Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Filozofski fakultet

Odsjek za kroatistiku

Mia Krznarić

Analiza stilova
Seminarski rad

Kolegij: Pregled stilističkih škola i pravaca

Mentor: Majda Čolak, mag. philol. croat.

Pula, siječanj 2020.

 Sadržaj

1. Administrativno-poslovni stil
1.1. Primjer: Statut Sveučilišta u Rijeci
1.2. Primjer: Natječaj za dodjelu stipendije Grada Pule
2. Znanstveni stil
2.1. Primjer: Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika s posebnim
obzirom na znanstveno-popularni i personalni podstil
2.2. Primjer: Konektori u znanstvenome stilu
3. Novinarsko-publicistički stil
3.1. Primjer: Vojko Obersnel: Europi šaljemo poruku o Rijeci kao modernom i
otvorenom gradu
3.2. Primjer: SAD JE I ZNANSTVENO DOKAZANO: Evo zašto su vozači
BMW-a, Audija i Mercedesa bezobzirniji u prometu i više krše prometna pravila
od ostalih vozača!
4. Književno-umjetnički stil
4.1. Primjer: Marin Držić Dundo Maroje
4.2. Primjer: Francesco Petrarca Kanconijer
4.3. Primjer: Antoine de Saint-Exupéry Mali princ
5. Razgovorni stil
5.1. Primjer: Razgovori na društvenim mrežama
 1. Administrativno-poslovni stil
1.1. Primjer: Statut Sveučilišta u Rijeci
 1. GRAFOSTILISTIKA:

U Statutu Sveučilišta u Rijeci možemo pronaći tekst odijeljen odlomcima koji su označeni
brojevima. Velikim tiskanim i podebljanim slovima su označeni uvodni naslovi u određeni
odlomak što tekst čini preglednim i lako čitljivim. U gornjem desnom kutu stoji naziv
sveučilišta.

2. FONOSTILISTIKA

Na razini fonostilistike možemo primijetiti uporabu navezaka: (…) kao i konkurentnosti

nastavnoga, znanstvenoga, umjetničkog i stručnog rada. Međutim, nije uporaba navezaka nije
dosljedna: (…) te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i
visokom obrazovanju. Također, u tekstu se najavljuje kako će se radi ekonomičnosti određena
stvar pisati kraće: (…) pitanja od važnosti za Sveučilište u Rijeci (u daljnjem tekstu:
Sveučilište).

3. MORFOSTILISTIKA

Možemo primijetiti kako u statutu prevladavaju obezličene konstrukcije: Ovim Statutom

uređuju se (…), Djelovanje Sveučilišta temelji se (…). Glagolsko vrijeme koje se upotrebljava
je prezent: ostvaruje, integrira, osigurava. Međutim, u ovome stilu prevladavaju imenske
konstrukcije zbog čega se i svrstava u nominalne stilove: Statut, Sveučilište, odluke,
sastavnice, rad itd.

4. SINTAKTOSTILISTIKA

U ovome primjeru prevladavaju mnogostruko složene rečenice u kojima je prisutno

nabrajanje: Sveučilište integrira određene funkcije svojih sastavnica te putem svojih tijela
osigurava njihovo jedinstveno i usklađeno djelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim
odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraživanja te jedinstveno i
usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim
planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom
obrazovanju. Red riječi u rečenici je neobilježen, enklitike najčešće stoje iza prve naglašene
riječi u rečenice.

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Zanimljivo je kako se u ovome Statutu ne pojavljuju ustaljeni izrazi kao što je: Na temelju
članka (…). Međutim, pronalazimo kancelarizme: ustrojstvo, ovlasti, statut, članak, opće
odredbe i sl. U tekstu ne nalazimo stilske figure, emocije ili dvosmislenosti.
1.2. Primjer: Natječaj za dodjelu stipendija Grada Pule
 1. GRAFOSTILISTIKA:

U gornjem lijevom kutu možemo uočiti grb Republike Hrvatske i grb Grada Pule s natpisom
na hrvatskome i talijanskome jeziku. U gornjem desnom kutu nalazimo četiri certifikacije i
elektronsku ispravu Grada Pule. U donjem desnom kutu nalazi se serijski broj natječaja.
Naslov natječaja napisan je podebljanim slovima kako bi se istaknuo. Tekst je podijeljen u
odlomke, a prilikom nabrajanja koriste se natuknice kako bi bilo preglednije.

2. FONOSTILISTIKA:

Možemo primijetiti kako u ovome natječaju nema navezaka: Pravo na podnošenje zahtjeva
za dodjelu stipendije na preddiplomskom studiju ima redovan student, državljanin Republike
Hrvatske, koji ima prebivalište na području grada Pule, koji je u prethodnom školovanju
ostvario prosjek ocjena kako slijedi (…). Kratice se koriste samo prilikom kraćenja imena
države: Pravo na stipendiju na diplomskom studiju može ostvariti redovni student,
državljanin RH koji ima prebivalište na području grada Pule (…).

3. MORFOSTILISTIKA:

U ovome primjeru prevladavaju imenice: zahtjev, stipendija, studij, natječaj, student,

zanimanja i sl. Glagolsko vrijeme koje se upotrebljava je prezent: raspisuje, dodjeljuju, ima,
izračunava i sl.

4. SINTAKTOSTILISTIKA:

Rečenice su kratke i razumljive. U ovome primjeru također prevladava neutralan red riječi.
Položaj enklitika nije ustaljen.

5. LEKSIKOSTILISTIKA:

U ovome primjeru također ne nalazimo stilske figure i emocionalno obojen leksik. Ovdje
pronalazimo ustaljene rečenice poput: Na temelju članka, Raspisuje se natječaj, Klasa, Ur.
broj i slično.

2. Znanstveni stil
2.1. Primjer: Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika s posebnim
obzirom na znanstveno-popularni i personalni podstil
 1. GRAFOSTILISTIKA

U ovome primjeru na desnoj strani pri vrhu možemo primijetiti klasifikacijski broj ovog rada i
podatke kada je napisan i tiskan. Na lijevoj strani nalaze se podatci o autorici teksta. Naslov i
podnaslov teksta označen je podebljanim slovima. Nazivi časopisa i knjiga koji su korišteni
napisani su kurzivom. Prije samog uvoda nalazi se kratki sažetak cijeloga rada u kojemu piše
čime će se sve baviti rad. Kako bi bilo preglednije, tekst je podijeljen na odlomke.

2. FONOSTILISTIKA

U ovome radu dosljedno se koriste navesci. Ne nalazimo kratice i pojedine karakteristike jer
ovaj stil to ne podrazumijeva.

3. MORFOSTILISTIKA

Znanstveni stil također spada u nominalne stilove pa u ovome radu prevladavaju imenice:
funkcionalni stilovi, hrvatski jezik, kroatistika, literatura itd. Javlja se i obezličenje koje je
karakteristično za ovaj stil.

4. SINTAKTOSTILISTIKA

U ovome stilu se također javlja neobilježen red riječi u rečenici. Enklitike stoje iza naglašene
riječi što je veoma karakteristično za ovaj stil.

5. LEKSIKOSTILISTIKA

U ovome stilu i primjeru također nema emocionalno obojenog leksika. Iznose se samo
činjenice bez uljepšavanja i stilskih figura. Uočavamo i intertekstualnost (časopis Kolo,
Hrvatski jezični savjetnik). Javljaju se scientizmi: funkcionalna raslojenost, znanstveno-
popularni podstil, personalni podstil i sl.

2.2. Primjer: Konektori u znanstvenome stilu

 1. GRAFOSTILISTIKA

Prvo što primjećujemo je da je tekst podijeljen u odlomke. Citati su označeni kurzivom.

Nijedan dio nije posebno naznačen podebljanim slovima, sve je pisano ujednačeno i bez
isticanje.
 2. FONOSTILISTIKA

Primjećujemo uporabu navezaka: Ove posljednje upravo su obilježje znanstvenoga stila.

Uporabu kratica primjećujemo samo prilikom pisanja broja stranice: (…) str. 61-63, i prilikom
nabrajanja: razmaknuta slova i sl.

3. MORFOSTILISTIKA

Ovaj primjer također pripada nominalnim stilovima što znači da su dominantne imenice:
pitanja, diskurz, pravila, glagol. Tekst je pisan u 3. licu jednine.

4. SINTAKTOSTILISTIKA

U ovome primjeru enklitike također stoje iza naglašene riječi što je karakteristika višeg
varijeteta i ovoga stila.

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Ne pronalazimo stilska sredstva, emocionalno obojen leksik i iznošenje osobnog mišljenja.

Tekst je pisan objektivno. Pun je scientizama: diskurz, konektori, sufiks, grafička sredstva i sl.

3. Novinarsko-publicistički stil
3.1. Primjer: Vojko Obersnel: Europi šaljemo poruku o Rijeci kao modernom i
otvorenom gradu
 1. GRAFOSTILISTIKA

Naslov je napisan većim slovima nego ostatak teksta kako bi se istaknuo. Također, osim
teksta vidimo i fotografiju intervjuirane osobe. Podnaslovi su označeni drugom bojom. Oko
članka nalazimo i naslove ostalih vijesti. Uvod u članak napisan je kurzivom dok su pitanja
novinara napisana podebljanim slovima.
 2. FONOSTILISTIKA

U ovome primjeru izostaju navesci. Određene riječi se krate, najčešće Europska prijestolnica
kulture (EPK).

3. MORFOSTILISTIKA

U ovome stilu je teško odrediti prevladavaju li imenice ili glagoli. Glagolsko vrijeme kojim se
izriče radnja je prezent.

4. SINTAKTOSTILISTIKA

Rečenice su kratke i jednostavne. Kako je riječ o intervjuu više sliče razgovornome stilu.
Vlada neobilježen red riječi u rečenici. Enklitike stoje ispred naglašene riječi. Nailazimo i na
čest rečenični konektor a: A ako bude kiše, molim sve koji dolaze da umjesto kišobrana
odaberu kabanicu…

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Leksik ovog članka je jednostavan. Možemo pronaći i stilske figure kao što su metafora i
metonimija (Rijeka i kiša oduvijek su dobro funkcionirale zajedno...), simile (… vremensku
prognozu prate kao da je finale nogometnog prvenstva?)

3.2. Primjer: SAD JE I ZNANSTVENO DOKAZANO: Evo zašto su vozači

BMW-a, Audija i Mercedesa bezobzirniji u prometu i više krše prometna pravila
od ostalih vozača!
 1. GRAFOSTILISTIKA

Prvo što nam privlači pozornost su fotografije automobila koje se pojavljuju u čitavom
članku. Takozvani „lead“ je označen velikim tiskanim i podebljanim slovima dok je ostatak
naslova napisan podebljanim slovima. Tekst je odvojen na odlomke kratke odlomke kako bi
bilo što preglednije i lakše za čitati. Podebljano, a time i istaknuto, je ime znanstvenika koji je
istražio ovaj fenomen.
 2. FONOSTILISTIKA

Možemo primijetiti kako u ovome članku izostaju navesci.

3. MORFOSTILISTIKA

U ovome primjeru je također teško razlučiti prevladavaju imenice ili glagoli, međutim
imenice su ipak brojnije: BMW, Mercedes, Audi, vozači, automobili i sl. Radnja se izražava
prezentom.

4. SINTAKSOSTILISTIKA

Rečenice su kratke i lako razumljive. Nalazimo brojne konektore: a, no, te, to.

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Leksik ovog članka pripada zaljubljenicima u automobile. Spominje se leksik vezan za tu

jednu temu: BMW, Audi, SUV, Mercedes, visoka klasa, premium proizvod i slično. Možemo
pronaći i vulgarizam idiot.

4. Književno-umjetnički stil
4.1. Primjer: Marin Držić Dundo Maroje
 1. GRAFOSTILISTIKA

Na vrhu stranice na desnoj strani nalazi se ime autora i djela. Podebljanim slovima označeni
su prizori. Velikim tiskanim slovima označeni su likovi komedije: POMET, UGO, POPIVA.
Didaskalije i monolozi su napisani unutar zagrade. Prilikom razgovora na talijanskome jeziku,
slova su naglašena kurzivom.

2. FONOSTILISTIKA
U tekstu ne pronalazimo određene stileme.

3. MORFOSTILISTIKA

Glagoli i imenice su podjednako zastupljeni.

4. SINTAKSOSTILISTIKA

Rečenice su kratke. Česte su upitne i usklične rečenice. Pronalazimo kumulaciju: …hoće

kolajine, hoće zlato, hoće dzoje!, anaforu: Vidiš ovu kolajinu? Vidiš ovi kolarin? Vidiš li ovi
pendin?

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Leksik pripada 16. stoljeću kada je i izvedeno djelo. Nailazimo na arhaizme: tvojijeh,
slatcijeh, tudeško i sl., historizme: sinjore, dukati, gospar i sl. Oni ukazuju na vrijeme radnje.

4.2. Primjer: Francesco Petrarca Kanconijer

 1. GRAFOSTILISTIKA

Pjesma je podijeljena u četiri strofe – dvije katrene i dvije tercine. Uočavamo da sonet nema
naslov već je naslovljen brojem – III.

2. MORFOSTILISTIKA

Glagoli prevladavaju u ovome primjeru. Nailazimo na imperfekt i aorist.

 3. SINTAKSOSTILISTIKA

Rečenice su duge, ali razumljive. Najčešće je jedna rečenica jedna strofa. Prevladava
obilježen red riječi u rečenici što je karakteristično za ovaj stil. Nalazimo inverziju: … što
meni takvom strijelom ranu zada., Bez oružja me nađe Amor tada… U ovom sonetu
primjećujemo i metaforu: Bje dan u ki sunce zrake zgasi., kad uhićen sam, a da nisam znao;
tvog oka, gospo, svezaše me krasi. Cijeli sonet je i hiperboliziran.

4. LEKSIKOSTILISTIKA

Leksik je emocionalno obojen. Čitatelji doživljavaju emocije koje je doživio i pjesnik.

4.3. Primjer: Antoine de Saint-Exupéry Mali princ

 1. GRAFOSTILISTIKA

Prvo što primjećujemo su ilustracije ovce. Tekst je podijeljen u odlomke, a dijalog je posebno
odvojen.

2. MORFOSTILISTIKA

U tekstu prevladavaju glagoli. Pisan je u 1. licu jednine, a glagolsko vrijeme koje se koristi je
perfekt.
 3. SINTAKSOSTILISTIKA

Rečenice su kratke i lako razumljive. Ima dosta uskličnih rečenica odnosno eksklamacija: Ne!
Ne! Ne želim slona u udavu. (…), Ne! Ova je već jako bolesna. Također nailazimo na
reticenciju: Vidiš… to nije ovca, to je ovan. Ima rogove…, Molim vas… nacrtaj mi ovcu…
Ove stilske figure služe kako bi izazvali emociju čitatelja. Prisutna je i simila: Skočio sam na
noge kao da me grom udario.

4. LEKSIKOSTILISTIKA

Kao što je prethodno rečeno, stilske figure izazivaju emociju te se može reći da je leksik
emocionalno obojen. Leksik je jednostavan, ne pronalazimo nepoznate riječi.

5. Razgovorni stil
5.1. Primjer: Razgovori na društvenim mrežama
 1. GRAFOSTILISTIKA

Razgovori se odvijaju preko društvenih mreža pa su česti i emotikoni i glasovne poruke.

Primjećujemo i zatipke: I ha, ponov, zajednokuc. Možemo pronaći i kratice kao što je odg radi
ekonomičnosti. Od pravopisnih znakova izostaju točke, a zarezi i upitnici se pojavljuju.
Karakteristično je i odsustvo kvačica: vec, lose, klasicnog, nemos, produzetaka, slucajno itd.
Također, nekada se usred rečenice pojavi veliko slovo ili rečenice počinju malim slovom.
Javlja se i greška kod pisanja sa spojnicom: wca. Pronalazimo i grafodomestikaciju: jess.

2. FONOSTILISTIKA

Nailazimo na glasovni simbolizam: hahahaha, neda mi seee, finaleeeeeee, uuuu, jess.

Također, možemo primijetiti apokopu: al, kak, e, aj; sinkopu: iss, ko. Možemo i primijetiti
pogrešnu uporabu veznika jer: E jer valja ovo.

3. MORFOSTILISTIKA

U ovim razgovorima je također teško prepoznati jesu li dominantnije imenice ili glagoli.

4. SINTAKTOSTILISTIKA

Rečenice su kratke, bez interpunkcije. Nema složenih rečenica. Također, jedna rečenica može
biti razdijeljena u nekoliko poruka.

5. LEKSIKOSTILISTIKA

Ovaj leksik pripada razgovornome stilu mladih ljudi. U leksiku možemo pronaći i
vulgarizame: kurac, retard. Također, u nazivu osoba s kojima se vodi razgovor možemo
pronaći i umanjenicu: Mužić.
 6. Literatura
1. Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, IK Ljiljan Sarajevo, 2001.
2. http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Vojko-Obersnel-Europi-saljemo-poruku-o-
Rijeci-kao-modernom-i-otvorenom-gradu?meta_refresh=true
3. https://www.jutarnji.hr/autoklub/aktualno/sad-je-i-znanstveno-dokazano-evo-zasto-su-
vozaci-bmw-a-audija-i-mercedesa-bezobzirniji-u-prometu-i-vise-krse-prometna-
pravila-od-svih-ostalih-vozaca/9919405/
4. https://lektire.skole.hr/
5. https://hrcak.srce.hr/