VJEŽBE

Pisanje glasova č, ć, dž, đ (vježbe)

Napišite tražene oblike.

traženi oblik
peći, teći, sjeći prezent, 3. lice jednine
plakati, vikati imperativ, 2. l. jednine
potući, vući, uhvatiti glagolski pridjev trpni
slijediti, trčati, misliti glagolski prilog sadašnji
teče, ide, dođe infinitiv
vuk, mrak, ratnik vokativ jednine
radost, sličnost instrumental jednine (-ju)
klin, cvijet, slamka umanjenica
žut, jak, velik, mlad komparativ
zec, medvjed posvojni pridjev
cvijet, list, pas zbirna imenica

1. Načinite što više riječi od ponuđene riječi:

junak - __________________________________________________________________
mlad - __________________________________________________________________
muka - __________________________________________________________________
lijek - ___________________________________________________________________
cvijet - __________________________________________________________________
kuća - __________________________________________________________________

2. Precrtajte pogrešno napisane riječi.

čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, čaplinovski, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje, čekaonica, čelićana,
čelnički, čelićiti, čovjećnost, čestoča, čistoća, čistački, čućnuti, čelavac, čevabdžija, brijaći, kupaći, stoječi, ćilimćić,
vjenčić, dječaćić, đamija, džanki, đelat, džemper, džentlmen, đeparac, džez, džinovski, džip, džogirati, đuboks, džudo,
đungla, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, đavolćina, đon, Đurđevčani

3. Svaku pogrešno napisanu riječ iz prethodnoga zadatka napišite točno.

___________________________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________

4. Uz svaku riječ napišite njezino značenje.

riječ značenje
spavačica – spavaćica –
orači – oraći –
posječen – posjećen –

5. Upiši suglasnike:

__ungla je __udno mjesto gdje se mogu o__ekivati mnoge vra__bine. U plemenima na rubu civilizacije vra__ je osoba od
povjerenja. Za obavljanje lije__ni__ke službe nije mu potrebna svjedo__ba. On sam za sebe svje__i. Lije__ i obi__nom maš__u, ali
i divljim grož__em. Ako je neka bolest tvr__i orah, treba naru__i posebnu vra__binu za ozdravljenje.

6. Upiši dijakritičke znakove za č i ć, a na crtice dž i đ:

Tvr__i orascic nitko ne bi mogao pronaci. Ali njemu se cinio sladak kao __em. Ostalo mu je još malo od __eparca. Novac je bio u
stražnjem __epu, koji je bio vec sav ca__av od peci na kojoj je sjedio. Poželio je da je ro__en kao vodic ili ribic, a ovako je bio
obican dimnjacarcic, cesto moren gla__u.
1. serija
1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

mjesecev, mucnina, racic, paučina, sljepoocnica Brac, cvrcak, caj, Cakovec, camac, carapa, castiti, cekati, cep, ceprkati, cesalj,
cesto, cetiri, ceznuti, Cicarija, cicak, ciniti se, cizma, cokolada, copor, coravac, covjek, cud, cudo, cupati, curlik, cuti, cuvati, decko,
gacice, grc, Grcka, hrcak, Icici, inace, kafic, kauc, kocnica, kolac, Korcula, kotac, krec, mecava, noc, ocaj, Okucani, pcela, racunati,
racvati se, reci, sace, sici, stecak, Sucuraj, trcati, koscev (kosac), sumnjicavcev, krušcic, gusce (guska), crckanje, crtaci (pridjev),
crtaci (im.mn.), vracaricin, otmicarka, nagnjecen

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

duhan__ija, __avolji, __uboks, poma__ariti, galam__ija, pobr__e, jedna__ba, ri__obrad, deter__ent, mena__er, __udo,
me__ugradski, bu__enje, ča__a, __ez, tinej__er, kla__enje, nakin__uren, sr__ba, osu__en, doha__ati, prohr__aviti, __okej,
po__oniti, __amija, mla__arija, u__benik, __eparac, __umbus, pan__a

3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.

Sječao se svoje babe svakog proljeća u ovo doba kad su ćešljugari džipajući po granama drveća pjevali. Njezina mala četveročlana
obitelj ponosila se ćestitošću i gostoljubivošču. Najćešće su ih veličali, posebno babu, iako je bila odrasla kao obična seljanćica.
Prema seoskim pričama je uvijek osječao određeno gadženje. No, htijuči valjda nešto što se nije moglo, jedan joj sin naoćigled
cijelog sela ispade lažovčina. To je babi bilo kao čuška na lice, bila je uvjerena da se džavao navalio na njihovu kuću.

2. serija

1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

tucak, tucnjava, uopce, vrc, vrac, zacarati, zacahuriti, beskucnik, mocnik, okucnica, srndac, mocvara, bljedoca, bezvucan, cikcem,
braticna, panicar, vjesticin, lasicji, iscekivati, cud, cudnovat, cepic, dobrocudan, izobliciti, Bistricanin, pjescanik, nocobdija,
grmicak, ružicnjak, plemicki, gromaca, teklic, dobricina, rocište, kamecak, penjacica, svirac, ložacki, crckanje, cestit, huškac, zloca,
ušce, nasrcuci, okreciti, cvjecarica, suncan, maglicast, proljece, zgrciti se, mace, brcine, romancina, slamcica, siroce, zuci (pridjev),
žuci (im. mn.), autic, mehanicar, izvješcivati, citaci (pridjev), tekuci, skvrciti, klincic, Backa, Bec, cas, cisto, citav

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

kan__a, dora__ivati, ro__ak, ozloje__en, gun__ati, __in, __eparica, bri__, gnijež__enje, __ački, __ipnuti, le__enje, priva__ati,
patli__an, __entlmenski, __emper, nišan__ija, kole__, perovo__a, pravosu__e, pun__a, mu__ahedin, zvijež__e, Ta__ikistan,
zasla__en, __em, __uka (ime), šešir__ija, uru__beni, ri__ovka
 3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.
Babi se srce uvuće ćemer, sva se skvrčila od boli i srama. Toliko je bila postiđena da se morila gladžu i žeđu. Čutjela je nešto što
drugi nisu mogli. Kao kvoćka na gniježdženju, tako je i ona znala da će se izleči nešto zlo. Ni vol rikać ni čuk huškać nisu ju mogli
trgnuti iz neke ćudne obamrlosti. Čak ju ni djed duhanđija nije mogao navesti na priću.

3. serija

1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

porodicni, prikracen, mracan, paucina, pravican, okicki, carobnjak, poceti, vrtic, palacinka, cevap, pozlacen, bratic, magarcic,
pascad, citaonica, alatnicar, cupkati, vucji, ljecilište, kratkoca, kornjaca, krokodilcina, cak, cestitati, cuškati, grcki, buducnost, pluca,
djevojcurak, buduci, slicica, Sesvecani, celik, teleci, krcma, hlace, naocale, kucerina, vec, suncalište, koracajuci, zakvaciti, citac,
zlocestoca, patnicki, ribicki, zacepiti, tekucica, plemic, cvrstina, caca, caskati, celavko, cošak, cudoredan, cvrcati, cvijece,
crvotocina, lastavicji, crvic, lancast, crvendac, štihaca, crncic, šticenik, cinicki, Šcitarjevo, šamarcina, šecer

2. Pravilno upiši dž i đ

__ezva, __oger, la__a, Bro__anin, mla__ak, gra__anin, vi__en, __ir, __ače, __ukela, __ur__ica, an__eo, __ul, __avolija, __akon,
__uveč, __eparoš, __ersej, u__benik, glo__em, pobje__ivati, bureg__ija, kamion__ija, Ma__ar, ho__a, mahara__a, putovo__a,
posti__en, posti_en

3. Podcrtaj sve nepravilno napisane riječi.

U prolječe bi počeo izlaziti. Izlazio je svaku večer na mjesta koja mu je preporućio njegov menađer. Svi su ga znali i zvali
Groždžanim Šeširđijom. Uvijek je nosio to pokrivalo na čeli, a u đepu vrečicu grožđica. Bio je pravi kolovođa, ali i ćudak.
Obožavo je briđ, kladženje i džez. Kada mu nešto ne bi bilo pravo, nastao bi pravi đumbus.

4. serija
1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

minobacac, bic, postignuce, Samaricanin, posvecen, jabucica, jecam, peci, pecen, ubacaj, pakracki, kuhaca, paklenjacki, hodocašce,
svecenik, svijecnjak, svijetleci, preinaciti, prikopcati, loncina, rovokopac, uznicki, kukavicji, kujicin, prosvijecen, posvjedocen,
hinduisticki, jamacni, Jamajcanin, zaprasivac, uzrecica, rijec, rijecni, uzrocnik, uznemiravajuci, dascara, šaptacki, cvoruga, cudak,
dimnjacar, radujuci se, istice, koprcajuci se, sestricna, pacenik, pecnica, vucina, vrecica, papiric, stolcic, magarcad, curka, cuk,
boleciv, radošcu, mracnjak, vodic, cvjetic, cvjecar, alkoholicar, cuvar, tekucica, junacina, kucerak, jezicni, pisac, ratujuci, lijeciti,
komadic, Ivicin, Bec, cas, cisto, citav

2. Pravilno upiši dž i đ

bureg__inica, __em, __ukac, __umbus, __ungla, __avolast, tvr__avica, Burgun__anin, kujun__ija, pen__er, ugo__en, __uro (ime),
__oging, bostan__ija, privre__ivati, lu__ak, __ur__evački, __akovački, su__enje, pobje__ivati, ri__, mla__i, __ihad, __ingis-kan,
__okejski, __uveč, __erdan, __ezist, uru__ba, __umbir

3. Podcrtaj sve pogrešno napisane riječi.

Bio je naopake čudi. Kao i svaki pravi tinejđer nosio je teške bakanđe, a srđba mu je uvijek bila na licu. Nije volio nakinđurene
djevojke, ali ni one koje su hodale uokolo u piđamama i ciplema s niskim džonom. Kada se pravio važan, pio je pivo s džumbirom.
Pokušavao je biti namrgođeni kolovodža, ali se ne bi moglo reći da je baš bio slijeđen. Trudio se biti galamđija, ćangrizavac i
ispićutura, mislio je da je takav privlaćniji djevojkama.
 5. serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
Ciril, bosancica, cuvar, psic, mace, hodocasnik, mec, mac, pastirce, pomoc, stolcic, policica, pocetak, umjetnicki, shvacanje,
stvaralacki, unatoc, casopis, clanak, ljevicar, politicki, covjek, božiic (mali bog), Svarozic, momcic, krcevina, unucad, braća,
cudo, leteci, ici, reci, ljuci, treci, tvoric, izreci, izrecem, cestit, pokazujuci, sklonošcu, citanka, teoreticar, cvrst, poeticnost,
najcesce, majcin, zajednicki, klasican, anticki, pripovjedac, pjevac, moguci, romanopiscev, izvjesce, cinjenica, rijec, znacaj,
pjesnicki, mice (glagol, 3. l. jd. pz), oci, jednolicnost, proucavati, cvor, trepece (glagol, 3. l. jd. pz), podrucje, buducnost, eticki,
kamecak, djevojce, utocište

2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ

izme__u, doga__aj, tu__inac, gospo__a, izi__oše, __on, __avao, ho__a, bakan__a, pun__a, kan__ija, kra__a, le__enje,
usmr__en, predo__ba, evan__elje, raž__ipati, prosu__ivač, ma__aron, __ins, pobr__e, galam__ija, ćudore__e, __epar,
duhan__ija, kla__enje, patli__an, oča__aviti, __in, __ezistica

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Nakon završene krojačke škole cijele je dane provodio šivajuči najfinija odjela. Navećer bi bio toliko izmućen i iscijedžen da
bi mu se oći same sklapale. Najteže mu je bilo šivati odijela od ćistog đerseja. Skupoča tog materijala je bila tolika da si nije
mogao priuštiti grešeke. Majstorova bi srđba bila neizmjerna, a ćavrljanje nije dolazilo u obzir. Mućio ga je i stari hrdžavi
šivaći stroj koji je petljajući konce ćesto lomio igle. To ga je neprestano ozlojedživalo.

6.serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
svirac, romantican, nacin, ocekivati, teci, tece, prica, njemacki, mehanicar, mogucnost, piscev, ciniti se, pozdravljajuci, rjecit,
rijecni, plocnik, znacajan, poeticniji, ocni, svalciti se, retoricki, recenica, nocas, samoca, licnost, mracan, sapce (glagol, 3. l.
jd.pz), uciti, uociti, cvrcati, klokoce (glagol, 3. l. jd. pz), plac, pamcenje, buduci, kamicak, pašce, vlašcu (I), muciliste, oblaca,
nauciti, raskrsce, osjecaj, protumaciti, zakljucak, kucepazitelj, krcma, tocan, zlocin, plašeci, statisticar, krvoprolice, neobican,
moci, didaktican, vecer, kljuc, krojac, slican, slavujcic, prakticno, fantasticno, zlacan, kci, pcelica, išceznuti, cetvrti, komican,
cujan, starcev, posvecen

2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ

me__utim, tu__ina, gospo__ica, vo__en, __akon, __amija, kan__a, ra__ati, hr__a, sr__ba, __epni, ure__aj, zvijež__e, pi__ama,
zabr__e, be__, nišan__ija, __entlmen, kla__enje, vra__bina, bri__, nakin__uren, ču__enje, mu__ahedin, grož__an, __ungla,
__umbir, __akovački, provo__enje, __emper

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Radila je kao noćna ćuvarica montažnih kučica u niz na parkiralištu velikog trgovaćkog centra. Posao nije bio težak, ali je bio
dosadan. Nije se bojala jer je bila vrhunska đudašica. Hodajuči i obilazeči kućice izderala je več troje cipele tako da se nisu dale
iznova podžoniti. Svaku noč popila bi đezvu najjaće kave. Nikad nije imala problema s pravim lopovima, nego samo s dokonim
tinejđerima koji bi vikali za njom da je oštrokondža i nađak-baba.

VJEŽBA, Kraćenje korijenskog sloga i naglasak

 1. Nadopuni.
- komparativ i superlativ pridjeva:
bijel – b__lji – najb__lji, lijep – l__pši – najl__epši, blijed – bl__eđi – najbl__đi, bijedan – b__dniji – najb__dniji,
razgovijetan – razgov__tniji – najrazgov__tniji, prijek – pr__či – najpr__či, smiješan – sm__šniji – najsm__šniji,
vrijedan – vr__dniji – najv__redniji, trijezan – tr__zniji – najtr__zniji
- pridjevi tipa gologlav:
b__lokos, s__dokos, l__pook, l__voruk, dragoc__n, skupoc__n, kratkov__k, dvost__n, debelost__n
- složenice tipa nogomet:
b__lokost, b__lolist, cj__vovod, ml__kovod
- prednaglasni položaj (odredi i naglasak):
prim__njivati, spr__čavati, razr__šivati
- imenice i pridjevi izvedeni iz glagola:
procijeniti – proc__na, promijenti – prom__na, ocijeniti – oc__na, zamijeniti – zam__na, povrijediti – po__vreda
- zbirne imenice na –ad i izvedenice na -ar, ak i mnoge na -ik:
zvijer – zv__rad, cvijeće – cv__ćar, lijevi – l__vak, mlijeko – ml__kar, m__karica, cijev – c__vaš, zvijezda –
zv__zdaš, cijena – c__nik, sijeno – s__nik, grijeh – gr__šnik, gr__šnica
- deminutivi na –ić, -čić, -ica, -čica:
korijen – kor__nčić, cvijet – cv__tić, cijev – c__včica, bijes – b__ščić, brijeg – br__ščić
- izvedenice na –an, –ast,-iv,- it, -ljiv –ara, -ina, -iljka, -ulja, -uša, -ba, -ište:
cvijet – cv__tina, mlijako – ml__kara, svijet – sv__tina, lijek – l__čilište, zvijezda – zv__zdast, zv__zdan, cijediti –
c__diljka, cvijet – cv__tuša,
- augmentativi (svi):
svijet – sv__tina, zvijeda – zv__zdurina, cijev – c__včina
- pridjevi na –ast, -kast, -cat, -it:
bijel – b__lkast, cijev – c__vast, cijel – c__lcat, vijek – v__kovit, v__čit
- naglasak na sufiksu (odredi naglasak):
lijep – l__pota, slijep – sl__poća, zvijezda – zv__zdurina, bijel – b__lance, dijete – d__tence, brijeg – b__govit,
miješati – m__šovit, lijek – l__kovit, grijeh – gr__hota, smijeh – sm__hurina

2. Naglasi i označi dužine gdje je potrebno.

a) cjelovit, primjenjivati, razrjeđivati, bjelina, sljepoća, svjetlokos
b) bos, kos, mraz, bok, skok, vlak, vuk, brod, vod, svod, kod, mrak, most, kost, kvrga
c) razred, učitelj, učiti, ladica, lađa, jagoda, kruška, trešnja (voće), šljiva, jabuka, jaje, mlijeko, maslac, brašno
d) cvjećar, mljekar, cjevaš, zvjezdaš, cjenik, kovač, crveni, drage (G), dragom (I, ž.r.), novaca (G, mn.), pišem,
napisavši, unuka (G mn.), unuka (G jd.), nokat – nokata, ruka – rukom, jak – jaki
e) grad – pod grad, noga – na noge, ja – uza me, zora – u zoru, voda – po vodu, znam – ne znam, vidiš – ne vidiš,
škola – pred školu

Glas Č
pravilo Iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima u kojima postanak nije vidljiv:
bačva, bič, grč, mačka, luč, točka, lopoč, žuč, pčela, jučer
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k: lijeska – liješće, trijeska – triješće,
oblik- obličje, ruka – ručni, znak – značiti, vikati –vičem, pljeskati – plješćem, stiskati – stišćem
peći (peku, pekao) – pečem, junak – junače, buka –
bučan
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c:
djeca – dječji, micati – mičem, zec – zeče, ptica – ptičar,
stric – stričev, zubac - zupčanik
u sufiksima
a) imeničkim: -ečak:grmečak, plamečak, grumečak
-ač: berač, brijač, orač, ogrtač, opasač, kopač -čak: grmičak, krajičak, pramičak
-ača:brezovača, večernjača, udavača, kuhača -ič: branič, vodič, ribič, gonič (vršitelj)
-jača:parnjača, slamnjača, sjevernjača -čaga: rupčaga
-ičar: antologičar, elegičar, alkoholičar -ičina: dobričina
-čić: korjenčić, kljunčić, obraščić -ična: sestrična, gospodična
-čica: stvarčica, grančica, cjevčica
-čina: šamarčina, kljunčina, cjevčina
- če: pastirče, pašče, majmunče

b) pridjevskim: -ačan:ubitačan
-ačak: dugačak, slabačak, punačak -ački:dubrovački, valpovački
-ičan: simpatičan, energičan, harmoničan -čiv: priljepčiv (zarazan), prijemčiv
-ički: budistički, urbanistički, kapitalistički (osjetljiv)
-ičast: bjeličast, modričast, bobičast,
plavičast
kajkavsko č u imenima
(vlastita imena i zemljopisni pojmovi)
Čakovec, Vrbovec, Začretje, Črnomerec, Grič, Pantovčak
slavenska prezimena (bugarska, češka, slovačka,
slovenska, ruska): Jurčič, Župančič, Lav Nikolajevič
Tolstoj, Ivan Sergejevič Turgenjev

Glas Ć
pravilo iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima kojima postanak nije vidljiv: u riječima grčkog i orijentalnog podrijetla ć
bećar, ćelav, kći, kuća, gaće, pleća, već, noć od k:
Ćiril (Kyrillos), ćelija (kellion), ćilim
(perz.kilim), šećer (tur. šeker)
u riječima izvedenicama prema osnovnom t:
smrt - smrću, ljut – ljući, kretati – krećem,
brat – braća, pamtiti – pamćenje, radost -
radošću
prema osnovnom đ u riječi (jednačenje po pravpisna norma dopušta iznimke:
zvučnosti): smeđkast, žeđca
smeđ – smećkast, žeđ - žećca
u sufiksima rjeđi imenički:
imeničkim: -ać: golać
-ić: crvić, komadić, gradić -dać: srndać, crvendać
-oća: gluhoća, bjesnoća, sljepoća -bać: zelembać
pridjevskim: -aća: mokraća
-aći: brijaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći rjeđi pridjevski:
-eći: srneći (srnin), teleći, pileći (prema tele,
pile)
glagolski završetak –ći:
a) glagolski prilog sadašnji:
idući, tekući, noseći, sjedeći
b) infinitiv glagola:
doći, moći, reći, sjeći, tući, ići, peći
kajkavsko ć u imenima:
(vlastite imena, zemljopisni pojmovi i sl.)
Lanišće, Nedelišće, Trakošćan, Okić,
Šćitarjevo

Glas DŽ (parnjak Č) Glas Đ (d+j>đ)

u riječima u kojima postanak nije vidljiv,
uglavnom tuđicama:
džem, budžet, džez, pidžama, hodža,
patlidžan, džungla, maharadža, džudo, džep,
džuboks, srdžba, džokej, džungla
prema osnovnom č:
naručiti –narudžba, svjedočiti –svjedodžba,
jednačiti –jednadžba, učiti – udžbenik
sufiksi podrijetlom iz turskog jezika.
-džija: kamiondžija, buregdžija
-džinica: buregdžinica, ćevabdžinica
u riječima kojima postanak nije vidljiv:
anđeo, čađa, đak, Đuro, Đurđica, lađa, leđa,
međa, oruđe, smuđ, vjeđa, riđ, smeđ,
evanđelje, đon, Đurđevac, đurđevački
prema osnovnom d:
glad – glađu, mlad – mlađi, vidjeti – viđen,
glodati – glođem, graditi –građa, grozd –
grožđe, dogoditi se – događati se, osloboditi
–oslobađati, obraditi - obrađivati
 1. Podijelite morfeme prema položaju.
riječ P K S
maslina
selo
zima
neslana
primorje
neslan
podvrsta
predjelo
osrednji
primorski

2. Podcrtajte alomorfe u navedenim riječima.

a) beskraj, bezrazložno, bestežinski
b) rasprskivač, razmotriti, razmisliti, ražalostiti
c) pretpovijesni, prednatjecanje
d) nadbiskup, natkonobar
e) svući, sletjeti, zbaciti, ščepati
f) uzvratiti, uspuhati se, uščuvati
g) cvijetnjak, cvjetanje, cvjećarnica
 Popunite tablicu kako je to učinjeno u 1. primjeru.
osnovni oblik zadani oblik glasovna promjena
(N jd. ili infinitiv)
grijeh grijesi sibilarizacija
psa (N jd.)
zeče
djevojci
niži
mislila
ugla
pišem
življi
junače
lonca
vođen
solju
stričevi

Popuni tablicu:
imenica N mn. pridjev
dogradak
izvadak
napradak
pogodak
podbradak
trećoredac

Kraticama Z (zvučni) i B (bezvučni) opiši promjene u riječima (napiši i međufazu)

uzak uzka uska Z + B =BB

ulazak, G jd.
hrbat, G jd.
uložak, G jd.
rodoljub, ž.r.
žižak, G jd.

2. Načinite tražene oblike.

pozitiv komparativ superlativ
(pozitiv + nastavak)
bijedan
bijel
rijedak
vrijedan
bijesan
prijek
gorak
lijen
nijem
pun
suh
smiješan
 Upišite komparative iz prijašnjeg zadatka u tablicu.

glasovne promjene komparativi

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija

kraćenje korijenskoga sloga + nepostojano a

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija + jednačenje po mjestu

tvorbe

kraćenje korijenskoga sloga

jotacija

bez glasovne promjene

4. Načinite tražene oblike.

umanjenica izvedena sufiksom -ić, uvećanica izvedena sufiksima

-čić, -ica ili -čica -urina, -jurina, -čina, -ina
zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
Svijet
grijeh
pijetao
brijeg

5. Odredite koje glasovne promjene zamjećujemo pri tvorbi umanjenica.

umanjenica glasovna promjena/glasovne promjene

zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
svijet
grijeh
pijetao
brijeg

6. Objasnite smisao navedenih rečenica.

a) Žena sjedi. ________________________________________________________

b) Žena sijedi. ________________________________________________________
c) Radio je u novom odjelu. ______________________________________________
d) Radio je u novom odijelu. _______________________________________________
e) Nema više tog dijela. ___________________________________________________
f) Nema više tog djela. ____________________________________________________
g) Bojala se sijena. _______________________________________________________
h) Bojala se sjena. ________________________________________________________
i) Crvenila je dvorišnu ogradu. _____________________________________________
j) Crvenjela se prilazeći ogradi. ____________________________________________
IJE/JE/E/I
1. U tablicu upiši riječi iz teksta u kojima si prepoznao/la promjene koje se traže.

Ona je znala da će Odbor u petak ocjenjivati njezin rad. Ako do tada ne ostane vjerna svojim stavovima, znala
je da će upasti u proturječja koja će izazvati silne bjesove njezinih pristaša. Znala je da bez barem jednoga
primjerka novih knjiga ne može zadovoljiti najbolje čitače i zato se bojala da će oni njezina obećanja sa
zadnje književne večeri M. N. – suvremene pripovjedačice, shvatiti kao krajnje licemjerje. Cijena koju bi
morala platiti izdavačima bila je prevelika i ona je odmah shvatila da hitno mora promijeniti cjenik njihovih
izdanja. No u tome se zasigurno skrivao neki izazov i velika ljepota njezina posla.
duljenje kratkog je u dugo je kraćenje sloga s dvoglasnikom
pronađeni oblik osnovni oblik pronađeni oblik osnovni oblik

2. Napiši riječi sa zadanih sufiksima:

- ovit - urina - ina
cijelo
mijeh
rijeka
pijesak
vijek
sijed
bijesan
žlijeb

1. Napiši pravilno pisanim slovima

U IZDANJU GRADSKE KNJIŽNICE «MIROSLAV KRLEŽA» I ZADARSKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE IZAŠLA JE
KNJIGA LJUBAV KOJA JE U PETAK PREDSTAVLJENA I U ZAGREBU U MATIČNOJ SREDIŠNJICI NA STROSSMAYEROVOM
TRGU.
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
__________________
2. Napiši pravilno:
a) uredništvo časopisa
«modralasta»_____________________________________________________________________
b) leksikografski zavod «miroslav krleža»_______________________________________________________________
c) klub šibenčana u ulici baruna trenka_____________________________________________________________
d) dramsko kazalište «gavella»________________________________________________________________________
e) grafički zavod hrvatske____________________________________________________________________________
f) grafičko-likovno uredništvo školske knjige_____________________________________________________________
3. Ispravi tekst.
u čudesnoj državi šumenskoj živio je djed šumenko vjetrović. koliba mu je bila na brdu šećerna glava kraj malog grada
koji je imao vrlo čudno ime: grad za tri koraka. tako ga je nazivao div jurentuh koji je cijeli grad za tri koraka prešao
uistinu za tri koraka. u ulici lakog lahora živio je šumenkov unuk grmičak. oni su bili dobri patuljci iz društva koje se
zvalo hrastov panj. borili su se protiv zlih patuljaka bande koja se zvala ujedinjene šikare.
Razgodci i veliko i malo slovo
Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
a) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta i
školska knjiga zagreb 1999
b) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
c) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
d) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________

4. Razgodci i veliko i malo slovo

Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
e) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta i
školska knjiga zagreb 1999
f) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
g) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
h) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
____________

1. Zaokruži riječi koje su napisane pogrešno.

procjena, procijeniti, ocijena, ocjenjivanje, mlijeko, ocijeniti, rješenje, mlijekar, riješavati, smiješan, vijek,
mljekarica, smiješniji, odriješiti, razrijeđivanje, griješiti, grjeh, djeca, dijed, dijelatnost, djelovanje, dijelotvorno,
djetinjstvo, dijevojka, djetinjarija, bijegunac, bježati

2. Upiši ije, je, e i ili i:

zapov__dni, zaht__vati, zaht__v, b__logorica, b__liti, razr__šiv, m__njati, c__piti, p__tao, sm__h, z__vanje,
opred__ljenje, odc__pljen, iskor__niti, zaht__van, iskor__njenost

3. Upiši ije, je, e i ili i:

 gr__šiti, b__dniji, povr__diti, pr__voz, dragoc__n, nasl__diti, nasl__dnica, zapov__d, nastr__ljen, pr__nos
sav__est, zv__žđe, t__šnji, um__će, d__lo (književno), d__la (od dio), sv__ćica, sv__tlo (prid.), b__snilo, gn__zditi
se, gn__zdašce, N__mac, N__mica

4. Upiši ije, je, e i ili i:

m__riti, pres__ći, dom__stiti, nas__ći, dosp__ti, izgo__ti, ostar__ti

2. Zaokruži riječi koje treba pisati velikim početnim slovom.

u zagrljaju jadranskoga mora, krševitog velebita i plodnih ravnih kotara, smjestio se grad zadar kojim
je nakon podjele rimskoga carstva vladao bizantski car justinijan. u zadru je osnovano prvo sveučilište
u hrvata i napisan prvi hrvatski roman – zoranićeve „planine“. unutar gradskih zidina nalazi se trg pet
bunara. turistima i zadranima omiljena je šetnica obala kralja petra krešimira uz koju se nalazi zgrada
filozofskog fakulteta. crkva sv. donata mjesto je održavanja glasovitih „glazbenih večeri u svetom
donatu“.

Pisanje imenica i pridjeva – veliko i malo slovo:

katarina druga velika, bik koji sjedi, zmaj od bosne (husein-beg gradaščević), otac domovine (ante starčević),
sveta braća (konstantin ćiril i metod), sveti ivan od pučine, sveti stjepan prvomučenik, plinije stariji, plinije
mlađi, ptica trkačica (lik iz ctića), hrvatina, hrvatovati, europska unija, istočno rimsko carstvo, zlatna horda,
dubrovačka republika, zemlja izlazećeg sunca (japan), zeleni otok (irska), novi južni Wales, zapadna obala (na
bliskom istoku), kumova slama, južni pol, đakovština, brodska posavina (regija), mala paklenica, dugi otok,
mljetski kanal, divlji zapad, jugoistočna europa (regija), ministarstvo znanosti obrazovanja i športa republike
hrvatske, župa svete Ane, brodsko-posavska županija, granični prijelaz bajakovo.
suđe obično perem čarlijem, jutros je kupila kalodont, svjetsko nogometno prvenstvo, svi sveti (dan)seljačka
buna, domovinski rat, krbavska bitka, sveta tri kralja (dan), bolonjski proces, homo sapiens, katedrala sv.
Jakova, šibenska katedrala, belgijanac (konj), ne-europljanin, papa ivan pavao II., sveti otac, petrarkizam,
hrvatski narodni preporod, srednji vijek

Razgodci – rečenični znakovi i pravopisni znakovi – vježba

1. Upiši razgotke u ove rečenice:

a) Sve se to bijaše dogodilo u Jakinu 8. lipnja 1488. no samo je jedan zapis sačuvan nažalost na talijanskom iz
1516. godine
b) Crvena bijela žuta tkanina mnoštvo puceta sjajnih i velikih mamili su joj uzdahe
2. Upiši razgotke:
a) Sastanak je održan u Splitu 14. ožujka u 12 sati
b) Antun Pesery rođen je 1875 u Krčima a umro je u Zagrebu 1933
c) Na ploči je pisalo Ivo Vojnović (1857.-1929.)
d) Sve sam ti rekao dakle morao si zapamtiti
3. Zaokruži pogrešno i ispiši pravilno:
a) Rekao joj je ˝Molim te, donesi mi knjigu.˝
b) ˝Zašto ne poslušaš?˝ upitala ga je.
c) ˝Ne mogu ti pomoći˝, objasnio joj je.
d) Dragi moji nećemo više o tome.
4. Upiši razgotke:
a) Išao je u Osnovnu školu Petar Preradović
b) To je ono što sam tražio uzviknuo je iznenada
c) Valjalo se lišće kamenje zemlja i najsitnija prašina savijale su se grane grančice i najsitniji listići čulo se
urlikanje zavijanje vriskanje i jauci
d) Našavši mali novčić pokraj kuće osjetio je nekakvu čudnovatu radost
e) Naravno nismo se mogli razveseliti
f) Jedva jedvice pokrenuo sam auto ali već je bilo prekasno
g) U kolač sam stavila sve samo sam zaboravila prašak za pecivo
5. Upiš razgotke:
Ivane Ivane vikala je iz sveg glasa. Trčala je oko kuće tražeći ga. Mislila je poznavajući ga da je zapao u
nevolju. Njezina stoka psi i perad bili su sklonjeni u štagalj. Kada ga je ugledala briga je nestala. Nisam se
bojao oluje rekao joj je iako sam znao da ćeš se brinuti pred zoru.
6. Upiši razgotke:
a) Vladan Desnica Zimsko ljetovanje Zora Zagreb 1950
b) Desnica Vladan Izbor pripovijedaka priredio Dubravko Jelčić Školska knjiga Zagreb 1966
c) Živko Jelčić Dvije knjige Vladana Desnice u knjizi Lica i autori Kultura Zagreb 1953
7. Upiši razgotke (pripazi na veliko slovo):
a) ha ha ha što je tebi budalo jedna
b) na tvome stolu draga moja pronašao sam pismo napisano u Šibeniku 28. rujna 1998. godine i nisam
izdržao a da ga ne pročitam
c) stani mali moj što misliš tko si ti
8. Zaokruži pogrešno napisano:
a) Dobro jutro kako ste danas!
b) A znate li za to, gospodo?
c) Kamo ste krenule, drage moje!
d) Molim te, zapiši mi svoj broj.
e) Kreni, prijatelju kreni.
9. Zaokruži pogrešno napisane razgotke:
Zašto si se vratio?, - upitao me iskreno.
Je li išta rekao, ili je samo bespomoćno šutio?
Kamo je otišao, gdje je stavio kartu, zašto nije ostavio poruku!
10. Zaokruži točno napisanu rečenicu:
a) Ljuti kolonisti su 16. prosinca 1773. godine, sjekirama rasjekli 324 sanduka čaja kao znak pobune protiv
britanskih kolonista.
b) Janko Polić Kamov rodio se 17. studenoga 1886. godine u Pećinama a umro je 19. kolovoza 1910. u
Barceloni.
c) U Zagrebu je 24. studenoga 1860. objavljeno općinstvu da će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na
hrvatskom jeziku.
d) Novi Vinodolski 25. studenoga 1999.
11. Zaokruži točno napisanu bibliografsku jedinicu:
a) Brozović, Dalibor, Gramatičke značajke hrvatskoga jezika, u: jezik, XLIV., Zagreb, 1997., 127.-135.
b) Ham, Sanda, O instrumentalu jednine imenica vrste i, u časopisu Jezik XLIV., Zagreb, 1996., 1.-8.
c) Guberina Petar, Zašto možemo govoriti o posebnom hrvatskom književnom jeziku, u časopisu Jezik,
XLIV., Zagreb. 162.- 191.
12. Upiši razgotke:
Naravno nije našao ništa no kad se povratio nije više bilo traga njegovoj srdžbi Udišući na mahove vrati se i
opet u misli o prošlosti životu seljanima Čim je opazio ljude zatvorio je vrata promrmljao nekakvu kletvu
skočio u krevet i odmah zaspao
13. Zaokruži pogrešno napisano:
a) On je u duši dobar i, vjerujte ja ga ljubim.
b) Zasigurno nisi znao sve podatke.
c) Njega je, dapače, pomilovao.
d) Pokušao se vratiti na vrijeme, zar ne?
14. Upiši zarez gdje treba doći:
Ona se podigne s klecala pruži mu desnicu milo ga i tužno pogleda naglo problijedi klone mu glavom na rame
podigne lice i zagleda mu se u oči u njegove divne duboke crne oči.
Nije znao kako će je pogledati u oči u oči kako će joj reći istinu koja nije bila lijepa kako će ona reagirati kako
će moći živjeti zajedno nakon svega.
15. Zaokruži pogrešno napisanu rečenicu:
a) Sigurno je otišao k prijatelju.
b) Stigao je sigurno i brzo.
c) Sigurno zašto i bi?
16. Koja je rečenica točno napisana?
a) U HNK-u su 24. studenoga 1999., ponovno svečano dodijeljene nagrade najboljim kazališnim umjetnicima
za proteklu godinu.
b) 14. studenoga 1999. u sjedištu UNESCO-a održan je koncert Glazba za mir na kome je zbor ˝ Ivan Goran
Kovačić˝ izveo finale IX. Beethovenove simfonije.
c) Baltazar Adam Krčelić rodio se 5. veljače 1715., u Brdovcu kraj Zagreba, a umro je 29. ožujka 1778. u
Zagrebu.
17. Zaokruži točno napisane rečenice:
a) Nazvat ću ga, i to odmah.
b) ˝Nemoj ništa više govoriti!˝, hladno joj je odbrusio.
c) Vjerovat ću u sve što si rekao, ako mi dokažeš da je tako.
d) ˝Odlučio sam˝, započeo je tihim glasom, ˝da ću potražiti novi posao.˝

GLASOVNE PROMJENE
Napiši traženi oblik riječi i koja se glasovna promjena dogodila:
• spasilac, posv.prid.
• daska, um.
• reći, 3.l.jd.aor.
• mlatiti, glag.prid.trp.
• povijest, prid.(+ni)
• grozdak, N mn.
• crvenokožac, posv.prid.
• trbuh, um.
• jež, I jed.
• brijest, zb.im.
• pljeskati, 3.l.jd.prez.
• metak, D mn.
• ruka – ručetina
• hlapiti – ishlapiti
• ćuškati – išćuškati
• rob – roblje
• sudac – suca
• misao – mišlju
• ranoranilac – ranoranioca
• drhtati – dršćem
• plakati – plaču
• lijeska – liješće
• dužd – duždevi
• daska – dašćica
• trti – tarem
Napiši traženi oblik riječi:
• s+ćapiti
• pred+komora
• stan+beni
• bez+životan
• pred+školski
• notez+ćić
• pod+tlačni
• pred+potopni
• uz+čuvati
• protest+ni
• iz+čeprkati
• sub+polaran
• ispod+pupčani
• bunt+džija
• top+džija
• miraz+džija
• vrać+bina
• obraz+čić
• zelen+bać
• isk(ati)+jem
• crn+purast
• romb+ski
• kost+čica
• kovčeg+ina
• od+sjeći
• korist+na
• pod+dioba
• pod+hraniti
• iz+čistiti
• od+ćušnuti
• iz+tkati
• nog(a)+ica
• uz+šetati
• jedan+put
• pod+hodnik
• mlaz+njak
• raz+češljati
• hrast+je
• sub+papilaran
• pred+turski
• post+diplomski
• kembridž+(s)ki
• Klis+janin

G jed V jed N mn G mn
otpadak

letak

domorodac

mladac

mlatac

Napiši zbirne imenice od:

• brijest
• lijeska
• trijeska
• ždrijebe
• zvijer
• cvijet
Napiši umanjenice (sa svim sufiksima) od:
• kolijevka
• pijetao
• smijeh
• rijeka
• riječ
• dijete
• snijeg
• gnijezdo
• zvijezda
• crijep
• odijelo
• tijelo
Napiši genitiv množine od:
• kolijevka
• pripovijetka
• popijevka
• cijevka
Napiši genitiv jednine od:
• dijete
• ždrijebe
• vrijeme
ocijeniti namijeniti
gl.prid.trp.
imenica
pridjev
apstraktna imenica
gl.imenica
nesvr.gl.
1.l.jed.prez.
imenica za vršitelja radnje
gl.pril.prošli

Napiši koja se glasovna promjena dogodila, objasni, uskladi s pravopisom:

• pod+šišati
• bezvučan
• ruski
• raširiti
• raščešljati
• gospod(in)+ština
• Hrvat+ština
• gost+ba
• korist+na
• godišt(e)+nji
• nužd(a)+ni
• kovač+ski
• grad+ski
• aorist+ni
• svat+ba
• svjedoč(iti)+ba
• burek+džija
• miraz+džija
• stanbeni
• raz+đakoniti se
• crmpurast
• antifašist+kinja
• otšetati
• azbest+ni
• protest+ni
• mineral+ologija
• bremen+onoša
• iz+tkati
• rob+če
• golupčić
• šipka
• muški
• iz+tući
• od+hraniti
• Retford
• potstanar
• jurizdikcija
• iščistiti
• vambračni
Napišite komparative i superlative:
• strog
• tijesan
• dubok
• rijedak
• gorak
Precrtajte pogrešno napisane riječi:
žabčev, izžvakati, subpolaran, iščetkati, uzšetati se, razbješnjeli, razasipati, nuspojava, opšiti, odteretiti,
sguliti, naručbenica, škrtićin, razgodci, motoci, listni, bezpogovorno, ispodprosječan, rombski, bešavni,
taokinja, plavojci, diaspora, vračbina, orhideja, svijetovi, rješenje, primijenjen, rješiv, tjelešce, izbijeliti,
zasjedanje, cjevka, zastarijevati, sljevanje, sljepoća, sniježak, namješten, promijenljiv, biješnji, presječen,
zamjerati, bjelodan, prispijeće, miješalica, tjekovi, zvijerinjak, bjeljenje, odlijev, primjena, polijevač,
ljevačnica, lijevak, cjevanica, crepana, bijelance, bjelanjak, crijevar, cijevast, sljeparija, dlijetašce, dljece,
dijetence, cjediljka, dijelić, mješaonica, smiješak, pjetlov, sljepčev, rješenost, mješalica, dijeljenje, dvodjelan,
presijecanje, presjek, primijenjenost, pjeskovit, primjenjivati, sprečavati, ljeskovača, brijestovina, lijevaonica,
naljepnica, bijelidba, zastarijevati, vijekovi, premješati, nazrjevati, umijeće, mlijekulja, djeličak, pobjesnjeti,
zanijemjelost, korjenčić, vjesnik, nesvijestan, ispovjedalac, bijelouška, polijegati, naljevati, iskorijenjenost,
vjernost, hoteljer, zasjedanje, umješanost, ogrjev, razumjeti, razumijem, ropski, smijem, smijeti, primijeniti,
primjenjivati, spriječiti, sprječavati, vrijedan, vrednota, stijena, stjenovit, brijeg, brijegovit, okrijepiti, okrijepa,
osviještenje, odlijevati, odlijev, odolijevati, lijepiti, lijepljiv, pogriješiti, pogrešiv, pljenidba, svjetloplav,
ljevati, ljevač, ljevačnica, riješiti, riješavati, primijenjiv, primijenjivost, odnjeti, odstreliti, izvijestiti, izvješten,
drjemež, plijeniti, pobljedjeti, pomiješati, razmijeniti, razmijestiti, upotrebljen, pljenjen, izdjeljen, razmjenjen,
odstrel, izdijeliti, pomješaj, gnijezdim, gniježđenje, pljesan, ucijenjen, trezniti, ispovijed, cijepljivost, svjetao,
sjenka, rasječem, zjevanje, povrjediti, primijeniti, zasijedanje, premiještanje, ispovjednik, azbestni, katšto,
podporučnik, prevodioc, gospodština, bubrežčić, šegrtče, kruščić, smeđkast, odšteta, odsjeći, dokazljiv,
obramben, stramputica, najači, prehramben, hrvaština, iztkati, anđeoski, oplećki, selski, nuždni, istežljiv

VELIKO I MALO SLOVO

vitezovi malteškog reda, isus krist spasitelj, kip slobode (New York), golfska struja, dan domovinske
zahvalnosti, kopački rit, bliski istok, prečac stanka vraza, kula babilonska, anglikanska crkva, red bana
jelačića (odličje), berlinski zid, ožujsko pivo, ledeno doba, mali medvjed (zviježđe), ministarstvo obrane
republike hrvatske, općinski sud u sisku, županija vukovarsko-srijemska, španjolski građanski rat, filip IV.
lijepi, ličko petrovo selo, maoisti, ured vlade republike hrvatske, hegelovci, hrvatski fond za privatizaciju,
zakon o radu, veliko vojvodstvo luksemburg, njegova svetost dalaj-lama, klub društva arhitekata
uputite se u avanturu, krenite na putovanje u kinu. provest ćemo vas najvećim trgom na svijetu, pekinškim
trgom nebeskog mira te razgledati nebeski hram iz dinastije ming, simbol mira. vidjet ćemo znamenitosti kao
što su okrugli oltar, zid, molitvena dvorana, lama hram i carski dvor. posjetit ćemo i glasoviti kineski zid,
čudo obrambene arhitekture koje je štitilo kinu, odnosno carstva na tom području, a koji se proteže sve do
pustinje gobi i najveće stepske visoravni u srednjoj aziji. ako pak želite, turistička agencija ilirika vodi vas od
26. siječnja u ujedinjene arapske emirate. glavno je odredište abu dhabi, jedan od najmodernijih gradova
svijeta, upravno i poslovno središte emirata.

Č/Ć
copor, raskomocen, sviracicin, zecinjak, nejacad, bracni, crnciti, dašcara, strunjaca, lozovaca, gušcinjak,
upucivajuci, kršcanski, cuvarkuca, klicuci, urašcivati, gluhoca, plješcem, svirac, crckanje, izobliciti,
maglicast, kvocka, pješcanik, pješaceci, cvokocuci, bracni, ceprkati, cuperak, pacji, stojecke, kruškovaca,
caplja, triješce, cudljivcev, šcucuren, cišcenje, prepreciti, naopacke, gonic, cupic, vrc, celija, vracara,
cevapcic, šticenik, radošcu, hladnoca, zagrebacki, moci, nocište, zecic, dobricina, krecem, pribadaca, plicina,
tekuci, plamicak, pureci, mjehuricav, ropce, branic, pašce, stricev, omecka, golacev, oblicje, nocašnji,
slamnjaca, pokrivac, gluhac, iduci, šticenik, mucak, korjencic, bjelicast, sjedeci, nocobdija, jabukovaca,
junacan, konjicak, crnomerecki, modricast, Lav Nikolajevic Tolstoj, luđacki, teleci, izrecen, smrcu, ušce,
ružicnjak, poklic, ficfiric, liješce, cevapi, cevapcici, vuci, vucem, covjece, beskucnik, kljucic, izbornice,
majcica, izazivac, naranca, cancara, srcika, cucanje, cackalica, psic, cuk, kvocka, cekic, gospodicic, cistunac,
najcesce, išcašiti, cežnja, cicak, otimacina, spacka, plavicast, silim, sešalj, šecer, krecuci, odsjecak, crtaci,
rašcereciti, slasticarnica, vicuci, covjek, pljušcina, kolac, cud, vocka, nocas, carolija, cekajuci, cetvrtak, ducan,
vjetric, ovcetina, Bec, ucitelj, celo, sljepoocnica, obicno, mracno, clanak, mjesecina, cegrtuša, macji,
cickovac, ocišcen, clankonošcev, domorodacki, cudljiv, optocen, srndac, slabacak, siroce, kraci, ždrepcic,
triješce, stricevic, sjecenje, otpecacivati, cilimcic, cikcem, caskati, bežucan, svracak, urlicuci, pacici, pilicar,
bratic, cicak, cegrcuci, cekicarka, ciopa, cudak, pušcetina, pješcanik, otpecacen, gonic, prevrcuci, brijac,
težaceci, crtacicin, cucenje, krajicak, cađa, cvjecarica, rašcereciti, scucuriti, necacki, necovjecnost, kicast,
kobasicica, pljacka, copor, ceprkajuci, cunjcic, ptic, štrojac, razgolicenost, dobricina, dobrocudnost,
magaricin, isteci, istecem, mrvicak, poklic, cuška, plamicak, obrašcic, liješce, trepcuci, cudacki, zvecka,
ružicnjak, cuvarkuca, covjeculjak, kamicak, cuk, bjelicast, domacicki, ilovaca, hotimican, papricica, sirocici,
sobicak, nadahnuce, baladican, tisucljece, ušce, cembalo, hlace, mucenicki, cackalica, cakavcev, crckati,
cvoric, sendvici, cahura, cupavicin, cucecke, žmirecke, cucavac, cikcem, beciti se, bocate vode, balcak,
klincanica, konjce, plucnjak, krecuci se, upucivacki, palcani, cistacicin, odmicuci, vjencac, poskocnica,
poduzece, corsokak, crncic, cerupati, žlicnjak, sace, njemacki, cir, zlacani, štekcuci, štenecak, šcepajuci,
gromace, cirilicki, nadlijecuci, carolija, cvrceci, ucmalost, zacece, ladicica, cešnjak, vecincki, pinc, zamorcad,
cincila, maticnjak, mecava, posjeci, buca, bucati, ugošcen, kraljicin, prekoracen, prispijece, vješticji, krec,
cucoriti, škrgucuci, precac, smeckast, skracen, obuca, crvendac, pašcad, rupcaga, zloco, cvjetaca, carlijati,
carke, golac, korbac, mirnoca, podmicujuci, pritišcem, stišcem, stišcuci, plješcem, plješcuci, muckati, inacica,
stajacica, cudoređe, brckati, brestaca, boršc, božicnica, jazavcar, calabrknuti, cangrizav, bešcašce, cedo,
cešanje, cufte, clankonošcev, gušcinjak, oblicje, naricuci, naslonjac, narucje, nalakcen, cestit, pasjaca, smrcak,
prošcev, protjecuci, napuciti, dršcuci, micuci, pricešcen, savijaca, macuhica, klikcuci, celjust

IJE/JE/E/I
t___kom, opred___ljenje, zam___rati, br___zi, b___logorica, dvoc___vka, od___lce, sv___tlosni, nar___čje,
b___logrli, sm___šniji, dugov___k, prodr___vši, prim___njujući, s___ći, nal___vati, l___vaonica, ml___čni,
sl___poća, gr___šak, d___tešce, r___šiv, razr___šenje, os___nčan, spr___čavati, v___đe, zv___rka, s___čen,
t___kovi, pr___čiti, pr___glas, pr___kor, pr___gib, pr___gled, prep___v, pr___skok, pr___kid, pr___let,
pr___rez, pr___vod, pr___pis, pr___laziti, pr___tvorba, pr___zir, pr___voj, pr___kor, pr___kop, pr___maz,
pr___stolje, pr___stolni, pr___stolonasljednik, pr___lazan, pr___voznik, pr___voditelj, t___k, t___kovi,
br___st, br___stovi, br___stak, razm___štanje, razm___na, razr___šiti, razr___šitelj, razr___šivati,
razr___šljivost, razr___šnica, razr___šujući, ogr___v, ogr___vni, ogr___šenje, ods___v, odl___v, sl___v,
izl___v, izl___piti, izl___ćući, izm___šati, razm___stiti, odr___šiti, odr___šujući, odr___šitelj, odr___šivati,
odr___šenost, odr___šit, odol___ti, odol___vati, d___lak, d___lovi, d___l, prot___cati, opt___caj, prot___ći,
prot___canje, st___caj, st___canje, st___cište, ut___caj, prit___čem, c___piti, c___pivo, pret___canje,
c___pljen, st___na, st___nka, st___novit, kl___tka, kl___t, trp___ti, l___k, l___kovi, v___k, v___kovi,
sn___zi, b___g, b___govi, b___zi, dosp___će, dosp___m, nazr___ti, nazr___vati, prodr___ti, usp___ti,
usp___vati, sv___st, sv___stan, sv___snost, razgov___tan, razgov___tniji, l___kovit, usp___šan, sazr___ti,
sazr___m, sm___r, bl___sak, pr___k, pr___ći, ispr___čiti, ispr___čen, isprem___šati, gn___čiti, gn___čenje,
gn___čim, prodr___ti, prodr___m, prodr___h (aor.), prod___rati, umr___ti, umr___vši, umr___h (aor.),
l___ha, l___šica, cv___ćar, cv___tak, cv___tni, sm___šak
U sv___tlu b___snog sv___ta sv___tle p___vne r___či p___sme i gn___zdišta zv___zda. No, uv___k kada
ob___st c___liva sv___t, njegovo se od___lo izm___ni. Mr___ti tada počnu zv___zdasta gn___zda, nazr___ti
se mogu ukl___štena m___sta, i b___lina mora. Posl___ se sv___t može izl___piti, no ne i izm___niti.
Kl___šta sada od___vaju sv___t.

1. Zaokružite riječi koje se pišu velikim početnim slovom:

nacionalni parkovi organizirani su oblik zaštite prirode. prvim hrvatskim nacionalnim parkom proglašena su
plitvička jezera jedan od najljepših kraških fenomena. najzanimljiviji je dio južog velebita po reljefno
pejsažnim geološkim te vegetacijskim osobitostima nacionalni park paklenica a u gorskom kotaru
najšumovitijem dijelu hrvatske nalazi se ancionalni park risnjak. uključujući podmorje cijelokupni krajolik
pejsažni park flora i fauna od prvorazredne su vrijednosti.brijuni s jedinstvenim arheološkim nalazištima.
ljepote roškog slapa skradinskog buka te samostan visovac kao značajan povjesni spomenik znamenitosti su
nacionalnog parka krka. nacionalni park kornati nenaseljena otočna skupina u jadranskom moru obuhavačaju
prostor kornatskog arhipelaga između dugog otoka na sjeverozapadu i otoka žarja na jugoistoku. Očekuje se
da će nacionalnim parkom biti proglašen i kopački rit prirodni zoološki i ornitološki rezervat u baranji.

2. U tekst unesite zareze

3. Ispišite ostale pravopisne pogreške koje se javljaju u tekstu.
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
_______________________

4. Upišite č/ć
polijecuci, ucenicki, stojecke, rasprsivac, cudacki, ceprkajuci, piscev, plješcem, crvendac, srcani, mucnina,
cupic, curlicuci, opterecen, stišcuci, sirocici, cavrljati, corsokak, casnicki, cudoređe, zatocenicki, tlacenica,
ucvršcivac, panicarka, poticuci, prepecenac, lastavicji, mokracni

5. Upišite ije/je/e/i
dosp__evati, izl__čen, spr__čen, d___lce, zam___rati, b___louška, kor___ni, prisp___će, osv__štenje,
crven__ti se, br__žak, t___kovi, izumr___ti, str___lčev, odr___šenje, m___šati, m___šovit, proht__v,
zaht__vati, b__snoća, oc__njivati, zas__dati, izbl__d__ti, d__lovi, od__lce, m__njanje, dosp__ti, pres___ći,
opt__caj, c___lovit, sn___žić

6. Napišite tražene oblike riječi:

a) svračak, N mn. ____________ b) trijeska, zb.imenica _______________
c) svizac, N mn. _____________ d) predak, G jd ____________________
e) dvorište, prid. (-ni) _________ f) raščistiti, gl.prid.trp. _______________

7. Napišite o kojim se glasovnim promjenama radi u svakom primjeru

a) b)
c) d)
e) f)

8. Uskladite s pravopisom sljedeće izraze gdje treba.

zakon o najmu / foto sinteza / bio energija / video igre / opcinski sud u Sisku / u doba renesanse / diapozitiv /
sisaćko – moslavačka županija / veliko vojvodstvo luksemburg / nosioc / retci / jedamput / đungla / u oči
božićnih blagdana / podpodjela / hrvatski olimpijski odbor / remek djelo / most slobode / bengalski zaljev /
iole / staro petrovo selo / zagrebačka filharmonija / virovitićke lubenice / polu čovjek / stigao je iz daleka /
amo-tamo / orhidea / džuveđ / tinejđerski
9. Napišite riječi iz zadanih elemenata:
uz-šetati iznad-prosječan stran-putica
zelen-bać nuz-zanimanje pod-činiti
pod-dijalekt iz-cijediti raz-četvoriti

10. Obilježite naglascima i dužinama

Bio sam sam i gol u prvim sjenama sutona koje uvijek uznemiruju čovjeka nad tuđim krajem i tamnom
vodom.

VJEŽBE

Pisanje glasova č, ć, dž, đ (vježbe)

Napišite tražene oblike.

traženi oblik
peći, teći, sjećiprezent, 3. lice jednine
plakati, vikati imperativ, 2. l. jednine
potući, vući, uhvatiti glagolski pridjev trpni
slijediti, trčati, misliti glagolski prilog sadašnji
teče, ide, dođe infinitiv
vuk, mrak, ratnik vokativ jednine
radost, sličnost instrumental jednine (-ju)
klin, cvijet, slamka umanjenica
žut, jak, velik, mlad komparativ
zec, medvjed posvojni pridjev
cvijet, list, pas zbirna imenica

1. Načinite što više riječi od ponuđene riječi:

junak - __________________________________________________________________
mlad - __________________________________________________________________
muka - __________________________________________________________________
lijek - ___________________________________________________________________
cvijet - __________________________________________________________________
kuća - __________________________________________________________________

2. Precrtajte pogrešno napisane riječi.

čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, čaplinovski, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje,
čekaonica, čelićana, čelnički, čelićiti, čovjećnost, čestoča, čistoća, čistački, čućnuti, čelavac, čevabdžija,
brijaći, kupaći, stoječi, ćilimćić, vjenčić, dječaćić, đamija, džanki, đelat, džemper, džentlmen, đeparac, džez,
džinovski, džip, džogirati, đuboks, džudo, đungla, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, đavolćina, đon,
Đurđevčani

3. Svaku pogrešno napisanu riječ iz prethodnoga zadatka napišite točno.

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________

4. Uz svaku riječ napišite njezino značenje.

riječ značenje
spavačica – spavaćica –
orači – oraći –
posječen – posjećen –

5. Upiši suglasnike:

__ungla je __udno mjesto gdje se mogu o__ekivati mnoge vra__bine. U plemenima na rubu civilizacije
vra__ je osoba od povjerenja. Za obavljanje lije__ni__ke službe nije mu potrebna svjedo__ba. On sam za
sebe svje__i. Lije__ i obi__nom maš__u, ali i divljim grož__em. Ako je neka bolest tvr__i orah, treba naru__i
posebnu vra__binu za ozdravljenje.

6. Upiši dijakritičke znakove za č i ć, a na crtice dž i đ:

Tvr__i orascic nitko ne bi mogao pronaci. Ali njemu se cinio sladak kao __em. Ostalo mu je još malo od
__eparca. Novac je bio u stražnjem __epu, koji je bio vec sav ca__av od peci na kojoj je sjedio. Poželio je da
je ro__en kao vodic ili ribic, a ovako je bio obican dimnjacarcic, cesto moren gla__u.

1. serija
1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

mjesecev, mucnina, racic, paučina, sljepoocnica Brac, cvrcak, caj, Cakovec, camac, carapa, castiti, cekati, cep,
ceprkati, cesalj, cesto, cetiri, ceznuti, Cicarija, cicak, ciniti se, cizma, cokolada, copor, coravac, covjek, cud,
cudo, cupati, curlik, cuti, cuvati, decko, gacice, grc, Grcka, hrcak, Icici, inace, kafic, kauc, kocnica, kolac,
Korcula, kotac, krec, mecava, noc, ocaj, Okucani, pcela, racunati, racvati se, reci, sace, sici, stecak, Sucuraj,
trcati, koscev (kosac), sumnjicavcev, krušcic, gusce (guska), crckanje, crtaci (pridjev), crtaci (im.mn.),
vracaricin, otmicarka, nagnjecen

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

duhan__ija, __avolji, __uboks, poma__ariti, galam__ija, pobr__e, jedna__ba, ri__obrad, deter__ent,

mena__er, __udo, me__ugradski, bu__enje, ča__a, __ez, tinej__er, kla__enje, nakin__uren, sr__ba, osu__en,
doha__ati, prohr__aviti, __okej, po__oniti, __amija, mla__arija, u__benik, __eparac, __umbus, pan__a

3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.

Sječao se svoje babe svakog proljeća u ovo doba kad su ćešljugari džipajući po granama drveća pjevali.
Njezina mala četveročlana obitelj ponosila se ćestitošću i gostoljubivošču. Najćešće su ih veličali, posebno
babu, iako je bila odrasla kao obična seljanćica. Prema seoskim pričama je uvijek osječao određeno gadženje.
No, htijuči valjda nešto što se nije moglo, jedan joj sin naoćigled cijelog sela ispade lažovčina. To je babi bilo
kao čuška na lice, bila je uvjerena da se džavao navalio na njihovu kuću.

2. serija

1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.

tucak, tucnjava, uopce, vrc, vrac, zacarati, zacahuriti, beskucnik, mocnik, okucnica, srndac, mocvara,
bljedoca, bezvucan, cikcem, braticna, panicar, vjesticin, lasicji, iscekivati, cud, cudnovat, cepic, dobrocudan,
izobliciti, Bistricanin, pjescanik, nocobdija, grmicak, ružicnjak, plemicki, gromaca, teklic, dobricina, rocište,
kamecak, penjacica, svirac, ložacki, crckanje, cestit, huškac, zloca, ušce, nasrcuci, okreciti, cvjecarica, suncan,
maglicast, proljece, zgrciti se, mace, brcine, romancina, slamcica, siroce, zuci (pridjev), žuci (im. mn.), autic,
mehanicar, izvješcivati, citaci (pridjev), tekuci, skvrciti, klincic, Backa, Bec, cas, cisto, citav

2. Prepiši tako da pravilno upišeš dž i đ

kan__a, dora__ivati, ro__ak, ozloje__en, gun__ati, __in, __eparica, bri__, gnijež__enje, __ački, __ipnuti,
le__enje, priva__ati, patli__an, __entlmenski, __emper, nišan__ija, kole__, perovo__a, pravosu__e, pun__a,
mu__ahedin, zvijež__e, Ta__ikistan, zasla__en, __em, __uka (ime), šešir__ija, uru__beni, ri__ovka

3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.

Babi se srce uvuće ćemer, sva se skvrčila od boli i srama. Toliko je bila postiđena da se morila gladžu i žeđu.
Čutjela je nešto što drugi nisu mogli. Kao kvoćka na gniježdženju, tako je i ona znala da će se izleči nešto zlo.
Ni vol rikać ni čuk huškać nisu ju mogli trgnuti iz neke ćudne obamrlosti. Čak ju ni djed duhanđija nije
mogao navesti na priću.

3. serija

1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

porodicni, prikracen, mracan, paucina, pravican, okicki, carobnjak, poceti, vrtic, palacinka, cevap, pozlacen,
bratic, magarcic, pascad, citaonica, alatnicar, cupkati, vucji, ljecilište, kratkoca, kornjaca, krokodilcina, cak,
cestitati, cuškati, grcki, buducnost, pluca, djevojcurak, buduci, slicica, Sesvecani, celik, teleci, krcma, hlace,
naocale, kucerina, vec, suncalište, koracajuci, zakvaciti, citac, zlocestoca, patnicki, ribicki, zacepiti, tekucica,
plemic, cvrstina, caca, caskati, celavko, cošak, cudoredan, cvrcati, cvijece, crvotocina, lastavicji, crvic,
lancast, crvendac, štihaca, crncic, šticenik, cinicki, Šcitarjevo, šamarcina, šecer

2. Pravilno upiši dž i đ

__ezva, __oger, la__a, Bro__anin, mla__ak, gra__anin, vi__en, __ir, __ače, __ukela, __ur__ica, an__eo, __ul,
__avolija, __akon, __uveč, __eparoš, __ersej, u__benik, glo__em, pobje__ivati, bureg__ija, kamion__ija,
Ma__ar, ho__a, mahara__a, putovo__a, posti__en, posti_en

3. Podcrtaj sve nepravilno napisane riječi.

U prolječe bi počeo izlaziti. Izlazio je svaku večer na mjesta koja mu je preporućio njegov menađer. Svi su ga
znali i zvali Groždžanim Šeširđijom. Uvijek je nosio to pokrivalo na čeli, a u đepu vrečicu grožđica. Bio je
pravi kolovođa, ali i ćudak. Obožavo je briđ, kladženje i džez. Kada mu nešto ne bi bilo pravo, nastao bi
pravi đumbus.

4. serija
1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.

minobacac, bic, postignuce, Samaricanin, posvecen, jabucica, jecam, peci, pecen, ubacaj, pakracki, kuhaca,
paklenjacki, hodocašce, svecenik, svijecnjak, svijetleci, preinaciti, prikopcati, loncina, rovokopac, uznicki,
kukavicji, kujicin, prosvijecen, posvjedocen, hinduisticki, jamacni, Jamajcanin, zaprasivac, uzrecica, rijec,
rijecni, uzrocnik, uznemiravajuci, dascara, šaptacki, cvoruga, cudak, dimnjacar, radujuci se, istice, koprcajuci
se, sestricna, pacenik, pecnica, vucina, vrecica, papiric, stolcic, magarcad, curka, cuk, boleciv, radošcu,
mracnjak, vodic, cvjetic, cvjecar, alkoholicar, cuvar, tekucica, junacina, kucerak, jezicni, pisac, ratujuci,
lijeciti, komadic, Ivicin, Bec, cas, cisto, citav

2. Pravilno upiši dž i đ

bureg__inica, __em, __ukac, __umbus, __ungla, __avolast, tvr__avica, Burgun__anin, kujun__ija, pen__er,
ugo__en, __uro (ime), __oging, bostan__ija, privre__ivati, lu__ak, __ur__evački, __akovački, su__enje,
pobje__ivati, ri__, mla__i, __ihad, __ingis-kan, __okejski, __uveč, __erdan, __ezist, uru__ba, __umbir

3. Podcrtaj sve pogrešno napisane riječi.

Bio je naopake čudi. Kao i svaki pravi tinejđer nosio je teške bakanđe, a srđba mu je uvijek bila na licu. Nije
volio nakinđurene djevojke, ali ni one koje su hodale uokolo u piđamama i ciplema s niskim džonom. Kada se
pravio važan, pio je pivo s džumbirom. Pokušavao je biti namrgođeni kolovodža, ali se ne bi moglo reći da je
baš bio slijeđen. Trudio se biti galamđija, ćangrizavac i ispićutura, mislio je da je takav privlaćniji
djevojkama.

5. serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
Ciril, bosancica, cuvar, psic, mace, hodocasnik, mec, mac, pastirce, pomoc, stolcic, policica, pocetak,
umjetnicki, shvacanje, stvaralacki, unatoc, casopis, clanak, ljevicar, politicki, covjek, božiic (mali bog),
Svarozic, momcic, krcevina, unucad, braća, cudo, leteci, ici, reci, ljuci, treci, tvoric, izreci, izrecem, cestit,
pokazujuci, sklonošcu, citanka, teoreticar, cvrst, poeticnost, najcesce, majcin, zajednicki, klasican, anticki,
pripovjedac, pjevac, moguci, romanopiscev, izvjesce, cinjenica, rijec, znacaj, pjesnicki, mice (glagol, 3. l. jd.
pz), oci, jednolicnost, proucavati, cvor, trepece (glagol, 3. l. jd. pz), podrucje, buducnost, eticki, kamecak,
djevojce, utocište

2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ

izme__u, doga__aj, tu__inac, gospo__a, izi__oše, __on, __avao, ho__a, bakan__a, pun__a, kan__ija, kra__a,
le__enje, usmr__en, predo__ba, evan__elje, raž__ipati, prosu__ivač, ma__aron, __ins, pobr__e, galam__ija,
ćudore__e, __epar, duhan__ija, kla__enje, patli__an, oča__aviti, __in, __ezistica

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Nakon završene krojačke škole cijele je dane provodio šivajuči najfinija odjela. Navećer bi bio toliko
izmućen i iscijedžen da bi mu se oći same sklapale. Najteže mu je bilo šivati odijela od ćistog đerseja.
Skupoča tog materijala je bila tolika da si nije mogao priuštiti grešeke. Majstorova bi srđba bila neizmjerna, a
ćavrljanje nije dolazilo u obzir. Mućio ga je i stari hrdžavi šivaći stroj koji je petljajući konce ćesto lomio
igle. To ga je neprestano ozlojedživalo.

6.serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
svirac, romantican, nacin, ocekivati, teci, tece, prica, njemacki, mehanicar, mogucnost, piscev, ciniti se,
pozdravljajuci, rjecit, rijecni, plocnik, znacajan, poeticniji, ocni, svalciti se, retoricki, recenica, nocas, samoca,
licnost, mracan, sapce (glagol, 3. l. jd.pz), uciti, uociti, cvrcati, klokoce (glagol, 3. l. jd. pz), plac, pamcenje,
buduci, kamicak, pašce, vlašcu (I), muciliste, oblaca, nauciti, raskrsce, osjecaj, protumaciti, zakljucak,
kucepazitelj, krcma, tocan, zlocin, plašeci, statisticar, krvoprolice, neobican, moci, didaktican, vecer, kljuc,
krojac, slican, slavujcic, prakticno, fantasticno, zlacan, kci, pcelica, išceznuti, cetvrti, komican, cujan, starcev,
posvecen
2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ
me__utim, tu__ina, gospo__ica, vo__en, __akon, __amija, kan__a, ra__ati, hr__a, sr__ba, __epni, ure__aj,
zvijež__e, pi__ama, zabr__e, be__, nišan__ija, __entlmen, kla__enje, vra__bina, bri__, nakin__uren,
ču__enje, mu__ahedin, grož__an, __ungla, __umbir, __akovački, provo__enje, __emper

3. Iz teksta ispiši sve neispravno napisane riječi.

Radila je kao noćna ćuvarica montažnih kučica u niz na parkiralištu velikog trgovaćkog centra. Posao nije bio
težak, ali je bio dosadan. Nije se bojala jer je bila vrhunska đudašica. Hodajuči i obilazeči kućice izderala je
več troje cipele tako da se nisu dale iznova podžoniti. Svaku noč popila bi đezvu najjaće kave. Nikad nije
imala problema s pravim lopovima, nego samo s dokonim tinejđerima koji bi vikali za njom da je oštrokondža
i nađak-baba.

VJEŽBA, Kraćenje korijenskog sloga i naglasak

1. Nadopuni.
- komparativ i superlativ pridjeva:
bijel – b__lji – najb__lji, lijep – l__pši – najl__epši, blijed – bl__eđi – najbl__đi, bijedan – b__dniji –
najb__dniji, razgovijetan – razgov__tniji – najrazgov__tniji, prijek – pr__či – najpr__či, smiješan – sm__šniji
– najsm__šniji, vrijedan – vr__dniji – najv__redniji, trijezan – tr__zniji – najtr__zniji
- pridjevi tipa gologlav:
b__lokos, s__dokos, l__pook, l__voruk, dragoc__n, skupoc__n, kratkov__k, dvost__n, debelost__n
- složenice tipa nogomet:
b__lokost, b__lolist, cj__vovod, ml__kovod
- prednaglasni položaj (odredi i naglasak):
prim__njivati, spr__čavati, razr__šivati
- imenice i pridjevi izvedeni iz glagola:
procijeniti – proc__na, promijenti – prom__na, ocijeniti – oc__na, zamijeniti – zam__na, povrijediti –
po__vreda
- zbirne imenice na –ad i izvedenice na -ar, ak i mnoge na -ik:
zvijer – zv__rad, cvijeće – cv__ćar, lijevi – l__vak, mlijeko – ml__kar, m__karica, cijev – c__vaš, zvijezda –
zv__zdaš, cijena – c__nik, sijeno – s__nik, grijeh – gr__šnik, gr__šnica
- deminutivi na –ić, -čić, -ica, -čica:
korijen – kor__nčić, cvijet – cv__tić, cijev – c__včica, bijes – b__ščić, brijeg – br__ščić
- izvedenice na –an, –ast,-iv,- it, -ljiv –ara, -ina, -iljka, -ulja, -uša, -ba, -ište:
cvijet – cv__tina, mlijako – ml__kara, svijet – sv__tina, lijek – l__čilište, zvijezda – zv__zdast, zv__zdan,
cijediti – c__diljka, cvijet – cv__tuša,
- augmentativi (svi):
svijet – sv__tina, zvijeda – zv__zdurina, cijev – c__včina
- pridjevi na –ast, -kast, -cat, -it:
bijel – b__lkast, cijev – c__vast, cijel – c__lcat, vijek – v__kovit, v__čit
- naglasak na sufiksu (odredi naglasak):
lijep – l__pota, slijep – sl__poća, zvijezda – zv__zdurina, bijel – b__lance, dijete – d__tence, brijeg –
b__govit, miješati – m__šovit, lijek – l__kovit, grijeh – gr__hota, smijeh – sm__hurina

2. Naglasi i označi dužine gdje je potrebno.

a) cjelovit, primjenjivati, razrjeđivati, bjelina, sljepoća, svjetlokos
b) bos, kos, mraz, bok, skok, vlak, vuk, brod, vod, svod, kod, mrak, most, kost, kvrga
c) razred, učitelj, učiti, ladica, lađa, jagoda, kruška, trešnja (voće), šljiva, jabuka, jaje, mlijeko, maslac,
brašno
d) cvjećar, mljekar, cjevaš, zvjezdaš, cjenik, kovač, crveni, drage (G), dragom (I, ž.r.), novaca (G, mn.),
pišem, napisavši, unuka (G mn.), unuka (G jd.), nokat – nokata, ruka – rukom, jak – jaki
e) grad – pod grad, noga – na noge, ja – uza me, zora – u zoru, voda – po vodu, znam – ne znam, vidiš –
ne vidiš, škola – pred školu
Glas Č
pravilo Iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima u kojima postanak nije vidljiv:
bačva, bič, grč, mačka, luč, točka, lopoč, žuč, pčela, jučer
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k:
oblik- obličje, ruka – ručni, znak – značiti, vikati –vičem,
peći (peku, pekao) – pečem, junak – junače, buka – bučan lijeska – liješće, trijeska – triješće, pljeskati –
plješćem, stiskati – stišćem
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c:
djeca – dječji, micati – mičem, zec – zeče, ptica – ptičar, stric – stričev, zubac - zupčanik
u sufiksima
a) imeničkim:
-ač: berač, brijač, orač, ogrtač, opasač, kopač
-ača:brezovača, večernjača, udavača, kuhača
-jača:parnjača, slamnjača, sjevernjača
-ičar: antologičar, elegičar, alkoholičar
-čić: korjenčić, kljunčić, obraščić
-čica: stvarčica, grančica, cjevčica
-čina: šamarčina, kljunčina, cjevčina
- če: pastirče, pašče, majmunče

b) pridjevskim:
-ačak: dugačak, slabačak, punačak
-ičan: simpatičan, energičan, harmoničan
-ički: budistički, urbanistički, kapitalistički

-ečak:grmečak, plamečak, grumečak

-čak: grmičak, krajičak, pramičak
-ič: branič, vodič, ribič, gonič (vršitelj)
-čaga: rupčaga
-ičina: dobričina
-ična: sestrična, gospodična

-ačan:ubitačan
-ački:dubrovački, valpovački
-čiv: priljepčiv (zarazan), prijemčiv (osjetljiv)
-ičast: bjeličast, modričast, bobičast, plavičast
kajkavsko č u imenima
(vlastita imena i zemljopisni pojmovi)
Čakovec, Vrbovec, Začretje, Črnomerec, Grič, Pantovčak
slavenska prezimena (bugarska, češka, slovačka, slovenska, ruska): Jurčič, Župančič, Lav Nikolajevič Tolstoj,
Ivan Sergejevič Turgenjev

Glas Ć
pravilo iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima kojima postanak nije vidljiv:
bećar, ćelav, kći, kuća, gaće, pleća, već, noć u riječima grčkog i orijentalnog podrijetla ć od k:
Ćiril (Kyrillos), ćelija (kellion), ćilim (perz.kilim), šećer (tur. šeker)
u riječima izvedenicama prema osnovnom t:
smrt - smrću, ljut – ljući, kretati – krećem, brat – braća, pamtiti – pamćenje, radost - radošću
prema osnovnom đ u riječi (jednačenje po zvučnosti):
smeđ – smećkast, žeđ - žećca pravpisna norma dopušta iznimke:
smeđkast, žeđca
u sufiksima
imeničkim:
-ić: crvić, komadić, gradić
-oća: gluhoća, bjesnoća, sljepoća
pridjevskim:
-aći: brijaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći rjeđi imenički:
-ać: golać
-dać: srndać, crvendać
-bać: zelembać
-aća: mokraća
rjeđi pridjevski:
-eći: srneći (srnin), teleći, pileći (prema tele, pile)
glagolski završetak –ći:
a) glagolski prilog sadašnji:
idući, tekući, noseći, sjedeći
b) infinitiv glagola:
doći, moći, reći, sjeći, tući, ići, peći
kajkavsko ć u imenima:
(vlastite imena, zemljopisni pojmovi i sl.)
Lanišće, Nedelišće, Trakošćan, Okić, Šćitarjevo

Glas DŽ (parnjak Č) Glas Đ (d+j>đ)

u riječima u kojima postanak nije vidljiv, uglavnom tuđicama:
džem, budžet, džez, pidžama, hodža, patlidžan, džungla, maharadža, džudo, džep, džuboks, srdžba, džokej,
džungla u riječima kojima postanak nije vidljiv:
anđeo, čađa, đak, Đuro, Đurđica, lađa, leđa, međa, oruđe, smuđ, vjeđa, riđ, smeđ, evanđelje, đon, Đurđevac,
đurđevački
prema osnovnom č:
naručiti –narudžba, svjedočiti –svjedodžba, jednačiti –jednadžba, učiti – udžbenik prema osnovnom d:
glad – glađu, mlad – mlađi, vidjeti – viđen, glodati – glođem, graditi –građa, grozd – grožđe, dogoditi se –
događati se, osloboditi –oslobađati, obraditi - obrađivati
sufiksi podrijetlom iz turskog jezika.
-džija: kamiondžija, buregdžija
-džinica: buregdžinica, ćevabdžinica

1. Podijelite morfeme prema položaju.

riječ P K S
maslina
selo
zima
neslana
primorje
neslan
podvrsta
predjelo
osrednji
primorski

2. Podcrtajte alomorfe u navedenim riječima.

a) beskraj, bezrazložno, bestežinski
b) rasprskivač, razmotriti, razmisliti, ražalostiti
c) pretpovijesni, prednatjecanje
d) nadbiskup, natkonobar
e) svući, sletjeti, zbaciti, ščepati
f) uzvratiti, uspuhati se, uščuvati
g) cvijetnjak, cvjetanje, cvjećarnica
 
Popunite tablicu kako je to učinjeno u 1. primjeru.
osnovni oblik
(N jd. ili infinitiv) zadani oblik glasovna promjena
grijeh grijesi sibilarizacija
psa (N jd.)
zeče
djevojci
niži
mislila
ugla
pišem
življi
junače
lonca
vođen
solju
stričevi

Popuni tablicu:
imenica N mn. pridjev
dogradak
izvadak
napradak
pogodak
podbradak
trećoredac

Kraticama Z (zvučni) i B (bezvučni) opiši promjene u riječima (napiši i međufazu)

uzak uzka uska Z + B =BB

ulazak, G jd.
hrbat, G jd.
uložak, G jd.
rodoljub, ž.r.
žižak, G jd.

2. Načinite tražene oblike.

pozitiv komparativ
(pozitiv + nastavak) superlativ
bijedan
bijel
rijedak
vrijedan
bijesan
prijek
gorak
lijen
nijem
pun
suh
smiješan

Upišite komparative iz prijašnjeg zadatka u tablicu.

glasovne promjene komparativi

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija

kraćenje korijenskoga sloga + nepostojano a

kraćenje korijenskoga sloga + jotacija + jednačenje po mjestu tvorbe

kraćenje korijenskoga sloga

jotacija

bez glasovne promjene

4. Načinite tražene oblike.

umanjenica izvedena sufiksom -ić, -čić, -ica ili -čica uvećanica izvedena sufiksima -urina,
-jurina, -čina, -ina
zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
Svijet
grijeh
pijetao
brijeg

5. Odredite koje glasovne promjene zamjećujemo pri tvorbi umanjenica.

umanjenica glasovna promjena/glasovne promjene

zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
svijet
grijeh
pijetao
brijeg

6. Objasnite smisao navedenih rečenica.

a) Žena sjedi. ________________________________________________________

b) Žena sijedi. ________________________________________________________
c) Radio je u novom odjelu. ______________________________________________
d) Radio je u novom odijelu. _______________________________________________
e) Nema više tog dijela. ___________________________________________________
f) Nema više tog djela. ____________________________________________________
g) Bojala se sijena. _______________________________________________________
h) Bojala se sjena. ________________________________________________________
i) Crvenila je dvorišnu ogradu. _____________________________________________
j) Crvenjela se prilazeći ogradi. ____________________________________________

IJE/JE/E/I
1. U tablicu upiši riječi iz teksta u kojima si prepoznao/la promjene koje se traže.

Ona je znala da će Odbor u petak ocjenjivati njezin rad. Ako do tada ne ostane vjerna svojim stavovima, znala
je da će upasti u proturječja koja će izazvati silne bjesove njezinih pristaša. Znala je da bez barem jednoga
primjerka novih knjiga ne može zadovoljiti najbolje čitače i zato se bojala da će oni njezina obećanja sa
zadnje književne večeri M. N. – suvremene pripovjedačice, shvatiti kao krajnje licemjerje. Cijena koju bi
morala platiti izdavačima bila je prevelika i ona je odmah shvatila da hitno mora promijeniti cjenik njihovih
izdanja. No u tome se zasigurno skrivao neki izazov i velika ljepota njezina posla.
duljenje kratkog je u dugo je kraćenje sloga s dvoglasnikom
pronađeni oblik osnovni oblik pronađeni oblik osnovni oblik

2. Napiši riječi sa zadanih sufiksima:

- ovit - urina - ina
cijelo
mijeh
rijeka
pijesak
vijek
sijed
bijesan
žlijeb

1. Napiši pravilno pisanim slovima

U IZDANJU GRADSKE KNJIŽNICE «MIROSLAV KRLEŽA» I ZADARSKOG OGRANKA MATICE
HRVATSKE IZAŠLA JE KNJIGA LJUBAV KOJA JE U PETAK PREDSTAVLJENA I U ZAGREBU U
MATIČNOJ SREDIŠNJICI NA STROSSMAYEROVOM TRGU.
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Napiši pravilno:
a) uredništvo časopisa
«modralasta»_____________________________________________________________________
b) leksikografski zavod «miroslav
krleža»_______________________________________________________________
c) klub šibenčana u ulici baruna
trenka_____________________________________________________________
d) dramsko kazalište
«gavella»________________________________________________________________________
e) grafički zavod
hrvatske____________________________________________________________________________
f) grafičko-likovno uredništvo školske
knjige_____________________________________________________________

3. Ispravi tekst.
u čudesnoj državi šumenskoj živio je djed šumenko vjetrović. koliba mu je bila na brdu šećerna glava kraj
malog grada koji je imao vrlo čudno ime: grad za tri koraka. tako ga je nazivao div jurentuh koji je cijeli grad
za tri koraka prešao uistinu za tri koraka. u ulici lakog lahora živio je šumenkov unuk grmičak. oni su bili
dobri patuljci iz društva koje se zvalo hrastov panj. borili su se protiv zlih patuljaka bande koja se zvala
ujedinjene šikare.
Razgodci i veliko i malo slovo
Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
a) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog
fakulteta i školska knjiga zagreb 1999
b) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
c) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
d) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
_____________________________________________

4. Razgodci i veliko i malo slovo

Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
e) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog
fakulteta i školska knjiga zagreb 1999
f) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
g) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
h) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146

________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________
1. Zaokruži riječi koje su napisane pogrešno.
procjena, procijeniti, ocijena, ocjenjivanje, mlijeko, ocijeniti, rješenje, mlijekar, riješavati, smiješan, vijek,
mljekarica, smiješniji, odriješiti, razrijeđivanje, griješiti, grjeh, djeca, dijed, dijelatnost, djelovanje,
dijelotvorno, djetinjstvo, dijevojka, djetinjarija, bijegunac, bježati

2. Upiši ije, je, e i ili i:

zapov__dni, zaht__vati, zaht__v, b__logorica, b__liti, razr__šiv, m__njati, c__piti, p__tao, sm__h, z__vanje,
opred__ljenje, odc__pljen, iskor__niti, zaht__van, iskor__njenost

3. Upiši ije, je, e i ili i:

gr__šiti, b__dniji, povr__diti, pr__voz, dragoc__n, nasl__diti, nasl__dnica, zapov__d, nastr__ljen, pr__nos
sav__est, zv__žđe, t__šnji, um__će, d__lo (književno), d__la (od dio), sv__ćica, sv__tlo (prid.), b__snilo,
gn__zditi se, gn__zdašce, N__mac, N__mica

4. Upiši ije, je, e i ili i:

m__riti, pres__ći, dom__stiti, nas__ći, dosp__ti, izgo__ti, ostar__ti

2. Zaokruži riječi koje treba pisati velikim početnim slovom.

u zagrljaju jadranskoga mora, krševitog velebita i plodnih ravnih kotara, smjestio se grad zadar kojim je
nakon podjele rimskoga carstva vladao bizantski car justinijan. u zadru je osnovano prvo sveučilište u hrvata i
napisan prvi hrvatski roman – zoranićeve „planine“. unutar gradskih zidina nalazi se trg pet bunara. turistima
i zadranima omiljena je šetnica obala kralja petra krešimira uz koju se nalazi zgrada filozofskog fakulteta.
crkva sv. donata mjesto je održavanja glasovitih „glazbenih večeri u svetom donatu“.

Pisanje imenica i pridjeva – veliko i malo slovo:

katarina druga velika, bik koji sjedi, zmaj od bosne (husein-beg gradaščević), otac domovine (ante starčević),
sveta braća (konstantin ćiril i metod), sveti ivan od pučine, sveti stjepan prvomučenik, plinije stariji, plinije
mlađi, ptica trkačica (lik iz ctića), hrvatina, hrvatovati, europska unija, istočno rimsko carstvo, zlatna horda,
dubrovačka republika, zemlja izlazećeg sunca (japan), zeleni otok (irska), novi južni Wales, zapadna obala (na
bliskom istoku), kumova slama, južni pol, đakovština, brodska posavina (regija), mala paklenica, dugi otok,
mljetski kanal, divlji zapad, jugoistočna europa (regija), ministarstvo znanosti obrazovanja i športa republike
hrvatske, župa svete Ane, brodsko-posavska županija, granični prijelaz bajakovo.
suđe obično perem čarlijem, jutros je kupila kalodont, svjetsko nogometno prvenstvo, svi sveti (dan)seljačka
buna, domovinski rat, krbavska bitka, sveta tri kralja (dan), bolonjski proces, homo sapiens, katedrala sv.
Jakova, šibenska katedrala, belgijanac (konj), ne-europljanin, papa ivan pavao II., sveti otac, petrarkizam,
hrvatski narodni preporod, srednji vijek
Razgodci – rečenični znakovi i pravopisni znakovi – vježba

1. Upiši razgotke u ove rečenice:

a) Sve se to bijaše dogodilo u Jakinu 8. lipnja 1488. no samo je jedan zapis sačuvan nažalost na talijanskom iz
1516. godine
b) Crvena bijela žuta tkanina mnoštvo puceta sjajnih i velikih mamili su joj uzdahe
2. Upiši razgotke:
a) Sastanak je održan u Splitu 14. ožujka u 12 sati
b) Antun Pesery rođen je 1875 u Krčima a umro je u Zagrebu 1933
c) Na ploči je pisalo Ivo Vojnović (1857.-1929.)
d) Sve sam ti rekao dakle morao si zapamtiti
3. Zaokruži pogrešno i ispiši pravilno:
a) Rekao joj je ˝Molim te, donesi mi knjigu.˝
b) ˝Zašto ne poslušaš?˝ upitala ga je.
c) ˝Ne mogu ti pomoći˝, objasnio joj je.
d) Dragi moji nećemo više o tome.
4. Upiši razgotke:
a) Išao je u Osnovnu školu Petar Preradović
b) To je ono što sam tražio uzviknuo je iznenada
c) Valjalo se lišće kamenje zemlja i najsitnija prašina savijale su se grane grančice i najsitniji listići čulo se
urlikanje zavijanje vriskanje i jauci
d) Našavši mali novčić pokraj kuće osjetio je nekakvu čudnovatu radost
e) Naravno nismo se mogli razveseliti
f) Jedva jedvice pokrenuo sam auto ali već je bilo prekasno
g) U kolač sam stavila sve samo sam zaboravila prašak za pecivo
5. Upiš razgotke:
Ivane Ivane vikala je iz sveg glasa. Trčala je oko kuće tražeći ga. Mislila je poznavajući ga da je zapao u
nevolju. Njezina stoka psi i perad bili su sklonjeni u štagalj. Kada ga je ugledala briga je nestala. Nisam se
bojao oluje rekao joj je iako sam znao da ćeš se brinuti pred zoru.
6. Upiši razgotke:
a) Vladan Desnica Zimsko ljetovanje Zora Zagreb 1950
b) Desnica Vladan Izbor pripovijedaka priredio Dubravko Jelčić Školska knjiga Zagreb 1966
c) Živko Jelčić Dvije knjige Vladana Desnice u knjizi Lica i autori Kultura Zagreb 1953
7. Upiši razgotke (pripazi na veliko slovo):
a) ha ha ha što je tebi budalo jedna
b) na tvome stolu draga moja pronašao sam pismo napisano u Šibeniku 28. rujna 1998. godine i nisam
izdržao a da ga ne pročitam
c) stani mali moj što misliš tko si ti
8. Zaokruži pogrešno napisano:
a) Dobro jutro kako ste danas!
b) A znate li za to, gospodo?
c) Kamo ste krenule, drage moje!
d) Molim te, zapiši mi svoj broj.
e) Kreni, prijatelju kreni.
9. Zaokruži pogrešno napisane razgotke:
Zašto si se vratio?, - upitao me iskreno.
Je li išta rekao, ili je samo bespomoćno šutio?
Kamo je otišao, gdje je stavio kartu, zašto nije ostavio poruku!
10. Zaokruži točno napisanu rečenicu:
a) Ljuti kolonisti su 16. prosinca 1773. godine, sjekirama rasjekli 324 sanduka čaja kao znak pobune protiv
britanskih kolonista.
b) Janko Polić Kamov rodio se 17. studenoga 1886. godine u Pećinama a umro je 19. kolovoza 1910. u
Barceloni.
c) U Zagrebu je 24. studenoga 1860. objavljeno općinstvu da će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na
hrvatskom jeziku.
d) Novi Vinodolski 25. studenoga 1999.
11. Zaokruži točno napisanu bibliografsku jedinicu:
a) Brozović, Dalibor, Gramatičke značajke hrvatskoga jezika, u: jezik, XLIV., Zagreb, 1997., 127.-135.
b) Ham, Sanda, O instrumentalu jednine imenica vrste i, u časopisu Jezik XLIV., Zagreb, 1996., 1.-8.
c) Guberina Petar, Zašto možemo govoriti o posebnom hrvatskom književnom jeziku, u časopisu Jezik,
XLIV., Zagreb. 162.- 191.
12. Upiši razgotke:
Naravno nije našao ništa no kad se povratio nije više bilo traga njegovoj srdžbi Udišući na mahove vrati se i
opet u misli o prošlosti životu seljanima Čim je opazio ljude zatvorio je vrata promrmljao nekakvu kletvu
skočio u krevet i odmah zaspao
13. Zaokruži pogrešno napisano:
a) On je u duši dobar i, vjerujte ja ga ljubim.
b) Zasigurno nisi znao sve podatke.
c) Njega je, dapače, pomilovao.
d) Pokušao se vratiti na vrijeme, zar ne?
14. Upiši zarez gdje treba doći:
Ona se podigne s klecala pruži mu desnicu milo ga i tužno pogleda naglo problijedi klone mu glavom na rame
podigne lice i zagleda mu se u oči u njegove divne duboke crne oči.
Nije znao kako će je pogledati u oči u oči kako će joj reći istinu koja nije bila lijepa kako će ona reagirati kako
će moći živjeti zajedno nakon svega.
15. Zaokruži pogrešno napisanu rečenicu:
a) Sigurno je otišao k prijatelju.
b) Stigao je sigurno i brzo.
c) Sigurno zašto i bi?
16. Koja je rečenica točno napisana?
a) U HNK-u su 24. studenoga 1999., ponovno svečano dodijeljene nagrade najboljim kazališnim umjetnicima
za proteklu godinu.
b) 14. studenoga 1999. u sjedištu UNESCO-a održan je koncert Glazba za mir na kome je zbor ˝ Ivan Goran
Kovačić˝ izveo finale IX. Beethovenove simfonije.
c) Baltazar Adam Krčelić rodio se 5. veljače 1715., u Brdovcu kraj Zagreba, a umro je 29. ožujka 1778. u
Zagrebu.
17. Zaokruži točno napisane rečenice:
a) Nazvat ću ga, i to odmah.
b) ˝Nemoj ništa više govoriti!˝, hladno joj je odbrusio.
c) Vjerovat ću u sve što si rekao, ako mi dokažeš da je tako.
d) ˝Odlučio sam˝, započeo je tihim glasom, ˝da ću potražiti novi posao.˝
GLAS J:

* Glas «j» se piše:

- u nesloženim riječima između dva samoglasnika: između «i» i «a» (investicija), između «i» i «e» (orijent),
između «i» i «i» (žiri – žirija), između «i» i «u» (milijun)
- između «e» i «a» na kraju preuzetih stranih riječi (epopeja)
- u stranim riječima s prefiksom «dija- » (dijaliza, dijalekt)

* Glas «j» se ne piše:

- između «i» i «e» u posuđenicama
- u složenicama gdje prefiks završava na «i», a drugi dio riječi počinje samoglasnikom (arhievsko, medialan)
- u stranim riječima koje počinju sa «di-» (diarhija)

INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI:

* Ako u upravnom govoru imamo upitnu ili uskličnu rečenicu, onda se to piše bez zareza.

* Ako je u rečenici riječ «samo», onda ispred suprotnog veznika (a, ali, nego, no, već) nema zareza.

* U rečenici, zbog komparacije nema zareza.

* Ako je iza broja stavljen neki drugi znak (npr. upitnik, uskličnik), onda nema točke.

VELIKO I MALO SLOVO:

* Pridjevi na: –ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom (npr. Shakesperaerov, Martin, Hrvojev, Hrvatov).

* Pridjevi na: -ski, -čki, - ški pišu se malim slovom (hrvatski, brački)

* Ako je geografsko mjesto (grad, država, selo), sve se piše velikim slovom (svaka riječ osim veznika). A ako
je geografski pojam, samo se prva riječ piše velikim slovom.

* Pridjev od imena na –ov, piše se velikim početnim slovom (Shakespeaerov, Baudelaireov). Kada je pridjev
na – ski, piše se malims lovom i prema izgovoru (šekspirovski, bodlerovski).
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE:

* Ako je titula na drugom mjestu, a ime na prvom, odnosno ako je došlo do inverzije, onda se između imena i
titule piše crtica. Npr. Smajl-aga (aga Smajl), Omer-paša (paša Omer), Husein-beg (beg Husein)

* Vezani leksički morfemi. Npr. kinodvorana, kinoprojekt. Piše se zajedno sve s prefiksima: kino-, auto-,
radio-, foto-, tele-, audio-, video-, nus- ...

* «gol» se ne sklanja, zato se složenice s tim pišu s crticom. Npr. gol-razlika

NORMA:

* Ispred sufiksa «-ština» gube se «d» i «t» (npr. gospoština, hrvaština)

* Ispred naglaska ne može biti dugi slog.

* Posuđenica je svaka riječ preuzeta iz stranog jezika. To su hrvatske riječi, ali se različito prilagode. Dijelimo
ih na:
a) tuđice – bife, show
b) usvojenice – 100% prilagodile, ne osjećamo njihovo podrijetle (krevet, šečer, sat)
c) prilagođenice – šalter, student, arhitekt

* Promjena suglasničkog skupa «st» i «sk» u «šć», «šč», «št». Npr. daska – daščica, iskati – ištem, iščem.
Iskoristiti – iskorišten (kod nas), iskorišćen (kod Srba).

* Standardni jezik mora imati:

a) autonomnost – neovisnost o narječjima, nadregionalan, odvojenost organske razine
b) normiranost – postoje pravila / norme
c) funkcionalna polivalentnost – pokriva sva područja života

IJE/JE/E

* Suglasnički skupovi s pokrivenim «r» (subjekt + r + je). Npr. zapriječiti – zaprječiv / zaprečiv --> dublete
(strelica ( strjelica)

* Nesvršeni glagoli izvedeni od «leći», «leti», «liti» imaju «ije».

* Kada svršeni glagoli prelaze u nesvršene, «ije» prelazi u «je».

* Obično je u svim glagolskim oblicima kao i u infinitivu (glagolski pridjev trpni je uvijek!).

* Riječi semantički vezane uz mjeru, mjesti i sjesti imaju «je».

* Posvojni pridjevi koji završavaju na «-ov», «-ev», «-iv», imaju «ije».

* Upotrebljivost = oblici izvedeni od glagola «trebati», «naprijed», «vrijeme», «privrijediti», «srijeda» =

uvijek imaju «e» = nemaju dublete!

* Značenjska nijansa:
a) glagoli na «-iti» su prijelazni i znače «činiti što kakvim» (npr. crveniti ogradu)
b) glagoli na «-jeti» znače «nešto ima kvalitetu» (npr. crvenjeti se = btii crven)
* Kada se «je» nađe iza pokrivenog «r», u pismu se može ostvariti Srje/Sre (subjekt + r + je ili subjekt + r +
e). Npr. sprječiti/sprečiti; vrjednota/vrednota.

* U prednaglasnom položaju: sufiksi:

a) «-oća» (slijep = sljepoća)
b) «-ota» (lijepo = ljepota)
c) «-ina» (bijel = bjelina
Apstraktne imenice ne mogi imati «-ije»!

* Umanjenice:
a) tvorba s nastavcima: -ce, -ak, - ka = imaju «ije»
b) tvroba s nastavcima: ić, čić, ije = imaju «je»

* Apstraktne imenice na «-ost» uvijek imaju «ije» (cijelost, vrijednost).

* Ako suglasnik pripada prefisku u suglasničkoj skupini s pokrivenim «r», onda nema dubleta nego je samo
«je» (npr. razrijediti = razrjeđivati).

* Nepostojani naglasak = promjena naglaska u paradigmi ( brijest, tijek, lijek)

Postojani naglasak = naglasak ne mijenja (brijeg, snijeg)
Ako je duga množina imenica muškoga roda s nepostojanim naglaskom, ostaje «ije». (brijestovi, tijekovi,
lijekovi)
Ako je duga množina imenica muškoga roda s postojanim naglaskom, onda «ije» prelazi u «je». (brjegovi,
snjegovi)

* Glagolski pridjev trpni je uvijek kao infinitiv: ako je u infinitivu «ije», onda je i u gl.pridjevu trpnom «ije»,
a ako je «je» onda je i u njemu «je».

* U izvedenim oblicima od glagola «taknuti» je uvijek «ije», a od glagola «teći» je «je».

* Zbirne imenice koje se tvore sudfiksom «-je» imaju «ije». Npr. briješće, triješće.

* Kada se riječi produžuju za samo ejdan slog, «ije» se krati u «je». Npr. dijete = djeteta.

NAGLASCI:

* standardna akcentacija: u osnovi je štokavska, a ima 4 naglaska

* «kuda» označava smjer u standardnom jeziku (npr. Kuda ideš?)

* Kajkavski i čakavski imaju maksimalno 3 naglaska = nemaju kratkouzlazni (`) naglasak.

* Naglasak je morfološka kategorija. Naglasak je obilježje sloga, a ne vokala.

* Imenice s nastavcima: -ota, -oća, -ina imaju kratkouzlazni naglasak (`)

* Kratkoulazni je spor, a kratkosilazni je brz naglasak.

* Naglasna dužina ide na prezente. īm, īš, ī, īmo, īte, ē ; ām, āš, ā, āmo, āte, ā

* Silazni naglasci su na prvom slogu.

* Ako je na drugom slogu silazni, moramo ga pomaknuti u prvi slog, i tada se mijenja u kratkoulazni. Npr.
râdīm = ne râdīm = zàrādim
* Na prvom slogu mofu biti sva četiri naglaska.

* Uzlazni naglasak se mijenja u silazni: nè pāmtiti = ne pâmtiti

* Silazni naglasci su pomični, a uzlazni nepomični naglasci.

* Glagoli na «-irati» imaju jednak naglasak = -írati. Npr. programírati, internacionalizírati.

* Na unutarnjem slogu može biti samo uzlazni naglasak.

* Kada se pomiče dugi naglasak, ostaje dužina na istom mjestu.

* Zanaglasna dužina dolazi u svim prezentskim oblikotvornim morfemima. U imenica ženskoga roda dolazi u
genitivu i instrumentalu jednine (npr. vòda = G.jd. vòdē; I.jd. vòdōm). I u genitivu množine imenica svih
rodova (npr. vódā, nökātā, sélā)

* Ako je jedan slog, naglasci moraju biti silazni.

* Komparativi i superlativi uvijek imaju zanaglasnu dužinu. Svi određeni pridjevi imaju dužinu. I imenice na
«-ost» imaju dužinu u nominativu, dalje se duljine gube.

* Pomicanje naglaska na proklitiku / prednaglasnicu. Imamo 2 vrste pomicanja naglaska. Kad se naglasak
pomiče unutar pisane riječi, dobivamo kratkouzlazni naglasak. Imamo oslabljeno i neoslabljeno pomicanje.

To prebacivanje je obavezno:
a) negacija (ne) + glagol sa silaznim naglaskom
b) prijedlog + lična / osobna zamjenica «ja» (mnom)
c) prijedlog + enklitički / nenaglašeni oblik zamjenice

GLASOVNE PROMJENE

* Ispadanje suglasnika = dentali će ispasti:

a) stn, štn, zdr, ždr, stl, stk, stnj = ispadaju t, d
b) «t» i «d» se gube (ispadaju) kada se nađu između dva suglasnika od kojih je prvi «s», «z», «š» ili «ž», a
drugi nije «r», «v», «j»

* Do promjene ne dolazi: istkati (od tkati) – «s» pripada prefiksu (popustljiv, stlačiti)

* Epenteza: pj,bj,mj,rj = vlj, blj, mlj, vlj

* Palatalizacija: «k», «g», «h» ispred «e», «i», «a» prelaze u «č», «ž», «š». A «c» i «z» ispred «e» i «i»
prelaze u «č» i «ž».

* Imenice s nastavcima –dac, -tac, -tak, - dak : kod dvosložnih imenica na te nastavke ne dolazi do ispadanja
dentala, ni do jednačenja po zvučnosti. A višesložne mogu i s promjenom i bez. Npr. mladac = mladci
(N.mn), mlatac =mlatci, petak =petci, redak =redci

* Ako je riječ višesložna, onda ima sve tri mogućnosti. Npr. pripovijetka = pripovijetki, pripovijetci,
priopovjeci.

* Imenice na «-ak»:
a) Ako su dvosložne, ne dolazi do ispadanja dentala.
b) Ako su višesložne, dental može i ostati i ispasti.
* Imenice muškog roda koje završavaju na palatal imaju nastavak «-em». Npr. kralj = kraljem, muž = mužem,
puž = pužem. (skupine «št» i «žd» se ponašaju kao palatal)

* Kod osobnih imena nema glasovnih promjena.

* Kod imenica ženskogr oda koje označavaju nešto živo imamo dvojne oblike. Npr. kći = kćerki /kćerci,
riđovka = riđovki /riđovci, čavka = čavki / čavci, svraka = svraki / svraci.

* Ako je u osnovi «e», u nastavku je «-om». Npr. palež, instrumental jednine = paležom.

* Imenice s nastavkom «-dac» imaju dublete. Npr. domorodac, nominativ množine = domorodci / domoroci.

* Sibilarizacije nema:
a) -ćk (praćka = praćki)
b) -čk (točka = točki)
c) -ck (packa = packi)
d) -sh (pasha = pashi)
e) -zg (mazga = mazgi)
f) -tk (patka = patki)

IJE
tijekovi
dijelak
svijetao
zapovijed
slijev
riječca
brijestovi
odijelce
izliječen
zaplijeniti
oplijevljen
briježak
ocijenjen
primijetiti
vijećnica
dospijevati
umijeće
cijepim
brijestak
odriješenost
odolijevati
presijecati
nazrijevati
izlijepiti
zvijezdin
korijeni
slijepčev
iskorijeniti
iskorijenjen
razumijevati
sniježak
zastarijevati
lijek
lijeha
lijekovi
liječiti
liječim
zaliječim
zaliječiti
grijeh
grijeha
grijesi
pogriješiti
pogriješim
procijeniti
procijenim
procijenjen
lijevak
smiješak
dlijece
pijetlov
miješalica
dijeljenje
dvodijelan
presijecanje
zapovijedati
zanijemjelost
ispovijedalac
polijegati
nalijevati
iskorijenjenost
hotelijer
osvijestiti
osviješten
osviještenost
osvijetliti
osvijetlim
osvijetljen
spriječiti
spriječen
spriječenost
ucijepiti
ucijepljen
vijećati
vijeće
vijećnik
vijećnički
vijećnica
razumijem
smijem
primijeniti
vrijedan
stijena
brijeg
okrijepiti
odlijevati
odolijevati
lijepiti
pogriješiti
svijetloplav
lijevati
riješiti
odnijeti
odstrijeliti
izvijestiti
izviješten
drijemež
plijeniti
poblijedjeti
pomiješati
razmijeniti
upotrijebljen
plijenjen
razmijenjen
izdijeliti
pomiješaj
gnijezdim
gniježđenje
plijesan
ucijenjen
trijezniti
ispovijed
svijetao
zijevanje
povrijediti
primijeniti
podsmijeh
plijeviti
oplijevljen
korijenski
gnijezditi se
razbolijevati se
zalijetati se
namijeniti
pijesak
strijelčev
strijeljanje
bijelac
bijel
dijelan
bijeliti
bijeljenje
bijelčev
blijed
svijetljeti
svijetlocrven
svijetlosiv
osvijetljen
osvijetljenost
svijetao
svijetljah
dijelak
dijeliti
dijeljenje
razdijeliti
razdijeljenost
razdijeljen
korijen
drijemati
korijeni
korijenski
korijenje
iskorijeniti
zapovijed
zapovijedati
tijekom
brijezi
dvocijevka
prodrijevši
mliječni
tijekovi
polijegati
blijedjeti
spriječenost
zapovijedanje
osvijetliti
osvijetljen
tijek
brijest
razriješiti
slijev
izlijepiti
izlijećući
izmiješati
odriješiti
odriješenost
odolijevati
dijelak
dijel
cijepiti
cijepljen
stijena
stijenka
klijetka
klijet
vijek
snijezi
bijeg
bijezi
dospijevati
dospijeće
dospijem
prodrijeti
uspijevati
svijest
razgovijetan
prijek
ispriječiti
ispriječen
prodrijeh
umrijeti
umrijevši
umrijeh
lijeha
liješica
cvijetak
smiješak
kolijevka
kolijevčica
pijetao
smijeh
rijeka
riječ
riječca
dijete
snijeg
gnijezdo
zvijezda
crijep
tijelo
odijelo
odijelce
popijevka
popijevki
cijevka
cijevki
priječiti
prijeglas
prijekor
prijevod
prijepis
prijezir
prijevoj
prijekor
prijekop
prijestolje
prijestolni
prijestolonasljednik
prijelazan
prijevoznik
brijest
briješće
lijeska
liješće
trijeska
triješće
cvijet
cvijeće
ždrijebe
zvijer
JE/E
rječit
mjenjač
rješiv
zaprečiv
pljenidba
greška
iscjelitelj
svjetina
tjelešce
popjevati
zasjedati
cjevurda
umjeti
namjenski
namjenjivati
namještati
pripovjedač
cjelovit
cjelina
strelica
ljeskovača
cjediljka
djelić
djelitelj
djelilo
cjedište
pjeskovit
strelimice
streljana
streljivo
streljačica
strelast
bjesomučan
bljedunjav
bjelilo
bjelocrven
bjelcat
bjelogardijac
bjelobrad
bjelodan
bjeloća
bjelobrk
bjelovrat
bjelušast
bjelokost
pobjesnjeti
svjetlac
svjetlati
svjetlilo
svjetlucanje
svjetlonoša
osvjetljavati
osvjetljenje
svjetlucav
svjetlosni
svjetliji
svjetlo
djelidba
djelce
djelokrug
djelomičnost
djelotvornost
djelovan
djeljenik
djeljiv
razdjel
razdjeljak
razdjeljivati
korjenčić
korjenit
korjenovi
okorjela
okorjelost
iskorjenjiv
iskorjenjivati
iskorjenjivač
iskorjenitelj
zapovjednik
zapovjedništvo
zapovjedni
zapovjednički
zapovjediti
namjenjivati
djelić
streljana
bjelogoričan
odrješenje
zasjedanje
ispovjednik
nazreti
uklješten
bjelina
ljepljiv
primjenjivost
izmjeriti
stjenovit
vrednota
ljevač
rješavati
razrješujući
ocjenjivanje
ocjena
ocjenjivač
cjelovit
crvenjeti se
ljekovit
odoljeti
razgovjetniji
primjedba
zasjedati
snjegovi
razmjestiti
bregovi
rječnik
gnječim
uspješan
zvjezdan
zvjezdast
korjenovi
umješnost
iskorjenjivati
premještanje
cvjetić
bregovit
osvjetljavati
osvjetljenje
sprečavati
sprječavati
ucjepkati
ucjepljenje
zasjedati
zasjedanje
izmjerati
izmjeranje
razumjeti
smjeti
primjenjivati
okrepa
osvještenje
odljev
ljepljiv
pogrešiv
ljevač
ljevačnica
razmjestiti
cjepljivost
cjepivo
sjenka
ispovjednik
nesvjesno
ocjenjivati
grehovi
procjenjivati
procjena
cjevanica
crepana
bjelanjak
cjevast
sljeparija
djetence
cjediljka
mješaonica
presjek
naljepnica
bjelidba
vjekovi
premještati
mljekulja
djelićak
pobjesnjeti
korjenčić
vjesnik
bjelouška
vjernost
zasjedanje
ogrjev
osvještenje
primjenjenost
ljevak
brestovina
ždrebad
zvjerad
razrješavati
docjepljivanje
zvjerka
pjetlić
rječica
snježić
gnjezdašce
zvjezdica
crepić
tjelešce
koljevaka
pripovjedaka
djeteta
ždrebeta
vremena
pregib
pregled
prepjev
preskok
prekid
prelet
prerez
prelaziti
pretvorba
prevoditelj

1. Napišite tražene oblike:

a) spasilac, pos.prid _____________ d)mlatiti, glag prid. trp._______________

b)daska, um. ___________________ e)povijest, prid.(+ni)_________________
c) reći, 3.l.jd.aor.________________ f)grozdak, N mn.____________________

2. Navedite do kojih je glas. promjena došlo u svakom od primjera u 1. pitanju

a) b)
c) d)
e) f)

3. Precrtajte pogrešno napisane riječi.

žapčev, izžavakati, subpolaran, iščetkati, uzšetati se, razbješnjeli, razasipati, nuspojava, opšiti, odteretiti,
sguliti, naručbenica, škrtićin, razgodci, motci, listni, bezpogovorno, ispodprosječan, rombski, bezšavni,
taokinja, plavojci, diaspora, vračbina, orhideja

4. Upišite ije/je/e/i
t___kom, opred__ljenje, zam__erati, br__zi; b___logorica, dvoc__vka, od___lce, sv__tlosni, nar__čje,
b__logrli, sm__šniji, dugov__k, prodr__vši, prim__njujući, s__ći, nal___vati, l___vaonica, ml___čni,
sl___poća, gr___šak, d___tešce, r___šiv, razr___šenje, os___Nčan, spr___čavati, v___đe, zv___rka, s___čen,
t___kovi

5. Obilježite sa č/ć:
copor, raskomocen, sviracicin, zecinjak, nejacad, bracni, crnciti, dascara, strunjaca, lozovaca, gušcinjak,
upucivajuci, kršcanski, cuvarkuca, klicuci, urašcivati, gluhoca, plješcem, svirac, crckanje, izobliciti,
maglicast, kvocka, pješcanik, pjesaceci

6.Ispravite u skladu s pravilima o velikom i malom slovu.

Vitezovi Malteškog reda, Isus Krist spasitelj, kip Slobode (u NYC), golfska struja, dan domovinske
zahvalnosti, kopački rit, bliski istok, prečac Stanka Vraza, kula babilonska, anglikanska crkva, red bana
Jelačića (odličje), berlinski zid, ožujsko pivo, ledeno doba, mali medvjed (zviježđe), ministarstvo obrane
republike hrvatske, općinski sud u Sisku, županije vukovarsko-srijemska, španjolski građanski rat, Filip IV.
lijepi, ličko petrovo selo, maoisti, ured vlade Republike Hrvatske, Hegelovci, hrvatski fond za privatizaciju,
zakon o radu, veliko vojvodstvo Luksemburg, njegova svetost dalaj-lama, klub društva arhitekata

7. Ispravite gdje treba prema načelu: sastavljeno, rastavljeno, polusloženice.

na smrt se bojim; gledaju na me odozgo; tko god me pita, neću mu odgovoriti; malo-pomalo sve sam jači;
gdje god mi je lijepo, gdje god bio, uspjet ću; doći ću poslije podne; nate mislim svakodnevno; samo jedan put
se živi; na ljet ćemo se odmarati; u buduće će razredbeni ispiti bit u jesen; stigao je iz daleka; okrenuo se na
lijevo; imovinsko-pravni; euroček; video-nadzor; englesko-češki; kupo-prodajni ugovor

8. Uskladite s normom sljedeće rečenice.

a) Kako smo se tek veselili slaveći 2004.!
b) Ispitni rokovi traju od 31.1.-29.2.2005.
c) U 90-tim godinama XX.st dogodile su se mnoge promjene.
d) Vama, prevaranti za nikakve novce neću prodati svoju stotrideset tisuća Kuna vrijednu vikend-kuću.
e) Kupila je dunje, kruške, šljive i limun, paprike, kupus i luk, rižu, brašno i kruh.
f) Zašto si se vratio?,- upitao me iskreno

9. Stavite zareze gdje moraju doći.

Rafaelu Elsu dječaku iz Graza godine se još mogu prebrojati na prste ruku a već je na izgled postao autor
knjige koja će ovih dana dospijeti na police knjižara u Njemačkoj. Dječaku koji je od uvijek baratao dvjema
trima riječima više od svojih vršnjaka a kojem ne posustaje interes za bajke njemački je nakladnik ovih dana
objavio 96 stranica dugu knjigu pod naslovom Bajke iz Graza i Štajerske koju će uskoro promovirati
Poglavica Štajerske. Kad je krenuo u školu Rafaelovo zanimanje za bajke je poraslo toliko da je osim što ih je
danomice čitao posjetio i mnoga zanimljiva mjesta nestvarna i nalik onima iz bajki.

10. Ispravite pravopisne pogreške u 9. pitanju.

1. Zaokružite riječi koje se pišu velikim početnim slovom:

nacionalni parkovi organizirani su oblik zaštite prirode. prvim hrvatskim nacionalnim parkom proglašena su
plitvička jezera jedan od najljepših kraških fenomena. najzanimljiviji je dio južog velebita po reljefno
pejsažnim geološkim te vegetacijskim osobitostima nacionalni park paklenica a u gorskom kotaru
najšumovitijem dijelu hrvatske nalazi se ancionalni park risnjak. uključujući podmorje cijelokupni krajolik
pejsažni park flora i fauna od prvorazredne su vrijednosti.brijuni s jedinstvenim arheološkim nalazištima.
ljepote roškog slapa skradinskog buka te samostan visovac kao značajan povjesni spomenik znamenitosti su
nacionalnog parka krka. nacionalni park kornati nenaseljena otočna skupina u jadranskom moru obuhavačaju
prostor kornatskog arhipelaga između dugog otoka na sjeverozapadu i otoka žarja na jugoistoku. Očekuje se
da će nacionalnim parkom biti proglašen i kopački rit prirodni zoološki i ornitološki rezervat u baranji.

2. U tekst unesite zareze

3. Ispišite ostale pravopisne pogreške koje se javljaju u tekstu.
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
_______________________

4. Upišite č/ć
polijecuci, ucenicki, stojecke, rasprsivac, cudacki, ceprkajuci, piscev, plješcem, crvendac, srcani, mucnina,
cupic, curlicuci, opterecen, stišcuci, sirocici, cavrljati, corsokak, casnicki, cudoređe, zatocenicki, tlacenica,
ucvršcivac, panicarka, poticuci, prepecenac, lastavicji, mokracni

5. Upišite ije/je/e/i
dosp__evati, izl__čen, spr__čen, d___lce, zam___rati, b___louška, kor___ni, prisp___će, osv__štenje,
crven__ti se, br__žak, t___kovi, izumr___ti, str___lčev, odr___šenje, m___šati, m___šovit, proht__v,
zaht__vati, b__snoća, oc__njivati, zas__dati, izbl__d__ti, d__lovi, od__lce, m__njanje, dosp__ti, pres___ći,
opt__caj, c___lovit, sn___žić

6. Napišite tražene oblike riječi:

a) svračak, N mn. ____________ b) trijeska, zb.imenica _______________
c) svizac, N mn. _____________ d) predak, G jd ____________________
e) dvorište, prid. (-ni) _________ f) raščistiti, gl.prid.trp. _______________

7. Napišite o kojim se glasovnim promjenama radi u svakom primjeru

a) b)
c) d)
e) f)

8. Uskladite s pravopisom sljedeće izraze gdje treba.

zakon o najmu / foto sinteza / bio energija / video igre / opcinski sud u Sisku / u doba renesanse / diapozitiv /
sisaćko – moslavačka županija / veliko vojvodstvo luksemburg / nosioc / retci / jedamput / đungla / u oči
božićnih blagdana / podpodjela / hrvatski olimpijski odbor / remek djelo / most slobode / bengalski zaljev /
iole / staro petrovo selo / zagrebačka filharmonija / virovitićke lubenice / polu čovjek / stigao je iz daleka /
amo-tamo / orhidea / džuveđ / tinejđerski
9. Napišite riječi iz zadanih elemenata:
uz-šetati iznad-prosječan stran-putica
zelen-bać nuz-zanimanje pod-činiti
pod-dijalekt iz-cijediti raz-četvoriti

10. Obilježite naglascima i dužinama

Bio sam sam i gol u prvim sjenama sutona koje uvijek uznemiruju čovjeka nad tuđim krajem i tamnom
vodom.

OBUCI RAZLUCITI TEZACECI

VRUCICA UCENICKI CRTACICIN
CEVAPCIC ISPACEN CUCENJE
VRACAJUCI UPUCIVACKI KRAJICAK
GONIC UPUCEN CAĐA
PREOPTERECEN OTIMACINA CVJECARICA
BOCICA ŠTITNJACA RASCERECITI
POCETNICKI MOC OBUCI
PROCUCIVATI ŽUCNI VRUCICA
CELAVOST NAGLAVACKE VRACAJUCI
PROCERETAVATI MAKOVNJACA BOCICA
RECENICNI RAZGOLICEN POCETNICKI
SCUCURIVATI SE OŠAMUCENOST CELAVOST
NECACKI PLJEŠCUCI RECENICNI
NECOVJECNOST LIJEŠCE SCUCURITI
KICAST CEGRTUŠA NECACKI
KOBASICICA MACJI NECOVJECNOST
GRANICECI CICKOVAC KICAST
PUŽ GOLAC OCIŠCEN KOBASICICA
BRANIC CLANKONOSCEV PLJACKA
PLAMICAK DOMORODACKI COPOR
CVOR CUDLJIV CEPRKAJUCI
PACICI OPTOCEN CUNJCIC
SCUCUREN SRNDAC PTIC
UCVRSCIVAC SLABACAK STROJAC
SPASITELJICIN SIROCE RAZGOLICENOST
RIBIC KRACI DOBRICINA
CLANCIC ŽDREPCIC DOBROCUDNOST
PREMLACEN TRIJESCE MAGARICIN
SLUZINCAD STRICEVIC ISTECI
BJELANCEVINA SJECENJE ISTECEM
DRAC OTPECACIVATI MRVICAK
OMRCINA CILIMCIC POKLIC
OSUNCAN CIKCEM CUSKA
LAKOCA CASKATI PLAMICAK
ZAGREPCANIN BEZUCAN OBRASCIC
SJEDECKE SVRACAK LIJESCE
JECAM URLICUCI TREPCUCI
PRITIŠCEM PACICI CUDACKI
CVRSTOCA PILICAR ZVECKA
GONIC BRATIC RUZICNJAK
SJEVCICA CICAK CUVARKUCA
UVUCI CEGRCUCI COVJECULJAK
PODLACEV CEKICARKA KAMICAK
PUCINA CIOPA CUK
SIKCUCI CUDAK BJELICAST
LOPOC PUSCETINA DOMACICKI
VRUCINA PJESCANIK ILOVACA
STRUNJACA OTPECACEN KOTIMICAN
CASNICKI GONIC PAPRICICA
RASCETVORITI PREVRCUCI SIROCICI
PAPUCAR BRIJAC SOBICAK
NADAHNUCE ZAMORCAD
BALADICAN CINCILA
TISUCLJECE MATICNJAK
USCE MECAVA
CEMBALO POSJECI
HLACE BUCA
MUCENIKI BUCATI
CACKALICA UGOŠCEN
CAKAVCEV KRALJICIN PREKORACEN
CRCKATI PRISPIJECE
CVORIC VJEŠTICJI
SENDVICI KREC
CAHURA CUCORI
CUPAVICIN ŠKRGUCUCI
CUCECKE PRECAC
ZMIRECKE SMECKAST
CUCAVAC SKRACEN
CIKCEM OBUCA
BECITI SE CRVENDAC
BOCATE VODE PAŠCAD
BALACAK RUPCAGA
KLINCANICA ZLOCO
KONJCE CVJETACA
PLUCNJAK CARLIJATI
KRECUCI SE CARKE
UPUCIVACKI GOLAC
PALCANI KORBAC
CISTACICIN MIRNOCA
ODMICUCI PODMICUJUCI
FICFIRIC PRITIŠCEM
VJENCAC STIŠCEM
POSKOCNICA STIŠCUCI
PODUZECE PLJEŠCEM
CORSOKAK PLJEŠCUCI
CRNCIC MUCKATI
CERUPATI
ZLICNJAK
SACE
NJEMACKI
CIR
ZLACANI
ŠTEKCUCI
ŠTENECAK
ŠCEPAJUCI
GROMACE
CIRILICKI
NADLIJECUCI
CAROLIJA
CVRCECI
UCMALOST
ZACECE
LADICICA
CESNJAK
VECINSKI
PINC
 PRICEŠCEN
SAVIJACA
MACUHICA
KLIKCUCI
CELJUST
CUCNUTI
CUDOTVORCEV
CVRŠCI
ISKRICITI
ISKORIŠCIVATI
PECNICA
PAUNICIN
SLABICAK
SLABACAK
SKUPOCA
MOKRACA
PLECA
JAGODICAST
SESTRICNA
BOBICAST
DRAC
LOPOC
LAŽOVCINA
SAVIJACA
GUDACKI
PAPUCAR
INACICA RAZGOLICENOST
STAJACICA MLACENICA
CUDOREĐE TLACENICA
BRCKATI RONIOCEV
BRESTACA ZELEMBAC
BORŠC UŠCUVATI
BOŽICNICA VRUCINA
JAZAVCAR CARANJE
CALABRKNUTI SIKCUCI
CANGRIZAAV JECAM
BEŠCAŠCE BILJEČCICA
CEDO PODLACEV
CEŠANJE CURLICUCI
CUFTE KLOKOCUCI
CLANKONOSCEV PLACENICKI
GUŠCINJAK BRIJEŠCE
OBLICJE ŠECERNI
NARICUCI KLICAK
NASLONJAC ZAMAŠCEN
NARUCJE ŽMIRECKE
NALAKCEN NAOPACKE
CESTITI ODLUCUJUCI
PASJACA GACUCI
SMRCAK BACEN
PROŠCEV BACVA
PROTJECUCI BICE
NAPUCITI BJELANCEVINA
DRŠCUCI BRACNI
MICUCI BRCKANJE
CADA LICINKA SJEVERNJACA
CAHURA LIJEŠCICA SKAKUCICI
CAPLJA LISICIN SLUŠALACKI
CAROBNJACKI LISICJI SLUŽINCAD
CASNICKI LOGICAN SMAKNUCE
CAVRLJATI LOZOVACA SMECKAST
CELIJA LUCONOŠA SPRIJECEN
CEP MAGLICAST SRCANI
CEPRKAJUCI MJESECNI STECEVINA
CEZNJA MOKRACNI STIŠCUCI
CIDACLO MOLECIV STOJECKE
CJEVICICA MRACNJACKI STRUNJACA
CLANCIC MUCNINA STRUNJACA
CODOREĐE NEJACAD SVECENICKI
COPOR OCARAVAJUCI SVIRAC
CORSOKAK ODSJECEN SVIRACINICIN
CRCKANJE OKUCNICA ŠAMARCINA
CRNCITI OPTERECEN ŠCUCURITI
CRVENDAC OSUNCAN TLACENICA
CUDAK OTIMACINA TOPUŠCANIN
CUNIC PAKRACANIN UCENICKI
CUPAJUCI PALACA UCVRŠCIVAC
CUPATI PALACINKA UHICENJE
CUPIC PAMUCNI UPUCIVAJUCI
CURLICUCI PANICARKA URAŠCIVATI
CUVARKUCA PASTIRICIN UVUCEN
CVARAK PIŠCEV UVUCI
CVOR PJESACECI UZVIĐACICA
CVRCECI PLAVICAST VICEM
CVRSTINA PLOCNIK VODIC
DAŠCARA PLJEŠCANIK ZAGORCITI
DUCANCIC PLJEŠCEM ZAKOCITI
GLUHOCA PLJEŠCEM ZATOCENICKI
GUŠCINJAK PLJEŠCEM ZECINJAK
HISTERICAN PLJEŠCUCI ZECINJAK
HLADNOCA POLIJECUCI ŽABOKRECINA
IZMUCKATI POMRCINA
IZOBLICITI POMUCENOST
JAUCUCI POTICUCI
JECECI PREMLACEN B____LANCE
KLICUCI PREPECENAC B____LANJAK
KRŠCANSKI PRIKOPCATI B____LČEV
KUHACA PRIOPCENJE B____LIDBA
KVOCKA PRISTIŠCUCI B____LOBRK
LAKOCA PTICURINA B____LOĆA
LAKOCA PUCINA B____LOKOST
LANCAN PUCPULICUCI B____LOUŠKA
LASTAVICIN RASKOMOCEN B____LJENJE
LASTAVICJI RASPRŠIVAC B____SNOĆA
LASTAVICJI RAZLUCITI B____SOVI
LECA RIBIC B___EG
LEDENJACKI ROCNIK B___GOVI
LEKSICKI SENDVIC B___L
LETACKI SIJECEM B___L
LETIMICAN SIROCICI B___LAC
B___LCAT CR___PIĆ (crijep) DOSP___VATI
B___LILO CR__PAK DOSP___VATI
B___LITI CRVE__PERKA DR____MALAC
B___LOBRAD CRVEN____TI SE DR____MALO
B___LOCRVEN CV____ĆE DR____MLJIV
B___LOGORDIJAC CV____T DR____MLJIVOST
B___LOGORICA CV____TAK DR____MLJVAC
B___LOGRLI CV____TNI DR____MOVAN
B___LOST CV___ĆAR DR___MATI
B___LOUŠKA CV___ĆARNICA DR___MEŽ
B___LOVRAT CV___TIĆ DR___MEŽ
B___LUŠAST CV___TLOSIV DR___MUCKATI
B___SOMUČAN D____LAK DUGOV___K
B___ZI D____LCE DVOC___VKA
B___ŽIĆ (brijeg) D____LIČAK DVOD___LAN
BL___D___TI D____LIĆ GN____ČIM
BL___DUNJAV D____LOMIČNOST GN____ZDAŠCE
BL___SAK D____LOVI GN___ČENJE
BL__ĐI D____LJENIK GN___ČITI
BR____EG D____LJENJE GN___ZDIM
BR____STOVINA D____TEŠCE GN___ZDITI SE
BR____ŽAK D____TETA gmn GN___ZDO
BR___GOVIT D___L GN___ŽDENJE
BR___ST D___LAK GR___ŠAK
BR___STAK D___LAK GR___ŠAK
BR___STAK D___LAN GR___ŠKA
BR___STOVI D___LCE GR___ŠKA
BR___ŠĆE D___LIĆ GR__ŠITI
BR___ZI D___LIĆ HOTEL____R
BR___ŽAK D___LIDBA HT___O
BR___ŽAK D___LILO I__ČAČKATI
BR___ŽIĆ D___LITELJ IS__ĆI
C____DIŠTE D___LITI ISC___LITELJ
C____LOVIT D___LOKRUG ISKOR____NITELJ
C____VAKA D___LOTVORNOST ISKOR___NITI
C____VANICA D___LOVAN ISKOR___NJENOST
C____VAST D___LOVI ISKOR___NJIV
C____VKA D___LOVI ISKOR___NJIVAČ
C___DILJKA D___LOVI (dio) ISKOR___NJIVATI
C___DILJKA D___LJENJE ISPOV____DALAC
C___LINA D___LJENJE ISPOV____DNIK
C___LOVIT D___LJIV ISPOV___D
C___PITI D___O ISPR___ČEN
C___PITI D___TE ISPREM____ŠATI
C___PIVO D___TE ISPRI___ČITI
C___PLJEN D___TENCE IZ___RANJE
C___PLJEN D___TEŠCE IZBL____D___TI
C___PLJIVOST D___TETA IZD___LITI
C___VČICA DA__GUBA IZD___LJEN
C___VKA DL___TAŠCE IZL____ČEN
C___VURDA DOSP____TI IZL___ĆUĆI
CR____P DOSP____VATI IZL___PITI
CR____PANA DOSP___EĆE IZL___V
CR____PIĆ DOSP___EM IZM____RATI
CR____VAR DOSP___TI IZM___ŠATI
IZUMR____TI NAM___NSKI OPT____CAJ
IZV___STITI NAM___NJIVATI OPT___CAJ
IZV___ŠTEN NAM___NJIVATI OS___NČAN
IZVE__TI NAM___ŠTATI OSV____ŠTENJE
KL___ETKA NAR___ČJE OSV____TLIM
KL___T NARU__BA OSV____TLJEN
KOL____VAKA gmn NASTR___LJIVATI OSV___STITI
KOL____VČICA NAZR____VATI OSV___ŠĆIVANJE
KOL____VKA NAZR___TI OSV___ŠĆIVATI
KOL___VKA NAZR___VANJE OSV___ŠTEN
KOR____NI NAZR___VATI OSV___ŠTENJE
KOR____NI NAZR___VATI OSV___ŠTENJE
KOR____NOV NEI__KUSAN OSV___TLATI
KOR____NOVI NENA__KRIVLJIV OSV___TLITI
KOR____NSKI NESV____STAN OSV___TLJAVATI
KOR____NJE O__HRANITI OSV___TLJAVATI
KOR___N OBE__ČAŠĆEN OSV___TLJEN
KOR___NČIĆ OC____NITI OSV___TLJENOST
KOR___NČIĆ OC____NJIVATI OSV___TLJENJE
KOR___NITI OD____LCE OSV___TLJENJE
L____VAK OD____LCE P____TAO
L____VAONICA OD___LCE P____TLIĆ
L___HA OD___LO P___SAK
L___K ODL___V P___SKOVIT
L___KOVI ODL___V P___SKOVIT
L___KOVIT ODL___V P___TLOV
L___KOVIT ODL___VATI P___TLOV
L___PITI ODN___TI PL___NIDBA
L___PLJIV ODOL____VATI PL___NIDBA
L___SKA ODOL___TI PL___NIDBA
L___SKOVAČA ODOL___TI PL___NITI
L___SKOVAČA ODOL___VANJE PL___NJEN
L___ŠĆE ODOL___VATI PL___SAN
L___VAČ ODOL___VATI PL___VA
L___VAČNICA ODR____ŠENJE PL___VITI
L___VAČNICA ODR____ŠIVATI PO__PALJUBLJE
L___VATI ODR___ŠENOST PO__PIS
LJ___VAONICA ODR___ŠIT POB____SNJETI
M____NJANJE ODR___ŠIT POB___SN___TI
M____ŠALICA ODR___ŠITELJ POBL___DJETI
M____ŠAONICA ODR___ŠITI POD___CANJE
M____ŠATI ODR___ŠUJUĆI POD___LJIVATI
M____ŠOVIT ODS___V PODC___NJEN
M___NJAČ ODST___L POGR___ŠITI
M__STO ODSTR___LITI POGR___ŠIV
ML___ČNI OGR____V POL____GATI
ML___KULJA OGR___ŠENJE POL____GATI
NA__PJEVATI OGR___V POL___TANJE
NAL____PNICA OGR___VNI POL___TATI
NAL___VANJE OKOR____LA POL___VAČ
NAL___VATI OKOR___LOST POM____ŠAJ
NAL___VATI OKOR___O POM___ŠATI
NAL___VATI OKR____PA POP____VAKA
NAM____NITI OKR___PITI POP____VKA
NAM___NITI OPRED___LJENJE POP___VATI
PORE__BA PROD___RATI RAZR___ŠLJIVOST
POS___ČEN PRODR____M RAZR___ŠNICA
POTR___BA PRODR____TI RAZR___ŠNICA
POVR____DITI PRODR___H RAZR___ŠUJUĆI
PR_____GLED PRODR___TI RAZUM___EM
PR_____VOJ PRODR___VŠI RAZUM___TI
PR____ČITI PRODR__TI RIJE__KO
PR____GIB PROHT___V S___ČEM
PR____GLAS PROM___NA S___ČEN
PR____KID PROM___NITI S___ĆI
PR____KOP PROM___NJEN S___ĆI
PR____KOR PROM___NJLIV S___KAVŠI
PR____KOR PROT___CANJE S___KUĆI
PR____LAZITI PROT___CATI S___NKA
PR____LET PROT___ĆI SAGOR___VANJE
PR____MAZ PROT__CANJE SAGR__ŠENJE
PR____PIS PROZE__STI SAGR__ŠIM
PR____REZ R____Č SAGR__ŠITO
PR____SKOK R____ČCA SAZR___EM
PR____STOLNI R____ČICA SAZR___TI
PR____STOLONASLJEDNIK R____KA SL____PARIJA
PR____STOLJE R____ŠITI SL____PČEV
PR____TVORBA R___AVATI SL___POĆA
PR____VOD R___ČIT SL__PČEV
PR____VODITELJ R___ŠENOST SM____H
PR____VOZNIK R___ŠENJE SM___R
PR____ZIR R___ŠIV SM___ŠAK
PR___ČI R___ŠIV SM___ŠAK
PR___K R__ČCA (riječ) SM___ŠAK
PR___LAZAN RA__CIJEPITI SM___ŠAN
PREM____ŠTANJE RA__PJEVATI SM___ŠNIJI
PREM___ŠTATI RAS____ČEM SM___ŠNOST
PREO__TEREĆENJE RAZ___ŠITI SM___TI
PREP____V RAZD____L SN____ŽIĆ
PRES____ĆI RAZD____LJEN SN____ŽIĆ
PRES___CANJE RAZD____LJIVATI SN___G
PRES___K RAZD___LITI SN___GOVI
PRET___CANJE RAZD___LJAK SN___JEZI
PRIM____NA RAZD___LJENOST SN___ZI
PRIM____NJIVATI RAZDR____MATI SN__GOVI
PRIM___NITI RAZGOV___TAN SPR____ČAVATI
PRIM___NITI RAZGOV___TNIJI SPR____ČEN
PRIM___NJENOST RAZGOV___TNIJI SPR___ČAVATI
PRIM___NJIV RAZM___NA SPR___ČAVATI
PRIM___NJIVATI RAZM___NITI SPR___ČAVATI
PRIM___NJIVOST RAZM___NJEN SPR___ČAVATI
PRIM___NJUJUĆI RAZM___NJEN SPR___ČEN
PRIPOV____DAKA RAZM___STITI SPR___ČENOST
PRIPOV____TKA RAZM___STITI SPR___ČITI
PRIPOV___DAČ RAZM___ŠTANJE SPR___ČITI
PRIPOV___DAKA RAZM___ŠTATI SR___M
PRIPOV__TKA RAZM__ŠTANJE SR___MICA
PRISP____ĆE RAZR___ŠENJE ST____NKA
PRIT___ČEM RAZR___ŠITELJ ST____NOVIT
PROC___NJIVATI RAZR___ŠIVATI ST___CAJ
ST___CANJE TR___ZNITI ZAPOV___DITI
ST___CANJE TRP___TI ZAPOV___DNIČKI
ST___CIŠTE UC___NJEN ZAPOV___DNIK
ST___NA UC___PITI ZAPOV___DNIK
ST___NA UC___PKATI ZAPOV__DNI
ST___NOVIT UC___PLJEN ZAPOV__DNIŠTVO
ST___ŠNJEN UC___PLJENJE ZAPR___ČIV
STR____LČEV UM____ĆE ZAS____DANJE
STR____LČEV UM____ŠANOST ZAS____DANJE
STR___LAST UM___ĆE ZAS____DATI
STR___LICA UM___TI ZAS___DANJE
STR___LICA UMR___H ZAS___DANJE
STR___LIMICE UMR___TI ZAS___DATI
STR___LJAČICA UMR___VŠI ZAS___DATI
STR___LJANA UPOTR___BLJIV ZAS___DATI
STR___LJANJE UPOTREBL___N ZAS___DATI
STR___LJIVO USP___ŠAN ZAS___STI
SV____STAN USP___TI ZASTAR_____VATI
SV____TLOCRVEN USP___VATI ZV____ER
SV____TLOSNI UT___CAJ ZV____ZDA
SV___SNOST UT___CAJ ZV____ZDICA
SV___ST UZL___TATI ZV___RAD
SV___TAO V____K ZV___RKA
SV___TAO V____KOVI ZV___ZDIN
SV___TINA V____RNOST ŽDR____BE
SV___TL___TI V____SNIK ŽDR____BE
SV___TLATI V___ĆATI ŽDR____BETA gmn
SV___TLEĆI V___ĆE ŽDR___BAD
SV___TLIJI V___ĆNICA ŽDR___BETA
SV___TLILO V___ĆNIČKI Ispravi pogrešno
SV___TLINA V___ĆNIK
SV___TLO V___ĐE
SV___TLOĆA V___KOVI
SV___TLOĆA VR____DAN
SV___TLONOŠA VR____ME
SV___TLOPLAV VR____MENA
SV___TLOSNI VR___DNOST
SV___TLOST VR___DNOSTI
SV___TLUCANJE VR___DNOTA
SV___TLUCAV VR___MENA
SV___TLJAH VRA__ČIĆ 18-karatni
SV___TLJENJE Z____VANJE 3-sobni
T____KOVI ZAHT____VATI 5 KANALNI
T___K ZAL___TATI SE 5-POSTOTNI
T___KOVI ZAM____RATI 60-IH GODINA
T___KOVI ZAM___JERATI ADHEZIJA
T___LCE ZAM___RANJE ako tkogod dođe, reci da sam u
T___LEŠCE ZAN____MJELOST uredu
T___LEŠCE ZAPL___NITI ALFA-MUŽJAK
T___LEŠCE ZAPOV____DANJE amo tamo
T___LO ZAPOV___D AORISNI
T__KOM ZAPOV___D ATEISKINJA
T__LEŠCE (tijelo) ZAPOV___DANJE ATEISTKINJA
TR____ŠĆE ZAPOV___DATI auto-cesta
TR___SKA ZAPOV___DATI AUTOMOBIL BOMBA
AUTOMOTODRUŠTVO EUROPSKO-AMERIČKI IZČAŠITI
bakalar na bijelo europsko-američki IZĐIPATI
BEZKRVAN europsko-američki IZĐIPATI
BEZPOGOVORNO EUTORČEK IZNADPROSJEČAN
BEZŠAVAN FER IGRAČ IZTKAN
BEZŠAVNI fotosinteza IZTKANI
BEZŽIČNI GDJE GOD BIO, USPJET ĆU IZŽIVJETI
BEŽIČNI GDJE GOD MI JE LIJEPO IZŽVAKATI
BEŽILNI gdjegod bio, piši IŽČISTITI
BIO BIBLIOGRAFIJA gdjegod se i to može nać, JAMBSKI
bio energija gdjegod bio, piši JAMBSKI
bio tehnologija gdjegod se i to može naći JEDAMPUT
BIO-PROGNOZA general bojnik jedan put
bjanko mijenica GLEDAJU NA ME ODOZGO JEDAN PUT SE ŽIVI
bog zna kakav gol razlika JEDANPUT
bogzna gdje gol razlika JELEN-GLJIVA
bogzna gdje gore dolje kamen temeljac
BOG-ZNA GDJE gore dolje KAZALIŠTNI
bruto dohodak GOSPODSTVO KEMBRIDŽKI
bruto dohodak GRAD-DRŽAVA KEMBRIĐŽKI
bruto-iznos GROZDCI kino dvorana
bruto-iznos HABZBURŠKI kino dvorana
brže-bolje halleyev komet kino-predstava
brže-bolje hindu-jezik književno- povijesni
BUREGDŽIJA HIT-KNJIGA književno-povijesni
C VITAMIN hiv-pozitivan kojiput
C vitamin HMELJOM (I jed.) kojiput dva puta
CRMPURAST HRVATŠTINA KONTAKT-OSOBA
CRMPURAST i te kako KUPO-PRODAJNI
CRVENPERKA i te kako kvazi-problem
CRVENPERKA i te koliko kvazi-problem
četrdesetgodišnjica i te koliko LAJTMOTIV
čovjek žaba IDALEKTIKA leksičko-gramatički
ČUVARKUĆA idi mi dođi mi leksičko-gramatički
DAMASTNI idi mi-dođi mi LISTNI
DIASPORA IJOLE LISTNI
diesel-motor imaš li štogod za mene logičkomatematički
do 18-tog Ivaninog rođendana imaš li štogod za mene lovor vijenac
do predsjednik imovinsko pravni lovor vijenac
do predsjednik imovinsko pravni malo kad
doći ću dogodine IMOVINSKO-PRAVNI malo kad
doći ću dogodine INDIGO DJECA MALO POMALO SVE SAM
DODATCI iscrpio se do kraja JAČI
dođi na večer iscrpio se do kraja malo prije
dođi na večer ISČEZNUTI malo prije
DRAP-ODIJELO ISPODDEMOKRAT METALIK-BOJA
društvenopolitički ISPODKARPATSKI mijenjalo se čaš na gore, čaš na
društvenopolitički ISPODPROSJEČAN bolje
dva puta ISPODPUPČANI minisuknja
dvadesetpetorica ISTKATI minisuknja
dvadesetprvi IŠAMARATI mnogostoljetan
dvadesetprvi IŠČEKIVATI mnogostoljetan
dvašit IŠČETKATI mono kultura
džez-glazba IŠČEZNUTI mono kultura
ENGLESKO-ČEŠKI IŠČISTITI MOTCI
MOTO-KLUB nemojte ni za boga pristati PODTAJNIK
moto-klub netalijan PODTEKST
moto-klub NOGO-STOLJETAN pogledao ga je iz bliza
na čistac NOSIOC pogledao ga je iz bliza
na čistac NUSPOJAVA POKATŠTO
NA LJETO ĆEMO SE NUSZARADA političko-ekonomski
ODMORITI obavit ćeš to na zimu političko-ekonomski
NA SMRT SE BOJIM obavit ćeš to na zimu; žalio se polu čovjek
NADASVE na zimu POLU-ARIJA
nadasve OBRAZČIĆ POLU-SVIJET
nadasve OCIJENJIVATI polu-svijet
NADCARSKI OCOUBOJICA polu-svijet
NADKROVLJE ODČEPITI pop-glazba
naizust ODČITATI PORETCI
NALIVPERO ODĆUŠNUTI PORTUGIŽČEV
napalm bomba ODTERETITI POSLIJE PODNE
NAPITCI OKRENUO SE NA LIJEVO pošto-poto
NARUČBENICA OLD-TAJMER POTHRANITI
nasredin hodža opće poznat POTSTAĆI
NASTAVA DO-PODNE općepoznat POZNAT JE NA DALEKO
NATČOVJEK OPŠITI poznat je na daleko
NATE MISLIM ORAŠČIĆ poznat je na daleko
nauštrb ORHIDEJA PREDHODNIK
nauštrb; na izust ostalo je cijelo prijepodne PREDKLASIČNI
navrat nanos ostalo je cijelo prijepodne PREDPALUBLJE
navrat nanos ošišan je na golo PREHRAMBENI
nazovi liječnik ošišan je na golo PRETKOLONIJALNI
nazovi liječnik OTCIJEPITI PRETPLANETARNI
nažalost OTCIJEPITI prišao mu je zdesna
nažalost OTČE NAŠ prišao mu je zdesna
ne idi ni ukoliko te budu OTČEV PRIŠTOM (I jed.)
nagovarali OTPLESATI psihološko-fiziološki
ne idi ni ukoliko te budu OTSJEĆI psihološko-fiziološki
nagovarali ovog tjedna nastava je do PTICA PJEVICA
ne kmoli podne radio televizija
ne kmoli ovog tjedna nastava je do radio-televizija
ne mogu doći podne RAZASIPATI
ne mogu doći pilot film RAZBJEŠNJELI
ne obazire se na žalost PIRE KRUMIR RAZGODCI
prijateljevu pita li me tkogod, odgovorit ću RAZGOTCI
ne obazire se na žalost pitali me tkogod, odgovorit ću remek djelo
prijateljevu PITA-ZELJANICA RETCI
ne znam ni za što se zalažeš pjevali su u dvoje riba na lešo
ne znam ni za što se zalažeš pjevali su u dvoje ROBSKI
nearijevac PLAVOJCI ROMBSKI
nearijevac plus-pol rudarsko-naftni
neću ni za što žrtvovati ljude PODDIJALEKT RUM-KOLA
neću ni za što žrtvovati ljude PODHRANITI samsung bio-klima uređaji
ne-Francuz PODHRANITI SBITI
ne-Francuz podjela ni u koliko nije dobra SGULITI
nego li podjela ni u koliko nije dobra SHAKESPEAROVSKI
nego li PODPALITI simboličkologički
ne-ja PODPODJELA skočio je uvid
nemajka PODPORUČNIK skočio je uvis
ne-majka PODSUKNJA SMEĐKAST
sms-poruka UŠČUVATI
socijalno-liberalni Uzšetao se gore dolje
socijalno-liberalni UZŠETATI SE
solo pjesma UZŠETATI SE
spomen dom VAŠINGTONSKI
SPOMEN-PLOČA VEŠMAŠINA
STANBENI vice admiral
STEREO UREĐAJ vice admiral
stigao je iz daleka VICE- ADMIRAL
STO PEDESET OSAM video igre
sto pedesetosam video zapis
STOGAO JE IZ DALEKA VIDEO-NADZOR
stopedesetdrugi VIDEO-REKORDER
stopedesetdrugi više manje
SUBPOLARAN VODEN-KONJ
SUBPOLARAN VRABCA
SUZA RADOSNICA VRAČBINA
SVADBA VRAČBINA
SVAKDAN VRAĐBINA
SVE JE NA IZGLED U REDU VUK-SAMOTNJAK
sve na naizgled u redu ZAGREBČANKA
SVIZČEV ZAGREBPARKING
SVJESTNI ZELEMPUT
ŠĆEPATI ZEMLJA ČLANICA
ŠEKSPIROV ZEN-BUDIST
ŠKRTIĆIN ŽABČEV
što god rekao, nije dobro žalio se na zimu
štogod rekao, nije dobro ŽAPCOM
TABU TEMA ŽIRO-RAČUN
taj bijeli Zagreb grad
TAOKINJA
TEŽKA
TIPFELER
tisućupetstodvadesetjedan
TKO GOD ME PITA
tko god me to pita, neće dobiti
odgovor
tko god me to pita, neće dobiti
odgovor
tkogod tako kaže, nema pravo
tkogod tako kaže, nema pravo
trgovina na veliko
TUŠ-KABINA
tv-pretplata
U BUDUĆE ĆU RAZMISLITI
u buduće pripazi
u buduće, pripazi!
u koštac
u koštac
u nedogled
u nedogled
u oči blagdana Svih Svetih
u oči božićnih blagdana
UŠČUVAN
UŠČUVATI