KRIMINOLOGIJA –završni

1.Pojam fenomenologije

Termin "fenomenologija" (od grčke reči "phainomenon" - ono što se vidi, što se ispoljava, i
Kriminalna fenomenologija je deo kriminologije koji proučava spoljne manifestacije
kriminaliteta kao masovne društvene pojave i činjenice kroz koje se ispoljava pojedinačno
kriminalno ponašanje.

2.Nasilje

Ono što karakteriše sva nasilnička ponašanja je psihofizičko oštećenje žrtve koje može biti i
sa smrtnim posljedicama.

3.Krivičnopravna određenja nasilja

Nasilje je upotreba apsolutne ili psihičke sile prema drugoj osobi.Nasilje je sveprisutna pojava
koja se manifestira u nizu pojavnih oblika:fizičko nasilje,verbalno,kučno,nasilje prema
djeci,nasilje na radnom mjestu,instrumentalno nasilje, aktuelno nasilje,potencijalno
nasilje,nemotivirano nasilje...

4.Nasilja u kriminološkom smislu

Potencijalno nasilje-Određena osoba ili osobe namjerno ili nenamjerno izazvan osjećaj
straha uznemirenost i nesigurnost.

Delikti nasilja-je uži pojam od pojma nasilja,riječ je o zabranjenim ponašanjima čije osnovno
obilježje u obliku apsolutne sile,psihičke sile ili prijetnje.To su ponašanja koja su zakonom
zabranjena jer se njima povrijeđujeu osnovne,ustavom svake države zaštićene vrijednosti ili
se krše osnovna pravila građanske discipline

Najčešći delikti nasilja:

1.Ubistva(kao krivično djelo sa teškim posljedicama potrebno je kvalificirati ubistva po

Krivičnom zakonu države u kojoj se primjenjuje KZ i ZKP)

2.Seksualni delikti

3.Nasilje mešu intimnim partnerima

4.Nasilje prema djeci

5.Nasilje prema starijim i nemoćnim članovima porodice

6.Razbojništvo

7.Terorizam
5.Zlostavljanje roditelja i starijih članova od strane djece

Nemoćne osobe su one koje nemaju mogućnosti primjene odbrane od opasnosti niti
mogućnosti pune zaštite vlastitog integriteta zbog fizičkih ili psihičkih smetnji i koje imaju
teškoća sa samostalnim ostvarivanjem vlastite egzistencije,prava,dužnosti,općenito,svog
socijalnog i individualnog statusa.

Nasilništvo nad roditeljima i starijim članovima porodice je namjerno nanošenje

bola,povreda,nerazumno zatvaranje u posebne prostorije od strane onih koji o njima brinu

6.Nasilje prema vršnjacima

Vršnjačko nasilje podrazumjeva slučajeve kada je dijete iznova i trajno izloženo negativnim
postupcima od strane jednog ili više lica njegovog uzrasta a kada nisu približno jednakih
snaga.Žrtve ovog nasilja mogu biti:1.pasivne i 2.provokativne. Nasilnici mogu biti:tipični i
pasivni.

7.Razbojništvo i imovinski kriminalitet

Nasilnička krivična djela se odlikuju određenim načinom izvršenja u kome dominira primjena
nasilja a imovinska krivična djela se određuju prema napadnutom objektu koji se odnosi na
neko pravno imovinske prirode a iz činjenice da se imovinska korist često može ostvariti uz
primjenu nasilja što znači da primjena nasilja ne isključuje pribavljanje koristi kao motiv
vršenja krivičnog djela isto kao što usmjerenost učinioca na pribavljanje određene koristi ne
eliminiše mogućnost da se on tom prilikom posluži nasiljem što je uostalom i bitno obilježje
nekih krivičnih djela kao što su npr razbojništvo i razbojnička krađa

8.Ubistva od strane maloljetnika

Za ubistvo izvršeno od strane djeteta ili maloljetnika se može saznati na gotovo iste načine
kao i za bilo koje drugo ubistvo obično prva informacija stiže posredstvom prijave građana
koji su prisustvovali izvršenju djela ili otkrili leš.

9.UČINIOCI

Učinioci nasilničkog kriminaliteta imaju zajednička svojstva ,najvažnija od tih svojstava su:

-učinioci potiču mahom iz porodice vrlo niskog obrazovanja

-profesijonalni status roditelja nasilnika u pravilu je nizak

-ekonomski status porodica je ispod prosječan,ali nije izrazito nizak

-mahom potiču iz sela ili iz malih urbanih aglomercija

-u porodicama nasilnika mnogo je alkoholičara ali ima i neznatan broj narkomana i

nadprosječan postotak duševno oboljelih ili poremećenih članova

-postotak osuđivanih u prorodicama nasilnika nešto je iznad prosjeka

-stepen obrazovanja nasilnika je nizak

-mnogo je nezaposlenih,ekonomski status je ispod prosjeka,stambene prilike nisu najbolje

-društvena aktivnost nasilnika je niska

-dobar dio nasilnika nije osnovao vlastitu porodicu

11.Navesti bitne karakteristike ženskog maloljetničkog prestupništva?

Kriminalitet žena, naročito žensko maloljetničko prestupništvo, je jedna od važnijih pojava u

socijalnoj patologiji društva. Očigledna je u mnogim društvima prisutna polna predrasuda,
koja uznemiruje, posebno što je povezana sa zlostavljanjem, pogotovo, seksualnim unutar
porodice.Žensko maloljetničko prestupništvo posmatramo kao učešće maloljetnica u zakonski
kažnjivom ponašanju.Pubert maloljetnica, počinje već sa 12 godina, a događa se da
maloljetnice rađaju i u periodu prije 14 godine starosti, bez obzira na biološku i intelektualnu
nezrelost. Upravo zbog perioda adolescencije, maloljetnice Su osjetljivije i podložnije
manipulaciji. Zbog tih razloga veliki broj maloljetnih lica i podliježe prestupničkom
ponašanju.Biološka i psihološka objašnjenja prestupničkog ponašanja maloljetnica se vezuju
kako za slabiju fi zičku snagu djevojčica u odnosu na dječake tako i za promjene u
endokrinom sistemu u doba predpuberteta i puberteta. Sve emotivne promjene koje se
dešavaju, adolescentne promjene još više jačaju promjene i nemire, jer djevojčice su, za
razliku od dječaka, više okrenute psihološkim procesima i interesovanjima za imaginarni
svijet, manje okrenute prema spoljašnjem. Na pojavu prestupničkog ponašanja utiču
socijalnoekonomski (objektivni faktori podrazumijevaju socijalno okruženje i uticaj na
maloljetnike) i subjektivni faktori (obuhvataju psihološke specifičnosti,temperament, stepen
inteligencije, emocije, stavove, navike, moralno sazrijevanje i uopćeno socijalni razvoj).
Maloljetnice sa prestupničkim ponašanjem najčešće potiču iz veoma poremećenih i konfl
iktom oduzetih domova. Odrastale su u poremećenim odnosima, sukobima između članova,
pritiscima, nanošenju tjelesnih povreda, različitim oblicima ponižavanja. Djevojke mogu biti
etiketirane kao prestupnici za zločine kao što su krađe, provale, prekršaji, napadi i slično.S
početka devijantih ponašanja maloljetnice karakterišu česta bježanja od kuće, učešće u
amoralnim aktivnostima seksualnim, što znači, kasnije,i brže uključivanje u prostituciju.

12. Objasniti kriminalitet “Bijele kragne”?

Kriminal bijele kragne je kriminal , kojeg može učiniti pojedinac ili grupa kod obavljanja
određenog zanimanja, upravljanja ili rukovođenja poduzećem.
Opasnost zloupotrebe položaja službenika i agenata manifestira se na više načina:
-prihvaćanjem mita
-zamjenom redoslijeda usluga
-činjenjem usluga određenim ljudima
-zloupotreba sistema za protipravno dobijanje imovinske koristi
-odnosi između trgovca i kupca postaju sve manje osobni
Oblici kriminala bijelih kragni su:
-prevara u vezi sa osiguranjem
-lažni stečaj
-potrošačka prevara
-računarski kriminal
-poreska prevara
-potkupljivanje,korupcija i politička prevara
-prevare i krađe zaposlenih
13.Navesti faze u postanku ličnosti ovisnikom i ukratko ih obrazložiti?

I Faza- početak uzimanja droge izaziva neugodne osjećaje čak odbojnost ne pokazujući želju
za ponovnim uzimanjem,osoba nastavlja da se ponaša uobičajeno uz aljenje da se neosjeća
dobro ,ima glavobolje ,bezrazložna mrzovolja.Porodica i družtvo ne primjećuju povremenu
omamljenost koja se može uočiti zbog niske tolerancije na drogu.Kriminogeni
aspekti:sklonost manjim lažima, prikrivanje istine,nema problema sa kriminalom.

II Faza-osoba počinje da se mijenja da koristi ovisničku terminologiju koju porodica ne

razumije,slijede telefonski pozivi ,nove droge i eksperimentiranje i sa drugim drogama,kada
radoznalost pobjeđuje strah od posljedica.Dešavaju se promjenje u spoljnjem izgledu i
ponašanju,porodica i dalje ne primjećuje,one nisu uočljive ni prema okolini ,uopće socijalnoj
sredini.Prisutan je osjećaj krivice pa često se pokazuje nesvakidašnja pažnja nekom od
porodice.Kriminogeni aspekti:sve više i češće laži,prodaja ili zamjena manje vrijednih ličnih
stvari,prodaja vrijednosti iz kuće i sitne krađe.

III Faza-droga se već ocrtava na osobi sasvim jasno,ako se radi o učeniku ili studentu ocjene
ili uspjeh naglo padaju,popušta koncentracija,bježanje sa nastave,propuštanje predavanja i
ispitnih rokova.Opći izgled se najčešće mjenja higjena popušta.Kriminogeni aspekti:sve češće
krađe,prevare,krivotvorenje recepata,raznih dokumenata,novca,nasilničko ponašanje,kriminal
je prisutan.

IV Faza-sva pažnja i ljubav je usmjerena na drogu,sve manje paznje,srama i osjecaja

krivnje.Apstinencijske krize koje nekad dovode i do kome.Kriminogeni aspekti:uz sve
imovinske deliktne krađe,teške krađe,razbojničke krađe,razbojništva koja su prisutna javljaju
se i drugi vidivi zločina,kriminala,ubistava i drugih krivičnih djela pod djelovanjem
droge.Svaka osoba može postati ovisnik,prestupnik.Dali će neko postati osvisnik ovisi o
osobenosti ličnosti tj.strukture ličnosti i okolnostima u kojima se odrešena ličnost nalazi i
ukoliko se može i zna nositi sa datom situacijom.

14.Objasnite kartografsku školu?

Istražujući ekološka i prostorna izvorišta kriminaliteta kriminologija kao znanstvena

disciplina pridonijela je reformama zakona i razvoju klasične škole kaznenogprava krajem
18.i početkom 19 stoljeća.Kazneno pravo je kodificirano i sustavizirano a ovlasti policije i
zatvorskog sustava pravno utemeljeni.Inovacije klasične škole su radikalno promjenile
temeljne pretpostavke o kaznenom djelu i počinitelju kako bi se procjenila učinkovitost
policije i opravdala primjena kaznenog zakona.Tako je u Engleskoj i Francuskoj nastala
kartografska škola 1830-1880,unutar klasične reformatorske škole,većina studija odnosila se
na opisivanje razlika u obilježjima i broju kaznenih djela između određenih gradova,pokrajina
i manjih regija.Guerry(1833)i Quetelet(1831)su otkrili kako je kriminalitet neravnomjerno
raspodjeljenu različitim okruzima u Francuskoj.Imovinski kriminalitet je preovladavao u
sjevernim a nasilnički kriminalitet je bio učestaliji u južnim djelovima Francuske.Razlike u
stopi kriminaliteta pokazale su se i u istraživanjima u pokrajinama u Engleskoj a one su bile
povezane s nekim specifičnim društvenim obilježjima poput gustoće i migracija stanovništva
njihove razine obrazovanja i siromaštva.Tokom druge polovice 19.stoljeća studije su se više
usmjeravale na proučavanje stopa kriminaliteta u središtima gradova.Henry Mayhew(1861) je
u zemljovide ucrtavao tzv.tvrdokorna kriminalna područja lopovska područja
Londona,objasnio je da su ove lokacije povezane sa potencijalnim metama napada
kriminalaca i s razlikama u djelotvornosti policijskog postupanja u različitim djelovima
grada.Najvažniji reziltati proistekli iz kartografske škole polazali su se da se kriminalitet
suštinski mjenja u odnosu na prostor,da se ostupanja događaju na mnogo različitih razina
društvenih opasnosti kaznenih djela kao i da postoji uzajmana povezanost kriminaliteta i
određenih socijalnih obilježja poput gustoće stupanja educiranosti i ekonomskog statusa
stanovništva.Specijalni modeli su stalni tokom dužeg vremenskog razdoblja i koristan
prediktivni instrument za kreiranje strategije kontrole kriminaliteta.

15.Karakteristike nasilja

Krivicna djela nasilnickog kriminaliteta bez obzira da li pripadaju organizovanom ili

transnacionalnom organizovanom kriminalitetu karakterise se dobro pripremljena i
profesionalno izvrsena djela. Uspjeh ili ne , kriminalne organizacije da prikrije krivicno djelo
zavisi od sljedeceg:

1. Vremena

2. Sredsta

3. Nacina izvrsenja ( posebnu tezinu ispoljavaju se u vidu nehumanosti i brutalnosti, poznati

primjeri u stilu mafijasko-gangsterskih pozapadnjackih manira, gdje su i djeca prisutna)

4. Ostavljenih tragova ( od tragova do kojih se dodje zavisit ce i brzina i uspjeh u otkrivanju,

ili nedostatka svjedoka koji bi svjedocili zbog starha od odmazde i sl)

Najcesci oblici ispoljavanja nasilnickog kriminaliteta su:

-teske tjelesne povrede

-otmice ( nisu samo u pitanj lica sa velikom imovinom, lica iz javnog

zivota, lica za trgovinu organa i dr)

-teske kradje

-teska razbojnistva
-ucjene

-iznude, prevare

-ubistva

16.MALOLJETNIČKO PRESTUPNIŠTVO U SAOBRAĆAJU

Dotignuća tehnike i civilizacije kojima čovjek ne može dovoljno ovladati je svakako promet a
koja se potpuno pretvara u svoju suprotnost ugrožavajući sogurnost,zdravlje i život
ljudi.Naročito je ugrožena populacija mladih ljudi,za razliku od klasičnih izvršilaca
kriminalnih radnji vozač motornog vozila kod greške u saobraćaju nije svjestan svog ličnog
čina Ovakvom izvršiocu skoro da se ne može staviti na teret lična nedostojnost načina
njegovog ponašanja ako nije bio svjestan opasnosti svog djelovanja,pogotovu ako ga niko nije
upozorio kako treba da se ponaša u saobraćaju

17.KRIMINALITET VEZAN ZA DROGU

Jedna od karakteristika kriminaliteta vezanog za drogu i psihoaktivne supstance je prisutnost

maloljetnih učinioca kao konzumenata i kao dilera.Droge ruše mir i sve lijepo nestaje iz
porodice,sve se dovodi u pitanje,svađe,prepirke,mučne rasprave,lijenost ili hirovitost dovodi
do udaljavanja između članova porodice,obezvređavanje svega što je bilo lijepo postaje
svakodnevnica u porodici gdje je droga prisutna.

18.POVEZANOST DROGE I KRIMINALITETA U PORODICI

Povezanost droge i kriminaliteta kao i nastojanja države za učinkovitu borbu u suzbijanju je

veoma složena,iz tog razloga je potrebno dobro razumjeti prirodu veze zloupotrebe droga i
pratećeg kriminala te faktora koji određuju njihovu povezanost i prateće kriminalno
ponašanje.

19.Navesti faze u postanku ličnosti ovisnikom i ukratko ih obrazložiti?

I Faza- početak uzimanja droge izaziva neugodne osjećaje čak odbojnost ne pokazujući želju
za ponovnim uzimanjem,osoba nastavlja da se ponaša uobičajeno uz aljenje da se neosjeća
dobro ,ima glavobolje ,bezrazložna mrzovolja.Porodica i družtvo ne primjećuju povremenu
omamljenost koja se može uočiti zbog niske tolerancije na drogu.Kriminogeni
aspekti:sklonost manjim lažima, prikrivanje istine,nema problema sa kriminalom.

II Faza-osoba počinje da se mijenja da koristi ovisničku terminologiju koju porodica ne

razumije,slijede telefonski pozivi ,nove droge i eksperimentiranje i sa drugim drogama,kada
radoznalost pobjeđuje strah od posljedica.Dešavaju se promjenje u spoljnjem izgledu i
ponašanju,porodica i dalje ne primjećuje,one nisu uočljive ni prema okolini ,uopće socijalnoj
sredini.Prisutan je osjećaj krivice pa često se pokazuje nesvakidašnja pažnja nekom od
porodice.Kriminogeni aspekti:sve više i češće laži,prodaja ili zamjena manje vrijednih ličnih
stvari,prodaja vrijednosti iz kuće i sitne krađe.
III Faza-droga se već ocrtava na osobi sasvim jasno,ako se radi o učeniku ili studentu ocjene
ili uspjeh naglo padaju,popušta koncentracija,bježanje sa nastave,propuštanje predavanja i
ispitnih rokova.Opći izgled se najčešće mjenja higjena popušta.Kriminogeni aspekti:sve češće
krađe,prevare,krivotvorenje recepata,raznih dokumenata,novca,nasilničko ponašanje,kriminal
je prisutan.

IV Faza-sva pažnja i ljubav je usmjerena na drogu,sve manje paznje,srama i osjecaja

krivnje.Apstinencijske krize koje nekad dovode i do kome.Kriminogeni aspekti:uz sve
imovinske deliktne krađe,teške krađe,razbojničke krađe,razbojništva koja su prisutna javljaju
se i drugi vidivi zločina,kriminala,ubistava i drugih krivičnih djela pod djelovanjem
droge.Svaka osoba može postati ovisnik,prestupnik.Dali će neko postati osvisnik ovisi o
osobenosti ličnosti tj.strukture ličnosti i okolnostima u kojima se odrešena ličnost nalazi i
ukoliko se može i zna nositi sa datom situacijom.

20.Objasnite kartografsku školu?

Istražujući ekološka i prostorna izvorišta kriminaliteta kriminologija kao znanstvena

disciplina pridonijela je reformama zakona i razvoju klasične škole kaznenogprava krajem
18.i početkom 19 stoljeća.Kazneno pravo je kodificirano i sustavizirano a ovlasti policije i
zatvorskog sustava pravno utemeljeni.Inovacije klasične škole su radikalno promjenile
temeljne pretpostavke o kaznenom djelu i počinitelju kako bi se procjenila učinkovitost
policije i opravdala primjena kaznenog zakona.Tako je u Engleskoj i Francuskoj nastala
kartografska škola 1830-1880,unutar klasične reformatorske škole,većina studija odnosila se
na opisivanje razlika u obilježjima i broju kaznenih djela između određenih gradova,pokrajina
i manjih regija.Guerry(1833)i Quetelet(1831)su otkrili kako je kriminalitet neravnomjerno
raspodjeljenu različitim okruzima u Francuskoj.Imovinski kriminalitet je preovladavao u
sjevernim a nasilnički kriminalitet je bio učestaliji u južnim djelovima Francuske.Razlike u
stopi kriminaliteta pokazale su se i u istraživanjima u pokrajinama u Engleskoj a one su bile
povezane s nekim specifičnim društvenim obilježjima poput gustoće i migracija stanovništva
njihove razine obrazovanja i siromaštva.Tokom druge polovice 19.stoljeća studije su se više
usmjeravale na proučavanje stopa kriminaliteta u središtima gradova.Henry Mayhew(1861) je
u zemljovide ucrtavao tzv.tvrdokorna kriminalna područja lopovska područja
Londona,objasnio je da su ove lokacije povezane sa potencijalnim metama napada
kriminalaca i s razlikama u djelotvornosti policijskog postupanja u različitim djelovima
grada.Najvažniji reziltati proistekli iz kartografske škole polazali su se da se kriminalitet
suštinski mjenja u odnosu na prostor,da se ostupanja događaju na mnogo različitih razina
društvenih opasnosti kaznenih djela kao i da postoji uzajmana povezanost kriminaliteta i
određenih socijalnih obilježja poput gustoće stupanja educiranosti i ekonomskog statusa
stanovništva.Specijalni modeli su stalni tokom dužeg vremenskog razdoblja i koristan
prediktivni instrument za kreiranje strategije kontrole kriminaliteta.

21.KRIMINALNI POVRAT MALOLJETNIKA

Neposredni društveni uslovi i uzroci prestupničkog ponašanja mladih koji mogu uticati
na povrat.Ono što karakteriše kriminalitet je veliki stepen povrata posebno kada se radi o
maloljetnicima.Povrat ili ponovo vršenje krivičnih djela istih subjekata uzima se prije svega
kao pouzdan indikator da njihovo ponašanje nije proizvod slučajnih okolnosti i da nema
epizodni karakter već da je uslovljen trajnim i dubljim subjektivnim i objektivnim faktorima
VRSTE KRIMINALNOG POVRATA,su važne za kriminološke ekspertize,od tumačenja
pojedinosti do sagledavanja cjeline kroz posmatranje,intervjuisanje i proučavanje tj.emirijsko
prilaženje maloljetniku.

SITUACIJSKI PRESTUPNICI,neprijatelji društva izuzetak iz uobičajenog načina života.

POLUPROFESIJONALNIPRESTUPNICI,višestruki recidivisti,otporni na tretman ne

osjećaju potrebu za bilo koji tretman.

22.KRIMINOGENI UTICAJ PORODICE

U porodici se odvija proces odgoja i socijalizacije,osnove moralnog intelektualnog i drugoh

vidova odgoja.Porodica je spona sa drugim društvenim zajednicama,uspjeh ili ne u uspostavi
te interakcije ovisi dobrim djelom od porodice.Porodica je ta koja postavlja temelj i pozitivno
ili negativno usmjerenje određene ličnosti,ukoliko se porodici ne postave čvrsti temelji u
izgradnji ličnosti kasnije se teško ispravljaju,primjer za to je disfunkcionalna
porodica,razorena gdje takva porodica postaje centar prestupničkog ponašanja tjvremenom
rezultara prsestupničkim ponašanjem mladih,funkcionisanje sistema ovisi od spoljnih faktora
i njeno funkcionisanje ne možemo posmatrati izolovano.

Postoje razlozi koji negativno utiču kao što su

-oni elementi koji proizilaze iz statusa porodice,njenih materijalnih i drugih uslova,koji mogu
negativno da utiču na odnose u porodici ako su ti odnosi već narušeni.

-elementi koji proizilaze iz njene nadgradnje,klima,odnosa unutar njenih članova,odnosi se

mogu poboljšati i negativni elemeti prevazići ukoliko su čvrsti,harmonični ,iskreni odnosi.

23.KARAKTERISTIKE MALOLJETNIKA U KRIVIČNOM POSTUPKU

Krivični postupak se ne provodi protiv maloljetnika već prema maloljetniku.U krivičnom

postupku prema maloljetniku potrebno je prvenstveno poštivati prava maloljetnika,principe
restorativne pravde(koja podrazumjeva participaciju maloljetnika,nadoknadu štete koju je
nanio žrtvi i svjesnost o nanijetoj šteti i posljedicama na žrtvu,nastojanja u vraćanju
maloljetnika u društvenu zajednicu).

KARAKTERISTIKE

-maloljetni prestupnik mora biti pod nadzorom stručnih lica tokom čitavog postupka

-pravosudni sistem treba da omogući rad suda za maloljetnike i sudije za maloljetnike

-postupak suđenja maloljetnika treba biti odvojen od postupka prema punoljetnim licima

-javnost je isključena

-žurnost i obazrivost postupka je neophodna

-odstupanje od načela akuzatornosti koji karakteriše krivični postupak,sud nastoji što više
primjeniti odgojnih mjera resocijalizacije maloljetnika

-odvojenost maloljetnika od punoljetnih lica u pritvoru

-postupak se primjenjuje nad osobama koje u vrijeme pokretanja postupka nisu navršile 21g

-ukoliko maloljetno lice nije dostupno organima gonjenja ne može mu se suditi

-maloljetnom licu je potrebno obezbjediti branioca

-niko ne može biti oslobođenj svjedočenja o okolnostima koje su doprinijele psihičkom stanju
maloljetnika,o socijalnom okruženju i prilikama u kojima maloljetnik egzistira

-obezbijediti prevodioca na razumljivom jeziku

-umjesto optužnice,prema maloljetnom licu tužitelj podiže obrazloženi prijedlog , a u slučaju

da tužitelj odustane od prijedloga sudija ne može izreći kaznu već samo odgojnu mjeru

-odgojene mjere se izriču rješenjem (proces,dio,izreka i obrazloženje,maloljetnik se ne

proglašava krivim)a zatvorska kazna presudom.

24.SUDOVI ZA MALOLJETNIKE

Zakon u smislu kažnjavanja se ne primjenjue za lica mađa od 14gukoliko su učinili krivično

djelo,obzirom da su apsolutno neodgovorne ne izvode se na sud,niti prema njima primjenjuju
odgojen mjere koje su predviđene za lica iznad 14g.Ova lica su u nadležnosti službi socijalne
zaštite i u skladu sa Pekinškim pravilima.Posebno značajno mjesto kod maloljetničkog
prestupništva u procesu rehabilitacije i resocijalizacije su sudovi za maloljetnike kao potreba
efikasnosti rada.

25.KRIVIČNE SANKCIJE PREMA MALOLJETNIM LICIMA

Maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 14g a nije navršio 16g(mlađi
maloljetnik) života mogu se izreći samo odgojene mjere

Maloljetniku 14g a nije navršio 16g (stariji maloljetnik)mogu se izreći samo vaspitne mjere
pod uslovima predviđenim krivičnim zakonom ,a izuzetno mu se može izreći kazna
maloljetničkog zatvora.

Maloljetniku se mogu izrći i mjere sigurnosti –bezbjednosti pod uslovom predviđenim KZ a

izuzetno i kazna maloljetničkog zatvora i to starijim maloljetnicima uzrasta od 16do 18g

Punoljetne osobe od 18 do 21g života tretiraju se kao mlađi punoljetnici.Maloljetniku se ne

mogu izreći sudska opomena ili uslovna osuda,