Professional Documents
Culture Documents
Pravopisne Vježbe (2) - 1
Pravopisne Vježbe (2) - 1
traženi oblik
peći, teći, sjeći prezent, 3. lice jednine
plakati, vikati imperativ, 2. l. jednine
potući, vući, uhvatiti glagolski pridjev trpni
slijediti, trčati, misliti glagolski prilog sadašnji
teče, ide, dođe infinitiv
vuk, mrak, ratnik vokativ jednine
radost, sličnost instrumental jednine (-ju)
klin, cvijet, slamka umanjenica
žut, jak, velik, mlad komparativ
zec, medvjed posvojni pridjev
cvijet, list, pas zbirna imenica
junak - __________________________________________________________________
mlad - __________________________________________________________________
muka - __________________________________________________________________
lijek - ___________________________________________________________________
cvijet - __________________________________________________________________
kuća - __________________________________________________________________
čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, čaplinovski, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje, čekaonica, čelićana,
čelnički, čelićiti, čovjećnost, čestoča, čistoća, čistački, čućnuti, čelavac, čevabdžija, brijaći, kupaći, stoječi, ćilimćić,
vjenčić, dječaćić, đamija, džanki, đelat, džemper, džentlmen, đeparac, džez, džinovski, džip, džogirati, đuboks, džudo,
đungla, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, đavolćina, đon, Đurđevčani
riječ značenje
spavačica – spavaćica –
orači – oraći –
posječen – posjećen –
5. Upiši suglasnike:
__ungla je __udno mjesto gdje se mogu o__ekivati mnoge vra__bine. U plemenima na rubu civilizacije vra__ je osoba od
povjerenja. Za obavljanje lije__ni__ke službe nije mu potrebna svjedo__ba. On sam za sebe svje__i. Lije__ i obi__nom maš__u, ali
i divljim grož__em. Ako je neka bolest tvr__i orah, treba naru__i posebnu vra__binu za ozdravljenje.
Tvr__i orascic nitko ne bi mogao pronaci. Ali njemu se cinio sladak kao __em. Ostalo mu je još malo od __eparca. Novac je bio u
stražnjem __epu, koji je bio vec sav ca__av od peci na kojoj je sjedio. Poželio je da je ro__en kao vodic ili ribic, a ovako je bio
obican dimnjacarcic, cesto moren gla__u.
1. serija
1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.
mjesecev, mucnina, racic, paučina, sljepoocnica Brac, cvrcak, caj, Cakovec, camac, carapa, castiti, cekati, cep, ceprkati, cesalj,
cesto, cetiri, ceznuti, Cicarija, cicak, ciniti se, cizma, cokolada, copor, coravac, covjek, cud, cudo, cupati, curlik, cuti, cuvati, decko,
gacice, grc, Grcka, hrcak, Icici, inace, kafic, kauc, kocnica, kolac, Korcula, kotac, krec, mecava, noc, ocaj, Okucani, pcela, racunati,
racvati se, reci, sace, sici, stecak, Sucuraj, trcati, koscev (kosac), sumnjicavcev, krušcic, gusce (guska), crckanje, crtaci (pridjev),
crtaci (im.mn.), vracaricin, otmicarka, nagnjecen
duhan__ija, __avolji, __uboks, poma__ariti, galam__ija, pobr__e, jedna__ba, ri__obrad, deter__ent, mena__er, __udo,
me__ugradski, bu__enje, ča__a, __ez, tinej__er, kla__enje, nakin__uren, sr__ba, osu__en, doha__ati, prohr__aviti, __okej,
po__oniti, __amija, mla__arija, u__benik, __eparac, __umbus, pan__a
2. serija
tucak, tucnjava, uopce, vrc, vrac, zacarati, zacahuriti, beskucnik, mocnik, okucnica, srndac, mocvara, bljedoca, bezvucan, cikcem,
braticna, panicar, vjesticin, lasicji, iscekivati, cud, cudnovat, cepic, dobrocudan, izobliciti, Bistricanin, pjescanik, nocobdija,
grmicak, ružicnjak, plemicki, gromaca, teklic, dobricina, rocište, kamecak, penjacica, svirac, ložacki, crckanje, cestit, huškac, zloca,
ušce, nasrcuci, okreciti, cvjecarica, suncan, maglicast, proljece, zgrciti se, mace, brcine, romancina, slamcica, siroce, zuci (pridjev),
žuci (im. mn.), autic, mehanicar, izvješcivati, citaci (pridjev), tekuci, skvrciti, klincic, Backa, Bec, cas, cisto, citav
kan__a, dora__ivati, ro__ak, ozloje__en, gun__ati, __in, __eparica, bri__, gnijež__enje, __ački, __ipnuti, le__enje, priva__ati,
patli__an, __entlmenski, __emper, nišan__ija, kole__, perovo__a, pravosu__e, pun__a, mu__ahedin, zvijež__e, Ta__ikistan,
zasla__en, __em, __uka (ime), šešir__ija, uru__beni, ri__ovka
3. Iz sljedećeg teksta ispiši sve pogrešno napisane riječi.
Babi se srce uvuće ćemer, sva se skvrčila od boli i srama. Toliko je bila postiđena da se morila gladžu i žeđu. Čutjela je nešto što
drugi nisu mogli. Kao kvoćka na gniježdženju, tako je i ona znala da će se izleči nešto zlo. Ni vol rikać ni čuk huškać nisu ju mogli
trgnuti iz neke ćudne obamrlosti. Čak ju ni djed duhanđija nije mogao navesti na priću.
3. serija
porodicni, prikracen, mracan, paucina, pravican, okicki, carobnjak, poceti, vrtic, palacinka, cevap, pozlacen, bratic, magarcic,
pascad, citaonica, alatnicar, cupkati, vucji, ljecilište, kratkoca, kornjaca, krokodilcina, cak, cestitati, cuškati, grcki, buducnost, pluca,
djevojcurak, buduci, slicica, Sesvecani, celik, teleci, krcma, hlace, naocale, kucerina, vec, suncalište, koracajuci, zakvaciti, citac,
zlocestoca, patnicki, ribicki, zacepiti, tekucica, plemic, cvrstina, caca, caskati, celavko, cošak, cudoredan, cvrcati, cvijece,
crvotocina, lastavicji, crvic, lancast, crvendac, štihaca, crncic, šticenik, cinicki, Šcitarjevo, šamarcina, šecer
2. Pravilno upiši dž i đ
__ezva, __oger, la__a, Bro__anin, mla__ak, gra__anin, vi__en, __ir, __ače, __ukela, __ur__ica, an__eo, __ul, __avolija, __akon,
__uveč, __eparoš, __ersej, u__benik, glo__em, pobje__ivati, bureg__ija, kamion__ija, Ma__ar, ho__a, mahara__a, putovo__a,
posti__en, posti_en
4. serija
1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.
minobacac, bic, postignuce, Samaricanin, posvecen, jabucica, jecam, peci, pecen, ubacaj, pakracki, kuhaca, paklenjacki, hodocašce,
svecenik, svijecnjak, svijetleci, preinaciti, prikopcati, loncina, rovokopac, uznicki, kukavicji, kujicin, prosvijecen, posvjedocen,
hinduisticki, jamacni, Jamajcanin, zaprasivac, uzrecica, rijec, rijecni, uzrocnik, uznemiravajuci, dascara, šaptacki, cvoruga, cudak,
dimnjacar, radujuci se, istice, koprcajuci se, sestricna, pacenik, pecnica, vucina, vrecica, papiric, stolcic, magarcad, curka, cuk,
boleciv, radošcu, mracnjak, vodic, cvjetic, cvjecar, alkoholicar, cuvar, tekucica, junacina, kucerak, jezicni, pisac, ratujuci, lijeciti,
komadic, Ivicin, Bec, cas, cisto, citav
2. Pravilno upiši dž i đ
bureg__inica, __em, __ukac, __umbus, __ungla, __avolast, tvr__avica, Burgun__anin, kujun__ija, pen__er, ugo__en, __uro (ime),
__oging, bostan__ija, privre__ivati, lu__ak, __ur__evački, __akovački, su__enje, pobje__ivati, ri__, mla__i, __ihad, __ingis-kan,
__okejski, __uveč, __erdan, __ezist, uru__ba, __umbir
6.serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
svirac, romantican, nacin, ocekivati, teci, tece, prica, njemacki, mehanicar, mogucnost, piscev, ciniti se, pozdravljajuci, rjecit,
rijecni, plocnik, znacajan, poeticniji, ocni, svalciti se, retoricki, recenica, nocas, samoca, licnost, mracan, sapce (glagol, 3. l.
jd.pz), uciti, uociti, cvrcati, klokoce (glagol, 3. l. jd. pz), plac, pamcenje, buduci, kamicak, pašce, vlašcu (I), muciliste, oblaca,
nauciti, raskrsce, osjecaj, protumaciti, zakljucak, kucepazitelj, krcma, tocan, zlocin, plašeci, statisticar, krvoprolice, neobican,
moci, didaktican, vecer, kljuc, krojac, slican, slavujcic, prakticno, fantasticno, zlacan, kci, pcelica, išceznuti, cetvrti, komican,
cujan, starcev, posvecen
Glas Č
pravilo Iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima u kojima postanak nije vidljiv:
bačva, bič, grč, mačka, luč, točka, lopoč, žuč, pčela, jučer
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k: lijeska – liješće, trijeska – triješće,
oblik- obličje, ruka – ručni, znak – značiti, vikati –vičem, pljeskati – plješćem, stiskati – stišćem
peći (peku, pekao) – pečem, junak – junače, buka –
bučan
u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c:
djeca – dječji, micati – mičem, zec – zeče, ptica – ptičar,
stric – stričev, zubac - zupčanik
u sufiksima
a) imeničkim: -ečak:grmečak, plamečak, grumečak
-ač: berač, brijač, orač, ogrtač, opasač, kopač -čak: grmičak, krajičak, pramičak
-ača:brezovača, večernjača, udavača, kuhača -ič: branič, vodič, ribič, gonič (vršitelj)
-jača:parnjača, slamnjača, sjevernjača -čaga: rupčaga
-ičar: antologičar, elegičar, alkoholičar -ičina: dobričina
-čić: korjenčić, kljunčić, obraščić -ična: sestrična, gospodična
-čica: stvarčica, grančica, cjevčica
-čina: šamarčina, kljunčina, cjevčina
- če: pastirče, pašče, majmunče
b) pridjevskim: -ačan:ubitačan
-ačak: dugačak, slabačak, punačak -ački:dubrovački, valpovački
-ičan: simpatičan, energičan, harmoničan -čiv: priljepčiv (zarazan), prijemčiv
-ički: budistički, urbanistički, kapitalistički (osjetljiv)
-ičast: bjeličast, modričast, bobičast,
plavičast
kajkavsko č u imenima
(vlastita imena i zemljopisni pojmovi)
Čakovec, Vrbovec, Začretje, Črnomerec, Grič, Pantovčak
slavenska prezimena (bugarska, češka, slovačka,
slovenska, ruska): Jurčič, Župančič, Lav Nikolajevič
Tolstoj, Ivan Sergejevič Turgenjev
Glas Ć
pravilo iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima kojima postanak nije vidljiv: u riječima grčkog i orijentalnog podrijetla ć
bećar, ćelav, kći, kuća, gaće, pleća, već, noć od k:
Ćiril (Kyrillos), ćelija (kellion), ćilim
(perz.kilim), šećer (tur. šeker)
u riječima izvedenicama prema osnovnom t:
smrt - smrću, ljut – ljući, kretati – krećem,
brat – braća, pamtiti – pamćenje, radost -
radošću
prema osnovnom đ u riječi (jednačenje po pravpisna norma dopušta iznimke:
zvučnosti): smeđkast, žeđca
smeđ – smećkast, žeđ - žećca
u sufiksima rjeđi imenički:
imeničkim: -ać: golać
-ić: crvić, komadić, gradić -dać: srndać, crvendać
-oća: gluhoća, bjesnoća, sljepoća -bać: zelembać
pridjevskim: -aća: mokraća
-aći: brijaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći rjeđi pridjevski:
-eći: srneći (srnin), teleći, pileći (prema tele,
pile)
glagolski završetak –ći:
a) glagolski prilog sadašnji:
idući, tekući, noseći, sjedeći
b) infinitiv glagola:
doći, moći, reći, sjeći, tući, ići, peći
kajkavsko ć u imenima:
(vlastite imena, zemljopisni pojmovi i sl.)
Lanišće, Nedelišće, Trakošćan, Okić,
Šćitarjevo
Popuni tablicu:
imenica N mn. pridjev
dogradak
izvadak
napradak
pogodak
podbradak
trećoredac
jotacija
Ona je znala da će Odbor u petak ocjenjivati njezin rad. Ako do tada ne ostane vjerna svojim stavovima, znala je da će
upasti u proturječja koja će izazvati silne bjesove njezinih pristaša. Znala je da bez barem jednoga primjerka novih
knjiga ne može zadovoljiti najbolje čitače i zato se bojala da će oni njezina obećanja sa zadnje književne večeri M. N. –
suvremene pripovjedačice, shvatiti kao krajnje licemjerje. Cijena koju bi morala platiti izdavačima bila je prevelika i ona
je odmah shvatila da hitno mora promijeniti cjenik njihovih izdanja. No u tome se zasigurno skrivao neki izazov i velika
ljepota njezina posla.
duljenje kratkog je u dugo je kraćenje sloga s dvoglasnikom
pronađeni oblik osnovni oblik pronađeni oblik osnovni oblik
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________
____________
GLASOVNE PROMJENE
Napiši traženi oblik riječi i koja se glasovna promjena dogodila:
• spasilac, posv.prid.
• daska, um.
• reći, 3.l.jd.aor.
• mlatiti, glag.prid.trp.
• povijest, prid.(+ni)
• grozdak, N mn.
• crvenokožac, posv.prid.
• trbuh, um.
• jež, I jed.
• brijest, zb.im.
• pljeskati, 3.l.jd.prez.
• metak, D mn.
• ruka – ručetina
• hlapiti – ishlapiti
• ćuškati – išćuškati
• rob – roblje
• sudac – suca
• misao – mišlju
• ranoranilac – ranoranioca
• drhtati – dršćem
• plakati – plaču
• lijeska – liješće
• dužd – duždevi
• daska – dašćica
• trti – tarem
Napiši traženi oblik riječi:
• s+ćapiti
• pred+komora
• stan+beni
• bez+životan
• pred+školski
• notez+ćić
• pod+tlačni
• pred+potopni
• uz+čuvati
• protest+ni
• iz+čeprkati
• sub+polaran
• ispod+pupčani
• bunt+džija
• top+džija
• miraz+džija
• vrać+bina
• obraz+čić
• zelen+bać
• isk(ati)+jem
• crn+purast
• romb+ski
• kost+čica
• kovčeg+ina
• od+sjeći
• korist+na
• pod+dioba
• pod+hraniti
• iz+čistiti
• od+ćušnuti
• iz+tkati
• nog(a)+ica
• uz+šetati
• jedan+put
• pod+hodnik
• mlaz+njak
• raz+češljati
• hrast+je
• sub+papilaran
• pred+turski
• post+diplomski
• kembridž+(s)ki
• Klis+janin
G jed V jed N mn G mn
otpadak
letak
domorodac
mladac
mlatac
Č/Ć
copor, raskomocen, sviracicin, zecinjak, nejacad, bracni, crnciti, dašcara, strunjaca, lozovaca, gušcinjak,
upucivajuci, kršcanski, cuvarkuca, klicuci, urašcivati, gluhoca, plješcem, svirac, crckanje, izobliciti,
maglicast, kvocka, pješcanik, pješaceci, cvokocuci, bracni, ceprkati, cuperak, pacji, stojecke, kruškovaca,
caplja, triješce, cudljivcev, šcucuren, cišcenje, prepreciti, naopacke, gonic, cupic, vrc, celija, vracara,
cevapcic, šticenik, radošcu, hladnoca, zagrebacki, moci, nocište, zecic, dobricina, krecem, pribadaca, plicina,
tekuci, plamicak, pureci, mjehuricav, ropce, branic, pašce, stricev, omecka, golacev, oblicje, nocašnji,
slamnjaca, pokrivac, gluhac, iduci, šticenik, mucak, korjencic, bjelicast, sjedeci, nocobdija, jabukovaca,
junacan, konjicak, crnomerecki, modricast, Lav Nikolajevic Tolstoj, luđacki, teleci, izrecen, smrcu, ušce,
ružicnjak, poklic, ficfiric, liješce, cevapi, cevapcici, vuci, vucem, covjece, beskucnik, kljucic, izbornice,
majcica, izazivac, naranca, cancara, srcika, cucanje, cackalica, psic, cuk, kvocka, cekic, gospodicic, cistunac,
najcesce, išcašiti, cežnja, cicak, otimacina, spacka, plavicast, silim, sešalj, šecer, krecuci, odsjecak, crtaci,
rašcereciti, slasticarnica, vicuci, covjek, pljušcina, kolac, cud, vocka, nocas, carolija, cekajuci, cetvrtak, ducan,
vjetric, ovcetina, Bec, ucitelj, celo, sljepoocnica, obicno, mracno, clanak, mjesecina, cegrtuša, macji,
cickovac, ocišcen, clankonošcev, domorodacki, cudljiv, optocen, srndac, slabacak, siroce, kraci, ždrepcic,
triješce, stricevic, sjecenje, otpecacivati, cilimcic, cikcem, caskati, bežucan, svracak, urlicuci, pacici, pilicar,
bratic, cicak, cegrcuci, cekicarka, ciopa, cudak, pušcetina, pješcanik, otpecacen, gonic, prevrcuci, brijac,
težaceci, crtacicin, cucenje, krajicak, cađa, cvjecarica, rašcereciti, scucuriti, necacki, necovjecnost, kicast,
kobasicica, pljacka, copor, ceprkajuci, cunjcic, ptic, štrojac, razgolicenost, dobricina, dobrocudnost,
magaricin, isteci, istecem, mrvicak, poklic, cuška, plamicak, obrašcic, liješce, trepcuci, cudacki, zvecka,
ružicnjak, cuvarkuca, covjeculjak, kamicak, cuk, bjelicast, domacicki, ilovaca, hotimican, papricica, sirocici,
sobicak, nadahnuce, baladican, tisucljece, ušce, cembalo, hlace, mucenicki, cackalica, cakavcev, crckati,
cvoric, sendvici, cahura, cupavicin, cucecke, žmirecke, cucavac, cikcem, beciti se, bocate vode, balcak,
klincanica, konjce, plucnjak, krecuci se, upucivacki, palcani, cistacicin, odmicuci, vjencac, poskocnica,
poduzece, corsokak, crncic, cerupati, žlicnjak, sace, njemacki, cir, zlacani, štekcuci, štenecak, šcepajuci,
gromace, cirilicki, nadlijecuci, carolija, cvrceci, ucmalost, zacece, ladicica, cešnjak, vecincki, pinc, zamorcad,
cincila, maticnjak, mecava, posjeci, buca, bucati, ugošcen, kraljicin, prekoracen, prispijece, vješticji, krec,
cucoriti, škrgucuci, precac, smeckast, skracen, obuca, crvendac, pašcad, rupcaga, zloco, cvjetaca, carlijati,
carke, golac, korbac, mirnoca, podmicujuci, pritišcem, stišcem, stišcuci, plješcem, plješcuci, muckati, inacica,
stajacica, cudoređe, brckati, brestaca, boršc, božicnica, jazavcar, calabrknuti, cangrizav, bešcašce, cedo,
cešanje, cufte, clankonošcev, gušcinjak, oblicje, naricuci, naslonjac, narucje, nalakcen, cestit, pasjaca, smrcak,
prošcev, protjecuci, napuciti, dršcuci, micuci, pricešcen, savijaca, macuhica, klikcuci, celjust
IJE/JE/E/I
t___kom, opred___ljenje, zam___rati, br___zi, b___logorica, dvoc___vka, od___lce, sv___tlosni, nar___čje,
b___logrli, sm___šniji, dugov___k, prodr___vši, prim___njujući, s___ći, nal___vati, l___vaonica, ml___čni,
sl___poća, gr___šak, d___tešce, r___šiv, razr___šenje, os___nčan, spr___čavati, v___đe, zv___rka, s___čen,
t___kovi, pr___čiti, pr___glas, pr___kor, pr___gib, pr___gled, prep___v, pr___skok, pr___kid, pr___let,
pr___rez, pr___vod, pr___pis, pr___laziti, pr___tvorba, pr___zir, pr___voj, pr___kor, pr___kop, pr___maz,
pr___stolje, pr___stolni, pr___stolonasljednik, pr___lazan, pr___voznik, pr___voditelj, t___k, t___kovi,
br___st, br___stovi, br___stak, razm___štanje, razm___na, razr___šiti, razr___šitelj, razr___šivati,
razr___šljivost, razr___šnica, razr___šujući, ogr___v, ogr___vni, ogr___šenje, ods___v, odl___v, sl___v,
izl___v, izl___piti, izl___ćući, izm___šati, razm___stiti, odr___šiti, odr___šujući, odr___šitelj, odr___šivati,
odr___šenost, odr___šit, odol___ti, odol___vati, d___lak, d___lovi, d___l, prot___cati, opt___caj, prot___ći,
prot___canje, st___caj, st___canje, st___cište, ut___caj, prit___čem, c___piti, c___pivo, pret___canje,
c___pljen, st___na, st___nka, st___novit, kl___tka, kl___t, trp___ti, l___k, l___kovi, v___k, v___kovi,
sn___zi, b___g, b___govi, b___zi, dosp___će, dosp___m, nazr___ti, nazr___vati, prodr___ti, usp___ti,
usp___vati, sv___st, sv___stan, sv___snost, razgov___tan, razgov___tniji, l___kovit, usp___šan, sazr___ti,
sazr___m, sm___r, bl___sak, pr___k, pr___ći, ispr___čiti, ispr___čen, isprem___šati, gn___čiti, gn___čenje,
gn___čim, prodr___ti, prodr___m, prodr___h (aor.), prod___rati, umr___ti, umr___vši, umr___h (aor.),
l___ha, l___šica, cv___ćar, cv___tak, cv___tni, sm___šak
U sv___tlu b___snog sv___ta sv___tle p___vne r___či p___sme i gn___zdišta zv___zda. No, uv___k kada
ob___st c___liva sv___t, njegovo se od___lo izm___ni. Mr___ti tada počnu zv___zdasta gn___zda, nazr___ti
se mogu ukl___štena m___sta, i b___lina mora. Posl___ se sv___t može izl___piti, no ne i izm___niti.
Kl___šta sada od___vaju sv___t.
nacionalni parkovi organizirani su oblik zaštite prirode. prvim hrvatskim nacionalnim parkom proglašena su
plitvička jezera jedan od najljepših kraških fenomena. najzanimljiviji je dio južog velebita po reljefno
pejsažnim geološkim te vegetacijskim osobitostima nacionalni park paklenica a u gorskom kotaru
najšumovitijem dijelu hrvatske nalazi se ancionalni park risnjak. uključujući podmorje cijelokupni krajolik
pejsažni park flora i fauna od prvorazredne su vrijednosti.brijuni s jedinstvenim arheološkim nalazištima.
ljepote roškog slapa skradinskog buka te samostan visovac kao značajan povjesni spomenik znamenitosti su
nacionalnog parka krka. nacionalni park kornati nenaseljena otočna skupina u jadranskom moru obuhavačaju
prostor kornatskog arhipelaga između dugog otoka na sjeverozapadu i otoka žarja na jugoistoku. Očekuje se
da će nacionalnim parkom biti proglašen i kopački rit prirodni zoološki i ornitološki rezervat u baranji.
4. Upišite č/ć
polijecuci, ucenicki, stojecke, rasprsivac, cudacki, ceprkajuci, piscev, plješcem, crvendac, srcani, mucnina,
cupic, curlicuci, opterecen, stišcuci, sirocici, cavrljati, corsokak, casnicki, cudoređe, zatocenicki, tlacenica,
ucvršcivac, panicarka, poticuci, prepecenac, lastavicji, mokracni
5. Upišite ije/je/e/i
dosp__evati, izl__čen, spr__čen, d___lce, zam___rati, b___louška, kor___ni, prisp___će, osv__štenje,
crven__ti se, br__žak, t___kovi, izumr___ti, str___lčev, odr___šenje, m___šati, m___šovit, proht__v,
zaht__vati, b__snoća, oc__njivati, zas__dati, izbl__d__ti, d__lovi, od__lce, m__njanje, dosp__ti, pres___ći,
opt__caj, c___lovit, sn___žić
a) b)
c) d)
e) f)
VJEŽBE
traženi oblik
peći, teći, sjećiprezent, 3. lice jednine
plakati, vikati imperativ, 2. l. jednine
potući, vući, uhvatiti glagolski pridjev trpni
slijediti, trčati, misliti glagolski prilog sadašnji
teče, ide, dođe infinitiv
vuk, mrak, ratnik vokativ jednine
radost, sličnost instrumental jednine (-ju)
klin, cvijet, slamka umanjenica
žut, jak, velik, mlad komparativ
zec, medvjed posvojni pridjev
cvijet, list, pas zbirna imenica
junak - __________________________________________________________________
mlad - __________________________________________________________________
muka - __________________________________________________________________
lijek - ___________________________________________________________________
cvijet - __________________________________________________________________
kuća - __________________________________________________________________
čaćkalica, čađa, ćajnik, čadžav, čakovećki, čamac, čaplinovski, ćarapa, čarobnjaćki, časnički, čašćenje,
čekaonica, čelićana, čelnički, čelićiti, čovjećnost, čestoča, čistoća, čistački, čućnuti, čelavac, čevabdžija,
brijaći, kupaći, stoječi, ćilimćić, vjenčić, dječaćić, đamija, džanki, đelat, džemper, džentlmen, đeparac, džez,
džinovski, džip, džogirati, đuboks, džudo, đungla, đačić, đaćki, Đakovčanin, đavao, đavolćina, đon,
Đurđevčani
5. Upiši suglasnike:
__ungla je __udno mjesto gdje se mogu o__ekivati mnoge vra__bine. U plemenima na rubu civilizacije
vra__ je osoba od povjerenja. Za obavljanje lije__ni__ke službe nije mu potrebna svjedo__ba. On sam za
sebe svje__i. Lije__ i obi__nom maš__u, ali i divljim grož__em. Ako je neka bolest tvr__i orah, treba naru__i
posebnu vra__binu za ozdravljenje.
Tvr__i orascic nitko ne bi mogao pronaci. Ali njemu se cinio sladak kao __em. Ostalo mu je još malo od
__eparca. Novac je bio u stražnjem __epu, koji je bio vec sav ca__av od peci na kojoj je sjedio. Poželio je da
je ro__en kao vodic ili ribic, a ovako je bio obican dimnjacarcic, cesto moren gla__u.
1. serija
1. Prepiši riječi tako da pravilno upišeš dijakritičke znakove.
mjesecev, mucnina, racic, paučina, sljepoocnica Brac, cvrcak, caj, Cakovec, camac, carapa, castiti, cekati, cep,
ceprkati, cesalj, cesto, cetiri, ceznuti, Cicarija, cicak, ciniti se, cizma, cokolada, copor, coravac, covjek, cud,
cudo, cupati, curlik, cuti, cuvati, decko, gacice, grc, Grcka, hrcak, Icici, inace, kafic, kauc, kocnica, kolac,
Korcula, kotac, krec, mecava, noc, ocaj, Okucani, pcela, racunati, racvati se, reci, sace, sici, stecak, Sucuraj,
trcati, koscev (kosac), sumnjicavcev, krušcic, gusce (guska), crckanje, crtaci (pridjev), crtaci (im.mn.),
vracaricin, otmicarka, nagnjecen
2. serija
kan__a, dora__ivati, ro__ak, ozloje__en, gun__ati, __in, __eparica, bri__, gnijež__enje, __ački, __ipnuti,
le__enje, priva__ati, patli__an, __entlmenski, __emper, nišan__ija, kole__, perovo__a, pravosu__e, pun__a,
mu__ahedin, zvijež__e, Ta__ikistan, zasla__en, __em, __uka (ime), šešir__ija, uru__beni, ri__ovka
3. serija
porodicni, prikracen, mracan, paucina, pravican, okicki, carobnjak, poceti, vrtic, palacinka, cevap, pozlacen,
bratic, magarcic, pascad, citaonica, alatnicar, cupkati, vucji, ljecilište, kratkoca, kornjaca, krokodilcina, cak,
cestitati, cuškati, grcki, buducnost, pluca, djevojcurak, buduci, slicica, Sesvecani, celik, teleci, krcma, hlace,
naocale, kucerina, vec, suncalište, koracajuci, zakvaciti, citac, zlocestoca, patnicki, ribicki, zacepiti, tekucica,
plemic, cvrstina, caca, caskati, celavko, cošak, cudoredan, cvrcati, cvijece, crvotocina, lastavicji, crvic,
lancast, crvendac, štihaca, crncic, šticenik, cinicki, Šcitarjevo, šamarcina, šecer
2. Pravilno upiši dž i đ
__ezva, __oger, la__a, Bro__anin, mla__ak, gra__anin, vi__en, __ir, __ače, __ukela, __ur__ica, an__eo, __ul,
__avolija, __akon, __uveč, __eparoš, __ersej, u__benik, glo__em, pobje__ivati, bureg__ija, kamion__ija,
Ma__ar, ho__a, mahara__a, putovo__a, posti__en, posti_en
4. serija
1. Pravilno upiši dijakritičke znakove.
minobacac, bic, postignuce, Samaricanin, posvecen, jabucica, jecam, peci, pecen, ubacaj, pakracki, kuhaca,
paklenjacki, hodocašce, svecenik, svijecnjak, svijetleci, preinaciti, prikopcati, loncina, rovokopac, uznicki,
kukavicji, kujicin, prosvijecen, posvjedocen, hinduisticki, jamacni, Jamajcanin, zaprasivac, uzrecica, rijec,
rijecni, uzrocnik, uznemiravajuci, dascara, šaptacki, cvoruga, cudak, dimnjacar, radujuci se, istice, koprcajuci
se, sestricna, pacenik, pecnica, vucina, vrecica, papiric, stolcic, magarcad, curka, cuk, boleciv, radošcu,
mracnjak, vodic, cvjetic, cvjecar, alkoholicar, cuvar, tekucica, junacina, kucerak, jezicni, pisac, ratujuci,
lijeciti, komadic, Ivicin, Bec, cas, cisto, citav
2. Pravilno upiši dž i đ
bureg__inica, __em, __ukac, __umbus, __ungla, __avolast, tvr__avica, Burgun__anin, kujun__ija, pen__er,
ugo__en, __uro (ime), __oging, bostan__ija, privre__ivati, lu__ak, __ur__evački, __akovački, su__enje,
pobje__ivati, ri__, mla__i, __ihad, __ingis-kan, __okejski, __uveč, __erdan, __ezist, uru__ba, __umbir
5. serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
Ciril, bosancica, cuvar, psic, mace, hodocasnik, mec, mac, pastirce, pomoc, stolcic, policica, pocetak,
umjetnicki, shvacanje, stvaralacki, unatoc, casopis, clanak, ljevicar, politicki, covjek, božiic (mali bog),
Svarozic, momcic, krcevina, unucad, braća, cudo, leteci, ici, reci, ljuci, treci, tvoric, izreci, izrecem, cestit,
pokazujuci, sklonošcu, citanka, teoreticar, cvrst, poeticnost, najcesce, majcin, zajednicki, klasican, anticki,
pripovjedac, pjevac, moguci, romanopiscev, izvjesce, cinjenica, rijec, znacaj, pjesnicki, mice (glagol, 3. l. jd.
pz), oci, jednolicnost, proucavati, cvor, trepece (glagol, 3. l. jd. pz), podrucje, buducnost, eticki, kamecak,
djevojce, utocište
6.serija
1. Pravilno prepiši tako da upišeš dijakritičke znakove.
svirac, romantican, nacin, ocekivati, teci, tece, prica, njemacki, mehanicar, mogucnost, piscev, ciniti se,
pozdravljajuci, rjecit, rijecni, plocnik, znacajan, poeticniji, ocni, svalciti se, retoricki, recenica, nocas, samoca,
licnost, mracan, sapce (glagol, 3. l. jd.pz), uciti, uociti, cvrcati, klokoce (glagol, 3. l. jd. pz), plac, pamcenje,
buduci, kamicak, pašce, vlašcu (I), muciliste, oblaca, nauciti, raskrsce, osjecaj, protumaciti, zakljucak,
kucepazitelj, krcma, tocan, zlocin, plašeci, statisticar, krvoprolice, neobican, moci, didaktican, vecer, kljuc,
krojac, slican, slavujcic, prakticno, fantasticno, zlacan, kci, pcelica, išceznuti, cetvrti, komican, cujan, starcev,
posvecen
2. Prepiši pravilno tako da upišeš dž i đ
me__utim, tu__ina, gospo__ica, vo__en, __akon, __amija, kan__a, ra__ati, hr__a, sr__ba, __epni, ure__aj,
zvijež__e, pi__ama, zabr__e, be__, nišan__ija, __entlmen, kla__enje, vra__bina, bri__, nakin__uren,
ču__enje, mu__ahedin, grož__an, __ungla, __umbir, __akovački, provo__enje, __emper
b) pridjevskim:
-ačak: dugačak, slabačak, punačak
-ičan: simpatičan, energičan, harmoničan
-ički: budistički, urbanistički, kapitalistički
-ačan:ubitačan
-ački:dubrovački, valpovački
-čiv: priljepčiv (zarazan), prijemčiv (osjetljiv)
-ičast: bjeličast, modričast, bobičast, plavičast
kajkavsko č u imenima
(vlastita imena i zemljopisni pojmovi)
Čakovec, Vrbovec, Začretje, Črnomerec, Grič, Pantovčak
slavenska prezimena (bugarska, češka, slovačka, slovenska, ruska): Jurčič, Župančič, Lav Nikolajevič Tolstoj,
Ivan Sergejevič Turgenjev
Glas Ć
pravilo iznimke i rjeđi sufiksi
u riječima kojima postanak nije vidljiv:
bećar, ćelav, kći, kuća, gaće, pleća, već, noć u riječima grčkog i orijentalnog podrijetla ć od k:
Ćiril (Kyrillos), ćelija (kellion), ćilim (perz.kilim), šećer (tur. šeker)
u riječima izvedenicama prema osnovnom t:
smrt - smrću, ljut – ljući, kretati – krećem, brat – braća, pamtiti – pamćenje, radost - radošću
prema osnovnom đ u riječi (jednačenje po zvučnosti):
smeđ – smećkast, žeđ - žećca pravpisna norma dopušta iznimke:
smeđkast, žeđca
u sufiksima
imeničkim:
-ić: crvić, komadić, gradić
-oća: gluhoća, bjesnoća, sljepoća
pridjevskim:
-aći: brijaći, igraći, jahaći, pisaći, šivaći rjeđi imenički:
-ać: golać
-dać: srndać, crvendać
-bać: zelembać
-aća: mokraća
rjeđi pridjevski:
-eći: srneći (srnin), teleći, pileći (prema tele, pile)
glagolski završetak –ći:
a) glagolski prilog sadašnji:
idući, tekući, noseći, sjedeći
b) infinitiv glagola:
doći, moći, reći, sjeći, tući, ići, peći
kajkavsko ć u imenima:
(vlastite imena, zemljopisni pojmovi i sl.)
Lanišće, Nedelišće, Trakošćan, Okić, Šćitarjevo
Popuni tablicu:
imenica N mn. pridjev
dogradak
izvadak
napradak
pogodak
podbradak
trećoredac
jotacija
umanjenica izvedena sufiksom -ić, -čić, -ica ili -čica uvećanica izvedena sufiksima -urina,
-jurina, -čina, -ina
zvijezda
rijeka
bijes
vijenac
svijeća
mijeh
cijev
cvijet
Svijet
grijeh
pijetao
brijeg
IJE/JE/E/I
1. U tablicu upiši riječi iz teksta u kojima si prepoznao/la promjene koje se traže.
Ona je znala da će Odbor u petak ocjenjivati njezin rad. Ako do tada ne ostane vjerna svojim stavovima, znala
je da će upasti u proturječja koja će izazvati silne bjesove njezinih pristaša. Znala je da bez barem jednoga
primjerka novih knjiga ne može zadovoljiti najbolje čitače i zato se bojala da će oni njezina obećanja sa
zadnje književne večeri M. N. – suvremene pripovjedačice, shvatiti kao krajnje licemjerje. Cijena koju bi
morala platiti izdavačima bila je prevelika i ona je odmah shvatila da hitno mora promijeniti cjenik njihovih
izdanja. No u tome se zasigurno skrivao neki izazov i velika ljepota njezina posla.
duljenje kratkog je u dugo je kraćenje sloga s dvoglasnikom
pronađeni oblik osnovni oblik pronađeni oblik osnovni oblik
3. Ispravi tekst.
u čudesnoj državi šumenskoj živio je djed šumenko vjetrović. koliba mu je bila na brdu šećerna glava kraj
malog grada koji je imao vrlo čudno ime: grad za tri koraka. tako ga je nazivao div jurentuh koji je cijeli grad
za tri koraka prešao uistinu za tri koraka. u ulici lakog lahora živio je šumenkov unuk grmičak. oni su bili
dobri patuljci iz društva koje se zvalo hrastov panj. borili su se protiv zlih patuljaka bande koja se zvala
ujedinjene šikare.
Razgodci i veliko i malo slovo
Pravilno zapiši sljedeće bibliografske natuknice:
a) milan moguš maja bratanić marko tadić hrvatski čestotoni rječnik zavod za lingvistiku filozofskog
fakulteta i školska knjiga zagreb 1999
b) ham sanda o zanaglasnom akuzativu ju u časopisu jezik XLIV zagreb 1996 16-20
c) dalibor cvitan proljeća vladana desnice telegram 368 zagreb 1967
d) devidé vladimir hrvatski haiku ´96 u časopisu književna smotra XXVIII zagreb 1996 142-146
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
_____________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________
________________________________________________
1. Zaokruži riječi koje su napisane pogrešno.
procjena, procijeniti, ocijena, ocjenjivanje, mlijeko, ocijeniti, rješenje, mlijekar, riješavati, smiješan, vijek,
mljekarica, smiješniji, odriješiti, razrijeđivanje, griješiti, grjeh, djeca, dijed, dijelatnost, djelovanje,
dijelotvorno, djetinjstvo, dijevojka, djetinjarija, bijegunac, bježati
INTERPUNKCIJSKI ZNAKOVI:
* Ako u upravnom govoru imamo upitnu ili uskličnu rečenicu, onda se to piše bez zareza.
* Ako je u rečenici riječ «samo», onda ispred suprotnog veznika (a, ali, nego, no, već) nema zareza.
* Ako je iza broja stavljen neki drugi znak (npr. upitnik, uskličnik), onda nema točke.
* Pridjevi na: –ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom (npr. Shakesperaerov, Martin, Hrvojev, Hrvatov).
* Pridjevi na: -ski, -čki, - ški pišu se malim slovom (hrvatski, brački)
* Ako je geografsko mjesto (grad, država, selo), sve se piše velikim slovom (svaka riječ osim veznika). A ako
je geografski pojam, samo se prva riječ piše velikim slovom.
* Pridjev od imena na –ov, piše se velikim početnim slovom (Shakespeaerov, Baudelaireov). Kada je pridjev
na – ski, piše se malims lovom i prema izgovoru (šekspirovski, bodlerovski).
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE:
* Ako je titula na drugom mjestu, a ime na prvom, odnosno ako je došlo do inverzije, onda se između imena i
titule piše crtica. Npr. Smajl-aga (aga Smajl), Omer-paša (paša Omer), Husein-beg (beg Husein)
* Vezani leksički morfemi. Npr. kinodvorana, kinoprojekt. Piše se zajedno sve s prefiksima: kino-, auto-,
radio-, foto-, tele-, audio-, video-, nus- ...
NORMA:
* Posuđenica je svaka riječ preuzeta iz stranog jezika. To su hrvatske riječi, ali se različito prilagode. Dijelimo
ih na:
a) tuđice – bife, show
b) usvojenice – 100% prilagodile, ne osjećamo njihovo podrijetle (krevet, šečer, sat)
c) prilagođenice – šalter, student, arhitekt
* Promjena suglasničkog skupa «st» i «sk» u «šć», «šč», «št». Npr. daska – daščica, iskati – ištem, iščem.
Iskoristiti – iskorišten (kod nas), iskorišćen (kod Srba).
IJE/JE/E
* Suglasnički skupovi s pokrivenim «r» (subjekt + r + je). Npr. zapriječiti – zaprječiv / zaprečiv --> dublete
(strelica ( strjelica)
* Obično je u svim glagolskim oblicima kao i u infinitivu (glagolski pridjev trpni je uvijek!).
* Značenjska nijansa:
a) glagoli na «-iti» su prijelazni i znače «činiti što kakvim» (npr. crveniti ogradu)
b) glagoli na «-jeti» znače «nešto ima kvalitetu» (npr. crvenjeti se = btii crven)
* Kada se «je» nađe iza pokrivenog «r», u pismu se može ostvariti Srje/Sre (subjekt + r + je ili subjekt + r +
e). Npr. sprječiti/sprečiti; vrjednota/vrednota.
* Umanjenice:
a) tvorba s nastavcima: -ce, -ak, - ka = imaju «ije»
b) tvroba s nastavcima: ić, čić, ije = imaju «je»
* Ako suglasnik pripada prefisku u suglasničkoj skupini s pokrivenim «r», onda nema dubleta nego je samo
«je» (npr. razrijediti = razrjeđivati).
* Glagolski pridjev trpni je uvijek kao infinitiv: ako je u infinitivu «ije», onda je i u gl.pridjevu trpnom «ije»,
a ako je «je» onda je i u njemu «je».
* Zbirne imenice koje se tvore sudfiksom «-je» imaju «ije». Npr. briješće, triješće.
* Kada se riječi produžuju za samo ejdan slog, «ije» se krati u «je». Npr. dijete = djeteta.
NAGLASCI:
* Naglasna dužina ide na prezente. īm, īš, ī, īmo, īte, ē ; ām, āš, ā, āmo, āte, ā
* Ako je na drugom slogu silazni, moramo ga pomaknuti u prvi slog, i tada se mijenja u kratkoulazni. Npr.
râdīm = ne râdīm = zàrādim
* Na prvom slogu mofu biti sva četiri naglaska.
* Zanaglasna dužina dolazi u svim prezentskim oblikotvornim morfemima. U imenica ženskoga roda dolazi u
genitivu i instrumentalu jednine (npr. vòda = G.jd. vòdē; I.jd. vòdōm). I u genitivu množine imenica svih
rodova (npr. vódā, nökātā, sélā)
* Komparativi i superlativi uvijek imaju zanaglasnu dužinu. Svi određeni pridjevi imaju dužinu. I imenice na
«-ost» imaju dužinu u nominativu, dalje se duljine gube.
* Pomicanje naglaska na proklitiku / prednaglasnicu. Imamo 2 vrste pomicanja naglaska. Kad se naglasak
pomiče unutar pisane riječi, dobivamo kratkouzlazni naglasak. Imamo oslabljeno i neoslabljeno pomicanje.
To prebacivanje je obavezno:
a) negacija (ne) + glagol sa silaznim naglaskom
b) prijedlog + lična / osobna zamjenica «ja» (mnom)
c) prijedlog + enklitički / nenaglašeni oblik zamjenice
GLASOVNE PROMJENE
* Do promjene ne dolazi: istkati (od tkati) – «s» pripada prefiksu (popustljiv, stlačiti)
* Palatalizacija: «k», «g», «h» ispred «e», «i», «a» prelaze u «č», «ž», «š». A «c» i «z» ispred «e» i «i»
prelaze u «č» i «ž».
* Imenice s nastavcima –dac, -tac, -tak, - dak : kod dvosložnih imenica na te nastavke ne dolazi do ispadanja
dentala, ni do jednačenja po zvučnosti. A višesložne mogu i s promjenom i bez. Npr. mladac = mladci
(N.mn), mlatac =mlatci, petak =petci, redak =redci
* Ako je riječ višesložna, onda ima sve tri mogućnosti. Npr. pripovijetka = pripovijetki, pripovijetci,
priopovjeci.
* Imenice na «-ak»:
a) Ako su dvosložne, ne dolazi do ispadanja dentala.
b) Ako su višesložne, dental može i ostati i ispasti.
* Imenice muškog roda koje završavaju na palatal imaju nastavak «-em». Npr. kralj = kraljem, muž = mužem,
puž = pužem. (skupine «št» i «žd» se ponašaju kao palatal)
* Kod imenica ženskogr oda koje označavaju nešto živo imamo dvojne oblike. Npr. kći = kćerki /kćerci,
riđovka = riđovki /riđovci, čavka = čavki / čavci, svraka = svraki / svraci.
* Ako je u osnovi «e», u nastavku je «-om». Npr. palež, instrumental jednine = paležom.
* Imenice s nastavkom «-dac» imaju dublete. Npr. domorodac, nominativ množine = domorodci / domoroci.
* Sibilarizacije nema:
a) -ćk (praćka = praćki)
b) -čk (točka = točki)
c) -ck (packa = packi)
d) -sh (pasha = pashi)
e) -zg (mazga = mazgi)
f) -tk (patka = patki)
IJE
tijekovi
dijelak
svijetao
zapovijed
slijev
riječca
brijestovi
odijelce
izliječen
zaplijeniti
oplijevljen
briježak
ocijenjen
primijetiti
vijećnica
dospijevati
umijeće
cijepim
brijestak
odriješenost
odolijevati
presijecati
nazrijevati
izlijepiti
zvijezdin
korijeni
slijepčev
iskorijeniti
iskorijenjen
razumijevati
sniježak
zastarijevati
lijek
lijeha
lijekovi
liječiti
liječim
zaliječim
zaliječiti
grijeh
grijeha
grijesi
pogriješiti
pogriješim
procijeniti
procijenim
procijenjen
lijevak
smiješak
dlijece
pijetlov
miješalica
dijeljenje
dvodijelan
presijecanje
zapovijedati
zanijemjelost
ispovijedalac
polijegati
nalijevati
iskorijenjenost
hotelijer
osvijestiti
osviješten
osviještenost
osvijetliti
osvijetlim
osvijetljen
spriječiti
spriječen
spriječenost
ucijepiti
ucijepljen
vijećati
vijeće
vijećnik
vijećnički
vijećnica
razumijem
smijem
primijeniti
vrijedan
stijena
brijeg
okrijepiti
odlijevati
odolijevati
lijepiti
pogriješiti
svijetloplav
lijevati
riješiti
odnijeti
odstrijeliti
izvijestiti
izviješten
drijemež
plijeniti
poblijedjeti
pomiješati
razmijeniti
upotrijebljen
plijenjen
razmijenjen
izdijeliti
pomiješaj
gnijezdim
gniježđenje
plijesan
ucijenjen
trijezniti
ispovijed
svijetao
zijevanje
povrijediti
primijeniti
podsmijeh
plijeviti
oplijevljen
korijenski
gnijezditi se
razbolijevati se
zalijetati se
namijeniti
pijesak
strijelčev
strijeljanje
bijelac
bijel
dijelan
bijeliti
bijeljenje
bijelčev
blijed
svijetljeti
svijetlocrven
svijetlosiv
osvijetljen
osvijetljenost
svijetao
svijetljah
dijelak
dijeliti
dijeljenje
razdijeliti
razdijeljenost
razdijeljen
korijen
drijemati
korijeni
korijenski
korijenje
iskorijeniti
zapovijed
zapovijedati
tijekom
brijezi
dvocijevka
prodrijevši
mliječni
tijekovi
polijegati
blijedjeti
spriječenost
zapovijedanje
osvijetliti
osvijetljen
tijek
brijest
razriješiti
slijev
izlijepiti
izlijećući
izmiješati
odriješiti
odriješenost
odolijevati
dijelak
dijel
cijepiti
cijepljen
stijena
stijenka
klijetka
klijet
vijek
snijezi
bijeg
bijezi
dospijevati
dospijeće
dospijem
prodrijeti
uspijevati
svijest
razgovijetan
prijek
ispriječiti
ispriječen
prodrijeh
umrijeti
umrijevši
umrijeh
lijeha
liješica
cvijetak
smiješak
kolijevka
kolijevčica
pijetao
smijeh
rijeka
riječ
riječca
dijete
snijeg
gnijezdo
zvijezda
crijep
tijelo
odijelo
odijelce
popijevka
popijevki
cijevka
cijevki
priječiti
prijeglas
prijekor
prijevod
prijepis
prijezir
prijevoj
prijekor
prijekop
prijestolje
prijestolni
prijestolonasljednik
prijelazan
prijevoznik
brijest
briješće
lijeska
liješće
trijeska
triješće
cvijet
cvijeće
ždrijebe
zvijer
JE/E
rječit
mjenjač
rješiv
zaprečiv
pljenidba
greška
iscjelitelj
svjetina
tjelešce
popjevati
zasjedati
cjevurda
umjeti
namjenski
namjenjivati
namještati
pripovjedač
cjelovit
cjelina
strelica
ljeskovača
cjediljka
djelić
djelitelj
djelilo
cjedište
pjeskovit
strelimice
streljana
streljivo
streljačica
strelast
bjesomučan
bljedunjav
bjelilo
bjelocrven
bjelcat
bjelogardijac
bjelobrad
bjelodan
bjeloća
bjelobrk
bjelovrat
bjelušast
bjelokost
pobjesnjeti
svjetlac
svjetlati
svjetlilo
svjetlucanje
svjetlonoša
osvjetljavati
osvjetljenje
svjetlucav
svjetlosni
svjetliji
svjetlo
djelidba
djelce
djelokrug
djelomičnost
djelotvornost
djelovan
djeljenik
djeljiv
razdjel
razdjeljak
razdjeljivati
korjenčić
korjenit
korjenovi
okorjela
okorjelost
iskorjenjiv
iskorjenjivati
iskorjenjivač
iskorjenitelj
zapovjednik
zapovjedništvo
zapovjedni
zapovjednički
zapovjediti
namjenjivati
djelić
streljana
bjelogoričan
odrješenje
zasjedanje
ispovjednik
nazreti
uklješten
bjelina
ljepljiv
primjenjivost
izmjeriti
stjenovit
vrednota
ljevač
rješavati
razrješujući
ocjenjivanje
ocjena
ocjenjivač
cjelovit
crvenjeti se
ljekovit
odoljeti
razgovjetniji
primjedba
zasjedati
snjegovi
razmjestiti
bregovi
rječnik
gnječim
uspješan
zvjezdan
zvjezdast
korjenovi
umješnost
iskorjenjivati
premještanje
cvjetić
bregovit
osvjetljavati
osvjetljenje
sprečavati
sprječavati
ucjepkati
ucjepljenje
zasjedati
zasjedanje
izmjerati
izmjeranje
razumjeti
smjeti
primjenjivati
okrepa
osvještenje
odljev
ljepljiv
pogrešiv
ljevač
ljevačnica
razmjestiti
cjepljivost
cjepivo
sjenka
ispovjednik
nesvjesno
ocjenjivati
grehovi
procjenjivati
procjena
cjevanica
crepana
bjelanjak
cjevast
sljeparija
djetence
cjediljka
mješaonica
presjek
naljepnica
bjelidba
vjekovi
premještati
mljekulja
djelićak
pobjesnjeti
korjenčić
vjesnik
bjelouška
vjernost
zasjedanje
ogrjev
osvještenje
primjenjenost
ljevak
brestovina
ždrebad
zvjerad
razrješavati
docjepljivanje
zvjerka
pjetlić
rječica
snježić
gnjezdašce
zvjezdica
crepić
tjelešce
koljevaka
pripovjedaka
djeteta
ždrebeta
vremena
pregib
pregled
prepjev
preskok
prekid
prelet
prerez
prelaziti
pretvorba
prevoditelj
a) b)
c) d)
e) f)
žapčev, izžavakati, subpolaran, iščetkati, uzšetati se, razbješnjeli, razasipati, nuspojava, opšiti, odteretiti,
sguliti, naručbenica, škrtićin, razgodci, motci, listni, bezpogovorno, ispodprosječan, rombski, bezšavni,
taokinja, plavojci, diaspora, vračbina, orhideja
4. Upišite ije/je/e/i
t___kom, opred__ljenje, zam__erati, br__zi; b___logorica, dvoc__vka, od___lce, sv__tlosni, nar__čje,
b__logrli, sm__šniji, dugov__k, prodr__vši, prim__njujući, s__ći, nal___vati, l___vaonica, ml___čni,
sl___poća, gr___šak, d___tešce, r___šiv, razr___šenje, os___Nčan, spr___čavati, v___đe, zv___rka, s___čen,
t___kovi
5. Obilježite sa č/ć:
copor, raskomocen, sviracicin, zecinjak, nejacad, bracni, crnciti, dascara, strunjaca, lozovaca, gušcinjak,
upucivajuci, kršcanski, cuvarkuca, klicuci, urašcivati, gluhoca, plješcem, svirac, crckanje, izobliciti,
maglicast, kvocka, pješcanik, pjesaceci
nacionalni parkovi organizirani su oblik zaštite prirode. prvim hrvatskim nacionalnim parkom proglašena su
plitvička jezera jedan od najljepših kraških fenomena. najzanimljiviji je dio južog velebita po reljefno
pejsažnim geološkim te vegetacijskim osobitostima nacionalni park paklenica a u gorskom kotaru
najšumovitijem dijelu hrvatske nalazi se ancionalni park risnjak. uključujući podmorje cijelokupni krajolik
pejsažni park flora i fauna od prvorazredne su vrijednosti.brijuni s jedinstvenim arheološkim nalazištima.
ljepote roškog slapa skradinskog buka te samostan visovac kao značajan povjesni spomenik znamenitosti su
nacionalnog parka krka. nacionalni park kornati nenaseljena otočna skupina u jadranskom moru obuhavačaju
prostor kornatskog arhipelaga između dugog otoka na sjeverozapadu i otoka žarja na jugoistoku. Očekuje se
da će nacionalnim parkom biti proglašen i kopački rit prirodni zoološki i ornitološki rezervat u baranji.
4. Upišite č/ć
polijecuci, ucenicki, stojecke, rasprsivac, cudacki, ceprkajuci, piscev, plješcem, crvendac, srcani, mucnina,
cupic, curlicuci, opterecen, stišcuci, sirocici, cavrljati, corsokak, casnicki, cudoređe, zatocenicki, tlacenica,
ucvršcivac, panicarka, poticuci, prepecenac, lastavicji, mokracni
5. Upišite ije/je/e/i
dosp__evati, izl__čen, spr__čen, d___lce, zam___rati, b___louška, kor___ni, prisp___će, osv__štenje,
crven__ti se, br__žak, t___kovi, izumr___ti, str___lčev, odr___šenje, m___šati, m___šovit, proht__v,
zaht__vati, b__snoća, oc__njivati, zas__dati, izbl__d__ti, d__lovi, od__lce, m__njanje, dosp__ti, pres___ći,
opt__caj, c___lovit, sn___žić
a) b)
c) d)
e) f)