto-
ro thaj biradžikane organizaciengo-
ro. Šaj te oven čekatune ane rodljari-
pa phandle e pučljaripasa e putarde
gindipaskoro thaj e socialnikane as-
pektongoro e amalnipaskoro. Šaj te
keren buti ano sikljovipaskoro pro-
ceso, misal, sikljarne ki romani čhib,
dersutne ani siklana ki tema kultura
thaj literatura e Romengiri vaj šaj te
keren buti ane medie thaj ane kultur-
nikane institucie.
Adaleske so kerden buti ani Ma-
kedonia, šaj te ciden paralela
maškar e profile e studentengere
ko hrvatskakoro thaj makedonia-
koro univerziteto?
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
18
Roma. U ovoj akademskoj godini, na
državne i na privatne fakultete, upi-
sano je više od 300 romskih stude-
nata. Ukupan broj studenata Roma
u Hrvatskoj je vrlo mali, samim time
taj broj je malen i na studiju Romisti-
ke. Studenti su nam uglavnom Hrvati
i drugi ne-Romi, a romski studenti
došli su iz zemalja regije.
Nažalost, u Makedoniji, usprkos ve-
likom interesu romskih studenata,
više ne postoji studij romskog jezika,
književnosti i kulture na sveučilišnoj
razini. Zbog toga su se pojavili razli-
čiti oblici neformalnog učenja poput
predavanja, seminara, ljetnih ško-
la, kampova, prezentacija, kultur-
no-književnih večeri i slično. S dru-
ge strane, interes ne-Roma za studij
Romistike u Hrvatskoj je daleko veći
nego u Makedoniji. O tome govore in-
formacije koje sam dobila s Filološ-
kog fakulteta u Skoplju, a prema ko-
jima je za vrijeme četverogodišnjeg
izvođenja izbornog kolegija Romski
jezik broj studenata ne-Roma bio
vrlo malen.
Kakve su, po Vašem mišljenju,
implikacije obrazovnog sustava
na društvo u cjelini? Jesu li Romi
u Hrvatskoj svjesni važnosti ob-
razovanja?
Živimo u doba izuzetno brzog znan-
stveno-tehnološkog razvoja i veoma
razvijene informacijsko-komunika-
cijske tehnologije. Danas samo jedan
klik nas dijeli od željene informacije.
Očito je da nove tehnologije koje se
prihvaćaju velikom brzinom traže i
adekvatnu brzinu prilagodbe. To se
ponajviše odnosi na obrazovni su-
stav koji proizvodi potrebne kadrove
za razna zanimanja od kojih je puno
njih novih na tržištu rada. Obrazov-
ni sustav predstavlja temelj jednog
društva te se stoga ubrzano treba
razvijati kako bi bio u stanju pratiti
znanstveno-tehnološki razvoj i nje-
gove potrebe za novim kadrovima u
BROJ 05
Ani Makedonia isi pobuter studentia
Roma. Ano akava berš ke themakere
Sve brze promjene u
thaj privatnikane fakultete si xramo- društvu svakako dotiču
me pobuter katar 300 romane stu- i Rome, ali se u romskoj
dente. Sahno genj e studentengoro
Romengoro si tikno, kodolesa si thaj zajednici jako sporo
o genj tikno thaj e studentengoro ani događaju promjene u
Romistika. Studentia si amenge maj-
but Hrvatia thaj aver na-Roma, a e svakom aspektu života.
romane studentia aven katar e regia- Razlozi se mogu tražiti
kere phuva. Bezexaske, ani Makedo-
nia uzal o baro intereso e romane stu- u društvu, al ii u samoj
dentengoro, pobuter nanaj studie pali romskoj zajednici.
romani čhib, literatura thaj kultura
ko univerzitetikano nivelo. Adaleske Ipak, možemo reći
iklile ververikane forme ko biformal- da se počela razvijati
nikano sikljovipe sar so si dersipa, se-
minaria, nilajeskere škole, kampusia, svijest o važnosti
prezentacie, kulturnikane-literatur- obrazovanja kod
nikane ratja thaj av. Avere rigatar, o
intereso e studiengoro na-Romengo- mladih Roma. Raste
ro vaši i Romistika ani Hrvatska si broj srednjoškolaca
bareder numaj so si ani Makedonia.
Adaleske vakeren e informacie save
Roma, a to znači
so avile amenge katar o Filologikano mogućnost da u
fakulteto ano Skopje, a savendar dža-
nas so štareberšenge (kobor so sas e
nadolazećim godinama
studie save sikljovenas e studente ko vidimo dio njih i kao
subjketo Romani čhib 1-4) o genj e
na-Romengoro sasa but tikno.
student na fakultetima.
Save si, palo Tumaro gidnipe, e
implikacie e sikljovipaskere sis-
temoskere ano amalnipe ano sah-
nipe? Si vaj na e Roma ani Hrvat-
ska minsale vašo baro džanlipe e
sikljovipaskoro?
Dživdinas ano vaxt kana isi sigutno
džanripaskoro- tehnologikano bar-
jovipe thaj but barjakerede informa-
ciakere-komunikaciakere tehnologie.
Avdive numaj jekhe klikosa šaj te
avas dži ki mangli informacia. Dikhol
kaj e neve tehnologie save so oven lele
bareder sigutnipasa roden thaj adek-
vatikano sikjaripe e averipaskoro.
Adava majbut dikhol ano sikljovipas-
koro sistemo savo so kerel produciri-
pe e trubutne kadrongoro vaše phir-
nipa save so but oven rodieme ano
marketo e butjakoro. O sikljovipas-
koro sistemo sikavel temelo e jekhe
amalipaskoro thaj adaleske sigutne
trubul te ovel barokerdo te šaj te ovel
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Da bi se još više modernim zanimanjima. U Hrvatskoj
se već radi na reformi obrazovanja te
povećala svijest o je najavljen početak pilot-faze cjelo-
važnosti obrazovanja vite kurikularne reforme u sljedećoj
školskoj godini.
kao rješenja za bolju
integraciju Roma u Sve brze promjene u društvu svaka-
ko dotiču i Rome, ali se u romskoj
društvo, poželjno bi zajednici jako sporo događaju pro-
bilo da i društvo ponudi mjene u svakom aspektu života. Ra-
pozitivne modele zlozi se mogu tražiti  u društvu, ali i u
samoj romskoj zajednici. Što se tiče
za zapošljavanje obrazovanja Roma u Hrvatskoj, ne
obrazovanih Roma. možemo biti zadovoljni s postojećim
stanjem. Ipak, možemo reći da se po-
čela razvijati svijest o važnosti obra-
zovanja kod mladih Roma. Raste broj
srednjoškolaca Roma, a to znači mo-
gućnost da u nadolazećim godinama
vidimo dio njih i kao studente na fa-
kultetima. Moram istaknuti da je nji-
ma velika pomoć stipendija koju do-
bivaju od hrvatskih i međunarodnih
institucija, fondacija i udruga. Da bi
se još više povećala svijest o važnosti
obrazovanja kao rješenja za bolju in-
tegraciju Roma u društvu, poželjno
bi bilo da i društvo ponudi pozitivne
modele za zapošljavanje obrazovanih
Roma.
Kako Vam se sviđa Zagreb?
Ja sam oduševljena Zagrebom. Čini
mi se kao jako velik grad, prava eu-
ropska metropola, ali opet je siguran
i to mi je važno. Sviđa mi se stari dio
grada gdje se osjeti povijesni duh
Zagreba. Volim i tramvaje koje mi u
Skoplju nemamo. Na svako odredi-
šte stignem brzo, i nekako mi je sve
"pri ruci", a i grad je prepun zelenila
i predivnih parkova. Sviđa mi se di-
namičnost  Zagreba, njegova čistoća,
vedrina i ljubaznost ljudi, količina
raznih događanja i mjesta gdje se lju-
di mogu družiti, zabaviti i prošetati.
Postoje različite prakse i razli-
čita iskustva u obrazovanju, za-
pošljavanju i društvenoj uključe-
nosti Romkinja u svijetu? Gdje je
Romkinja danas?
19
pe ko šajdipe te deletine dureder o
džantrikano-tehnologikano barjovi-
pe thaj leskere trubutnipa vaše neve
kadria ane modernikane phirnipa.
Ani Hrvatska ovel kerdo butikeripe ki
reforma e sikljovipaskoro thaj si an-
glovakerdo kaj ka ovel pilot-faza vaši
kurikluranikani reforma ano avutno
školakoro berš. Sa e sigutne averdipa
ano amalipe ka oven thaj e Romenge,
numaj ani romani khedin but xari-
der džan adala averdipa ano sakova
spekto e dživdipaskoro. E sebepia
šaj te oven rodime ano amalnipe,
numaj thaj ani romani khedin. So si
phandlo e sikljovipasa e Romengoro
ani Hrvatska, našti te ovas hošime e
akanutne situaciasa. Numaj, pale šaj
te vakerav kaj dende dumesa katar e
stipendie save so len e hrvatskakere
thaj internacionalnikane institucien-
dar, fondaciendar thaj biradžikane
organizaciendar si lenge baro dumo.
Te šaj te ovel barjakerdi i minsa vašo
baro džanlipe e sikljovipaskoro, tru-
bul o amalnipe te del pozitivnikane
modelia vašo leipe ki buti e Romen-
goro save so agorde e škole.
Sar dikhol tumenge o Zagreb?
Me sem vilandi e Zagrebosa. Dikhol
pe mange sar bari diz, numaj si thaj
sigurno thaj adava si bare džanlipas-
tar. Mangav leskoro purano kotor
kote so hošinel pe o historikano ruhi
e Zagrebeskoro. Mangav e tramva-
je save ano Skopje amen nanaj. Ki
sakoja destinacia resav sig thaj ne-
sar mange sa paše dži o vast, a i diz
si pherdi zeleno sathanenca thaj but
pačhe porkia. Mangav o dinamipe e
Zagreboskoro thaj leskoro užipe, o
asavipe thaj o putardo vilipe e ma-
nušengoro, o koboripe e ovipangoro
thaj e thanengoro kote so šaj e ma-
nuša te keren amalipe, te nakhen pu-
menge šukar thaj te phiren.
Isi ververikane praktike ane nak-
hle vaxteskiri buti ano sikljovipe,
butikeripe thaj amalipnaskiri in-
kluzia e romane džuvljengiri ano
sundal. Kote si i romani džuvli av-
dive?
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
20
Postoje razlike između romskih za-
jednica u raznim zemljama u Euro-
pi, ali kao njihov zajednički element
može se istaknuti patrijarhalni obi-
teljski sustav u kojem su žene u po-
dređenom položaju.   Kada je riječ o
obrazovanju žena, naročito važnu
ulogu ima upravo njezin položaj i ulo-
ga u obitelji, odnosno sredini u kojoj
živi. S obzirom na loše egzistencijal-
ne uvjete, podređen položaj u svojoj
zajednici i obitelji, dvostruku diskri-
minaciju u društvu, i kao žena i kao
Romkinja, mogu reći da su obrazova-
nje i stupanj zaposlenosti Romkinja
na vrlo niskom nivou. Unatoč tome,
stvari se ipak mijenjaju, polako, ali
se pokreću na bolje. U pojedinim
zemljama broj visokoobrazovanih
Romkinja je velik.
S ponosom mogu reći da je u Make-
doniji postotak visokoobrazovanih
Romkinja, studentica na fakultetima
i učenica u srednjim školama prilično
velik. Romkinje također postaju svje-
sne uloge koju za poboljšanje njiho-
vog položaja imaju različite udruge i
asocijacije pa se počinju uključivati u
njihov rad. Kroz takve aktivnosti one
znatno osnažuju svoju ulogu rodite-
lja, kako u smislu vlastitog opisme-
njavanja tako i u smislu podrške koju
pružaju djeci tijekom školovanja.
Isto tako, pomoću aktivizma razvija-
ju svoje socijalne i društvene vještine
kao i samosvijest o potrebi zauzima-
nja za vlastita prava i interese, a to je
od velikog značaja za ukupan proces
osnaživanja Romkinja.
Kako zamišljate jednu mladu
Romkinju u europskom društvu?
Zamišljam je kao obrazovanu, zapo-
slenu ženu, punu samopouzdanja.
Ženu koja je aktivna u obrani ženskih
prava i koja je ravnopravan partner u
obitelji. Ona je svakako i brižna maj-
ka koja je ponosna na uspjehe svoje
djece.
BROJ 05
Isi averipe maškar e romane khedina
ane averikane phuva ani Europa, nu-
Romkinju zamišljam
maj sar lengoro jekhethano elemento kao obrazovanu,
šaj te ovel dendo thaj o patriarhal- zaposlenu ženu, punu
nikano parivarakoro (familiakoro)
sistemo ano savo e džuvlja si ano teli- samopouzdanja. Ženu
xarnikano xali. Kana si lav vašo sikl- koja je aktivna u obrani
jovipe e džuvljengoro, majbari rola isi
majbut olakiri situacia savi so si ani ženskih prava i koja je
parivar thaj ano maškaripe saveste ravnopravan partner u
voj dživdinel. Te dikhljam e bilačhe
egzistencialnikane šartia, e romane obitelji. Ona je svakako
džuvlja isi telixarno xali ani peskiri i brižna majka koja je
khedin thaj parivar, dujrigengiri dis-
kriminacia ano amalnipe, sar džuvli ponosna na uspjehe
thaj sar romani džuvli. Numaj pale e svoje djece.
butja oven aver thaj džan angle. Ane
disave thema o genj e romnjengoro
save si uče školasa si baro Šaj bari-
kanipasa te vakerav kaj ani Makedo-
niao procento e učesikljvnipaskere
romane džuvljengoro si baro, a isi
thaj studente ane fakultete thaj sikle
ane maškarutne škole. E romane džu-
vlja si minsale vaši rola lengiri vašo
lačhederipe lengere xaleskoro thaj
kaj von si phandle e biradžikane or-
ganizacienca thaj asociacianecar thaj
len te keren buti lende. Prekal adala
aktivipa von ko sa zuraren peskere
role sar daja/dada, sar ano sikhipe e
peskere lilvarnipaskoro adjaar thaj
ano dikhipe lengere dende dumesko-
ro save so den e čhavenge ko lengoro
sikljovipe. Thaj adjaar, dende dume-
sa katar o aktivipa vazden pumare so-
cialnikane thaj amalnipaskere asari-
pa sar thaj vašo korkoriminsipe vašo
trubutnipa e leipaskoro savo so avel
katar e personalnikane čačipena thaj
interesia, a adava si bare džanlipas-
tar vašo sahno proceso e zuraldipas-
koro e Romnjakoro.
Sar dikhen jekhe ternja Romnja
ano europikano amalnipe?
Dikhav la sar educirime, džuvli so
kerel buti, pherdi pakjavnipasa ano
peste. Džuvli savi si aktivno ano bra-
khipe e džuvljane čačipenengoro thaj
sar jekhajekh partnero ani parivar.
Voj si sasar thaj daj savi so arakhel
peskere čhaven thaj si barikani katar
o baxtagor lakere čhavengoro.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prisilne sterilizacije 21

i prisilni zaborav
Među manje vidljive teme o romskoj populaciji svakako spada i
prisilna sterilizacija, a ona se, ne tako davno, dogodila u našem
susjedstvu, u Češkoj i Slovačkoj.

Prisilne sterilizacije
pretežno su ciljale
Romkinje koje su
živjele u društvenoj
izolaciji, često imale
mnogobrojnu obitelj,
a socijalni radnici su
ih znali etiketirati kao
"sumnjive".

Piše: Ivana Perić i tom temom, jest knjiga Seksualnost

Foto: Roma Media Foundation
Svjetski dan Roma obilježava se 8.
travnja, u čast prvog Svjetskog kon-
gresa Roma, održanog od 8. do 12.
travnja 1971. godine u Londonu. Usu-
sret Svjetskom danu Roma, odlučili
smo posvetiti pažnju tabu temama –
manje vidljivoj problematici s kojim
se suočavala i suočava romska popu-
lacija. Među takve teme svakako spa-
da i prisilna sterilizacija Romkinja u
Češkoj i Slovačkoj. Jedan od rijetkih
primjera akademskih i znanstvenih
radova koji se, između ostalog, bave
cigana: O intimnosti: romska i autsaj-
derska perspektiva.
Kako Claude Cahn objašnjava u knji-
zi, početkom 1970-ih, pod utjecajem
nanovo probuđenog interesa za eu-
geniku, čehoslovački medicinari sis-
tematski su i prisilno vršili steriliza-
ciju Romkinja, uz podršku političara i
državnih struktura te uz punu pomoć
socijalnih radnika i radnica. Ta prak-
sa, iako u manjem obujmu, ostala je
na snazi i po raspadu Čehoslovačke, u
današnjoj Češkoj i u Slovačkoj.
Prisilne sterilizacije pretežno su cilja-

GODINA 2018.
 TEMA BROJA
22
le Romkinje koje su živjele u društve-
noj izolaciji, često imale mnogobrojnu
obitelj, a socijalni radnici su ih znali
etiketirati kao "sumnjive". Steriliza-
cija je ciljala primarno romske žene.
Naime, vazektomija je značajno jed-
nostavnija procedura od podvezivanja
jajovoda ili drugih načina sterilizaci-
je žena, ali teško je muškarce staviti
u položaj da ih netko uvjerava da se
podvrgnu vazektomiji koji bi bio sli-
čan situacijama gdje su žene izložene
pritisku (stres uzrokovan porođajem,
strah od mogućih komplikacija, itd.).
"Postoji samo jedan zabilježen slu-
čaj u kojem se navodi da je muška-
rac steriliziran pod pritiskom ili bez
dobijanja adekvatnih informacija,
pa samim time u okolnostima koje se
mogu okarakterizirati kao prisilne.
Ovo ukazuje da je postojao rodni, ali i
psihološko-seksualni aspekt: na Rom-
kinje se gleda kao na  opasne, osobe
koje se ne mogu seksualno kontroli-
rati; nedovoljno oslobođene prisile
svojih supruga i seksualnih partne-
ra, pa u nemogućnosti da imaju punu
kontrolu nad svojim tijelima; te na-
ročito sklone rađanju. Sve navedene
pretpostavke dolaze iz tradicionalnih
folklornih vjerovanja o ‘divljim Ciga-
nima’ koja su i danas na snazi", navo-
di se u knjizi.
Sterilizacija je aktivno promovirana
u Čehoslovačkoj kroz različite držav-
ne mjere, uključujući i seriju socijal-
nih davanja koja su uvedena tijekom
1970-ih. Jednokratna pomoć u slučaju
sterilizacije navodi se tako u internom
dokumentu Ministarstva rada i soci-
jalne politike iz 1973. godine. Kasnije
je ovaj dokument uključen u odredbe
socijalne zaštite.
Do kraja 1970-ih bilo je uobičajeno iz-
vještavanje poput ovog od 14. svibnja
1979. godine iz Okružnog nacional-
nog komiteta grada Tabora upućeno
Regionalnom nacionalnom komitetu
južne Bohemije:  "Petnaestoro cigan-
ske djece rođeno je na našoj teritoriji
u 1978. godini. Troje od ovih je imalo
manju težinu od prosječne pri rođe-
BROJ 05
nju, sva djeca su živorođena. Izvršeno
je 12 prekida trudnoće i sterilizacija
Državno odvjetništvo
je urađena na četiri Ciganke. U svim Čehoslovačke
slučajevima intervencija je urađena otvorilo je početkom
na osnovu velikog broja djece u poro-
dici." 1990. godine
Uprkos velikim obavezama po pogle-
istragu povodom
du vladavine prava koje su i Češka i prisilne sterilizacije
Slovačka preuzele u posljednja dva
desetljeća, i pored niza godina zago-
Romkinja. Na više
varačkog rada raznih međunarodnih mjesta otkrili su da
organzacija i domaćih inicijativa, su- nije bilo pristanka na
dovi i druge državne institucije i dalje
u velikoj mjeri izbjegavaju primjenu sterilizaciju ili pak
mjera odgovornosti za slučajeve pri- da su procedure bile
silnih sterilizacija. U studiji se navodi
kako se čini da i dalje postoji strah od krajnje pogrešne.
reakcija javnosti, ali i skepsa prema
tome da su Romkinje žrtve vrijedne
uvažavanja. Tek u studenom 2009.
godine Vlada Češke objavila je izjavu
kojom izražava žaljenje zbog prisilnih
sterilizacija.
Izvještaj  Otokara Motejla  iz 2005.
godine predstavlja jednu od najvažni-
jih studija o nasljeđu prisilne sterili-
zacije u Češkoj i Slovačkoj, a u njemu
se navodi kako je čak 90 tisuća žena
sterilizirano na teritoriju bivše Če-
hoslovačke u periodu nakon 1980-ih.
Prije 1989. godine sterilizacije su se
javno odvijale, a poslije 1989. godine
praksa se nastavlja pod velom tajnosti
pošto je nominalno deklarirano da je
takva praksa u suprotnosti sa zako-
nom.
Motejl je radio na antidiskriminacij-
skom projektu s Romima u Ostra-
vi, gdje je krajem devedesetih upo-
znao  Vlastu Holub, koja će kasnije
postati voditeljica grupe podrške žr-
tvama Grupa za žene kojima je steri-
lizacija nanijela štetu (Group of Wo-
men Harmed By Sterilization).  Njih
dvoje su pripremali tužbu koja se
ticala segregacije Roma u školama,
a Holub se nikome iz tima tada nije
povjerila da je i sama bila prislino ste-
rilizirana.
Elena Gorolov, također jedna od
vodećih članica Grupe, prije nekoliko
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Povjerenik Vijeća je godina izjavila: "Sve se počelo mije-
njati 2004. godine, kada je nekoliko
Europe za ljudska organizacija ugovorilo sastanak sa
prava u svom osvrtu ženama koje su imale nešto zajednič-
ko, kojima se netko umiješao u njihove
na pojedine provedene živote i zdravlje. Na svakom idućem
istrage rekao je kako sastanku, polako smo počele shvaćati
da nismo same i da ne smijemo skri-
su "potencijalne vati svoje osjećaje povrijeđenosti i
žrtve način na koji je bespomoćnosti".
policija tijekom istrage Ruben Pelar  i  Zbinek Andrš  su
postupala doživjele 1989. godine proveli istraživanje
među Romkinjama iz Češke i Slovač-
zastrašujućim". ke u cilju mapiranja prakse steriliza-
cija u periodu od 1967. do 1989. godi-
ne. Rezultat istraživanja je Izvještaj o
ispitivanju problematike sterilizaci-
je Roma u Čehoslovačkoj, koji se pri-
marno bavi ulogom koju je financijska
motivacija igrala u prisilnoj steriliza-
ciji Romkinja u Čehoslovačkoj u peri-
odu 1967-1989. Autori zaključuju da
postoji stalan porast sterilizacija koji
je kulminirao u periodu 1988. i 1989.
godine – 38 posto svih sterilizacija
obavljeno je tijekom te dvije godine.
Državno odvjetništvo Čehoslovačke
otvorilo je početkom 1990. godine
istragu povodom prisilne sterilizacije
Romkinja. Istrage čeških i slovačkih
tužitelja išle su u dva pravca: istra-
živanje utjecaja socijalnih beneficija
koje su nuđene kao motiv za steriliza-
ciju te nepoštovanje zakonskih osno-
va za sterilizaciju. U Češkoj su na više
mjesta otkrili da nije bilo pristanaka
na sterilizaciju ili pak da su procedure
bile krajnje pogrešne.
U mjestu Kladno, primjerice,  "u slu-
čaju J.G. intervencija je izvršena u
preventivne svrhe prilikom njenog
trećeg porođaja koji je kao i prethod-
na dva urađen metodom carskog reza
… Ova žena nije dala pristanak za
sterilizaciju, a u njenom se svjedoče-
nju navodi da pristanak nije ni tra-
žen".  U slučaju 23-trogodišnje M.P. iz
Ostrave iznosi se sljedeće:  "Izvršena
je sterilizacija … a da ona toga nije
bila svjesna. Medicinska dokumenta-
cija ne sadrži pristanak na steriliza-
ciju".
23
U Slovačkoj su pak izjave kojima se
poziva na donošenje mjera kojima
će se kontrolirati stopa rađanja kod
Roma do nedavno dolazile sa najvi-
ših nivoa vlasti. Kako navodi Kohn,
2003. godine premijer Vladimir Me-
čijer  izjavio je:  "Svi su izgledi da će
se ova stopa mijenjati u korist Roma.
Zbog toga, ukoliko se ne bavimo nji-
ma sada, oni će se baviti nama u bu-
dućnosti… Još nešto o čemu moramo
razmišljati je pojačana reprodukcija
društveno neprilagođene populacije
– mentalno slabo adaptirane, druš-
tveno loše prilagođene, sa ozbiljnim
socijalnim problemima. Oni su jedno-
stavno veliki teret ovom društvu."
Više je faktora koji su sprječavali
ozbiljno istraživanje i zagovaranje
o problematici prisiline sterilizacije
sve do kraja 1990-ih. I U Češkoj i u
Slovačkoj slabo civilno društvo pita-
nja Roma tada nije vidjelo kao prio-
ritet, a vladajuće strukture romska
su pitanja odbijali vidjeti na bilo koji
drugi način izuzev  "nakupljene soci-
jalne patologije grupe ljudi koji sami
sebi nanose ogromnu štetu, a uzroku-
ju sramotu i neugodnosti državama
iz kojih potječu."
Ovo pitanje u fokus javnosti dolazi
1999. godine, kada grupa Roma iz
Slovačke stiže u Finsku tražeći azil.
Finci ih zadržavaju i dok se priprema-
ju da ih deportiraju, na osnovu izvr-
šenog medicinskog pregleda biva ot-
kriveno da je veći broj žena pretrpio
"invazivne ginekološke intervencije".
Medicinsko osoblje koje ih je pregle-
dalo zaključilo je da je ovaj broj žena
neobično visok. Tu su grupu Roma
u konačnici deportirali iz Finske, ali
medicinske radnice su prethodno
alarmirale nekoliko organizacija za
ljudska prava o činjenicama koje su
otkrile.
Kasnijom objavom izvještaja  Tijelo
i duša: Prisilna sterilizacija i osta-
li napadi na reproduktivne slobode
Roma u Slovačkoj, koji potpisuju nju-
jorški  Centar za reproduktivna pra-
va  i  Centar za građanska i ljudska
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
24
prava iz Košica, uspjelo se u onome u
čemu prethodni napori nisu – detalj-
no je opisana i dokumentirana prisil-
na sterilizacija Romkinja kao aktua-
lan, prisutan i dominantan problem u
Slovačkoj, naročito u bolnicama koje
se nalaze u blizini najvećih romskih
zajednica u središnjem i istočnom di-
jelu zemlje.
Nažalost, istraga koja je otvorena na-
kon objave tog izvještaja provedena
je u sumnjivim okolnostima – nepri-
jateljski raspoloženi policajci uzi-
mali su izjave od žrtava, dolazilo je
do zastrašivanja, neke od žrtava su
izvjestile da im je rečeno da ukoliko
ponove navode iz tužbi, njihovi par-
tneri mogu biti optuženi za silovanje
maloljetnica, jer su bile maloljetne
prilikom porođaja. Kasnije se i povje-
renik Vijeća Europe za ljudska pra-
va osvrnuo na istragu, rekavši kako
su "potencijalne žrtve način na koji je
policija postupala doživjele zastrašu-
jućim".
Kako se zaključuje u knjizi, steriliza-
cija je bila mnogo češća u mjestima
gdje su negativne slike o Romima
dostigle ekstremne razine. Riječ je
BROJ 05
Ipak, neke se stvari,
nakon desetljeća
zataškavanja i borbe,
ipak lagano mijenjaju.
O ovom se problemu
priča otvoreno, a
početkom ove godine
pokrenuta je velika
kampanja prisilno
steriliziranih Romkinja
iz Češke i Slovačke,
koju se može podržati
i potpisivanjem online
peticije.
o geografskim točkama o kojima su
također dolazili izvještaji o drugim
oblicima nasilja prema Romima, po-
put samoorganiziranih neonacistič-
kih napada, fizičkog nasilja od strane
policajaca, segregacije u školstvu i
struktuiranih obrazaca prisilnih ise-
ljenja.
Valja na kraju reći kako se neke stva-
ri, nakon desetljeća zataškavanja i
borbe, ipak lagano mijenjaju. O ovom
se problemu priča otvoreno, a po-
četkom ove godine pokrenuta je ve-
lika kampanja prislino steriliziranih
Romkinja iz Češke i Slovačke, koju
možete podržati i potpisivanjem  on-
line peticije.
Kampanjom se traži uspostava neo-
visnog tijela koje bi učinkovito i te-
meljito istražilo praksu nezakonite
sterilizacije Romkinja u skladu s pre-
porukama relevantnih međunarodnih
tijela za Slovačku i Češku, te isprika i
isplata odgovarajuće naknade neza-
konito steriliziranim ženama. "Ne že-
limo da ijedna žena u Slovačkoj I Češ-
koj ikada više bude ponižena i prođe
kroz ono što smo mi prošle", zaklju-
čuju iz inicijative.

Romska udruga "Sara"
inicira promjene
u lokalnoj zajednici
Pamela Palko Ignac predsjednica je udruge "Sara" iz Torjanaca
u Osječko-baranjskoj županiji. Udruga je osnovana 2017. godine,
a ima više od 50 članova različitih progila te različite dobi i
nacionalnosti.
Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
Pamela Palko Ignac  Romkinja je
koja inicira brojne promjene u svojoj
sredini. Predsjednica je novoosno-
vane romske udruge "Sara" iz Torja-
naca u Osječko-baranjskoj županiji.
Udruga je osnovana 2017. godine, a
ima više od pedeset članova različi-
tih profila te različite dobi i nacional-
nosti. U svojem djelovanju se, tako-
đer, susreće s problemima.
"Rad nam je otežan ponajprije zbog
toga što je prostor doma u naselju
premalen za relativno velik broj čla-
nova Udruge. Pokrenuli smo radioni-
ce za žene i igraonice za djecu, ali su
se stanovnici u selu tome usprotivili.
Iako imamo pravo na korištenje sale
kao i ostale udruge, suočeni smo sa
otporom jer kako nam govore mi smo
‘cigani s kojima ne žele imati posla’.
Naše pritužbe načelniku i mjesnom
odboru svaki puta su odbijene. O si-
tuaciji smo obavijestili saborskog
zastupnika Veljka Kajtazija koji je
tijekom razgovora s načelnikom do-
bio obećanje da će se problem riješiti.
Ipak, do danas taj problem nije rije-
šen."
Palko Ignac ističe da se njihovu radu
ne protive svi mještani, već jedna
konzervativna skupina koju sačinja-
vaju i članovi mjesnog odbora. Ostali
podržavaju rad Udruge, a neki su joj
se i priključili. Udruga je, unatoč spo-
menutim poteškoćama, uspjela odr-
žati nekoliko radionica za djevojke
i žene, koje su se umjesto u dvorani
u domu održale u prostoru za treni-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
25
ranje nogometa. Te su se radionice
s tematikom o pravima žena organi-
zirale u suradnji s udrugom "Projekt
građanske inicijative".
"Nezadovoljstvo zbog osnivanja
Udruge u početku su izrazili i neki
Romi te su odbijali bilo kakvu su-
radnju. Međutim, upornim organizi-
ranjem zajedničkih druženja oni su
tijekom razgovora uvidjeli koliko je
važno da zajedno djelujemo u lokal-
noj zajednici. To je posebno važno za
žene jer je u našem mjestu velik broj
nezaposlenih Romkinja." "Nezadovoljstvo
"Ja sam završila trgovačku školu, no zbog osnivanja
nisam radila u struci jer nisam imala Udruge u početku
iskustva te zbog predrasuda poslo- su izrazili i neki
davaca i kupaca koji su govorili kako
neće netko s crnim rukama njima da- Romi te su odbijali
vati kruh. Uspjela sam se zaposliti bilo kakvu suradnju.
tek kad sam došla u Zagreb, ali sam Međutim, upornim
nakon mjesec dana zbog trudnoće
prestala raditi. Vratila sam se živje- organiziranjem
ti u malo mjesto gdje je nama Rom- zajedničkih druženja
kinjama vrlo teško pronaći posao", oni su tijekom
dodaje Palko-Ignac.
razgovora uvidjeli
Unatoč svim spomenutim problemi-
koliko je važno da
ma s kojima se Udruga u svome radu
susrela, razgovor smo završili opti- zajedno djelujemo u
mističnim planovima za budućnost. lokalnoj zajednici.
"Želja nam je da Udruga kupi kućicu, To je posebno važno
što nije velika investicija s obzirom za žene jer je u
na cijene nekretnina u ovom dijelu
Hrvatske, a u kojoj bi bio ured udru-
našem mjestu velik
ge i kulturni centar. Planiramo ulo- broj nezaposlenih
žiti i u plastenike i voćnjake. Nove Romkinja."
aktivnosti vraćaju nam vjeru u bolje
sutra."
GODINA 2018.
 STUDIJSKO PUTOVANJE

26
Zastupnik Veljko Kajtazi na službenom
posjetu Republici Indiji razgovarao o
odnosu romske zajednice i Indije /
Veljko Kajtazi, Member of Parliament,
during the official visit to the Republic of
India about the relationship of the Roma
community and India /
O deputato Veljko Kajtazi ki oficialnikani
vizita ani Republika India vakerda vaši
relacia e romane khedinakoro thaj India
Niz sastanaka održanih u Indiji bio je usmjeren na odnose romske
zajednice u svijetu u odnosu na Republiku Indiju vezano uz nedavnu
raspravu koja je otvorila pitanje priznavanja romskog naroda kao
indijske dijaspore ili osoba indijskog porijekla.
Veljko Kajtazi, MP paid a nine-day O deputato Veljko Kajtazi enja divesa
official visit to the Republic of India sas ki oficialnikani vizita ani Republi-
as the Chair of the Croatia - India In- ka India sar prezidento e hrvatska-
terparliamentary Friendship Group. kere-indiakere maškar parlamentar-
nikane kupatnjakoro e amalipaskiri.
As part of a visit that was organized
with the support of the Indian Min- Phandlo e dromipasa savo so sas or-
istry of External Affairs, Kajtazi ganizirime dende dumesa katar india-
visited the cities of New Delhi, Ban- koro ministeripe vaše avrutne butja,
galore and Mumbai and held a se- o deputato Kajtazi kerdas vizita ke
ries of meetings on the cooperation diza New Delhi, Bangalore thaj Mum-
between the Republic of Croatia and bai thaj ikerda but arakhipa savengi
the Republic of India. Specifically, tema sas jekhethano butikeripe e Re-
a series of meetings was focused on publika hrvatskakoro thaj e Republi-
Piše: Emir Grbić ka Indiakoro. Majbut e arakhipandar
the relations of the Roma community
Foto: Phralipen sas dendo ke relacie e romane khedi-
throughout the world with respect to
pasa ano sundal thaj e relaciakoro ki
the Republic of India regarding a re-
Republika India phandlo e načirlutne
cent debate that opened the issue of debatakoro savi so putarda e pučipa
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi
boravio je u devetodnevnom služ- recognition of the Roma people as an e angigaripaskoro e romane seliskoro
benom posjetu Republici Indiji kao Indian Diaspora or People of Indian sar indiakiri diaspora vaj manuša sa-
predsjednik Hrvatsko-indijske me- origin. ven isi indiakoro kustikipe (People of
đuparlamentarne skupine prijatelj- Indian origin).
In New Delhi he visited the Parlia-
stva.
ment of India and was hosted at a Ano Nevo Delhi sas ano Parlamen-
U sklopu putovanja koje je organizi- special dinner held on the occasion to e Republika Indiakoro thaj sar
rano uz podršku indijskog Ministar- of his visit by the President of the kherutno manuš ko ulavdo arakhipe
stva vanjskih poslova, zastupnik Kaj- Indian Council for Cultural Re- savo so sas kerdo leskere avipaske
tazi posjetio je gradove New Delhi, lations, Vinay Sahasrabuddhe, MP. sas o indiakoro deputato thaj o pre-
Bangalore i Mumbai te održao niz sa- Numerous representatives of the ac- zidento e indiakere konsileskoro vaši
stanaka na temu suradnje Republike ademic community, non-governmen- kulturnikani kolaboracia Dr. Vinay
Hrvatske i Republike Indije. Poseb- tal and governmental organizations Sahasrabuddhe. Ko arakhipe sas thaj
no,  niz sastanaka bio je usmjeren na gathered at this dinner as well as but prezententia katar i akademikani

BROJ 05
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

27

GODINA 2018.
 TEMA BROJA
28
Niz sastanaka bio je
usmjeren na odnose
romske zajednice
u svijetu u odnosu
na Republiku Indiju
vezano uz nedavnu
raspravu koja je
otvorila pitanje
priznavanja romskog
naroda kao indijske
dijaspore ili osoba
indijskog porijekla.
odnose romske zajednice u svijetu u
odnosu na Republiku Indiju vezano
uz nedavnu raspravu koja je otvorila
pitanje priznavanja romskog naroda
kao indijske dijaspore ili osoba in-
dijskog porijekla (People of Indian
origin).
U New Delhiju posjetio je Parla-
ment Republike Indije te ga je
kao domaćin na posebnoj večeri
organiziranoj u čast njegovog dola-
ska ugostio indijski parlamentarac
i predsjednik Indijskog vijeća za
kulturnu suradnju  Dr. Vinay Sa-
hasrabuddhe. Na večeri su se okupili
brojni predstavnici akademske za-
jednice, nevladnih i vladnih organi-
zacija te istaknuti pojedinci koji se
bave istraživanjima vezanim za rom-
sku zajednicu.
Na samom početku posjeta zastupnik
je položio cvijeće i odao počast
nacionalnom heroju Mahatmi
Ghandiju na središnjem Raj Ghat
memorijalu, a posjet nastavio sa-
stanakom s državnim ministrom za
vanjsku politiku Republike Indije
g. M.J. Akbar u Ministarstvu vanjskih
poslova. Sastanak je održan s ciljem
razmjene informacija o spomenutim
procesima. Na sastanku je bio prisu-
tan i veleposlanik Republike Hrvat-
ske u Republici Indiji Nj. E. g. Petar
Ljubičić.
Zastupnik Kajtazi je iskoristio posjet
i za povezivanje i druženje s članovi-
ma ARSP-a (Antar Rashtriya Sahyog
Parishad), organizacijom koja se bavi
povezivanjem Indije i indijske dijas-
pore u svijetu. Na prezentaciji održa-
noj u uredu ARSP zastupnik je izložio
BROJ 05
prominent individuals engaged in the
research on the Roma community.
At the very beginning of his official
visit, the Croatian MP laid flowers
and paid his respects to the na-
tional hero Mahatma Gandhi at
the Raj Ghat Memorial, and the
visit continued by meeting the Min-
ister of State for External Affairs of
the Republic of India, M.J. Akbar at
the Ministry of External Affairs. The
meeting was intended to exchange
information on the above mentioned
processes. The meeting was also at-
tended by the Ambassador of the Re-
public of Croatia to the Republic of
India, H. E. Petar Ljubičić.
Veljko Kajtazi, MP took advantage
of this visit to connect and socialize
with the members of ARSP (Antar
Rashtriya Sahyog Parishad), a prime
organization connecting Indian Di-
aspora to India. At the presentation
held in the ARSP premises, the MP
presented the problems faced by
the Roma community and expressed
hope for the process of recogniz-
ing the Roma people as Indian Di-
aspora. ARSP representatives also
announced the organization of a
conference on the occasion of mark-
ing the 1,000-year migration of the
Roma people from India that should
be held in New Delhi in November
this year.
The presentation of the Republic of
Croatia and the position of national
minorities in the Republic of Cro-
atia proved also interested to the
students of the Centre for European
Studies at Jawaharlal Nehru Univer-
sity in New Delhi who showed spe-
cial interest in the rapid transition
and recovery of our country after the
1990s.
In Bangalore, known as the head-
quarters of a well-known Indian IT
industry, Veljko Kajtazi held a meet-
ing with Professor S. Sadagopan,
Director of IIIT-Bangalore and his
associates. IIIT-B, International In-
khedin, biradžikane thaj radžikane
organizacie thaj individualcia save so
keren buti e rodljaripanca save so si
phandle e romane khedinasa.
Ko starto e vizitakoro o deputato
mukhljas luludja thaj dendas pak-
jiv e nacionalnikane herojeske Ma-
hatma Gandiske ko memosrialo Rej
Ghat, a o vizitipe sas kerdo dureder
e themakere ministrosa vaši avrutni
politika e Republika Indiakoro o rajo
M.J. Akbar ano Ministaripe e avrut-
ne butjengoro. Ko arakhipe sas dende
thaj lele informacie katar e vakerde
procese.  Ko arakhipe than leljas thaj
o ambasadoro e Republika Hrvats-
kakoro ani Republika India l.e. Petar
Ljubičić.
O deputato Kajtazi kerda thaj jekh
phandipe thaj arakhipe e dženenca
katar ARSP-a (Antar Rashtriya Sa-
hyog Parishad), organizacia savi so
kerel buti e phandipasa e Indiakoro
thaj e indiakere diasporasa ano sun-
dal. Ki prezentacia ikerdi ano kati-
pipnipe e ARSP-eskoro o deputato
vakerda e pharipa savenca khuvel pe i
romani khedin thaj vakerdas peskoro
pakjavipe kaj i romani khedin ka ovel
angigardi sar kotor katar indiakiri
diaspora. E prezententia katar ARSP
vakerde so ka keren konferencia vašo
utsavalipe e 1000 beršengoro e mi-
graciakoro e romane seliskoro katar
India savo so ka ovel kerdo ano Nevo
delhi ano novembro akava berš.
I prezentacia vaši Republika Hrvat-
ska thaj o xali e romane minorite-
teskoro ani Republika Hrvatska sas
interesno thaj e studenonge katar
e europakere studie ko Jawaharlal
Nehru Univerziteto ano Nevo Delhi
save so sikavde ulavdo intereso vaši
sigutni tranzicia thaj baripe amare
themakoro palo 1990 berš.
Ano Bangalore, pendžardo sar bešipe
e pendžarde indiakere IT industria-
koro, o deputato Kajtazi ikerdas beši-
pe e profesoresa S. Sadagopan, direk-
torosa ko IIIT Bangalore thaj leskere
sobutjarnenca. IIIT-B, vaj maškar-
themutno Instituto vaši informaci-
engiri tehnologia, fokusirindas pe

probleme s kojima se romska zajed-
nica suočava te izrazio nadu o proce-
su priznavanja romskog naroda kao
indijske dijaspore. Predstavnici AR-
SP-a najavili su i organiziranje konfe-
rencije u povodu obilježavanja 1000
godina migracija romskog naroda iz
Indije koja bi trebala biti održana u
New Delhiju u studenom ove godine.
Prezentacija o Republici Hrvatskoj i
položaju nacionalnih manjina u Re-
publici Hrvatskoj bila je zanimljiva
i studentima europskih studija na
Jawaharlal Nehru Sveučilištu u New
Delhiju koji su pokazali poseban inte-
res za brzu tranziciju i oporavak naše
države nakon 1990-ih godina.
U Bangaloru, poznatom kao sjedištu
poznate indijske IT industrije, za-
stupnik Kajtazi održao je sastanak
s profesorom S. Sadagopan, direk-
torom  IIIT Bangalore  i njegovim su-
radnicima. IIIT-B, ili međunarodni
Institut za informacijske tehnologije,
fokusira se na obrazovanje, istraži-
vanje, poduzetništvo i inovacije te je
najveća institucija takvog tipa u Re-
publici Indiji.
Posjet kampusu tvrtke  Infosys  u in-
dijskom Bengaluru i sastanak sa iz-
vršnim potpredsjednikom tvrtke g.
Binodom Hampapurom potvrdio je
dobru povezanost instituta za ob-
razovanje i tržišta rada u kojem je
prosjek dobi zaposlenika 27 godina.
Infosys je najveća indijska IT tvrtka
koja surađuje s najvećim imenima u
IT industriji kao što su  Apple  i  Mi-
crosoft, a prošle su godine otvorili
ured u Karlovcu u kojem zapošljavaju
više od 100 inženjera.
U Mumbaiju je zastupnik održao sa-
stanak s vodstvom India-EU gospo-
darske komore u Mumbaiju te obavio
zanimljive razgovore s bivšom vele-
poslanicom Republike Indije i pred-
sjednicom think-thankom  Gateway
House: Indian Council on Global Re-
lations gđom Neelem Deo.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Na prezentaciji održanoj u uredu ARSP-a,
zastupnik Kajtazi je izložio problem s kojima
se romska zajednica suočava te izrazio nadu
o procesu priznavanja romskog naroda kao
indijske dijaspore.
stitute of Information Technology
Bangalore focuses on education, re-
search, entrepreneurship and inno-
vation and is the largest institution
of this type in the Republic of India.
A visit to the Infosys Campus in Ben-
galuru and a meeting with Binod
Hampapur, Executive Vice President
at Infosys Limited confirmed the
good relationship between the edu-
cational institute and labour market
needs, where the average employee
age is 27. Infosys is India's largest IT
company cooperating with the larg-
est names in the IT industry, such as
Apple and Microsoft, and last year
they opened their first office and de-
livery centre in Karlovac employing
more than 100 engineers.
In Mumbai, the MP held a meeting
with the Governing Board of the
Council of EU Chambers of Com-
merce in India and had an interesting
talk with Neelam Deo who served as
India's Ambassador and today is a
Director of Gateway House: Indian
Council on Global Relations, a for-
eign policy think-tank.
29
ko sikljovipe, rodljaripe, firmipe thaj
inovacie thaj si majbarder institucia
asavke tiposkiri ani republika India.
I vizita e kapuseske katar i firma
Infosys  ani indiakiri diz Bengalore
thaj arakhipe e egzekutivikane te-
loprezidentosa e firmakoro g. Bino-
dom Hampapuresa sikavda o šukar
phandlipe e instituteskoro vašo edu-
ciripe thaj o market butjakoro saves-
te keren buti manuša saven isi majbut
27 berš. Infosys si majbari indiakiri
IT firma savi so kerel buti e majbare
anavenca ani IT industria sar so si
Apple  thaj  Microsoft, a ano avutno
berš ka phraven ofiso ano Karlovac
saveste ka den buti e 100 inžineronge.
Ano Mumbai o deputato ikerdas beši-
pe e India-EU sahibnipaskere komo-
rasa ano Mumbai thaj kerdas inte-
resnikane lafikeripa e anglederutne
ambasadorkasa katar Republika In-
dia thaj prezidenti ki think-thank Ga-
teway House: Indian Council on Glo-
bal Relations e rajnasa Neelem Deo.
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
30 Intervju - Daut Qulangjiu:
Politika uveliko utječe na
slobodu medija na Kosovu /
Interview - Daut Qulangjiu:
Politics profoundly influences
freedom of the media in Kosovo
Piše: Maja Grubišić
Foto: React - Reagin / RTK
Daut Qulangjiu  dugogodišnji je
romski aktivist, novinar, urednik i
radiotelevizijski voditelj. Završio
je  Fakultet masovnih komunikacija
i novinarstva u Prištini (Fakulteti i
Komunikimit Masiv dhe Gazetaris-
Universiteti AAB Prishtine). Bio je
jedan od pokretača emisija na rom-
skom jeziku koje se i danas emitiraju
na lokalnim radijskim postajama te
na Radioteleviziji Kosovo. Sudjelu-
BROJ 05
Nužno je spomenuti
utjecaj politike kada
govorimo o slobodi
medija na Kosovu.
Javni medijski
servisi, financirani iz
proračuna, uvelike su
uvjetovani političkim
odlukama. S romskom
redakcijom je
drugačije, mi nikada
nismo bili cenzurirani.
Daut Qulangjiu is a longtime Roma
activist, journalist, editor and radio
and television director. He graduat-
ed from the Faculty of Mass Commu-
nication and Journalism in Pristina
(Fakulteti i Komunikimit Masiv dhe
Gazetaris- Universiteti AAB Prish-
tine). He was one of the promotors
of the Romani language radio pro-
grammes that are still being broad-
cast on local radio stations and Radio
Television of Kosovo. He participates
in the work of the European Broad-
casting Union within which a Roma
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Iz višegodišnjih je u radu Europske radiodifuzijske
unije unutar koje je osnovana radna
rezultata vidljivo je da skupina za Rome, a koja priprema
se djelatnost romske projekte s ciljem razvoja medijskog
programa o Romima i za Rome. Više-
redakcije kontinuirano godišnji je sudionik Međunarodnog
povećava. Godine 2015. simpozija o romskom jeziku koji se
Radiotelevizija Kosovo već deset godina zaredom održava u
Zagrebu od 3. do 5. studenog. Godi-
proglasila nas je ne 2017. dobio je nagradu za životno
najboljom redakcijom djelo "Ferenc Sztojka" za posebne
zasluge u očuvanju, standardizaciji i
na televiziji za što smo razvoju romskog jezika.
dobili certifikat.
S obzirom na Vaše novinarsko
iskustvo, kako biste opisali da-
našnje stanje u medijima na Ko-
sovu?
Nužno je spomenuti utjecaj politi-
ke kada govorimo o slobodi medija
na Kosovu. Javni medijski servisi,
financirani iz proračuna, uvelike su
uvjetovani političkim odlukama. S
romskom redakcijom je drugačije,
mi nikada nismo bili cenzurirani. Po-
stoji razlika između romskih emisija
na radiju i onih na televiziji. Kada
pripremamo program za emitiranje
na radiju sloboda je veća, vjerojatno
zbog toga što romski jezik većina ne
razumije. S druge strane, kod pripre-
me televizijskih emisija potoje veća
ograničenja jer one gledatelje više
zainteresiraju zbog pokreta i izraza
lica sudionika.
Kada je emitiran prvi program na
romskom jeziku i emitira li se još
i danas?
Godine 1986. prvi smo u svijetu pri-
premili i emitirali radijsku emisiju na
romskom jeziku. Tijekom rata na Ko-
sovu napravili smo stanku, a s emi-
tiranjem smo nastavili 2003. godine.
Emisija je u početku trajala samo 20
minuta i emitirala se jednom tjedno.
Sjećam se da su nam govorili da ne-
ćemo opstati jer romska zajednica
nema kadra za uređivanje programa
i vođenje emisije, ali mi smo ustrajali
31
Task Force Group was established
in order to prepare projects aimed
at developing media program about
the Roma and for the Roma. He is a
multi-annual participant of the In-
ternational Symposium on Romani
Language held in Zagreb from 3 to
5 November for ten years in a row.
In 2017, he was presented the "Fer-
enc Sztojka" Lifetime Achievement
Award for special merits in the field
of preservation, standardization and
development of the Romani language.
Given your journalistic experi-
ence how would you describe to-
day's state of the art in Kosovo
media?
It is necessary to mention the influ-
ence of politics when talking about
freedom of the media in Kosovo. Pub-
lic media services, funded from the
budget, are largely conditioned by po-
litical decisions. It is, however, differ-
ent situation with the Roma editorial,
we have never been censored. There
is a difference between Romani radio
and television programs. When we
prepare the radio broadcasting pro-
gram, freedom is greater, probably
because the majority does not under-
stand Romani language. On the oth-
er hand, when preparing television
shows, there are greater constrains
because they provoke more interest
by the viewers due to movements and
expressions of the participants.
When was the first program in
Romani language broadcast and
is it still broadcast today?
In 1986, we were first in the world to
produce and broadcast a radio pro-
gramme in Romani language. During
the war in Kosovo we paused with the
programme, and we continued the
broadcasting in 2003. The show ini-
tially lasted only 20 minutes and was
broadcasted once a week. I remember
others telling us that we would not
survive because the Roma communi-
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
32
kako bismo, uz radijsku emisiju, do-
bili priliku raditi i na televiziji. Tada
nas je na uređivanju programa radilo
samo troje – urednik, moderatorica i
ja, kao novinar. Materijala za uređe-
nje programa uvijek je bilo više nego
što je stalo u tih 20 minuta koliko
smo imali za emitiranje pa smo zbog
toga inzistirali na većoj minutaži.
Danas se mogu pohvaliti da se jedna
naša emisija emitira jednom tjedno
na prvom programu kosovskog ra-
dija i traje 45 minuta, a druga traje
sat vremena i emitira se na drugom
radijskom programu. Uz to, pripre-
mamo i emisiju koja se svakodnevno
emitira na radiju i traje sat vremena.
Želim istaknuti i to da jedini u svije-
tu svakodnevno emitiramo vijesti na
romskom jeziku, a koje traju 15 mi-
nuta. Vijesti na romskom emitiraju
se i u Makedoniji i Vojvodini, ali ne
svakodnevno.
Iz višegodišnjih rezultata vidljivo je
da se djelatnost romske redakcije
kontinuirano povećava. Godine 2015.
Radiotelevizija Kosovo proglasila
nas je najboljom redakcijom na te-
leviziji za što smo dobili certifikat.
Emitiramo emisije i na socijalnim
mrežama, a neke su pregledane i 10
000 puta. Mogućnosti repriziranja
i naknadnog gledanja, što socijalne
mreže omogućuju, zasigurno su utje-
cale na tako veliku gledanost.
Ima li u medijima dovoljno pozi-
tivnih priča o Romima? Utječu li
mediji na uklanjanje predrasu-
da?
Emisije o Romima pune su predrasu-
da pa je važno da se sami Romi obra-
zuju za novinare kako materijali koji
se objavljuju ne bi prenosili negativ-
nu sliku. Nas u redakciji Radiotelevi-
zije Kosovo ima deset, a emisije koje
pripremamo su dobar primjer. Dio
smo Europske radiodifuzijske unije
(ERU) (eng.: European Broadcasting
Union – EBU) koja prati javne me-
BROJ 05
ty has no staff to edit the program and Emisije o Romima
run the show, but we have persevered
in order to have a chance to work on često su pune
television along with the radio show. predrasuda pa je
Back then, only three of us - editor,
moderator and I as a journalist - edit-
važno da se sami Romi
ed the program. We always had more obrazuju za novinare
material than those 20 minutes we kako materijali koji
had for broadcasting so we insisted
on a longer time. Today I can proud- se objavljuju ne
ly say that we have one 45-minute bi prenosili samo
radio programme broadcasting once
a week on Radio Kosovo 1, and the
negativnu sliku.
other one-hour radio programme
on Radio Kosovo 2. Additionally, we
also prepare a one-hour radio show
broadcasted daily. I would like to
point out that we are the only radio
in the world to broadcast 15-minute
daily news in Romani language. News
in Romani language is broadcast in
Macedonia and Vojvodina as well, but
not every day.
Multi-annual results prove that the
activity of the Roma editorial office
has continuously been increasing.
In 2015 Radio Television of Kosovo
proclaimed us the best newsroom on
TV and we received a certificate. We
broadcast our shows on social net-
works as well, and some have been
viewed over 10,000 times. Possibili-
ty of reproduction and post-viewing
enabled by social networks certainly
command such large audience.
Are there enough positive stories
about the Roma in the media? Do
the media influence eradication
of prejudice?
Shows on the Roma are full of preju-
dice, so it is important for the Roma
themselves to gain education in
journalism and prevent the material
transmitted to convey a negative im-
age. There are ten of us in the Radio
Television of Kosovo and the shows
we prepare are a good example. We
are part of the European Broadcast-
ing Union (EBU) that monitors pub-
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Integraciju Roma dijske servise u 56 država, a unutar
koje je organizirana grupa za romske
u kosovsko društvo medije (eng.: EBU Roma Task Force
opisao bih kao dug put, Group). Pripremili smo projekt ko-
jim planiramo podučiti novinare o
pun prepreka. romskoj zajednici te im pomoći oko
Tražimo samo intervjuiranja Roma i pripremanja
ravnopravnost s reportaža o njima. Prvo bismo obu-
čavali romske novinare za trenere
drugim narodima, a koji bi kasnije podučavali ostale no-
to je isto tako želja vinare koji nisu Romi. Cilj ovog pro-
romskih zajednica u jekta smatramo izuzetno važnim jer
je činjenica da mnogi novinari pri-
drugim zemljama. stupaju Romima s predrasudama pa
njihove priče šire negativnu sliku.
Kakva je po Vašem mišljenju in-
tegracija Roma u kosovsko druš-
tvo?
Integraciju Roma u kosovsko druš-
tvo opisao bih kao dug put, pun pre-
preka. Stanje je sada bolje nego što
je bilo nakon rata, primjerice 2002.
i 2003. godine, jer je na Kosovu pri-
sutna međunarodna zajednica koja
kontrolira donošenje zakona. Pred-
viđena su mjesta za Rome u Parla-
mentu i nekim drugim institucijama,
ali se to ne poštuje. Odredba kojom
je utvrđeno da 10% romske populaci-
je treba biti zaposleno u javnim insti-
tucijama se ne provodi. Zato nastoji-
mo što intenzivnije raditi kao civilno
društvo. Tražimo samo ravnoprav-
nost s drugim narodima, a to je isto
tako želja romskih zajednica u dru-
gim zemljama. Ništa nije bolje ni kod
zapošljavanja u privatnim poduzeći-
ma. Prema statističkim izvještajima,
60% ukupne kosovske populacije je
nezaposleno, a pogledamo li samo
romsku zajednicu, nezaposleno je
99% Roma.
Što za Vas predstavlja nagrada
za životno djelo "Ferenc Sztoj-
ka" koju ste primili na svečanosti
povodom obilježavanja Svjetskog
dana romskog jezika 5. studenog
2017. godine?
33
lic media services in 56 countries,
within which the EBU Roma Task
Force Group was organized. We have
prepared a project aimed at teaching
journalists about the Roma communi-
ty helping them to interview the Roma
and prepare reports about them. First
we plan to train Roma journalists for
trainers who would later teach other
non-Roma journalists. The goal of
this project is considered to be ex-
tremely important because of the fact
that many journalists approach the
Roma with prejudices and their sto-
ries spread a negative image.
How do you see the integration of
the Roma into Kosovo society?
I would describe the integration of
the Roma into Kosovo society as a
long way, full of obstacles. The situ-
ation is now better than it was after
the war, for example in 2002 and
2003, because international commu-
nity is present in Kosovo controlling
the adoption of legislation. There are
seats in the Kosovan Parliament re-
served for the Roma and in some oth-
er institutions as well, but this is not
respected. The provision establish-
ing 10% representation of the Roma
population in public institutions has
not been implemented. That is why
we seek to work more intensively as
a civil society. We seek only equality
with other peoples, and this is also
the desire of Roma communities in
other countries. The situation is not
better when it comes to the employ-
ment in private companies. Accord-
ing to the statistical reports, 60% of
the total Kosovo population is unem-
ployed, and if we take into account
the Roma community, 99% of the
Roma are unemployed.
What does the "Ferenc Sztojka"
Lifetime Achievement Award rep-
resent to, the award you received
on the occasion of the celebration
of the International Romani Lan-
guage Day, November 5, 2017?
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
34
Redovito dolazim u Zagreb, između
ostalog kako bih sudjelovao na Me-
đunarodnom simpoziju o romskom
jeziku. S kolegama iz brojnih europ-
skih i svjetskih država raspravljam o
važnim temama vezanim uz romsku
zajednicu.
"Romski jezik i kultura u emigraciji
krajem 20. stoljeća" bila je zadnja
tema o kojoj smo raspravljali. Za-
ključci do kojih dolazimo na kraju
Simpozija značajne su smjernice
prema kojima nastavljamo rad u
svojim državama. S ponosom sam
primio nagradu "Ferenc Sztojka" za
svoj dosadašnji rad koji je uključi-
vao rad u medijima, ali i aktivizam u
procesu integracije Roma na Kosovu
putem nevladinih organizacija, kao
i sudjelovanje u realizaciji različitih
projekata. Ova nagrada mi je pružila
dodatnu motivaciju za rad i uvijek ću
se zalagati da se romski jezik nikada
ne zaboravi.
BROJ 05
S ponosom sam
primio nagradu
"Ferenc Sztojka" za
svoj dosadašnji rad
koji je uključivao
rad u medijima,
al ii aktivizam u
procesu integracije
Roma na Kosovu
putem nevladinih
organizacija, kao
i sudjelovanje u
realizaciji različitih
projekata. Ova
nagrada mi je pružila
dodatnu motivaciju
za rad i uvijek ću se
zalagati da se romski
jezik nikada ne
I regularly come to Zagreb, among zaboravi.
other things, to participate at the
Symposium on Romani Language.
With my colleagues from many Eu-
ropean and world countries, I discuss
important issues related to the Roma
community. "Romani language and
culture in emigration at the end of the
20th century" was the topic we dis-
cussed the last time. Conclusions that
we come to at the end of the Sympo-
sium represent important guidelines
for continuation of our work in our
respective countries. I was proud to
receive the "Ferenc Sztojka" Award
for my work done so far within the
media, but also related to the activ-
ism in the process of Roma integra-
tion in Kosovo through non-govern-
mental organizations, as well as the
participation in the realization of var-
ious projects. This Award will boost
my motivation to continue working
always striving to rescue Romani lan-
guage from oblivion.

Deset gorkih godina
Godinama su organizacije za ljudska prava raspravljale o
ubrzanim procesima i upozoravale kako se ne razmatra razina
socijalne isključenosti i krajnje siromaštvo romskih zajednica na
Kosovu. Onima koji su na Kosovu boravili jasno je kako je za Rome
sigurno samo jedno – bolje sutra se uvijek pokazuje kao prazna
priča. Nikakve šarene i vesele obljetnice nezavisnosti ne mogu ih
zavarati.
Piše: Ivana Perić
Za romske zajednice na Kosovu, ne-
davno obilježena deseta godišnjica
nezavisnosti najmlađe države u Eu-
ropi, gorka je i bez razloga za slavlje.
Ako bi se moralo imenovati jedno sta-
nje koje najbolje odražava situaciju
u kojoj se kontinuirano nalaze, to je
marginalizacija.
Ta marginalizacija sa sobom nosi
brojne (naizgled) proturječnosti. Pri-
sjećam se posljednjeg posjeta Koso-
vu, prije dvije godine. "Nema doma
za Roma", bio je zaključak s projek-
cije dokumentarnog filma Trapped
By Law (Zatočeni zakonom) koja se
održala u Prištini u hladnom siječnju
2016. godine. Film je sniman pet godi-
na, od 2010. do 2015., a prati Kefaeta
i Selamija Prizrenija, dvojicu braće,
koji su 2010. godine zajedno s tisuća-
ma Roma i Romkinja deportirani iz
Njemačke.
Takve iznenadne "akcije" događaju se
od 2009. godine, kada je Vlada Koso-
va s Njemačkom, Belgijom, Francu-
skom, Norveškom i Švicarskom pot-
pisala sporazume o readmisiji, poradi
razvijanja dobrih veza s Europskom
unijom. Deportacije iz Njemačke
pokazale su se kao posebno kontro-
verzne, jer su u Bundestagu brojne
stranke i nevladine organizacije osu-
dile takvu politiku. Posljednjih godina
Human Rights Watch kontinuirano
izvještava kako se Romi i srodne ma-
njinske grupe deportirane iz Zapadne
Europe na Kosovo suočavaju sa du-
boko ukorijenjenom i višerazinskom
diskriminacijom.
"Europa šalje pripadnike najranjivije
grupe s Kosova natrag u naručje dis-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
35
kriminacije, isključivanja, siromaš- Tijekom ratnih
tva i raseljenja", poručila je Wanda
Troszczynska-van Genderen, HRW- godina, romskom se
ova istraživačica za Zapadni Balkan, populacijom najviše
kada su počele prve deportacije.
manipuliralo, od
Romske zajednice su na Kosovu u njih se sa svih strana
najgorem položaju jer su isključene iz
svih aspekata društva i nemaju nika- tražila lojalnost
kvu pregovaračku moć ni potporu od u sukobu koji nije
vlade Kosova kao ni protekciju i pri-
tisak koji bi dolazio od "vlastite drža- tolerirao neutralnost,
ve", poput nekih drugih manjinskih u kojoj ve se većina
zajednica. Predstavnici Roma imaju
osigurano jedno mjesto u parlamen-
Roma pronašla.
tu, koje u stvarnosti služi isključi-
vo kao privid moći i inkluzivnosti.
A stvarnost je takva, kako i navodi
Centar za prava manjina, da su Romi
"isključeni iz stvarnog sudjelovanja u
političkom životu i isključeni su iz ra-
sprava o budućnosti Kosova."
Romi su se na Kosovo doselili rano,
još prije 13. stoljeća, ali su od rana bili
promatrani kao građani druge klase,
kao i na većini europskih prostora u
to vrijeme. Tijekom Drugog svjetskog
rata i na prostoru današnjeg Kosova
brojni su Romi i Romkinje, kao i di-
ljem Europe, progonjeni, mučeni i
ubijani. Za vrijeme Jugoslavije njihov
je položaj bio nešto bolji – percepcija
značaja romske zajednice u društvu
se mijenjala, broj zaposlenih je rastao
i ekonomska situacija se popravljala,
a razvijala se i romska kulturna pro-
dukcija. Sve se, kao i drugdje, promi-
jenilo ratnih devedesetih.
Tijekom ratnih godina, romskom se
populacijom najviše manipuliralo,
od njih se sa svih strana tražila lojal-
nost u sukobu koji nije tolerirao ne-
utralnost, u kojoj bi se većina Roma
pronašla. Tisuće pripadnika romske
zajednice u krvavom sukobu platilo
GODINA 2018.
 TEMA BROJA
36
je svojim životima i bilo progonjeno.
Samo u Srbiji broj raseljenih Roma s
Kosova 1999. godine prelazio je više
od dvadeset tisuća. U ratu su, kao i
drugdje, potencirane podjele. Tako je
bilo i među romskim zajednicama –
podjelu na Rome, Egipćane i Aškalije
mnogi su kasnije vidjeli kao politički
trik, u duhu one stare "podijeli pa vla-
daj".
Mnogi Romi ostali su nakon rata u
kampovima na sjevernom Kosovu, u
blizini rudnika Trepča, gdje su mnogi,
uključujući djecu, patili zbog ozbilj-
nog trovanja olovom. Unatoč tome što
je postojala svjesnost o hitnosti rješa-
vanja ovih slučajeva od 2000. godine,
na što su upozoravala izvješća Svjet-
ske zdravstvene organizacije (WHO)
i brojnih nevladinih organizacija,
UNMIK (Misija Ujedinjenih naroda
na Kosovu) je veoma sporo preselja-
vala Rome iz tih područja. Europski
sud za ljudska prava 2006. godine
odbio je zahtjev Europskog centra za
prava Roma podnesen u ime stanov-
nika kampova (koje se slobodno može
nazvati i logorima). Naime, s obzirom
da UNMIK nije stranka Europske
konvencije o ljudskim pravima, sud
je utvrdio da u ovom slučaju nema
nadležnost. Premještanje Roma iz
zagađenih logora u nova naselja na
jugu Mitrovice nastavljeno je polako
tijekom 2006. i 2007. godine. Brojni
Romi i dalje pate od posljedica trova-
nja iz perioda života kraj Trepče, iako
nikada nisu dobili ni kompenzaciju ni
službenu ispriku.
Danas je romskim zajednicama na
Kosovu najveći problem nezaposle-
nost koja je zacementirala njihovu
ekonomsku nesigurnost i loše životne
uvjete. Zapošljavanje jest jedan od
osnovnih preduvjeta za opstanak i ra-
zvitak romskih zajednica, kao i za mi-
jenjanje njihove percepcije u društvu.
Manjak zaposlenih Roma pogotovo je
primjetan u ministarstvima i drugim
institucijama na Kosovu, što još jed-
nom potvrđuje potpuni manjak pred-
BROJ 05
stavništva na pozicijama moći. Danas je romskim
Željko Jovanović, ravnatelj Ureda zajednicama
za Rome zaklade Otvoreno društvo,
vidi nerazmjerne stope nezaposle-
na Kosovu
nosti kao ostavštinu iz ratnih vreme- najveći problem
na. "Za one koji su ostali na Kosovu, nezaposlenost koja
predrasude većinskog stanovništva
i neprijateljstva iz vremena sukoba je zacementirala
ometaju napore da se integriraju u njihovu ekonomsku
društvo i nađu posao", kaže Jovano-
vić u razgovoru za Deutsche Welle. nesigurnost i loše
životne uvjete.
Human Rights Watch pak u izvješta-
ju za Kosovo za 2017. godinu navodi
sljedeće: "Romi, Aškalije i Egipćani i
dalje se suočavaju s problemima pri
dobivanju osobnih dokumenata koji
utječu na njihovu mogućnost pristu-
pa zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj po-
moći i obrazovanju. Usporena je pro-
vedba nove strategije za integraciju
svih romskih zajednica. Strategija je
usvojena 2016. godine i fokusirana je
na poboljšanje dokumentiranja gra-
đana, pristup stambenom zbrinjava-
nju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti
i zapošljavanju. Međutim, nedostaju
javna sredstva za financiranje pro-
grama strategije."
Javna sredstva za financiranje pro-
grama nedostaju zato što nedostaje
političke volje za provedbom tih pro-
grama, kao i za poboljšanjem situaci-
je za Rome na Kosovu općenito. Una-
toč svemu tome, a sada se vraćamo i
na početak ove priče i braću Prizreni
koji su deportirani na Kosovo, mnoge
europske zemlje, uključujući Njemač-
ku, i dalje klasificiraju Kosovo kao si-
gurnu zemlju podrijetla.
Godinama su organizacije za ljudska
prava raspravljale o ovim ubrzanim
procesima i upozoravale kako se ne
razmatra razina socijalne isključe-
nosti i krajnje siromaštvo romskih
zajednica na Kosovu. Onima koji su
na Kosovu boravili jasno je kako je za
Rome sigurno samo jedno – bolje su-
tra se uvijek pokazuje kao prazna pri-
ča. Nikakve šarene i vesele obljetnice
nezavisnosti ne mogu ih zavarati.

Zdravstvena neprosvijećenost Roma
kao još jedan izazov zajednici /
Dă sănătaći nu prosvjećenostu
a lu Romilor ka unu izazovu a lu zajednici
Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
Očuvanje zdravlja i prevencija ovi-
snosti važne su za svakog pojedinca,
ali i za društvo u cjelini. To osobito
zna Savez Roma u Republici Hrvat-
skoj "KALI SARA" koji godinama re-
alizira edukativne radionice u svr-
hu promoviranja zdravog življenja i
prevencije alkoholozma i zloupotre-
be droga. Ovogodišnja dvodnevna
radionica održana je u Koprivnič-
ko-križevačkoj županiji 10. i 11. velja-
če, a osim navedenih tema predavač
dr. med. Branko Kajtazi posebno se
osvrnuo na  vršnjačko nasilje  kao
gorući problem suvremenog društva.
Nasilje se s ulica prelilo i na Internet
te je smanjenje neprihvatljivog pona-
šanja djece i mladeži jedno od najve-
ćih izazova za zajednicu.
Predavač Branko Kajtazi još je kao
dječak maštao da postane liječnik.
Njegov otac, Ramadan Kajtazi, tako-
đer je liječnik pa se u njihovoj kući
često razgovaralo o njegovom poslu.
Volio je Kajtazi, kao i ostala djeca,
automobile i druge igračke, ali ga je
oduvijek ispunjavalo pomaganje dru-
gima. To navodi kao najvažniji razlog
za upisivanjem srednje Medicinske
škole, a potom i završavanjem Medi-
cinskog fakulteta u Beogradu.
"Završiti Medicinski fakultet zahtje-
va stvarno puno rada, truda i odri-
canja. U izboru fakulteta znam da
nisam pogriješio, jer i sad kad radim
taj posao, iako je teško i stresno, uži-
vam u poslu, trudim se da sve više
napredujem, usavršavam se i posve-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Događanja iz županija 37
Koprivničko-križevačka županija
La păzala dă sănătaći šî prevencijă
lu ovisnostu pîntru tot pojedincu,
ali šî dă društva întragă. Aje osobito
ščijă Unija a lu Romilor îm Republi-
ka Hurvăćije "Kali Sara" kari ku éji
realirzešći edukativnă radionicur îm
svîrha dă promoviranji sănătos kustu
šî prevenciji dă alkoholizam šî zlou-
potrebă dă drogur. Dă anu-sta dóvă
zîlji dă radionică acînută u fost îm
Kapronca 10. šî 11. februaru, a osim
umăraći temur predavaču dr.med.
Branko Kajtazi dăćiljin s-u osvrnulit
pă vršnjačkă nasilji ka gorući pro-
blem la suvremenă društvă. Nasilje
s-u dăpă ulic u vărsat šî pă internet
Branko Kajtazi, dr.
šî maj înśet nu apukat ponašanji a lu med. navodi manjak
kupijilor šî tînjiremi una dă maj mari osnovnog nivoa znanja
izazovur pîntru zajednică. Predavaću
Branko Kajtazi inka ka kupilašu să brige o sebi i svom
gînđé kit să fiji doktur. A luj tată-su, zdravlju kao veliki
Ramadan Kajtazi, isto aša îj doktur
kapu îm a lor kasă îm đesur să svă-
problem Roma. Bez
té dă a luj lukru. Kajtazi plăśé, ka šî obzira na dostupnost
élci kupij, limuzinj šî élćilje žukurij, zdravstvenog
ali uvik îl umpljé ažutare a lu elci.
Aje umără ka maj važnă razlogu dă osiguranja i
skrisu îm srednja Medicină iškulă, a mogućnosti liječenja,
dăpă aje šî fakultetu dă medicină îm
Beograd.
većina ih ne koristi.
"Să zavîršălešć medicinskă fakultet
zahtjevălešći anume multă lukru,
găvîrnjiśijă šî odricanji – multă îj
dă teško šî mult îj njizahvalnă. Îm
akuljiźală dă fakultet šćuv kă n-am
pogrešilit, kă šî aku kînd lukru asta
lukru, šî dakă îj grov šî stresnă, uži-
valesk îm lukru, dov kutotu să mă
duk ku maj mult îm njenći, mă usa-
vîršălesk šî mes posvetălit a lu paci-
jenti šî ku parće ku kari mă bavalesk,
a aje îj neurologija."
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
38
ćen sam pacijentima i područjem ko-
jom se bavim, a to je neurologija."
Doktor Kajtazi sa SRRH "KALI
SARA" surađuje od 2009. godine kao
predavač na edukativnim radionica-
ma. Navodi manjak osnovnog nivoa
znanja brige o sebi i svom zdravlju
kao veliki problem Roma. Bez ozbira
na dostupnost zdravstvenog osigura-
nja i mogućnosti liječenja, većina ih
ne koristi.
U čemu leži rješenje?
"Isključivo samo primarna zdrav-
stvena zaštita, edukacija i seminari.
To je to jedini način da se dopre do
njihove svijesti. Važno je znati kako
učiniti osnovne stvari npr. pravilno
oprati ruke, zube i što čini pravilnu
prehranu, te s druge strane – kako
se oduprijeti velikoj količini droge,
bolesti i ovisnosti, osobito u socijal-
no nerazvijenim sredinama. Ti ljudi
žive kao geto i to se mora promjeniti,
a to je moguće isključivo edukacijom.
Treba se spustiti na njihov nivo raz-
mišljanja i na taj način im omogućiti
da shvate da je pristup liječniku os-
nova svega."
Životni standard Roma znatno je niži
od standarda ostalog stanovništva.
Često žive u vrlo lošim uvjetima te
imaju slabiji pristup liječenju (ili ga
uopće nemaju). Jedan od najvećih
problema s kojima se suočavaju je
upravo nedostatak sanitarnog čvora.
Život u barakama ili drugim zapušte-
nim prostorima dodatno ugrožava
njihovo zdravstveno stanje. Upravo
zbog izgleda i nedostatka higijene
Roma većinsko stanovništvo stvara
odmak od romske zajednice. Većina
Roma koji žive u gradovima uglav-
nom su nastanjeni u izoliranim dije-
lovima čime im se dodatno ugrožava
njihovo zdravlje. Makadamski i blat-
njavi putevi, nedostatak vode, neima-
ština, vlažne i hladne barake/kućice
– sve to dodatno utječe na pogoršanje
njhovog općeg i mentalnog zdravlja.
BROJ 05
Dokturu Kajtazi ku URRH "KALI "Životni standard
SARA" surađivalešći dă la 2009. an
ka predavaću pă edukativnă radioni- Roma znatno je niži
cur. Umără maj pucîn primă nivou dă od standard ostalog
šćući griža dă mînji šî a a lu a mnjov
sănătaći ka mari problemu a lu Ro-
stanovništva. Često
milor. Făr dă obzir pă dostupnostu žive u vrlo lošim
dă lu sănătaći osiguranji šî pućeri dî uvjetima te imaju
sănătušală, maj mulc nu koristilišći
istă. slabiji pristup liječenju
(ili ga uopće nemaju).
Îm śe šađi rešenje?
Život u barakama ili
Iskljućivă numa primarnă dă să- drugim zapuštenim
nătaći protekcijă, edukacijur šî se-
minarur. Asta îj jedină način kit să prostorima dodatno
ažunźenj la a lor svest. Važno-j să ugrožava njihovo
šćij kum să faś osnovnă felji npr. đi-
rept să-c spelj mînjilje, đinci šî śe faśi
zdravstveno stanje.
đirep mînkari, šî dîm alta parći – kum Tako zbog izgleda i
să ći oduprălešć la mari količinur dă nedostatka higijene
drogur, bićišugur šî ovisnostur, oso-
bită îm socijalnă nu razvilită milžu- kod pojedinih Roma
kur. Éje ominj kustă ka geto šî aje većinsko stanovništvo
trăbă kit să să šćimbi, a aje îj pućer-
njik iskljućivă ku edukacije. Trăbujă
stvara odmak od
slăbuzît pă a lor nivo dă gînđală šî romske zajednice."
ku ala način omogućulit kit să priśa-
pă kă pristupu la doktur îj osnovă dă
kutotu.
Standardu dă kust a lu Romi dă tot îj
maj mik dă standardu a lu élci stanov-
niś. Îm đesur kustă îm tari urăći uv-
jetur šî ari slab pristup la lićilală (uli
opće nu-l ari). Unu dă maj mari pro-
blem ku kari să află îj ćar nedostatku
dă sanitarnă nod. Kustu îm baraś uli
îm élćilje lăsaći prostorijur dodatnă
ugrozulešći a lor sănătaći. Ćar pîntru
kum samănă šî nedostatku dă higije-
nă a lu Romilor većinskă stanovniśi
stvaralešći apărală dă la zajednica a
lu Romilor. Maj mulc Romi kari kus-
tă îm varušur uglavnom îs nastan-
jalic îm izolirană părc ku śe maj do-
datnă să ugrozulešći a lor sănătaće.
Drikurlje pitrikoš šî kăljiur dă ćină,
nedostatku dă apă, sărăśiji, vlažnă šî
reś barakur/kăš – ku totu aje dodat-
nă utjećilešći pă maj rov lu a lor općă
šî mentalnă sănătaći. Śeva ka istraži-
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
"Nisu Romi ništa Neka istraživanja pokazuju da takav
način života i uvjeti stanovanja dovo-
bolesniji u odnosu de do alkoholizma i upotrebe droga.
na druge, ali ih
Manjak prikladnih uvjeta stanovanja
njihova zdravstvena također može utjecati na zdravlje
neprosvijećenost košta zato jer može poslužiti kao izgovor za
diskriminaciju u sustavu zdravstvene
glave. Oni toga nisu skrbi. U nekim zemljama Romi imaju
svjesni, jer rijetko ograničen pristup zdravstvenoj skrbi
gdje postoje djeca od jer liječnici često odbijaju registrira-
ti pacijente bez stalne adrese.
trinaest godina, koja
puše i hvale se time Liječnik Kajtazi navodi nedostatak
higijene, borbu s ovisnostima, a kroz
kako puše od pete prehranu i sve ostalo – hipertenzija
godine života." (visok krvni tlak), bolesti metabo-
lizma, nereguliran šećer, masnoću
i debljinu kao najveće zdravstvene
probleme s kojima se susreće rom-
ska populacija.
"Nisu oni ništa bolesniji u odnosu na
druge, ali ih njihova zdravstvena ne-
prosvijećenost košta glave. Oni toga
nisu svjesni, jer rijetko gdje postoje
djeca od trinaest godina, koja puše
i hvale se time kako puše od pete go-
dine života ili da se dijete od petna-
est-šesnaest godina hvali kako je pro-
bao sve vrste droga. Postoje naravno
izuzetci, ali u romskoj populaciji,
gdje je pristupačnost drogama i osta-
lim porocima velika, važno je raditi
na edukaciji i objasniti im da bi im
život mogao biti znatno kvalitetniji i
duži, ukoliko bi se oduprijeli takvom
načinu zivota. Moraju shvatiti da
su sami odgovorni za svoje zdravlje
i da mnoge bolesti mogu biti izbje-
gnute prevencijom, odlasku liječniku
na vrijeme i adekvatnim liječenjem.
Svakome kome pomognem u liječenju
ili ga potaknem da se počne brinuti
za svoje zdravlje, doživljavam osob-
nim uspjehom i satisfakcijom. Meni
je to motiv za dalje."
Mjenjanje društvene slike kroz
vlastite primjere
Liječnik Kajtazi zaposlen je u speci-
jalnoj bolnici za cerebrovaskularne
39
vanjurlje arată kă dastafélde kust šî
uvjetur aduśi pîn la alkohol šî loći dă
drogur.
Falaliće dă prikladnă uvjetur stano-
vanji póći să ajvi utjecaj pă sănătaći
adajé kă póći poslužuli ka izgovoru
dă diskriminaciji îm sustavu dă să-
nătaći. Îm śeva pămîntur Romi ari
ograničenă pristupu la sănătaći skîr-
bu kă dokturi đesur odbijalešći pă
pacijenti făr dă stalnă adresă.
Dokturu Kajtazi navodulešći ne-
dostatku dă higijenă, bătaji ku
ovisnostur, a ku mînkare šî ku totu
ostală – hipertenzije (nalt lu sînźi
tlak), bićišugu lu metabolizmu, nu re-
gulurzăt cukuru, grăsăminće šî groši
ka maj mari a lu sănătaći problemur
ku kari să află populacija a lu Romi-
lor.
" Nus jej njimik maj bićež îm odnosu
dă élci, ali a lor dă sănătaći nu pros-
vijećenost kuštulešći kapu. Jej dă
aje nu-s svijesni, kă unjir hunđi ješći
kupij dă trizăś ej, kari traźi šî să hva-
lalešći ku aje kum traźi dă la śinś anu
dă kust uli kă kupilu dă śinśspeś - ša-
săspeś ej să hvalalešći kum u înśirkat
toći felurlje dă drogur. Postojulešći
izuzeci, ali îm populacija a lu Romi-
lor, hunđi pristupačnostu la drogur šî
lu élci porokur îj mari, važno-j kit să
să lukri pă edukaciji šî să lji objasna-
lenj kă kustu ar puće să fiji mult maj
kvalitetnijă šî maj lung, dakă s-ar
apară dă dastafeldă dă kust. Trăbu-
jă să priśapă kă îs sîngur odgovornă
dă a lor sanătaći šî kă mulći bićišu-
gur póći să fijă apăraći ku prevencija,
mersu la doktur pă vremi šî ku ade-
kvatnă sănătušală. Lu totu kari ažut
îm sănătušală uli îl potaknalesk kit
să apuśi să ajvi griža dă sănătaće a
luj, doživelesk ku a mnjov uspehu šî
satisfakciji. Mijă îj aje motivu dă maj
dăparći."
Šćimbala dă društvenă slikă ku a luj
primjerur
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
40
bolesti, koja se isključivo bavi mož-
danim udarima. Ta bolnica jedina je
u  ovom dijelu Europe koja se bavi
tom granom medicine; uglavnom sve
bolnice imaju jedan odjel posvećen
tome. Trenutno je na specijalizaciji
iz područja neurologije, koja traje če-
tiri godine i u okviru edukacije ima i
dežurstva, koja se provode na hitnom
prijemu, ima pripravnost u ambulan-
ti, dežuran je na odjelu i ima eduka-
ciju u Kliničkom centru Srbije. Često
se dogodi da pacijenti budu Romi pa
nam navodi jednu od situacija koja
mu se dogodila na radnom mjestu.
"Jednom prilikom je došla žena koja
zna samo romski jezik i u pratnji je
bila njena rođakinja, koja joj je tre-
bala pomoći i prevoditi. Neurološki
pregled je vrlo kompleksan i zahtje-
BROJ 05
"Jednom prilikom
je u Kliniku za
cerebrovaskularne
bolesti, gdje radim,
došla žena koja zna
samo romski jezik i u
pratnji je bila njena
rođakinja koja joj
je trebala pomoći i
prevoditi. Neurološki
pregled je vrlo
kompleksan i zahtjeva
suradnju pacijenta.
Dok sam joj govorio
što treba napraviti
tijekom pregleda,
rođakinja je pacijentici
prevodila na romski,
a zatim je sa romskog
prevodila na srpski.
Zanimljivo je što je
Dokturu Kajtazi lukră îm specijalnă
većinu stvari pogrešno
išpită cerebrovaskularnă bićišugur, prevodila. Dok je meni
kari isključivo să bavalešći ku mož- pacijentica govorila
dană udarur. Asta išpită una îj îm
asta parći dă Europa kari să bava-
na romskom ja sam
lešći ku asta kraj dă medicină; toći već upisivao podatke
išpičilje ari unu odjel posvetilit la aje. ne čekajući prijevod
Akuma îj pă specijalizaciji dîm parće
neurologiji, kari trajalešći patru ej
i nije im bilo jasno
šî îm okviru dă edukaciji ari dežur- što ja pišem kad mi
stvur, kari să provodulešći pă hitnă rođakinja još nije
apukari, ari pripravnost îm ambulan-
tă, dežuran îj pă odjel šî ari edukacijă prevela. Uglavnom se
îm Kliničkă centră dă Srbije. Îm đe- oduševe kad saznaju
sur să dogodulešći kă pacijenti or fi da sam Rom, kao da
Romi kapu nji spunji dă una situacijă
kari ju s-u dogodulit pă lok îm lukru. sam netko njihov koji
će se bolje brinuti
"Um dată u vinjit mujeri kari šći-
jă numa ljimba a lu Romilor šî îm o njima i razumjeti
pratnji ji are a ljij njam, kari trăbujé ih."
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
"Više mi nije bitno va suradnju pacijenta. Dok sam joj
govorio što treba napraviti tijekom
kada netko po pregleda, rođakinja je pacijentici
prezimenu donosi prevodila na romski, a zatim je sa
pogrešne zaključke o romskog na srpski prevodila kada
sam ispitivao pacijenticu i uzimao
tome tko sam i odakle anamnezu. Zanimljivo je to što je ve-
sam. Smatram da je ćinu stvari pogrešno prevodila. Dok
važno, prije svega, biti je meni pacijentica govorila na rom-
skom, ja sam već upisivao podatke ne
dobar čovjek, pomoći čekajući prijevod i nije im bilo jasno
drugome, truditi se što ja pišem kad mi rođakinja jos nije
da svakog radnog prevela. Uglavnom se oduševe kad
saznaju da sam Rom, kao da sam net-
dana napreduješ i ko njihov koji će se bolje brinuti o nji-
učiš, voditi računa o ma i razumjeti ih, mada je činjenica
da svi liječnici u bolnici gdje radim,
svom zdravlju, jer je
zaista rade profesionalno i odgovor-
to najvrijednije što no svoj posao nevezano za to tko je
imamo, nevezano pacijent."
za to tko je koje Iako je deklarirani Rom Kajtazi ni-
nacionalnosti." kad nije to stavljao u prvi plan pa ga
je okolina vrlo često zbog prezimena
pogrešno etiketirala kao Albanca ili
Grka.  Za vrijeme školovanja, uglav-
nom u osnovnoj skoli, pogađala su ga
sva zadirkivanja na račun prezimena
i nacionalnosti, kao i netočne pretpo-
stavke o porijeklu i nacionalnosti.
"Više mi nije bitno kada netko po pre-
zimenu donosi pogrešne zaključke o
tome tko sam i odakle sam. Smatram
da je važno prije svega biti dobar čo-
vjek, pomoći drugome, truditi se da
svakog dana napreduješ i učiš, voditi
računa o svom zdravlju, jer je to naj-
vrijednije što imamo, nevezano za to
tko je koje nacionalnosti. Uglavnom
ima predrasuda da su svi Romi neo-
brazovani, lijeni i da su građani dru-
gog reda, što naravno nije točno, ali
da bi se takav način razmišljanja o
njima u društvu promijenio potrebno
je da se i sami sve više brinu o svom
zdravlju, načinu života i obrazova-
nju, kako bi vodili kvalitetniji život
i promijenili lošu sliku koje društvo
ima o njima."
41
să-j ažući îm prăvodulală. Neurološ-
kă pregledu îjré tari kompleksăn šî
kuta suradnje a lu pacijentu. Kînd îj
spunjém śe trăbă să fakă îm toku dă
kutari, njamu-j îj prevodule pă rom-
ski, a atunśe dăpă romski pă sîrpski
îj prevodule kînd u întrăbam pă paci-
jentică šî îj lom anamneza. Interesant
îj aje kă maj mult felur krivo îj prevo-
dule. Kînd mijă pacijentica îm vurbé
pă romski, ju mar am skris podatkur-
lje njiś n-am ašćiptat prevodu šî nu
lji iré jasno śe ju skruv kînd inka nja-
mu-j nu m-u prevodulit. Uglavnom jej
tari să îmiră kînd saznalešći kă mes
Rom, ka kum aš fi śinjiva a lor kari
maj benji oj băga sama dă jej šî lj-oj
priśépi, mada îj anume kă toc dokturi
îm išpita hunđi lukru, anume lukră
profesionalnă šî odgovornă lukru a
lor nu ljigat dă śinji îj pacijentu."
Šî dakă îj deklarirat Rom, Kajtazi
njiśumdată aje n-o pus îm élśi plan
kapu okolina îm đesur pîntru pre-
zime îl etiketiralé ka pă Albanc uli
Gîrk. Dă vremi školovanji, uglavnom
îm osnovna iškula, îl înjimiré akă-
caćilje pă računu dă prezime šî naci-
onalnostu, ka šî nu anume pretposta-
vkur dă poreklă šî nacionalnostu.
"Maj mult nu mi-j bitnă kînd śinjiva
dăpă prezime aduśi krivă zaključkur
dă aje śinji mes šî dă hunđi mes. Sma-
tralesk kă îj maj važno ménti dă kuto-
tu să fij bun om, să ažuc lu altu, să ći
trudulešć îm tótă zî să napredovalešć
šî învec, să-c jej sama dă sănătaće a
ta, kă îj aje maj vrednă śe avenj, nu
ljigat dă aje śinji îj śe nacionalnost.
Uglavnom ješći predrasudur kă-s
toc Romi njieducirani, ljinoš šî kă-s
građanur dă altu rînd śe naravno nu
jă anume, ali kit să dastafelde način
dă gînđală dă jej îm društvă šćimba,
trăbujă kit šî sîngur ku maj mult să
ajvi griža dă sănătaće a lor, parći dă
kust šî edukaciji, kum ar vuduli maj
kvalitetnijă kust šî să šćimbi urătă
slika kari društva ari dă jej."
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
42 Brodsko-posavska županija
Poražavajući rezultati – U Brodsko-posavskoj
županiji trećina ispitanika ide spavati gladna, u
Osječko-baranjskoj njih polovica /
But bividžajne rezultate- Ani Brodeskiri-
posavakiri župania trintorin katar e pučle džan
te soven bokhale, a ani Osijekoskiri-baranjakiri
župania pendar ekvaš džan te soven bokhale
Piše: Čedo Todorović
Foto: Facebook
U Osijeku je 19. i 20. ožujka održano
"Predstavljanje regionalnih rezultata
Istraživanja baznih podataka za učin-
kovitu provedbu Nacionalne stra-
tegije za uključivanje Roma"  Ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina Vlade Republike Hrvatske,
koji provodi tvrtka Ecorys d.o.o. i
udruga Centar za mirovne studije.
Cilj istraživanja bio je utvrditi stvar-
ne potrebe i prepreke za uključivanje
romske nacionalne manjine u svim
područjima društvenog i političkog
života – u obrazovanju, zapošljava-
nju, socijalnoj skrbi, zdravstvenoj za-
štiti, stanovanju i sudjelovanju u kul-
turnom, društvenom te političkom
životu. Istraživanje uključuje podat-
ke dobivene anketnim ispitivanjem
1550 romskih kućanstava metodom
BROJ 05
Većina intervjuiranih
dionika slaže se da
je u posljednjih deset
godina došlo do
pozitivnih pomaka u
području obrazovanja,
pa tako 96% djece
pripadnika romske
populacije u dobi
od 7 do 14 godina u
Brodsko-posavskoj
županiji ide u osnovnu
Ano Osijek 19-to thaj 20-to mar-
školu dok u Osječko-
to sine ikerdo o "Prezentiripe e baranjskoj županiji taj
regionalnikane rezultatengoro postotak iznosi 97%.
katar o Rodljaripe e bazakere
evidentongoro vaši baxtagorali
implementacia e Nacionalnikane
strategiakoro vaši inkluzia e Ro-
mengiri" savi kerda o Santhan vaše
manušikane čačipena thaj e čačipena
e nacionalnikane minoritetengere ki
Radži e Republika Hrvatskakiri, savi
so kerel i forma Ecorys d.o.o. thaj o
Centro vaše šandikane studie.
I resarin e rodljaripaskiri sas te di-
khel e čačikane trubutnipa thaj e
pharipa vaši inkluzia e romane naci-
onalnikane minoriteteskoro ane sa e
dromipa ko amalnipaskoro thaj poli-
tikakakoro dživdipe – ano sikljovipe,
butikeripe, sociala, sastipa, kheripa
thaj leipe than ano kulturakoro, amal-
nipaskoro thaj politikakoro dživdipe.
E rodljaripa den evidente save si ker-
de katar o pučlipe e 1550 romane khe-
ripande thaj sas la xorikane intervjuia
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
dubinskih intervjua (tzv. lice u lice)
i fokus grupa s predstavnicima rom-
ske nacionalne manjine, organizaci-
jama civilnog društva i institucija u
dvanaest županija uključujući Brod-
sko-posavsku, Osječko-baranjsku i
Vukovarsko-srijemsku.
Preliminarni rezultati istraživanja
Iako su svi ispitani pokazuju da je u mjesecu koji je pret-
roditelji u obje županije hodio provedbi istraživanja 39% ispi-
tanika u Brodsko-posavskoj županiji
naveli kako izrazito barem jednom išlo spavati gladno,
žele da im dijete dok isto vrijedi za 51% ispitanika u
nastavi školovanje Osječko-baranjskoj županiji.
nakon osnovne škole, Većina intervjuiranih dionika slaže
tek 33% mladih Roma se da je u posljednjih deset godina
došlo do pozitivnih pomaka u po-
u Brodsko-posavskoj dručju obrazovanja, pa tako 96% dje-
županiji i 25% u ce pripadnika romske populacije u
Osječko-baranjskoj dobi od 7 do 14 godina u Brodsko-po-
savskoj županiji ide u osnovnu školu
županiji uspijeva dok u Osječko-baranjskoj županiji taj
pohađati srednju školu. postotak iznosi 97%. Iako su svi ispi-
tani roditelji u obje županije naveli
kako izrazito žele da im dijete nasta-
vi školovanje nakon osnovne škole,
tek 33% mladih Roma u Brodsko-po-
savskoj županiji i 25% u Osječko-ba-
ranjskoj županiji uspijeva pohađati
srednju školu.
lako više od 50% nezaposlenih izra-
žava visoku spremnost za uključiva-
nje na tržište rada, vrlo mali postotak
je zaposlenih Roma. U Brodsko-po-
savskoj županiji stalan posao ima 5%
Roma, dok u Osječko-baranjskoj je
riječ tek o 2% Roma.
U obje županije, preko 80% Roma ko-
risti socijalnu pomoć, a oko 60% ko-
risnika socijalne pomoći je vrlo je ne-
zadovoljno sustavom socijalne skrbi
i to prije svega dostupnosti socijalne
skrbi. 75% Roma u Brodsko-posav-
skoj županiji te 64% Roma u Osječ-
ko-baranjskoj županiji susjedske
odnose romskog i većinskog stanov-
ništva ocijenilo je pozitivno, odnosno
43
(a.v. muj ko muj) thaj fokus grupe e
manušenca katar o romani nacional-
nikano minoriteto, e organizacienca
katar o civilnikano amalnipe thaj e
institucie ane dešuduj županie, phan-
dindo athe thaj i Brodeskiri-posa-
vakiri, Osijekoskiri-baranjakiri
thaj Vukovareskiri-sremikani.
E preliminarnikane rezultate e ro-
dljaripaskere sikaven kaj ano ma-
sek kana sas kerdo o rodljaripe 39 e
pučlendar ani Brodeskiri-posava-
kiri župania jekhvar ko dives gele
te soven bokhale, džikaj adava si
thaj e 51% e pučlendar save si ani
Osijekoskiri-baranjakiri župania.
Pobuter katar e pučle manuša si je-
khe gindipasa kaj ane palune deš berš
avilo dži e pozitivnikane crdipa ano
dromipe e sikljovipaskoro, thaj adava
96% e čhavendar katar i romani popu-
lacia ano beršipe katar 7-14 berš ani
Brodeskiri-posavakiri župania džan
ani fundavni škola, a 97% e čhavendar
ani Osijekoskiri-baranjakiri župania
džan ki škola. Numa but xari lendar
džan ki maškarutni škola. Numaj, uzal
adava so pučle daja/dada vakeren kaj
mangen lengee čhave te džan ki ško-
la pali fundavni škola, numaj 33% e
Romendar ani Brodeskiri-posavakiri
župania thaj 25% ani Osijekoskiri-ba-
ranjakiri župania džan ani maškarut-
ni škola. Thaj uzal so 50% e bibutjar-
nengere sikaven učo mangipe te oven
ani buti, but xari lendar si Roma save
so keren buti. Ani Brodeskiri-posava-
kiri župania savaxtuni buti isi len 5% e
Romendar, džikaj ani Osijekoskiri-ba-
ranjakiri župania numaj 2% e Romen-
dar si ki buti. Ane solduj županie, pre-
kal 80% e Romendar len socialnikani
arka, a trujal 60% e manušendar save
so len socialnikani arka si but bihoša-
le e sistemosa katar o socialnikano
deipe thaj adava majbut vašo resipe
dži sociala. 75% e Romendar ani Bro-
deskiri-posavakiri župania, thaj 64%
e Romendar ani Osijekoskiri-baran-
jakiri župania vakeren so e relacie e
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
44
dobrima i vrlo dobrima, pokazale su
ankete istraživanja.
"Predstavljeni rezultati nisu me izne-
nadili. Iako se ispitivanje odnosilo na
samo dvije županije ipak je riječ o ve-
likom postotku nezaposlenosti i odu-
stajanja od daljnjeg srednjoškolskog
obrazovanja. Rezultati ankete koja je
provedena bit će mjerljivi tek u bu-
dućnosti kada budemo u mogućnosti
usporediti rezultate ankete. Rezulta-
ti istraživanja dobro će doći udruga-
ma i osobama koje se bave romskom
problematikom", navodi Branko Pe-
trović, predsjednik Vijeća romske
nacionalne manjine Osječko-baranj-
ske županije.
Nakon održane prezentacije u Osije-
ku slijede regionalne prezentacije u
Đurđevcu, Sv. Martinu na Muri, Rije-
ci i Sisku. Također, tijekom srpnja bit
će objavljena i publika u kojoj će biti
prezentirani glavni  rezultati istraži-
vanja na nacionalnoj razini.
"Ono što je sigurno je da sada ima-
mo konkretne podatke na temelju
kojih će se moći oblikovati dobro
usmjerene mjere za poboljšanje ži-
votnih uvjeta u romskoj zajednici te
na temelju kojih će se moći precizno
pratiti je li napredak postignut. Mi
se svakako nadamo da će do pobolj-
šanja uvjeta doći, kako zbog samog
romskog stanovništva, tako i zbog
napretka cjelokupnog društva", za-
ključila je Sara Lalić iz Centra za mi-
rovne studije.
Upravi odbor projekta čine i pred-
sjednica Saveza Roma u Republici
Hrvatskoj "KALI SARA", Suzana
Krčmar i saborski zastupnik Veljko
Kajtazi koji je dao podršku za provo-
đenje navedenog projekta.
Trajanje projekta je 18 mjeseci – od
1. veljače 2017. do 1. kolovoza 2018.
godine.
BROJ 05
pašutnencar na-Romencar si lenge Iako više od 50%
pozitivnikane, vaj šukar thaj but šu-
kar thaj adava sikaven e ankete e ro- nezaposlenih izražava
dljaripaskere. visoku spremnost
"E sikavde rezultate mange nanaj za uključivanje na
neve. Thaj uzal adava so si sikav- tržište rada, vrlo mali
de vaše duj županie, pale si lav vašo
baro procento e bibutjarnengoro thaj postotak je zaposlenih
o bidžaipe e čhavengoro dureder e Roma. U Brodsko-
školakere sikljovipasa. E rezultate e
anketakere save so si kerde ka oven
posavskoj županiji
napime ano avutnipe kana ka ova ko stalan posao ima 5%
šajdipe te keras komparacia e rezul- Roma, dok u Osječko-
tatengere katar i anketa. E rezultate e
rodljaripaskere šukar ka aven e bira- baranjskoj županiji je
džikane khedipange thaj e manušenge riječ tek o 2% Roma.
save keren buti e romane problema-
tikasa", vakerel o Branko Petrović,
prezidento ko Konsilo e romane naci-
onalnikane minoriteteskoro ani Osi-
jekoskiri-baranjakiri župania.
Palo ikerdo prezentiripe ano Osijek
ka oven kerde prezentacie ano Đurđe-
vac, Sv. Martin ki Mura, Rijeka thaj
Sisak. Adžukhar ano juli ka ovel kerdi
thaj publikacia savate ka oven prezen-
tirime e čekatune rezultate e rodljari-
paskere ko nacionalnikano nivelo.
"Adava so si sigurno si džiakana kaj
isi amen konkretikane evidente sa-
vendar ka šaj te formirina šukar na-
pia vašo lačharipe dživdipaskere šar-
tengoro ani romani khedin thaj adale
temeloste ka oven kerde preciznikane
deletipa thaj anglipe. Amen pakjas so
ka avel dži o šukaripe, sar e romane
dživdutnenge,a džukar thaj vašo an-
glipe sahne amalnipaske", denda piro
vakeripe i Sara Lalić katar o Centro
vaše šandikane studie.
O vastaripaskoro komiteto ano proe-
kto kerel thaj i prezidenti e Uniakiri
e Romengiri ani Republika Hrvatska
"KALI SARA", Suzana Krčmar thaj
o deputato  Veljko Kajtazi  kova so
dendjas dumo vaše keripe e proektes-
koro. O durvaxtipe e proektoskoro si
18 masekia – katar 1 februaro 2017.
dži 1 augusto 2018 berš.

Ekološki incident u
Slavonskom Brodu /
Ekologikano incidento ano
Slavonski Brod
Tijekom provjere neaktivnog produktovoda u Slavonskom Brodu
došlo je do propuštanja i izlijevanja zaostale tekućine. Izlijevanje
nafte dogodilo se u blizini vodocrpilišnog bunara na Jelasu
koji opskrbljuje Slavonski Brod s određenim općinama. Voda
nije bila za upotrebu ni nakon termičke obrade zbog povećane
koncentracije ugljikovodika.
Piše: Čedo Todorović
Foto: Grad Slavonski Brod
Zbog ekološkog incidenta izlijeva-
nja nafte iz produktovoda na zapadu
Slavonskog Broda, koji se dogodio
krajem ožujka, stanovnici Slavonskog
Broda, Bukovlja, Sibinja, Bebrina,
Brodskog Stupnika i Oriovca su ostali
bez pitke vode.
Tijekom provjere neaktivnog produk-
tovoda u Slavonskom Brodu došlo je
do propuštanja i izlijevanja zaostale
tekućine. Izlijevanje nafte dogodilo se
u blizini vodocrpilišnog bunara na Je-
lasu koji opskrbljuje Slavonski Brod s
navedenim općinama. Voda nije bila
za upotrebu ni nakon termičke obra-
de zbog povećane koncentracije uglji-
kovodika.
Iako je gradonačelnik Slavonskog
Broda osigurao pitku vodu građani-
ma, u cisternama ili u bocama, mnogi
građani nisu bili u mogućnosti doći do
tih zaliha zbog prevelike udaljenosti
stacioniranih cisterni. Trgovine su se,
također, brzo ispraznile zbog poveća-
ne kupovine tekućine. Saborski zastu-
pnik Veljko Kajtazi sa suradnicima je
u nekoliko navrata posjetio romsko
naselje 'Josip Rimac' i osigurao kombi
pitke vode za njegove stanovnike.
"Trenutni događaji u Slavonskom
Brodu samo su kulminacija dugogo-
dišnje nebrige Vlade i nadležnih in-
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
45
Vašo ekologikano incidento kana ik-
lili i nafta katar i instalacia ki iratjo-
rig e Slavonski Brod-estar, savo so
sas ano agor e martoskoro, e dživdut-
ne katar Slavonski Brod, Bukovlja,
Sibinje, Bebrin, BrodskiStupnik thaj
Oriovac ačhile bizo pibaskoro pani.
Kana sas kerdo kontrolipe e biaktiv-
nikane instalaciakoro ano Slavonski
Brod avilo dži o mukipe thaj thavdi-
pe e naftakoro thaj kodova paše dži
e panjeskere thavdipaskoro savo so
sas paše dži o bunari ki Jelas, hanik
savatar pien pani ko Slavonski Brod Iako je gradonačelnik
thaj e vakerde komune. O pani na sas Slavonskog Broda
pibaske thaj palo keravipaskoro pro-
ceso vašo ikerdipe e bare koncentra-
osigurao pitku
ciakoro e karbonateskoro thaj hido- vodu građanima, u
regeneskoro. cisternama ili bocama,
Thaj uzal so e dizakoro čekatno katar mnogi građani nisu
Slavonski Brod kerdas pibaskoro bili u mogućnosti doći
pani e dizutnenge, ane cisterne vaj
ane flaše, but dizutne na sas ano šaj- do tih zaliha zbog
dipe te aven dži pibaskoro pani vašo prevelike udaljenosti
baro duripe e stacionirime cister-
nengoro. E dukjane adžukhar sigate
stacioniranih
čučile vašo baro kinipe e panjeskoro. cisterni. Trgovine
O deputato Veljko Kajtazi pire sobut- su se, također, brzo
jarnenca ane nekobor var avilo dži i
romani kupatni "Josip Rimac" thaj ispraznile zbog
osigurnidas kombe e pibaskere pan- povećane kupovine
jesa adale dživdutnenge.
tekućine.
"Akava so ulo ano Slavonski Brod
numaj si kulminacia e čirlutne bibra-
khipaskoro e autorizirime instituci-
engoro vaše dizutne thaj o trujalipe
adale agoreste" vakerde katar i Zele-
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
46
stitucija o građanima i okolišu toga
kraja", poručili su iz Zelene akcije
povodom jedne od najvećih ekološ-
kih katastrofa u Hrvatskoj i zatražili
od Vlade i nadležnog ministarstva da
preuzmu odgovornost za hitnu sana-
ciju zagađenja, utvrđivanje odgovor-
nosti za nastalu štetu te da se pristupi
sustavnom rješavanju problema zaga-
đenja u Slavonskom Brodu.
Nakon što je 2016. godine potpisala
ugovore s nekoliko naftnih kompanija
upravo za područje Slavonije, Vlada
je za 2018. najavila otvaranje novih
koncesija u sjevernoj Hrvatskoj te Lici
i Dinaridima.
Zelena akcija tijekom zadnjih nekoli-
ko godina upozorava na potencijalne
štetne posljedice fosilne industrije
na ljude i okoliš, posebno na štetan
utjecaj havarije na podzemne vode.
Nažalost, upravo u Slavonskom Bro-
du ostvario se najcrnji scenarij te je
jasno da institucije nisu spremne re-
agirati na vrijeme, a najveću će cijenu
platiti građani i građanke.
BROJ 05
"Trenutni događaji
u Slavonskom Brodu
samo su kulminacija
dugogodišnje
nebrige Vlade i
nadležnih institucija
o građanima i okolišu
toga kraja", poručili su
iz Zelene akcije.
na akcia kana sas kerdi akaja majbari
ekologikani katastrofa ani Hrvatska
thaj rodinde e Radžipastar thaj e mi-
nistrostar so ikerel adava resoro te
lel peske obligacia vaši sigutni sana-
cia e džungalipaske thaj te arakhel o
džovapipe vašo kerdo bilačhipe thaj
te arakhel čhinavdipe e problemes-
koro savo so ulo ano Slavonski Brod.
Palo 2016 berš kana sas kerde phandle
lava nekobore naftakere kompanien-
ca vašo slavonikano reono, i Radži
vašo 2018 berš vakerda kaj ka puta-
rel koncesia ani utarikani Hrvatska
vi Lika thaj Dinaride. Zelena akcia
ane palune berša vakerel ko potenci-
alnikane bilačhe palpalunipa e fosil-
nikane industriakoro ke manuša thaj
trujalipe, majbut vašo bilačho efekto
katar havaria e telophuvakere pan-
jengoro. Bezexaske, ano Slavonski
Brod ulo o majbilačho scenario thaj
sarenge si parlime kaj e institucie na
reagirinen ko vaxt, a majbari mol po-
kinen e dizutne thaj e dizutnja.

Mreža podrške romskoj djeci
REYN Hrvatska /
Mrežă dă ažutari a lu a Romilor
kupiji REYN Hurvăćije
Mreža trenutno okuplja 287 članova, oko 40 institucija i 205
pojedinaca – punih članova, kao i prijatelja REYN-a koji, poput
svih ostalih članova, podržavaju REYN-ovu misiju, ali za razliku
od njih ne rade izravno s djecom.
Piše: Elvis Kralj
"Da bi se odgojilo dijete, potrebno
je cijelo selo", kaže stara poslovica.
Ova je poslovica još više primjenjiva
na ranjivu djecu, onu koja zbog uvje-
ta u kojima odrastaju ili drugih ra-
zloga nisu ravnopravna u različitim
okolnostima. Kad govorimo o nerav-
nopravnom položaju djece, posebno
se ističu djeca Romi koja su često
već u svojoj ranoj i predškolskoj dobi
stavljena u neravnopravan odnos u
odnosu na ostalu djecu po nekoliko
osnova. Oko 50% romske djece predš-
kolske dobi u obiteljima primatelja
pomoći za uzdržavanje oskudijeva u
većini stvari koje su nužne za dječji
razvoj. Tri do četiri  romske obitelji
primatelja pomoći za uzdržavanje s
djecom predškolske dobi živi u dugo-
trajnom siromaštvu (UNICEF, 2014),
a djeca Romi izložena su društvenim
stereotipima i predrasudama o zajed-
nici kojoj pripadaju, što značajno loše
utječe na razvoj njihova samopouzda-
nja.
Zbog ovih i mnogih drugih izazova
s kojima se tijekom svog djetinjstva
susreću djeca Romi, a kako bi im se
pružila podrška u zaštiti njihovih pra-
va i podrška u razvoju njihova punog
potencijala, u Hrvatskoj je u veljači
2015. Pučko otvoreno učilište Korak
po Korak (PUO Korak po Korak) u su-
radnji s partnerskim organizacijama
Udrugom za obrazovanje Roma UZOR
i Međunarodnom organizacijom Ko-
rak po Korak pokrenulo Mrežu po-
drške romskoj djeci REYN-Hrvatska.
Osnovni cilj mreže jest izgradnja
snažnog i aktivnog partnerstva
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
47
"Kit să odgojulaskă kupilu, trăbujă U veljači 2015. godine
kumpanji întragă". Asta îj poslovică
šî maj mult primjenjivă pă ranjivă Pučko otvoreno
kupij, pă ahejé kari pîntru uvjeturl- učilište Korak po
je îm śe krešći uli alci razlogur nu-s
ravnopravnă îm dîm tot felur dă
Korak, je u suradnji
okolnostur. Kînd svătenj dă neravno- s partnerskim
pravnă položaju a lu kupijilor, dăćil- organizacijama
jin să isticilešći kupiji a lu Romilor
kari îm đésur mar îm a lor maj rană šî Udrugom za
predškolskă dobă puš îs îm neravno- obrazovanje
pravnă odnos pă elci kupij pă órăkići
osnovur. La 50% a lu Romilor kupij dă Roma UZOR i
la predškolskă dobă îm familijur śe Međunarodnom
apukă ažutari dă kust oskudijevalešći
îm majmulći felur kari îs nužnă dă
organizacijom Korak
a lu kupiluluj razvoju.Tri la patru po Korak, pokrenulo
familijur upukutori ažutari dă kust Mrežu podrške
ku kupiji dă predškolskă dobă kustă
îm lungată sărăśiji (UNICEF 2014), romskoj djeci REYN –
a kupiji a lu Romilor îs izloženă la Hrvatska.
društvenă stereotipur šî predrasu-
dur dă zajednică lu kari pripadalašći,
śe dă tot urît utjecilešći pă a lu a lor
razvoju dă samopouzdanji.
Pîntru ešće šî mulći elćilje izazo-
vur ku kari îm toku dă djetinjstvă să
află kupiji Romi, a kum s-ar pružuli
ažutari îm apărală a lu a lor điriptaći
šî ažutari îm razvoju a lu a lor întreg
potencijalu, îm Hurvăčije la februar
2015. în Pučko dăsvăkută invăcare
Paš pă Paš (PUO Paš pă Paš) îm
suradnji ku partnerskă organizacijur
ku Udruga dă edukacijă a lu Romilor
UZOR šî Internacionalnă organizaci-
ji Paš pă Paš u pokrenulit Mrežă dă
ažutari a lu Romilor kupiji REYN
– Hurvăćije. Primă cegu dă mrežă îj
izgradnje dă balour šî aktivnă part-
nerstvă întri profesionalcur, para-
profesionalcur šî edukacijskă in-
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
48
među profesionalcima, parapro-
fesionalcima i obrazovnim insti-
tucijama za podršku uključivanja
romske djece u kvalitetno obra-
zovanje. Mreža trenutno okuplja
287 članova, oko 40 institucija i 205
pojedinaca – punih članova, kao i pri-
jatelja REYN-a koji, poput svih osta-
lih članova, podržavaju REYN-ovu
misiju, ali za razliku od njih ne rade
izravno s djecom. Specifičnost ove
mreže jest promoviranje intersek-
torske suradnje, pa ona istovremeno
okuplja i odgojno-obrazovne djelat-
nike, djelatnike iz područja socijalne
skrbi, zdravstvene djelatnike i druge.
Istovremeno, REYN-Hrvatska je mje-
sto okupljanja profesionalaca (odga-
jatelja, učitelja, socijalnih radnika, li-
ječnika, sveučilištnih profesora, itd.)
i paraprofesionalaca (npr. romskih
pomagača) te roditelja i drugih člano-
va obitelji.
Od samog osnivanja ove organizacije
bio sam iznimno motiviran za uklju-
čivanje u rad, u sve aktivnosti, jer su
me zaintrigirala temeljna uvjerenja
i ciljevi. REYN je zapravo mreža po-
drške romskoj djeci od njihove najra-
nije dobi, a to osjećam kao svoj poziv.
Na to me obvezuju moja temeljna
uvjerenja poput primjerice nužnost
osiguranja jednakog pristupa odgo-
ju i obrazovanju za svu djecu. Za to
sam spreman boriti se sa svim odgo-
vornim pojedincima i institucijama i
ustrajati u ispunjavanju naše dužno-
sti da im to omogućimo.Vodeći se tim
uvjerenjima sudjelovao sam u svim
edukativnim aktivnostima u organi-
zaciji REYN – Hrvatska.
Na prvoj konferenciji REYN-Hrvat-
ska "Bolje, više glasnije/ Majbut, maj-
lache, majzorale krlesa / Maj mult,
maj benj, maj glasnik" - Zagreb, 27.
siječnja 2016, bio sam nominiran za
naj Reyn osobu godine. Isto tako su-
djelovao sam na konferenciji o radu
i razvoju Međunarodnog Reyna sa
sjedištem u Leidenu – Nizozemska
te Studijskom posjetu Republici Sr-
BROJ 05
stitucijur dă podrškă la ukljućulala Kad govorimo o
a romilor kupij îm kvalitetnă eduk-
aciji. Mreža-sta akuma astrînźi la neravnopravnom
287 članur, la 40 institucijur šî 205 položaju djece,
pojedinc – članur dîm pljin, ka šî ur-
taśi dă REYN, kari, ka šî elci članur
posebno se ističu
podîržavalešći a lu REYN misijă, ali djeca Romi koja su
dă razlikă dă jej nu lukră đirept ku često već u svojoj
kupiji. Specifićnostu dă asta mreži îj
promocije dă intersektorskă surad- ranoj i predškolskoj
njă, kapu jé îm ista vrémi astrînźi dobi stavljena u
šî pă odgojnă - obrazovnă djelatniś,
djelatniś dîm parće a lu socijalnă neravnopravan
skîrb, dă sănătaći djelatniś šî pă elci. položaj u odnosu
Îm ista vrémi, REYN – Hurvăćije îj
loku dă astrîns profesionalci (odga-
na ostalu djecu po
jateljur, învăcător, socijalnă radniś, nekoliko osnova. Oko
doktorur, sveučilišnă profesorur, šî 50% romske djece
maj menkuluj) šî paraprofesionalci
(npr. romskă ažutori) šî roditeljur šî predškolske dobi u
elci članur a lu familiji. Dîm kap a lu obiteljima primatelja
osnivilala lu asta organizaciji am fost
dă tot motiviran dă băgat îm lukru
pomoći za uzdržavanje
lu a ljij aktivnostur kă m-u zaintrigit oskudijeva u većini
temeljnă inkriđală šî cegur. REYN îj stvari koje su nužne
anume mreži dă ažutari a a lu Romi-
lor kupiji dă la a lor maj repi dobă za dječji razvoj. Tri do
šî înkred kă temeljnă inkriđală ka šî četiri romske obitelji
osigurala dă điriptaći la ista pristu-
pur îm odgoj šî edukaciji îj una în grî-
primatelja pomoći za
madă šî a mnjov ćimaći kit să mă bat uzdržavanje s djecom
ku toc šî ku odgovornă pojedincur šî predškolske dobi
institucijur kit aje să lji omogućulenj.
Dus ku alje inkiđalur am sudjelovalit živi u dugotrajnom
îm kutotu edukativnă aktivnostur îm siromaštvu (UNICEF,
organizaciji a lu REYN - Hurvăćije.
Pă élśi konferencijă REYN – Hur-
2014), a djeca
văćije "Bolje, više, glasnije / Majbut, Romi izložena
majlache, majzorale krlesa / Maj su društvenim
mult, maj benj, maj glasnik" - Zagreb,
27. januaru 2016., am fost nominirat stereotipima i
dă maj Reyn osobă îm an. Isto aša am predrasudama
sudjelovalit pă konferencijă dă lukru
šî razvoju a lu Internacionalnă Rey-
o zajednici kojoj
nu ku šăzala îm Leiden – Holandije pripadaju što
šî îm Studijskă posjetă lu Repub-
lika Sîrbije. Îm śinšći slikovnicur
izuzetno loše utječe
"Bursunsul šî Paskualina", "Dora šî na ravoj njihova
unčenjilje" i "Naranđi pîntru toc" am samopouzdanja.
prevedilit šî ku graju sinkronizirit
pă băjăšešći - rumunješći ljimbă. Îm
sănătaći la odličnă suradnjă or năs-
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
"Od samog osnivanja biji. Besplatne slikovnice "Bursunsul
i Paskualina", "Dora i naočale" i "Na-
ove organizacije bio ranče za sve" preveo sam i glasovno
sam iznimno motiviran sinkronizirao na bajaškom rumunj-
skom jeziku. Zahvaljujući odličnoj
za uključivanje u rad, suradnji stvorile su se inovativne
u sve aktivnosti, jer ideje iz koje su proizašli odlični pro-
jekti u čijoj implementaciji i danas
su me zaintrigirala surađujem. Uz navedeno razvili smo
temeljna uvjerenja modul i priručnik za učenje osnova
i ciljevi. REYN je bajaškog jezika za odrasle koji rade s
djecom Romima. Cilj pritom nije obu-
zapravo mreža čiti odrasle kako da poučavaju djecu
podrške romskoj djeci Rome bajaškom rumunjskom jeziku
ili na bajaškom rumunjskom jezi-
od njihove najranije ku, već je cilj osnažiti ih u području
dobi, a to osjećam ostvarivanja pozitivne interakcije s
djetetom i njegovom obitelji, osobito
kao svoj poziv. Na to prilikom prvog susreta s predškolom
me obvezuju moja i školom. Shodno ovom tečaju razvili
temeljna uvjerenja smo i prvi bajaško rumunjski - hrvat-
ski slikovni rječnik sa ilustracijom od
poput primjerice 120 riječi. Paralelno je razvijen i pri-
nužnost osiguranja ručnik za učenje osnova romano chib
jezika. Osim unaprjeđenja kvalitete
jednakog pristupa servisa za djecu Rome, kroz javno za-
odgoju i obrazovanju govaranje prava djece Roma u odgoju
i obrazovanju osmišljene su i prove-
za svu djecu. Za to dene 4 zagovaračke akcije u 4 lokalne
sam spreman boriti se sredine te jedna nacionalna kampa-
sa svim odgovornim nja pod nazivom 'Vidiš li me? Dikhes
lji man? Da li m vez?', organiziran je
pojedincima i i održan izbor za najREYN pojedinca
institucijama i ustrajati i najREYN instituciju u 2015. godini
čiji su pobjednici proglašeni na završ-
u ispunjavanju naše noj konferenciji "Bolje, više glasnije
dužnosti da im to / Majbut, majlache, majzorale krlesa
/ Maj mult, maj benj, maj glasnik".
omogućimo." Četrnaest nominiranih pojedinaca i
⁄ Elvis Kralj osam institucija može svjedočiti i o
drukčijoj (pozitivnoj promjeni u) per-
cepciji statusa profesionalaca i pa-
raprofesionalaca koji rade s djecom
Romima.
REYN-Hrvatska zajedno sa svim čla-
novima snažan je glas u zagovaranju
prava sve djece i reagiranju na govor
mržnje, neprimjeren tretman djece
Roma i sve druge djece te reagira na
neprimjeren ili izostanak reakcije u
situacijama kad su narušena prava
djece.
49
kut inovativnă idejur dîm kari or jîšît
bunj projektur îm śe implementaciji
šî astăs surađivălesk. Ku umurat anj
razvilit modul šî priručnik dă învăcat
osnovur dă ljimba a lu băjašilor pîn-
tru hej maj mar kari lukră ku kupiji
dă Romi. Cegu ku aje nu jă învăcat
pă maj mar kum kit jej să înveci pă
kupiji Romi la băjšešći uli rumun-
ješći ljimbă, nego cegu îj kit să lji
îmbulurenj pă parći dă ostvaralală
dă pozitivnă interakciji ku kupiji šî
ku a luj familiji, maj benj la prilikă dă
élśi aflala ku predškola šî iškula. Ku
asta tečaj anj razvilit šî élśi băjšešći
rumunješći - hurvăcešći îm sliś vorbi
ku ilustraciji dă 120 vorbi. Paralelno
îj razvilit šî priručnik dă învăcari a lu
osnovur a lu ljimba romano chib.
Osim unapredilală dă kvaliteta ser-
visu dă kupiji a Romilor, ku javnă
zagovaranji dă điriptaće a lu kupiji
Romilor îm odgoj šî edukaciji osmis-
lilići îs šî provedălići 4 zagovaračkă
akcijur îm 4 lokalnă sredinur šî una
nacionalnă kampanja ku numi "Vid-
iš li me? Dikhes lji man? Mă vez?"
Organizilit îj šî acînut izboru dă
majREYN pojedinc šî majREYN in-
stitucijă îm 2015. anu kari pobjed-
niś or fost proglasălic pă završnă
konferncijă "Bolje, više, glasnije /
Majbut, majlache, majzorale krlesa
/ Maj mult, maj benj, maj glasnik".
Patruzîś nominărzăc pojedinc šî opt
institucijur poći să fijă svjedoś šî dă
élfeldă (îm pozitivnă promjenă) la
percepciji statusu a profesionalcilor
šî paraprofesionalcilor kari lukră ku
lu Romilor kupiji
REYN – Hurvăćije una îngrămadă ku
toc članur îj balour graj îm zagovaraji
đireptu a lu toc kupiji šî reagărzešći
pă vurbală dă aljan, nu primjernă
tretmanu a lu kupiji a romilor šî lu
toc élci kupiji šî reagărzešći pă nu
primjeran uli izostanku reakciji îm
situacijur kînd îs narušenă điriptaće
a lu kupijilor.
GODINA 2018.
 DOGAĐANJA IZ ŽUPANIJA
50 Romska zajednica prikupila
preko 600 potpisa i podržala
Minority SafePack inicijativu /
Roma community has gathered
more than 600 signatures and
supported Minority SafePack
Initiative
Sa sakupljenim 651 potpisom podrške Minority SafePack inicijativi
romska zajednica u Hrvatskoj aktivno se uključila i stala uz bok
ostalim udrugama kako bi se postiglo donošenje konkretnih mjera
za osiguranje opstanka jezičnih i nacionalnih manjina.
Piše: Selma Pezerović
Foto: Facebook
Savez Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" zajedno sa svojim su-
radnicima prikupio je 651 potpis ko-
jim su podržali Minority SafePack
inicijativu. Na taj način se romska
zajednica u Republici Hrvatskoj ak-
tivno uključila i stala uz bok ostalim
udrugama kako bi se postiglo dono-
šenje konkretnih mjera za osiguranje
opstanka jezičnih i nacionalnih ma-
njina.
Usvajanje skupa pravnih akta kojima
bi se poboljšala zaštita pripadnika
nacionalnih i jezičnih manjina te po-
jačala kulturna i lingvistička raznoli-
kost u Uniji samo su neki od ciljeva
FUENA-a (Federal Union of Europe-
an Nationalities) koji je inicijativu
započeo u travnju prošle godine.
Prikupljanje potpisa završeno je 3.
travnja kada je konačno prikupljeno
1.215.879 potpisa. Hrvatska je, uz
Dansku, Latviju, Litvu, Španjolsku,
Slovačku, Mađarsku, Austriju i Ru-
munjsku, zemlja koja je dostigla prag
potpisa koji se od nje zahtijevao. Na-
BROJ 05
Croatian Romani Union "KALI SARA" Ministarstvo uprave,
together with its associates has col-
lected 651 signatures supporting kao nadležno
the Minority SafePack Initiative. nacionalno tijelo u
In this way, the Roma community in Republici Hrvatskoj,
the Republic of Croatia has been ac- mora u roku tri
tively engaged and stands side by side
with other associations in order to mjeseca potvrditi
achieve concrete measures to ensure broj valjanih izjava o
the survival of linguistic and national
minorities. potpori. Također, u
roku tri mjeseca nakon
The adoption of a set of legal acts
which would improve the protection podnošenja inicijative
of members of national and linguis- predstavnici Komisije
tic minorities and enhance cultural
and linguistic diversity in the Union
sastat će se s
are just some of the goals of FUEN’s organizatorima kako
Initiative (Federal Union of European
Nationalities), which started in April
bi se detaljno objasnila
last year. pitanja potaknuta
Collection of signatures was complet-
inicijativom.
ed on April 3 when 1,215,879 signa-
tures were finally collected. Croatia,
along with Denmark, Latvia, Lithua-
nia, Spain, Slovakia, Hungary, Aus-
tria and Romania, is the country that
has reached the threshold of signa-
tures required. Namely, it has collect-
ed 17,434 signatures out of 8,250
required.
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Organizatori će imati
priliku predstaviti
svoju inicijativu na
javnom saslušanju
u Europskom
parlamentu, a
Europska komisija će
u službenom odgovoru
pojasniti koje će
mjere predložiti kao
odgovor na građansku
inicijativu.
ime, prikupila je 17,434 potpisa od
8,250 potrebnih.
Što nakon prikupljanja potpisa?
Ministarstvo uprave, kao nadležno
nacionalno tijelo u Republici Hrvat-
skoj, mora u roku od tri mjeseca po-
tvrditi broj valjanih izjava o potpori.
Također, u roku od tri mjeseca nakon
podnošenja inicijative predstavnici
Komisije sastat će se s organizato-
rima kako bi se detaljno objasnila
pitanja potaknuta inicijativom. Or-
ganizatori će imati priliku predsta-
viti svoju inicijativu na javnom sa-
slušanju u Europskom parlamentu.
Komisija će u službenom odgovoru
objasniti koje će mjere eventualno
predložiti kao odgovor na građansku
inicijativu i razloge svoje odluke. Od-
govor u obliku komunikacije službe-
no će donijeti Kolegij povjerenika te
će biti objavljen na svim službenim
jezicima EU-a te ukoliko Komisija
prihvati inicijativu, počinje zakono-
davni postupak.
51
What after the gathering
of signatures?
Ministry of Public Administration, as
the competent national body in the
Republic of Croatia, must validate the
number of valid statements of support
within three months. Also, within
three months after the submission of
the Initiative, representatives of the
European Commission will meet with
the organizers in order to explain in
detail the issues triggered by the In-
itiative. Organizers will have the op-
portunity to present their Initiative at
a public hearing in the European Par-
liament. The Commission will explain
in an official response what measures
will possibly be proposed in response
to the civic initiative and the reasons
for its decision. The response in the
form of communication will be offi-
cially adopted by the College of Com-
missioners and will be published in all
official languages of the EU and if the
Commission accepts the Initiative,
the legislative process begins.
GODINA 2018.
 KULTURA

52

Rekvijem za Auschwitz:
Ceija Stojka – romska
umjetnost, nadolazeće
snage za promjenu
Festival suvremenog židovskog filma već početkom
godine započeo je s programom posvete stradava­nju
Roma u Drugom svjetskom ratu. Uz postavljenu izložbu
"Rekvijem za Auschwitz" Međunarodni dan sjećanja
na žrtve holokausta obilježen je i izvedbom dječje
opere "Brundibár" u Centru za promicanje tolerancije i
očuvanje sjećanja na holokaust na mjestu stare tvornice
ulja u Zagrebu i u Muzičkoj akademiji.

BROJ 05
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

53

GODINA 2018.
 KULTURA
54
Stojka je bila žena
koja je rušila tabue
u vlastitoj zajednici,
vođena važnošću
upoznavanja javnosti
s progonima Roma
koji su uz Židove
bili u velikom broju
žrtve holokausta.
Naime, Stojka je
kao djevojčica,
zajedno s majkom i
četvoricom braće,
preživjela holokaust
u koncentracijskim
logorima Auschwitz,
Ravensbruck i
Bergen-Belsen.
Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
Svake godine se 27. siječnja obilje-
žava Međunarodni dan sjećanja na
žrtve holokausta. Na taj dan je prije
73 godine oslobođen najveći naci-
stički koncentracijski logor Aus-
chwitz-Birkenau, a diljem svijeta se
raznovrsnim prigodnim programima
prisjeća tog bitnog događaja. U Za-
grebu je tom prigodom postavljena
izložba "Rekvijem za Auschwitz"
romske autorice Ceije Stojke (1933-
2013). Stojka je bila žena koja je ru-
šila tabue u vlastitoj zajednici, vođe-
na važnošću upoznavanja javnosti s
progonima Roma koji su uz Židove
bili u velikom broju žrtve holokausta.
Naime, Stojka je kao djevojčica zajed-
no s majkom i četvoricom braće pre-
živjela holokaust  u koncentracijskim
logorima Auschwitz, Ravensbruck i
Bergen-Belsen.
Slikanjem se počela baviti tek u svo-
jim pedesetima. Kroz slike prisjeća
se vremena provedenog u koncentra-
cijskim logorima te kroz samo isku-
BROJ 05
stvo slikanja prihvaća svoje romsko
nasljeđe i oslobađa traumatsko sje-
ćanje.
"Kao početak 12. Festivala tolerancije
i uoči Međunarodnog dana sjećanja
na holokaust odabrali smo pokazati
izložbu "Rekvijem za Auschwitz" Ce-
ije Stojke. Zašto? Zato jer je bila žena,
zato jer je bila Romkinja, zato jer je
preživjela najstrašnije logore smrti i
zato što je pokrenula promjenu", na-
glasila je Nataša Popović, direktorica
Festivala tolerancije-JFF Zagreb.
Susanne Ranetzky, direktorica Au-
strijskog kulturnog foruma Zagreb
imala je čast osobno upoznati auto-
ricu. Okarakterizirala je susret kao
potresan s mnogo razgovora koji su
je, kao i mnoge druge ljude, snažno
dojmili te joj stavili na dušu važnu
osobnu zadaću trajnog prenošenja
sjećanja.
"Iznimno mi je zadovoljstvo i poseb-
na čast što se ova izložba održava u
Muzeju za umjetnosti i obrt. Ovaj fe-
stival i događanja koja su okrenuti ka
očuvanju ljudskosti i humanosti i sje-
ćanja na najstrašnije trenutke ljud-
ske povijesti 20. stoljeća za Muzej su
posebno važni jer je Muzej u to doba
kad su se zatvarali ljudi samo zbog
porijekla ili opredjeljenja u konc-lo-
gore i gulage, bio jedan od onih mje-
sta koji je spašavao ljude", rekao je
Miro Gašparović, ravnatelj Muzeja
podsjetivši da su mnogi građani Gra-
da Zagreba i Hrvatske bili spašeni
upravo zahvaljujući kolegama, nje-
govim prethodnicima u Muzeju za
umjetnost i obrt.
Crteži i slike su posudba iz berlinske
Galerije Kai Dikhas, koja se specijali-
zirala za promociju romske umjetno-
sti. Njezin umjetnički voditelj, Moritz
Pankok, u katalogu izložbe naglašava
kako je Ceija Stojka rođena u jednoj
od najuglednijih obitelji austrijskih i
mađarskih Lovara Roma, koja uklju-
čuje glazbenike poput Munga Stojke,
slavnog u 1960-ima i 70-ima, izni-
mnog jazz gitarista, Harry Stojke,
koji je obišao cijeli svijet sa svojima
glazbenim sastavima, ili slikara i Ce-
ijinog brata, prof. Karla Stojke. Ceija
Stojka našla se u središtu velike, kre-
ativne i slavne obitelji, čije članove je
nebrojeni broj puta ugošćivala i oku-
pljala u svom domu u Keisserstrasse
u Beču.
"Imajući u vidu da za dva dana obi-
lježavamo Dan sjećanja na holokaust
i sprječavanja zločina protiv čovječ-
nosti, drago mi je da je ovaj datum,
popraćen radovima jedne Romkinje
u Zagrebu. I danas je nažalost, kad
govorimo o Romima u Hrvatskoj, nji-
hovo pojavljivanje u medijima uglav-
nom popraćeno radi problema koje
imaju, a vrlo rijetko radi kulturnih
događaja i njihovih inicijativa. S
druge strane ono što je često, a pogo-
tovo kad govorimo o novim medijima,
je omalovažavanje i vrijeđanje rom-
ske nacionalne manjine koji nikad ne
prate sankcije, a ukoliko pratite poli-
tiku mogli ste vidjeti da ni sam nisam
imun na takve napade pa čak i od vla-
stitih kolega. Kad govorimo o današ-
njoj izložbi treba napomenuti da se
ne radi isključivo o umjetnosti nego
i o ponovnom proživljavanju vlasti-
te sudbine jer je Ceija Stojka i sama
preživjela Auschwitz. Njezini radovi
prikazali su te užase, ali i život Roma
općenito prije genocida", dodao je sa-
borski zastupnik, Veljko Kajtazi.
Podsjećamo da je Hrvatska u stude-
nome  2005. postala stalnom člani-
com Radne skupine za međunarodnu
suradnju na području obrazovanja,
sjećanja i istraživanja o holokaustu, a
sve u svrhu podizanja svijesti o sud-
binama onih koji su stradali u holoka-
ustu.
Međunarodni dan sjećanja na romske
žrtve genocida u Drugom svjetskom
ratu/Samudaripen  obilježava se 2.
kolovoza kao dan sjećanja na 2897
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

55

ubijenih Roma u koncentracijskom

logoru Auschwitz na inicijativu Save-
za Roma u Republici Hrvatskoj "KALI
SARA" i saborskog zastupnika Veljka
Kajtazija. Ovaj datum, prihvaćen je i
od strane Vijeća Europe, a na inicija-
tivu romskih organizacija i obilježava
se diljem Europe. 

Festival suvremenog židovskog

filma ovu godine posvećuje stra-
davanju Roma u Drugom svjet-
skom ratu

Festival suvremenog židovskog

filma  već početkom godine započeo
je s programom posvete stradava-
nju Roma u Drugom svjetskom ratu.
Uz postavljenu izložbu "Rekvijem za
Auschwitz" Međunarodni dan sjeća-
nja na žrtve holokausta obilježen je
i izvedbom dječje opere "Brundibár"
u Centru  za promicanje tolerancije
i očuvanje sjećanja na holokaust na
mjestu stare tvornice ulja u Zagrebu
i u Muzičkoj akademiji.
"Još 2016. godine gospođa Susanne
Ranetzky, direktorica Austrijskog
kulturnog foruma u Zagrebu, dala
je prijedlog za izložbu ove cijenjene
umjetnice. Zanimljivo je upravo to
što je gospođa Ranetzky imala prili-
ku upoznati Ceiju Stojku i taj susret
je ostavio snažan dojam na nju. Priča
iza ovih radova ne može nikoga osta-
viti ravnodušnim, pa tako je i gospo-
đa Ranetkzy na sebe preuzela zadaću
prenošenja sjećanja kao i borbe pro-
tiv zaborava. Upravo zbog toga nam
je drago da smo uspjeli ostvariti ovu
izložbu", izjavila je  Katarina Juras,
stručna suradnica za razvoj kulturnih
djelatnosti pri Festivalu suvremenog
židovskog filma.
Festival tolerancije je najpoznatiji i
najopsežniji program u organizaciji
Udruge Festival suvremenog židov-
skog filma, no Udruga kroz godinu
organizira i brojne druge programe.
Tu valja spomenuti izložbe, radioni-
ce, okrugle stolove, skupove, nastupe
glazbenika i sl. Jedna od glavnih dje-
latnosti udruge provođenje je broj-
nih kulturnih i obrazovnih programa
diljem Hrvatske ali i u inozemstvu.
Jedan od najposjećenijih programa
su Edukacijska jutra na kojima je od
2009. godine pa do danas sudjelovalo
preko 22000 učenika. Stanje ljudskih
prava u Hrvatskoj daleko je od ideal-
nog, dodaje Juras. Podsjeća na izvje-
šća o ljudskih pravima za Hrvatsku u
kojima se, nažalost, i dalje spominju
diskriminacija i nasilje prema pripad-
nicima manjina, ženama i djeci.
"Upravo zato je važno od malih nogu
učiti djecu toleranciji, uvažavanju i
poštivanju."
Također naglašava da djeca o holoka-
ustu znaju vrlo malo, da u školskim
programima nema dovoljno prostora
za dublji ulazak u temu kao i to da se
čini da djeca imaju dojam kako se
Drugi svjetski rat, zajedno sa svim
strahotama koje su se događale, do-
godio nekad davno, da je to samo dio
neke knjige iz povijesti, nekog doku-
mentarca, filma, možda na to gledaju
i kao na nekakvu fikciju. Upravo po-
nukana navedenim razlozima Udruga
već godinama provodi svoje progra-
me izvaninstitucionalnog obrazova-
nja o holokaustu.
"Kad pred djecu na Edukacijskim ju-
trima stane gospodin Branko Lustig
koji je sam kao dijete prošao teror
Auschwitza i Bergen-Belsena, nakon
što im on ispriča svoja sjećanja, stva-
ri se mijenjaju. Vjerujem da takav su-
sret ostavlja snažan dojam na djecu."
Izložba Ceije Stojke izazvala je veliki
interes škola, i osnovnih i srednjih.
Vodstva su najavljena za skoro svaki
dan.
"Njeni radovi, posebice crteži ostav-
ljaju snažan dojam, šokiraju, puni su
bola i tjeskobe, ali bez obzira na to, o
ovim stradanjima treba pričati, treba
djecu upoznavati s njima. Ceija Stoj-
ka je cijeli svoj život posvetila tome
da javnosti govori o onome što je pro-
živjela njena obitelj upravo zato da se
nikad više niti jednoj osobi ne bi nešto
takvo dogodilo."

GODINA 2018.
 KULTURA

Izložbom "Rromengo drom –

56

Tisuću godina migracija Roma"

otvoreni Dani romske kulture /
Exhibition "Rromengo drom
– A Thousand Years of Roma
Migrations" introduces the
Roma Culture Days /
E daršanasa "Rromengo drom
– Milja berša e migraciakoro e
romengoro" putarde e Divesa e
romane kulturakere
Izložba prati kronološki slijed romskih migracija – prvu migraciju
iz Indije u Europu, drugu migraciju Roma sredinom 19. stoljeća
do Drugog svjetskog rata, genocid nad Romima, treću migraciju
Roma u drugoj polovici 20. stoljeća i romsku zajednicu u
današnjem društvu. Organizatori izložbe su Arheološki muzej
u Zagrebu i Savez Roma u Republici Hrvatskoj "KALI SARA" u
suradnji s Gradom Zagrebom.

Piše: Maja Grubišić
Foto: Phralipen
U Arheološkom muzeju je 28. ožu-
jka 2018. godine otvorena izložba
"Rromengo drom – Tisuću godi-
na migracija Roma". Otvorenju su
prisustovali brojni bivši i sadašnji
visoki dužnosnici, predstavnici in-
stitucija, akademici i ljubitelji vizual-
Exhibition "Rromengo drom – A
Thousand Years of Roma Migra-
tions" was opened on March 28, 2018
in the Archaeological Museum in Za-
greb. The opening was attended by
numerous former and present senior
officials, representatives of institu-
tions, academics and fans of visual
arts. The organizers of the exhibi-
tion are the Archaeological Museum
in Zagreb and the Croatian Romani
Ano Arheologikano muzeum ano 28
marto 2018 berš putardi sas i darša-
na "Rromengo drom – Milja berša
e migraciakoro e romengoro".
Ano putaripe than lele but čirlutne
thaj akanutne katipne, prezententia
katar e institucie, akademikia thaj
manglutne e vizuelnikane artipasko-
ro. Organizatoria e daršanakere sas
o Arheologikano muzeum ano Zagre-
bo thaj i Unia e Romengiri ani Repu-

BROJ 05
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

57

GODINA 2018.
 KULTURA
58
nih umjetnosti. Organizatori izložbe
su Arheološki muzej u Zagrebu i
Savez Roma u Republici Hrvatskoj
"KALI SARA" u suradnji s Gradom
Zagrebom.
Izložba prati kronološki slijed rom-
skih migracija – prvu migraciju iz
Indije u Europu, a zatim u Bizant;
drugu migraciju Roma sredinom 19.
stoljeća do Drugog svjetskog rata;
genocid nacističkog režima nad Ro-
mima; treću migraciju Roma u drugoj
polovici 20. stoljeća; prikaz romske
zajednice u današnjem društvu.
Točno vrijeme početka migracija još
je uvijek predmet razmatranja, ali
većina povjesničara i znanstveni-
ka suglasna je oko toga da su se mi-
gracije odvijale u nekoliko različi-
tih faza, odnosno da se nije radilo o
jednokratnom egzodusu. Budući da
je povijest Roma isprepletena s indi-
jskom poviješću za potpunu i točnu
rekonstrukciju romskih migracija
trebalo bi, prije svega, imati više po-
dataka o povijesti Indije. Nedostaju i
precizniji podaci iz zemalja u kojima
su Romi obitavali. Nomadski način
života Roma te negostoljubivost i
nepovjerenje domicilnog stanovništ-
BROJ 05
Union "KALI SARA" in cooperation
with the City of Zagreb.
The exhibition follows the chron-
ological sequence of Roma migra-
tions - first migration from India to
Europe and then to Byzantium; sec-
ond Roma migration in the mid-19th
century until the Second World War;
the genocide of the Nazi regime over
the Roma; third migration of the
Roma in the second half of the 20th
century; and a presentation of the
Roma community in today's socie-
ty. The exact time of the beginning
of migration is still a subject of con-
sideration, but most historians and
scientists agree that migrations have
taken place in several different phas-
es, that is to say, that it was not a
onetime exodus. Since the history of
Roma is intertwined with Indian his-
tory for the complete and accurate
reconstruction of Roma migrations,
one should first and foremost have
more information on the history of
India. Accurate data from the coun-
tries where the Roma lived are also
missing. Romani nomadic way of life,
lack of confidence and distrust of the
domicile population, as well as the
brutality of the state authorities to-
Usprkos
turbulentnoj povijesti,
romski narod je
tijekom tisućljetnih
migracija uspio
sačuvati svoj kulturni
identitet.
Romi su bili vrsni
zanatlije, primjerice
kovači, korpari,
starinari, koritari,
potkivači i obučari,
a svoje su zanatske
vještine donijeli u
Europu i u druge
krajeve u koje su
imigrirali.
blika Hrvatska "KALI SARA" ani ko-
laboracia e Dizasa Zagreb.
I daršana deletinel o hronologikano
drom e romengere migraciakoro – je-
khto migracia katar India ani Euro-
pa, a palo adava Bizanto, dujto emi-
gracia ano maškaripe katar o XIX
šeliber dži o Dujto sundaleskoro ma-
ripe; genocido e nacistikane režimes-
koro upral e Roma; i trinto migracia
e Romengiri ano dujto ekvašipe e XX
šeliberšeskiri; sikavipe e romane
khedinakoro ano avdisutno amalni-
pe. O durustano vaxt e širdipaskoro
e migraciakoro panda si subjekto e
dikhipaskoro, numaj but historikoja
thaj džantre si razime trujal adava
so e migracie ule kerde ane nekobor
faze, thaj kodova majbut kaj nanaj
kerdo vašo jekh egzoduso. Adaleske
so i romani historia si phandli e in-
diakere historiasa vašo durustano
thaj pherdo rekonstruiripe e romane
migraciakoro mangel pe anglo sa te
ovel pobuter evidente vaši historia e
Indiakiri. Nanaj thaj durustane evi-
dente katar e thema savende e Roma
dživdinde. O nomadikano čhand e
Romengoro thaj o bimangipe thaj bi-
pakjavipe premal e Roma katar o do-
micilnikano dživdutnipe, sar thaj o
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

59

GODINA 2018.
 KULTURA

60

BROJ 05

va, kao i okrutnost državnih vlasti
prema Romima, rezultiralo je gubit-
kom velikog dijela povijesnog i kul-
turnog nasljeđa.
Usprkos turbulentnoj povijesti, rom-
ski narod je tijekom tisućljetnih mi-
gracija uspio sačuvati svoj kulturni
identitet.
Uvijek se ističe kako su kulture ra-
zličitih naroda utjecale na romsku,
ali bitno je primijetiti da je i romska
kultura ostavila upečatljiv trag na
kulture naroda s kojima su dolazili u
kontakt. Romi su bili vrsni zanatlije,
primjerice kovači, korpari, starinari,
koritari, potkivači i obučari, a svoje
su zanatske vještine donijeli u Eu-
ropu i u druge krajeve u koje su imi-
grirali. Talentirani romski glazben-
ici često su bili pozivani na dvorove
europskih vladara, a povijesni izvori
spominju i plesačke ansamble koje su
uglavnom činile Romkinje.
Izložbu su otvorili gradonačelnik
Grada Zagreba, g. Milan Bandić i
predsjednica Saveza Roma u Repub-
lici Hrvatskoj "KALI SARA", gđa Su-
zana Krčmar. Za glazbeni dio bio je
zadužen Damir Kukuruzović Django
Group kao svojevrsni homage glazbi
Djanga Reinhardta i francuskog jazz
violiniste Stephanea Grappellia.
U sklopu manifestacije Dani rom-
ske kulture u Arheološkom muze-
ju održan je i ciklus predavanja na
temu romske povijesti i kulture.
Tako je dr. sc. Ljatif Demir sa Ods-
jeka za indologiju i dalekoistočne
studije Filozofskog fakulteta u Za-
grebu održao predavanje na temu
Romani Chib – utjecaj migracije na
jezik Roma, dr. sc. Tvrtko Jakovina
sa Odsjeka za povijest Filozofskog
fakulteta u Zagrebu se osvrnuo na
Samudaripen – Stradavanje Roma
tijekom 2. svjetskog rata te prof.
Daniel Rafaelić iz Hrvatskog audio-
vizualnog centra na Pojavnost Roma
u popularnoj kulturi.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
wards the Roma, resulted in the loss
of much of the historical and cultural
heritage. Despite its turbulent histo-
ry, the Roma people have managed to
preserve their cultural identity dur-
ing thousands of years of migration.
It is always stressed that the cultures
of different peoples have influenced
the Roma, but it is important to note
that Romani culture has also left a
striking mark on the culture of the
people with whom they came into
contact. The Roma were good crafts-
men, for example blacksmiths, bas-
ket weavers, antique dealers, trough
makers, farriers and shoemakers,
and brought their craft skills to Eu-
rope and other areas they immi-
grated to. Talented Roma musicians
were often invited to the European
royal courts while some historical
sources also mention dance ensem-
bles that mostly consisted of female
Romas.
The exhibition was opened by the
Mayor of the City of Zagreb, Milan
Bandić, and the President of the Cro-
atian Romani Union "KALI SARA",
Suzana Krčmar. Music was provided
by Damir Kukuruzović Django Group
as a kind of homage to the music of
Django Reinhardt and French jazz vi-
olinist Stéphane Grappelli. As part of
the Roma Culture Days event a cycle
of lectures on the subject of Romani
history and culture was held in the
Archaeological Museum in Zagreb.
Professor Ljatif Demir from the De-
partment of Indology and Far East
Studies at the Faculty of Humanities
and Social Studies in Zagreb held a
lecture on the topic of Romani Chib
- The Impact of Migration on Roma-
ni Language, Professor Tvrtko Jak-
ovina, PhD from the Department of
History at the Faculty of Humanities
and Social Studies in Zagreb talked
about Samudaripen – Sufferings of
Roma during the Second World War
and Daniel Rafaelić, B.A. from the
Croatian Audio-visual Centre about
the Representation of the Roma in
Popular Culture.
61
baro himsipe e themakere radžengo-
ro premal e Roma, ande rezultate te
ovel našaldo bareder kotor e histori-
kane thaj kulturnikane kustikipasko-
ro. Uzal o turbulentnikano historipe,
o romano sel ano jekh milje beršen-
goro migiripe arakhlja peskoro kul-
turnikano identiteto. Sakana trubul
te ovel thaj vakerdo sar e kulture e
ververikane selengoro kerde asaripe
ki romani, numaj trubul te ovel va-
kerdo so thaj i romani kultura muk-
hla peskiri dira ki kultura e selengiri
savenca sas ko kontakto. E Roma sas
šukar phirne, sar so si bugurdžie,
sepetčie, purane šejengere butjarne,
kopanaria, kalderašia thaj tiraxne, a
peskere phirnikane džanipa ande ani
Europa thaj ane avera thana savende
kerde imigracia. E talentirime roma-
ne muzikantia majbut sas akharde ke
avlina e europikane radžnengoro, a
e historikane hangoja vakeren thaj e
khelipaskere ansamblia save so kere-
nas e Romnja. I daršana putarde o
dizakoro čekatno e Dizakoro Zagreb,
r. Milan Bandić thaj i prezidenti ki
Unia e Romengiri ani Republika Hr-
vatska "KALI SARA", rajni Suzana
Krčmar. Vašo muzikakoro kotor sas
durudžime Damir Kukuruzović Djan-
go Group sar jekh homage muzika e
Django Reinhardteskiri thaj e fran-
ciakere jazz violinisteskoro Stepha-
nea Grappellia.
Sar kotor e manifestaciatar Dive e
romane kulturakere ano Arheolo-
gikano muzeum ikerdo sas thaj o
cikluso e dersipengoro ki tema i ro-
mani historia thaj kultura. Adjaar o
dr. sc. Ljatif Demir katar Departa-
mento vaši indologia thaj durutne
disorigutne studie ko Filozofikano
fakulteto ano Zagrebo ikerda dersa-
nipe ki tema I Romani čhib – asaripe
e migraciakoro ki romani čhib, dr. sc.
Tvrtko Jakovina katar Departamen-
to vaši historia ko Filozofikano fa-
kulteto ano Zagrebo se vakerda vašo
Samudaripen – o cidljaripe e Romen-
goro ano II-to sundaleskoro maripe
thaj prof. Daniel Rafaelić katar Hr-
vatskakoro audiovizualnikano cen-
tro vašo Sikavdipe e Romengoro ani
popularnikani kultura.
GODINA 2018.
 KULTURA
62
Intervju – Sunčica Nagradić
Habus: Muzeji moraju biti otvoreni
manjinama /
Interview – Sunčica Nagradić
Habus: Museums must be open
to minorities /
Sunčica Nagradić Habus:
E Muzeumia kamljol te oven
putarde e minoritetenge
Izložbom "Rromengo-drom – Tisuću godina migracija Roma"
postavljenom u Arheološkom muzeju u Zagrebu službeno su
započeli Dani romske kulture. Izložba je tematski obrađivala
migracije te sve ostalo što one povlače sa sobom u kulturološkom i
lingvističkom kontekstu.
Piše: Selma Pezerović
Foto: Phralipen
Ove godine obilježava se tisuću godi-
na migracija Roma s indijskog pot-
kontinenta u Europu i ostatak svijeta.
Tom prigodom u Arheološkom muze-
ju Zagreb postavljena je izložba koja
tematski obrađuje temu migracija te
svega što ona za sobom povlači u kul-
turološkom i lingvističkom kontekstu.
Izložbom  "Rromengo drom – Tisuću
godina migracija Roma"  su, također,
službeno započeli Dani romske kultu-
re za vrijeme kojih se održao i ciklus
predavanja na temu romske povijesti
i kulture.  "Ono što mene vodi jest či-
njenica da muzej mora biti, neću reći
mjesto susreta, ali mora biti otvoren
zajednici i kao takav otvoren i manji-
nama", izjavila je Sunčica Nagradić
Habus, autorica izložbenog postava,
s kojom smo porazgovarali o samoj
izložbi, arheologiji i stereotipnom pri-
kazivanju Roma u likovnoj umjetnosti.
BROJ 05
This year marks the thousand-year
migration of the Roma from the Indian
subcontinent to Europe and the rest
of the world. On this occasion at the
Archaeological Museum in Zagreb, an
exhibition was set up, dealing with the
topic of migration and everything that
it entails in the cultural and linguistic
context. The exhibition "Rromengo
drom – A Thousand Years of Roma
Migrations" introduced the Roma
Culture Days together with a cycle of
lectures on Roma history and culture.
"My leading thought is the fact that
the museum must be, I will not say the
meeting point, but it must be open to
the community and as such open to
minorities," said Sunčica Nagradić
Habus, author of the exhibition. We
talked about the exhibition, archaeol-
ogy and stereotypical representation
of the Roma in visual arts.
What has inspired you to practice
archaeology and what has been
the focus of your investigation
work recently?
Akava berš ka oven kerde milja berš
katar i migracia e Romengiri katar o
indiakoro telokontinento ani Europa
thaj aver sundal. Adaleske ano Arhe-
ologikano muzeumo ano Zagreb sas
putardi i daršana savi so tematikane
ikerel i tema e migraciakiri thaj sa so
voj anel pesa ano kulturologikano thaj
lingvistikano konteksto. E daršanasa
"Rromengo drom – Milja berša e
migraciakoro e romengoro"oficial-
nikane širdinde e Dive e romane kul-
turakere vašo vaxt savo si ikerdas pe
o cikluso e dersipangoro ki tema e ro-
mane historiakoro thaj e kulturengo-
ro. "Adava so mam cidel si o fakto kaj
o muzeum trubul te ovel, na mangav
te vakerav than arakhipaskoro, pu-
tardo e khedinake thaj sar asavko pu-
tardo thaj e minoritetenge", vakerdas
i Sunčica Nagradić Habus, auktori e
daršanipaskoro, savasa amen kerdam
lafi vaši daršana, arheologia thaj o ste-
reotipnikano sikavdipe e Romengoro
ani artikano artipe.

"Cilj izložbe bio je
ispričati toplu ljudsku
priču sa sretnim
završetkom, od
lutanja i migracije
Roma, preko
progona i njihove
marginalizacije te
stradanja u Drugom
svjetskom ratu do
uključivanja u društvo
kao ravnopravnih
članova."
Što Vas je potaknulo da se počnete
baviti arheologijom i što je trenut-
no najviše u fokusu Vašeg istraži-
vačkog rada?
Još sam kao dosta malo dijete htjela
biti arheolog. Gledala sam neku doku-
mentarnu seriju o Egiptu i pitala sam
mamu kako se zovu ljudi koji se bave
egipatskim piramidama. Mislim da ve-
lik broj arheologa tako i počne  – fasci-
nacija Egiptom, to nas povuče. Taj in-
teres je trajao cijelu osnovnu i srednju
školu sve do upisa na faks – za mene
je to bio jedini logični izbor. Malo je
toga vezanog uz arheologiju, a da nije
u mom fokusu zanimanja – od istraži-
vačkog rada do rada na samom arhe-
ološkom materijalu, arheološkim na-
lazištima sve do popratnih djelatnosti
kao što su muzejska pedagogija, rad u
marketingu i popularizaciji arheologi-
je. Jako je teško naći nešto u arheolo-
giji, a da meni nije interesantno.
Može li se reći da ste se specijali-
zirali za antiku?
Tijekom studija ne, ali otkada sam
diplomirala radila sam na Antičkom
odjelu u muzeju, prvenstveno na rim-
skom materijalu. Nekako sam se u
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Ever since a little kid I wanted to be
an archaeologist. I was watching a
documentary about Egypt and I asked
my mom who the people working with
Egyptian pyramids were. I believe
most archaeologists start this way – it
is the fascination with Egypt that at-
tracts us. This interest lasted for the
entire elementary and high school un-
til it was time to enter a faculty - for me
it was the only logical choice. There is
very little related to archaeology that
is not in my focus of interest - from
research to work on archaeological
material, archaeological sites, to com-
plementary activities like museum
pedagogy, marketing and populariza-
tion of archaeology. It is very difficult
to find something within archaeology
that I would not be interested in.
Could we say that you are a spe-
cialist for Classical Period?
During the studies no, however ever
since I graduated I have worked with
the Greek and Roman Collection De-
partment in the Museum, primarily
with Roman material. Somehow, I
have recently devoted myself to the
Roman pottery, which did not seem
attractive to me during the study and I
even considered it to be monotone, but
63
So Tumen cidindas te len te keren
buti e arheologiasa thaj so akana
si tumenge ano fokuso e tumare
rodljaripaskere butjakoro?
Panda sar but tikni čhajori me man-
glem te ovav arheologo. Dikhavas jekh
dokumentarnikani seria vašo Egipet
thaj pučljum mire daja sar si o anav e
manušengoro save so keren buti ane
egipeteskere piramide. Gindinav so
but arheologoja adžukhar širden- e
fascinaciasa e Egiptosa, thaj adava
cidel. Miro intereso sas ano sahno pe-
riodo katar i fundavni thaj maškarutni
škola sa džikaj na avilem ko xramo-
vipe e fakulteteskoro- thaj adava sas
mange jekh logikano alusaripe. Xari si
adalestar so si phandlo e arheologia-
sa, a te na ovel ano miro fokuso e inte-
reseskoro – katar rodljaripaskiri buti
dži buti ko arheologikano meterialo,
arheologikane rodljarne thana sa dži
aver aktivipa sar so si muzeumeskiri
pedagogia, buti ano marketingo thaj
popularizacia e arheologiakiri. But si
phare te arakhe diso ani arheologia, a
so mange nanaj interesno.
Šaj te vakeres kaj sen specializiri-
me vaši antika?
Kana studirindem na, a kana kerdem
GODINA 2018.
 KULTURA
zadnje vrijeme posvetila rimskoj ke-
64 ramici, koja me za vrijeme studiranja
uopće nije privlačila i bila mi je mo-
notona, ali kad malo uđete u materiju
počnete razlikovati finese i nijanse i
shvatite koliko je keramika  povezana
sa svim aspektima života.
Nailazite li kao žena na prepreke
u bavljenju arheologijom? Kako
žene kotiraju u muzeologiji?
U arheologiji  i muzejima općenito ima
jako puno kolegica. Neću reći da smo u
većini, ali da smo ravopravne muškim
kolegama je neupitno. Prvenstveno
kad dođete na arheološki teren vi ra-
dite sve što rade i muški kolege. Nema
razlike, poprilično smo emancipirane.
Prije nekoliko godina, u Arheološ-
ki muzej se vratila u stalni postav
glava djevojke za koju se vjeruje
da pripada Fulviji Plautilli. Ona
glasi kao jedan od najvrijednijih
spomenika rimske umjetnosti na
području Hrvatske. Uz nju i Arhe-
ološki muzej veže se i Andy War-
hol. O čemu je riječ?
Riječ je o portetu Solinjanke za koju
se pretpostavlja da prikazuje caricu
Plautillu, suprugu rimskog cara Kara-
kala, koja je imala poprilično nesretan
život. Nakraju ju je vlastiti suprug, na-
kon razvoda, dao smaknuti. Portret je
izuzetno zanimljiv, gotovo idealiziran.
S obzirom da je izrađen iz mramora
danas je bijeli, dok je nekad bio obo-
jan. Ljudima je nekad teško zamisliti
da su rimske skulpture, ali i hramovi i
arhitektura, bili vrlo šareni, ukrašava-
ni i bojani. Prije par godina vođeni tom
niti da su skulture bile obojane odlučili
smo se malo poigrati s našom Plauti-
llom i obojati ju. U sklopu Međunarod-
nog dana muzeja pokrenuli smo novu
liniju suvenira – Pop-up Solinjanka.
Stari suvenir u novom modernom
duhu.
Surađujete na postavljanju izlož-
be "Rromengo drom – Tisuću go-
dina migracija Roma". Kako ste
se pripremali i što je bilo u fokusu
Vašeg istraživanja za postavljanje
izložbe?
Ono što mene vodi jest činjenica da
muzej mora biti, neću reći mjesto su-
sreta, ali mora biti otvoren zajednici
i kao takav otvoren i manjinama. U
BROJ 05
when you go deeper into the matter
you begin to distinguish finesse and
shades and understand how pottery is
related to all aspects of our lives.
Being a woman are you faced with
obstacles that prevent you from
doing archaeology? Is it popular
to be a woman in museology?
In archaeology and museums in gen-
eral there are many female colleagues
working. I will not say that we are
the majority, but it is unquestionable
that we are equal to our male col-
leagues. Especially when you come to
the archaeological site you do exactly
the same job as your male colleague.
There is no difference, we are quite
emancipated.
A few years ago, portrait of a
young girl believed to depict Ful-
via Plautilla returned to a place
of permanent exhibition, the Ar-
chaeological Museum in Zagreb. It
is considered to be one of the most
important Roman portraits found
in  Croatia. There is a connection
among the portrait, the Archae-
ological Museum in Zagreb and
Andy Warhol. What is it about?
It is about the Solinjanka or Salon-
itanka, meaning "woman from the
city of  Solin  (ancient  Salona)", that
is believed to depict Plautilla, wife of
the Roman emperor Caracalla, whose
life was pretty miserable. After her di-
vorce, she was exiled and eventually
killed on Caracalla's orders. The por-
trait is extremely interesting, almost
idealized. Since it is made of marble,
it is white today, while it was once
painted. It is sometimes difficult for
people to imagine that Roman sculp-
tures, as well as temples and architec-
ture, were very colourful, ornamented
and painted. A few years ago, guided
by the idea that the Roman sculptures
were colourful, we had decided to play
a bit with our Plautilla and colour it.
On the occasion of the International
Museum Day we launched a new line
of souvenirs - Pop-up Solinjanka. An
old souvenir in a new modern spirit.
You have participated at the
"Rromengo drom – A Thousand
Years of Roma Migrations" exhi-
bition. How did you prepare for
it and what was the focus of your
research during the setting up of
this exhibition?
miri diploma kerdem buti ano Anti-
kano kotor e muzeumeskoro, majbut
ano rimeskoro materialo. Nesar ano
paluno vaxt kerav buti ki rimeskiri
keramika, savi so kana studirindem
na sas mange but šukar thaj sasas mo-
notono, numaj kana xulen ani materia
dikhen te keren e finese thaj nianse
thaj dikhen so i keramika si phandli sa
e dživdipaskere aspektonca.
Arakhen varesave pharipa sar
džuvli ko keripe buti e arhelogia-
sa? Sar e džuvlja kotirinen ani
muzeologia?
Ani arheologia thaj muzeumia isi man
but kolegia. Našti vakerav so sam but,
numaj sam jekhajekh e muršenca.
Majbut kana aven ano arheologikano
tereno tumen keren buti sa so keren
thaj e murša. Nanaj averipa thaj amen
sam emancipirime.
Anglo nekobor berš ano Arheo-
logikano muzeum si thaj o šero e
čhajakoro savake patjal pe so si e
Fulvia Plautiliako. Voj si pendžar-
di sar jekh katar e majkučane li-
parina e rimeskere artoskoro ani
Hrvatska. Uzal late thaj Arheolo-
gikano muzeumo phandljol thaj
Andy Warhol. Ososke kerel pe
buti?
Lav si vašo portreto e Solinjankakoro
savake pakjal pe kaj sikavel e thagarn-
ja Plautilu, e romnja e rimeskere tha-
gareskiri Karakala, sava sas but bibax-
talo dživdipe. Ko agor lakoro rom, palo
mukhipe lasa, dendja te ovel mudardi.
O portreto si but interesno thaj si ide-
alizirime. Adaleske so si kerdo katar
mermero avdive si parno, džikaj ano
nakhlipe sas ki boja. E manušenge si
phare te gindinen so nekana e rimes-
kere skulpture, numaj thaj hramoja
thaj arhitektura sas rangvale, pulime
thaj sas bute rangenca. Anglo nekobor
berš, amen mangljam te khelas amen-
ge e amare Plautilasa thaj te rangva-
ljas la. Sar kotor e Maškarselikane
diveskoro e muzeumeskoro amen vaz-
dindam jekh nevi linea e suvenirengo-
ro – Pop-up Solinjankakoro. Purane
suvenire ano nevo modernikano ruhi.
Keren buti ko keripe e daršanako-
ro "Rromengo drom – Milja berša
e migraciakoro e romengoro". Sar
tumen kerden preparacia thaj so
sas ano fokuso tumare rodljari-
paskoro kana kerden adaja darša-
na?

suradnji s ravnateljem došli smo do
zaključka da bi bilo lijepo napisati je-
dan program u kojem bi se uključile
romske udruge i romska zajednica, a
da opet na taj način zainteresiramo i
osvijestimo javnost. Krenulo je od raz-
mišljanja o postavljanju izložbe i došlo
je do cjelogodišnjeg programa kojeg
ćemo, nadam se, uspješno realizirati.
Muzej pripada svima, on nije ovdje
zbog nas nego zbog publike. Svi u nje-
ga moraju biti dobrodošli.
I zato je cilj izložbe prvenstveno ispri-
čati jednu toplu ljudsku priču sa sret-
nim završetkom, od lutanja i migracije
Roma, preko progona i njihove margi-
nalizacije te stradanja u Drugom svjet-
skom ratu do uključivanja u društvo
kao ravnopravnih članova.
Romi su u likovnoj umjetnosti če-
sto prikazivani stereotipno – muš-
karci kao glazbenici, a žene kao
plesačice i proročice, a zajedno
kao nomadi u putujućim karava-
nama. Kako to komentirate?
Mi smo društvo koje voli stereotipe.
Neki stereotipi imaju podlogu u stvar-
nosti, ali neki su i zastarjeli i treba ih
odbaciti. Danas Romi nisu prvenstve-
no glazbenici, nisu više lutalice. Obra-
zuju se i sudjeluju na raznim razinama
društva i upravo je to ono što pokuša-
vamo i izložbom pokazati – da su oni
punopravni članovi našeg društva i da
definitivno nismo ni približno toliko
različiti kao što zamišljamo da jesmo.
Možemo li onda reći da se izlož-
bama kao što je "Rromengo drom
– Tisuću godina migracija Roma"
mijenja percepcija obzirom da
je suorganizator i jedna romska
udruga?
Percepcija bi se morala promijeniti.
Ova izložba je nastala kao suradnja
jedne kulturne institucije i saveza
romskih udruga, nastupamo kroz nju
kao dva ravnopravna partnera i ta-
kva partnerstva bi trebala biti primjer
drugima. A iz osobnog iskustva mogu
reći da u takvu suradnju nije potrebno
uložiti nikakve izvannredne napore,
dovoljno je da ih sagledate kao i ostale
projekte.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
My leading thought is the fact that the
museum must be, I will not say the
meeting point, but it must be open to
the community and as such open to
minorities. Together with the Direc-
tor, we came to the conclusion that
it would be nice to realize a program
including Roma associations and com-
munity, raising interest and conscious-
ness of the public. It started from the
idea of setting up the exhibition and
now we have a year-long program that
we hope to realize successfully. The
museum belongs to everyone; it is not
about us, but the public. The idea is
that everyone is welcome. That is why
the aim of the exhibition is primari-
ly to tell a warm human story with a
happy ending, from wandering and
Roma migration, through persecution
and their marginalization and suffer-
ing in World War II to inclusion in so-
ciety as equal members.
Roma are often stereotyped in
visual art - men as musicians,
women as dancers and for-
tune-tellers, and together as no-
mads in traveling caravans. How
do you comment on it?
We are a society that loves stereo-
types. Some are reality-based stereo-
types, but some are outdated and need
to be discarded. Today, the Roma are
not primarily musicians, they are not
nomads any more. They are educated
and participate at various levels of so-
ciety and that is what we are trying to
show with this exhibition - that they
are full members of our society and
that we are not nearly as different as
we imagine being.
Can we then say that exhibitions
such as "Rromengo drom – A
Thousand Years of Roma Migra-
tions" change the perception
since it has been co-organized by
a Romani Union?
Perception should be changed. This
exhibition was created as a co-oper-
ation between a cultural institution
and a Romani union, we are two equal
partners and such partnership should
be an example to others. And from
my personal experience I can say that
it is not necessary to make any extra
effort to achieve such cooperation, it
is enough to approach it as any other
project.
Adava so man cidel si o fakto kaj o
muzejo trubul te ovel, na mangav te 65
vakerav than arakhipaske, than pu-
taripaske e khedinake thaj adalesa
e minoritetenge. Ano jekhethano
butikeripe e direktoresa avilam dži o
phandlo lav kaj si šukar te ovel kerdi
jekh programa ani savi ka phanda thaj
e romane organizacien thaj e roma-
ne khedina, a te ovel interesno thaj e
putardipaske. Cidinda katar o gindipe
te ovel kerdi daršana thaj aviljam dži
saberšeskiri programa savi so pak-
jav kaj ka realizirina la. O muzeum si
sarinengoro, vov nanaj akate amenge,
vov si akate vaši publika. Sarine leste
trubul te oven šukaravile. Adaleske i
resarin e daršanakiri si majanglal te
vakerel jekh tati manušikani paramis
sava isi baxtalo agorkeripe, katar o
phiripe thaj i migracia e Romengiri,
prekal o paldipe thaj lengere margi-
nalizaciakoro dži o cidipe ano Dujto
sundaleskoro maripe dži inkluzia ano
amalnipe sar jekhajekh džene.
E Roma ano artikano arto si maj-
but sikavde stereotipikane – e
murša sar muzikantia, a e džuvl-
ja sar khelavne thaj dikhljarne ki
palma, a jekhethane sar nomadia
ane phiripaskere karavania. Sar
adava komentirinen?
Amen sam ano amalnipe savo so kame
e stereotipia. Disave stereotipia isi len
than ano čačipe, a disave si purane
thaj trubul te oven čhudime. Avdive e
Roma nanaj majbut muzikantia, thaj
nanaj si pobuter manuša save so phi-
ren. Sikljoven thaj len than ane ver-
verikane nivelia e amalnipaskere thaj
adava amen mangas e daršanasa te
sikavas- kaj von si jekh sa e averenca
ano amalnipe amaro thaj te definirina
kaj amen na sam odobor ververikane
sar so gindinas kaj sam.
Mšaj te vakeras so e daršanasa sar
so si o anav "Rromengo drom – Mi-
lja berša e migraciakoro e romen-
goro" iranel pe i percepcia adales-
ke so koorganizatoro si thaj jekh
romani organizacia?
I percepcia trubul te ovel averkerdi.
Akaja daršana uli kerdi sar kolabora-
cia maškar jekh kulturnikani institu-
cia thaj unia e romengere organizaci-
engiri. Athe keras buti sar jekhajekh
partneria thaj asavke partneripange
na trubul te ovel dendo baro pharipe,
sa si te oven dikhle sar sa aver proe-
ktia.
GODINA 2018.
 AKTUALNO
66 Predstavnici stradalničkih naroda:
"Potrebno izmijeniti stalni postav
JUSP-a Jasenovac i nastaviti
bojkot"/
Representatives of the victims:
"It is necessary to change the
permanent exhibition of the
Jasenovac Memorial Site Public
Institution and to continue
with the boycott"
Piše: Emir Grbić
Foto: Phralipen
U  Javnoj ustanovi Spomen po-
dručja Jasenovac je 31. siječnja
održan sastanak s predstavnici-
ma IHRA-e (International Holocaust
Remembrance Alliance – Međuna-
rodni savez za sjećanje na holokaust).
Sastanku su prisustovali predstavni-
ci srpske, židovske i romske zajedni-
ce u Republici Hrvatskoj te predstav-
nici Saveza antifašističkih boraca i
antifašista. Ekspertni tim IHRA-e
činili su Bruno Boyer ispred Memo-
rijalnog centra Shoah iz Francuske,
Thomas Lutz ispred povijesnog mu-
zeja Topografija terora iz Njemačke
te iz Kuće Anne Frank iz Nizozem-
ske Nevena Bajalica. Raspravljena
je tema izmjene stalnog postava Me-
morijalnog muzeja Spomen područ-
ja Jasenovac, pitanje obrazovanja
o holokaustu, te pitanje održavanja
paralelnih komemoracija u prote-
kle dvije godine u Spomen području
Jasenovac.  U ime romske zajednice
saborski zastupnik  Veljko Kajta-
zi prezentirao je što je sve učinjeno
u odnosu na romsko groblje Uštica
te prezentirao buduće aktivnosti su-
kladno Operativnom programu Vla-
de Republike Hrvatske za romsku na-
cionalnu manjinu za razdoblje 2017.
BROJ 05
A meeting was held in Jasenovac Me- U ime romske
morial Site Public Institution on
31st January with the representatives zajednice saborski
of IHRA  (International Holocaust zastupnik Veljko
Remembrance Alliance).
Kajtazi prezentirao
The meeting was attended by repre-
sentatives of the Serbian, Jewish and je što je sve učinjeno
Roma communities in the Republic na romskom groblju
of Croatia and representatives of the
Federation of Anti-Fascist Fighters
Uštica te upoznao
and Anti-Fascists. Members of the prisutne s budućim
IHRA Expert Team were Bruno Boy-
er on behalf of The Shoah Holocaust
aktivnostima. U tom
Memorial from France, Thomas Lutz kontekstu predstavio
on behalf of The Topography of Terror je i idejno rješenje
– History Museum from Germany and
Nevena Bajalica on behalf of the Anne Muzeja sjećanja na
Frank House from the Netherlands. romske žrtve genocida
The discussion was about the replace-
ment of the permanent exhibition of u Drugom svjetskom
the Jasenovac Memorial Museum, the ratu Uštica.
issue of Holocaust education, and the
issue of holding parallel commemo-
rations over the past two years at the
Jasenovac Memorial Site. On behalf of
the Roma community, MP Veljko Ka-
jtazi presented what has been done
in relation to the Roma cemetery of
Uštica and presented future activities
in line with the Operational Program
for Roma National Minority for the pe-
riod 2017 – 2020 adopted by the Gov-
ernment of the Republic of Croatia.
He especially noted that by marking

– 2020. g. Posebno je istaknuo da se
obilježavanjem 2. kolovoza Romi ne
izdvajaju posebnom komemoracijom
već da ih je "netko drugi izdvojio još
prije sedamdeset godina". U kontek-
stu toga prezentirao je i idejno rje-
šenje Muzeja sjećanja na romske
žrtve genocida u Drugom svjet-
skom ratu Uštica  koji bi nastavno
na spomenuti Operativni program
Vlade trebao biti dovršen do 2020.
godine. Predstavnici židovske naci-
onalne manjine  Sanja Zoričić Ta-
baković  istaknula je kako trenutna
izložba ne prikazuje da se radilo o
logoru smrti već da posjetitelj steče
dojam da je riječ o običnom radnom
logoru.  Ognjen Krauss  za problem
je okrivio politiku odnosno nadležno
ministarstvo koje do sad nije formi-
ralo Savjet Spomen-područja Ja-
senovac kao obaveze koja proizlazi
iz  Zakona o spomen-području Jase-
novac. Po jednoga člana kao svojega
predstavnika u Savjet imenuje Hr-
vatski sabor, Ministarstvo kulture,
Općina Jasenovac, preživjeli logo-
raši, Savez antifašističkih boraca
Hrvatske, romska, srpska i židovska
nacionalna manjina, a ravnatelj Jav-
ne ustanove Spomen-područja Jase-
novac po položaju je član Savjeta.
Predstavnica Srpskog narodnog vije-
ća  Aneta Lalić  posebno je istaknu-
la propadanje i uništavanje objekata
područja spomen-područja udaljenih
od središnjeg dijela kompleksa, ne-
dostatno financiranje javne ustanove
te potrebu obilježavanja stradanja u
Drugom svjetskom ratu i na drugim
mjestima u Republici Hrvatskoj.
Predsjednika SABA-e Franjo Habu-
lin  također je istaknuo nezadovolj-
stvo s trenutnim postavom te potre-
bu da što veći broj učenika posjeti
kompleks u sklopu redovnog kuriku-
luma u suradnji s Ministarstvo zna-
nosti i obrazovanja. Činjenica da Sa-
vjet spomen-područja Jasenovac do
sad nije formiran, da su svi oni koji bi
u njemu trebali sjediti izrazili neza-
dovoljstvo sa stalnim postavom, ali i
radi ostalih problema da se naslutiti
da će i 2018. godine biti organizirano
nekoliko zasebnih komemoracija, a
da predstavnici stradalničkih na-
roda neće biti prisutni na onoj u
organizaciji Vlade Republike Hr-
vatske.
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
2 August the Roma did not separate
themselves with their special com- 67
memoration, but "somebody else sepa-
rated them seventy years ago". In this
context, he presented the conceptual
solution of the World War II Roma
Genocide Memorial Museum in
Uštica which should, in line with the
above mentioned Government’s Op-
erational Program, be completed by
2020. Representatives of the Jewish
National Minority Sanja Zoričić Ta-
baković pointed out that the current
exhibition does not show that it was a
death camp but that the visitor gets the
impression that it was a regular work-
ing camp. Ognjen Krauss blamed it
all on the policy, ie the competent min-
istry that has not yet formed the Jase-
novac Memorial Site Council which is
an obligation deriving from the Act on
Jasenovac Memorial Site. The Coun-
cil should include one representative
from the Croatian Parliament, Minis-
try of Culture, Jasenovac Municipal-
ity, one surviving camp detainee, one
representative of the Federation of
Anti-Fascist Fighters of Croatia, one
representative of the Roma, Serbian
and Jewish national minorities, and
the director of the Jasenovac Memori-
al Site Public Institution.
Representative of the Serbian Nation-
al Council Aneta Lalić specifically Svi prisutni
pointed out deterioration and destruc-
tion of the objects within the Memo- predstavnici
rial Site away from the central part of stradalačkih naroda,
the complex, insufficient financing of
the public institution and the need to Srba, Židova i Roma,
resolve current issues of marking the kao i predstavnici
suffering in World War II everywhere
in the Republic of Croatia. President of
Saveza antifašističkih
the Federation of Anti-Fascist Fight- boraca i antifašista
ers, Franjo Habulin, also stressed složili su se da je
the dissatisfaction with the permanent
exhibition and the need for more pu- potrebno izmijeniti
pils to visit the Site as part of a regu- stalni postav
lar curriculum in cooperation with the
Ministry of Science and Education. Memorijalnog muzeja
Due to the fact that the Jasenovac Me- Spomen područja
morial Site Council has so far not been
established, that all those who should Jasenovac.
be its members expressed their dis-
satisfaction with the permanent exhi-
bition, but also due to other issues as
well, it can be concluded that several
separate commemorations will be or-
ganized in 2018 again and that the rep-
resentatives of the victims will not
be present at the commemoration
organized by the Government of
the Republic of Croatia.
GODINA 2018.
 AKTUALNO

68 Vizije za novo čovječanstvo iz

perspektive prve generacije
visoko-obrazovanih Rom(a)kinja
U Berlinu se održao Međunarodni kulturni program nedavno
osnovanog Europskog romskog institute za umjetnost i kulturu
(ERIAC) čime je prva generacija Romkinja i Roma znanstvenika
te obrazovnih i kulturnih djelatnika dala svoj doprinos romskom
pokretu koji je današnji oblik poprimio na prvom Svjetskom
kongresu Roma 1971. godine.

Po prvi puta, Romkinje

i Romi artikulirano
traže promjenu
u kulturnom i
političkom diskursu
koji će od Roma "kao
problema" pokazati da
su Romi, prije svega,
potencijal Europe –
i danas i sutra.

Piše: Emir Grbić vom Svjetskom kongresu Roma odr-

Foto: ERIAC žanom još 1971. godine. 

Ideja i rad ERIAC-a prethodnih ne-

Nakon šest uspješnih događaja u
Sevilli, Krakovu, Budimpešti, Pra-
gu, Rimu i Bukureštu, u Berlinu se
održao Međunarodni kulturni pro-
gram nedavno osnovanog Europskog
romskog institut za umjetnost i kul-
turu (ERIAC)  čime je prva genera-
cija Romkinja i Roma znanstvenika
te obrazovnih i kulturnih djelatnika
dala svoj doprinos romskom pokretu
koji je današnji oblik poprimio na pr-
koliko mjeseci u punom smislu riječi
opravdavali su ideju romske umjet-
nice Ceija Sztojke čiju smo izložbu
nedavno mogli vidjeti i u Zagrebu, da
će krv romskih žrtava nove gene-
racije pretvoriti u zlato.
Zlatna pozadina iz slova ERIAC,
ugledan ured samo nekoliko stotina
metara od njemačkog Bundestaga i
vrhunska predstava osmišljena i pro-

BROJ 05
 GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Romska zajednica i
njezina umjetnička
i kulturna scena
je vibrantan i
inspirirajući prostor,
kao i prostor
samoemancipacije
i kritike vlastite
zajednice u kojoj
su žene često
predvodnice.
vedena u djelo od strane mladih rom-
skih glumaca pod nazivom "Romska
vojska", u najboljem je svjetlu pred-
stavila, ne samo probleme Roma,
nego i ono što Romi nude Europi u
2018. godini.
S ERIAC-om romska zajednica je,
u punom svjetlu, u samom središtu
Berlina, zabljesnula ne samo kao žr-
tva ili kao "narod slučaj" za koji se
češće veže riječ problem nego za bilo
koji drugi, nego kao ponosna i orga-
nizirana skupina mladih ljudi koji
vlastitu sudbinu, u jednakopravnom
odnosu sa partnerima u Vijeću Eu-
rope, Vladi Savezne Republike Nje-
mačke i Zakladom Otvoreno društvo,
uzima u svoje ruke.
Profesorica indijskog porijekla
Gaytri Chakravorty Spivak sa Sve-
učilišta Columbia (SAD) zajedno s
izvanrednim romskim aktivistima i
znanstvenicima - Dr. Ethel Brooks
(Sveučilište Rutgers, SAD), Dr. Nico-
letom Bitu (predsjednica glavnog od-
bora RomArchivea), Williamom Bi-
lom (predsjednik udruge Glas Roma
iz Francuske - Las Voix des Rroms),
Dr. Angelom Kocze (CEU), Timeom
Jungaus (izvršna direktorica ERI-
CA-a) raspravljali su o tranformativ-
nom potencijalu i transnacionalnim
savezima i moći periferije koja može
obnoviti društvenu koheziju.
69
Drugim rječima, po prvi puta, Rom-
kinje i Romi, artikulirano traže pro-
mjenu u kulturnom i političkom dis-
kursu koji će od Roma kao problema
pokazati da su Romi prije svega po-
tencijal Europe - i danas i sutra. 
Romska zajednica i njezina umjet-
nička i kulturna scena je vibrantan i
inspirirajući prostor, nimalo onakav
kakvog su ga do sad dožiljavali i pre-
zentirali gadže (ne-Romi) čiju domi-
nantnu perspektivu utjelovljuju vizi-
je Emira Kusturice i sličnih.
Ona je i prostor samoemancipacije i
kritike vlastite zajednice u kojoj su
žene često predvodnice. 
Budući rad ERIAC-a pokazat će hoće
li on dovoljno mobilizirati i hoće li
dati relevantne odgovore za europski
projekt u krizi.
Ukoliko je suditi po prepunom ber-
linskom kazalištu Maxim Gorki pred
kojim je izvedena "Romska vojska"
razloga za zabrinutost za novu rom-
sku generaciju nema.
Cjelokupnom projektu podršku su
dali i saborski zastupnik Veljko Kaj-
tazi te predsjednica Saveza Roma u
Republici Hrvatskoj "KALI SARA"
Suzana Krčmar.
GODINA 2018.
 AKTUALNO
70 U Hrvatskom državnom arhivu
održano je 6. travnja središnje
obilježavanje Svjetskog dana Roma
Piše: Maja Grubišić
Foto: Phralipen
Ove godine je u Hrvatskom državnom
arhivu održano središnje obilježava-
nje 8. travnja - Svjetskog dana Roma.
Svečanosti su prisustvovali brojni
uzvanici, akademici, predstavnici
nevladinih organizacija, gradski i dr-
žavni dužnosnici, veleposlanici i dru-
gi. Organizator obilježavanja, Savez
Roma u Republici Hrvatskoj "KALI
SARA", tom je prigodom, u suradnji
s romskim Vijećima općina, gradova
i županija, dodijelio godišnju nagra-
du za dugogodišnji rad i doprinos
razvoju romske zajednice u Republi-
ci Hrvatskoj gospodinu Aleksandru
Tolnaueru, predsjedniku Savjeta za
nacionalne manjine Republike Hr-
vatske. Posebna nagrada za doprinos
razvoju romske zajednice u Hrvat-
skoj, s naglaskom na razvoj i inten-
ziviranje odnosa Roma u Hrvatskoj
s njihovom pradomovinom Indijom,
dodijeljena je gospodinu Sandeepu
Kumaru, veleposlaniku Republike
Indije u Hrvatskoj.
U svom pozdravnom govoru, sabor-
ski zastupnik i predsjednik Organi-
zacijskog odbora Veljko Kajtazi pro-
BROJ 05
Dobitnik nagrade
za dugogodišnji rad
i doprinos razvoju
romske zajednice u
Republici Hrvatskoj je
Aleksandar Tolnauer,
predsjednik Savjeta
za nacionalne manjine
Republike Hrvatske.
Posebna nagrada
za doprinos razvoju
romske zajednice
u Hrvatskoj, s
govorio je o položaju Roma danas u
naglaskom na razvoj
Hrvatskoj, vezano uz temelje za oču- i intenziviranje
vanje romskog identiteta postavljene odnosa Roma u
na prvom Svjetskom kongresu Roma
1971. godine te istaknuo: Hrvatskoj s njihovom
pradomovinom
"Četrdeset i sedam godina od tada,
još uvijek se borimo da očuvamo do- Indijom, dodijeljena
stojanstvo tih poruka i da pošaljemo je Sandeepu Kumaru,
poruku, da Romi neće, u bilo kojem
kontekstu ili za bilo koji viši cilj, pri-
veleposlaniku
hvatiti da ih ostali nazivaju druga- Republike Indije u
čije nego Romi, da naš jezik naziva- Hrvatskoj.
ju drugačije nego romski ili da našu
zastavu ne čuvamo u obliku u kojem
je usvojena. Na tradiciji romskog
pokreta pokrenute su brojne organi-
zacije i inicijative koje nažalost nisu
dale željene rezultate. Model inklu-
zije koji njegujemo u Hrvatskoj i koji
podrazumijeva sudjelovanje Roma u
procesima odlučivanja na jednakoj
razini s ostalim akterima je jedini
model koji mi prihvaćamo i prepo-
znajemo. To nisu uspjesi od jučer
već kontinuirani rad koji je romskoj
zajednici, barem u političkom smi-
slu, omogućio da se pozicionira kao
jednakopravan subjekt u svim proce-
sima koji su za nas važni. Izjednačili
smo se i s drugim manjinskim i inte-
resnim skupinama i postigli smo jako
puno."
GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

71

GODINA 2018.
 AKTUALNO
72 U Europskom parlamentu
najavljena on-line verzija izložbe
"Miranda - holokaust Roma"
Piše: Selma Pezerović
Foto: Drom Association
Nakon dugogodišnjeg putovanja po
cijeloj Europi 20. ožujka je u Europ-
skom parlamentu u Bruxellesu otvo-
rena izložba "Miranda – holokaust
Roma". Riječ je o putujućoj međuna-
rodnoj izložbi koja progovara o temi
stradanja Roma u Drugom svjetskom
ratu, a hrvatskoj publici je predstav-
ljena u Zagrebu, Križevcima, Varaž-
dinu i Koprivnici.
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi
je, kao počasni pokrovitelj, najavio
on-line verziju istoimene izložbe,
autora Veija Baltzara, koja će se u
kontinuitetu uređivati i prevoditi na
više jezika.
Baltzar je bio među prvima koji su
potaknuli manjinska pitanja u fin-
skom društvu. U svojim predavanji-
ma često je isticao kako je jednakost
važna i očigledna te kako se jedna-
BROJ 05
Postavljanjem izložbe
"Miranda – holokaust
Roma" u prostorijama
Europskog parlamenta
u Bruxellesu 20.
ožujka, simbolično
je završen njezin
višegodišnji put po
cijeloj Europi.
kost ne smije gledati u smislu tole-
rancije već se radi o ravnopravnosti
svih kao ljudi.
"Sve bi kulture trebale biti cijenjene
i poštovane, ne na marginama već
kao ravnopravne. Danas je dobrobit
čovjeka ugrožena jer ne razumijemo
potencijal kreativnosti i kreativnih
zanimanja. Kreativnost stvara nove
vrijednosti, donosi mentalno i eko-
nomsko bogatstvo. Kroz doprinos
entuzijastičnih ljudi stvaramo sveo-
buhvatnu dobrobit. Da bi se stvorilo
pravo globalno bogatstvo potrebna
je interakcija malih poduzeća s ve-
likim multinacionalnim kompanija-
ma. Samo tako tržišno gospodarstvo
može imati pravu ulogu – sluge, a ne
gospodara."
Otvorenju izložbe prisustovali su i
Marijana Petir, Ruža Tomašić,
Tonino Picula, Ivica Tolić te za-
stupnice u Europskom parlamentu
Soraya Post i Liisa Jaakosaari.
 Phralipen
Prisilne sterilizacije i prisilni zaborav

BROJ 05 / GODINA II. / TRAVANJ 2018.

Phralipen Deset gorkih godina
Otvorenost muzeja prema manjinama

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ BROJ 05 / TRAVANJ 2018. / BESPLATAN PRIMJERAK
ISSN 1849 - 8256 GODINA II.
www.phralipen.hr

MINORITY
SAFEPACK

Prikupljeno
preko 600
potpisa romske
zajednice

TEMA BROJA

Kakav je

GLASILO ROMSKE NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE

URED ZA LJUDSKA PRAVA položaj

Romkinja
I PRAVA NACIONALNIH MANJINA

danas?
HRVATSKE ŠUME

KULTURA

Ceija Stojka: Rekvijem za Auschwitz

Rromengo drom – Tisuću godina migracija Roma

AKTUALNO
Vizije za novo čovječanstvo iz perspektive
prve generacije visoko-obrazovanih Rom(a)kinja

INTERVJU
SAVEZ ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Fatime Demir:
“KALI SARA”
Želja mi je da Zagreb postane prepoznatljiv
Phralipen

RROMENGI UNIA ANI KROACIA ”KALI SARA”

· CROATIAN ROMANI UNION "KALI SARA"
akademski centar za romistiku
www.kalisara.hr