POREMEĆAJ PROMETA VODE I ELEKTROLITA

Od svih tvari u organizmu vode ima najviše.

60% tjelesne težine je voda (oko 42 l), a 40% su krute tvari (28 kg)

Žene imaju nešto manju količinu vode jer imaju više masnog tkiva, dok novorođenče ima oko 75%
vode

Od 60% vode : 40% je u stanici – INTRACELULARNA voda – 25 L

20% -- 17 L – je van stanice – EKSTRACELULARNA voda

Od toga je 15% u međustaničnom prostoru (INTERSTICIJSKA VODA) , a 5 % je voda u krvi- krvna

plazma

U tjelesnoj vodi su rastvorenene razne organske i anorganske tvari, te govorimo o TJELESNOJ

TEKUĆINI. Jedne od tvari ne pojačavaju električnu provodljivost vode, oni su NEELEKTROLITI.

Druga skupina tvari pojačava električnu provodnost vode, oni su ELEKTROLITI.

Postoje dvije vrste elektrolita: jedni su u stanju iona- ionizirani u čvrstom stanju (organske i
anorganske soli), drugi se ioniziraju tek rastvaranjem u vodi (neorganske i organske kiseline)

Sastav stanične i vanstanične tekućine je različit, prema količini tvari u njoj, kao i krvna plazma.

U intracelularnoj ima više količina K, Ca, Mg, bjelančevina, sulfata i fosfata

Intersticijska voda ima veću količinu : Na, Cl, bikarbonata

Količina vode i njezinih sastojaka je homeostaza, te stoga postoje u organizmu mehanizmi u regulaciji
vode i elektrolita, posebno Na i K

Voda se iz organizma neprekidno gubi na razne načine. Najveći dio vode se gubi putem bubrega (1-
1,5 l), probavnim sustavom (200 ml), preko pluća (700 ml), putek kože;znojenjem(500 ml). Manja
količina se luči suzama, preko nosa ili pljuvačne žlijezde.

Vodu u organizam unosimo preko propbavnog sustava, ko napitak ili u hrani.

Osim gubitka i unosa vode važan je i unos i gubitak soli, NaCl, K i drugih minerala.

Regulaciju količine Na i K je uglavnom zadaća bubrega

Ukoliko se naruši ravnoteža vode i elektrolita nastaju patološka stanja poznata kao:

Hiperhidracija- višak vode i Dehidracija-manjak vode

HIPERHIDRACIJA- stanje povećane količine vode isoli natrija u organizmu.

Povećanje može biti:

1. PROPORCIONALNO – ravnomjerno – IZOTONIJSKA HIPERHIDRACIJA – gdje se podjednako

povećava količina soli i vode (edemi)
2. DISPROPORCIJALNO – neravnomjerno
HIPOTONIJSKA HIPERHIDRACIJA- sa pretežno povećanom količinom vode – TROVANJE
VODOM –nastaje kod poremećaja lučenja ADH (antidiuretski hormon) ili kod uzimanja
supstanci koje imaju antidiuretsko djelovanje, ili kod akutnebubrežne insuficijencije
Simptomi trovanja vodom su : glavobolja, mučnina, povraćanje, a kasnije mogu nastati
kovulzije i koma.
HIPERTONIJSKA HIPERHIDRACIJA – sa pretežno povećanom količinom soli
Ona nekad nastaje kod edeme, gdje se ne unosi dovoljna količina vode, te nastaje
hiperatriemija

EDEM – je povećanje količine vode preko 10% u intensticiju – međustanične vode, povećanje
vode u tjelesnim šupljinama, kao i u stanici
Edem počine kao lokalni,a ali često prelazi u opći edem.
Opći edem, ANASARCA, je nakupljanje vode u potkožnom tkivu
Nakupljanje vode u tijelu može biti kao: ASCITES- u trbušnoj šupljini; HYDROTHORAX,
HYDROPERICARDIUM, HYDROCEPHALUS- u moždanim komorama ; HYDROATHEROM – u
zglobu
U nastanku edema važna su 4 mehanizma:
1. Edem zbog smanjenog koloidno-osmotskog tlaka – smanjena količina proteina u
organizmu , posebice albumina, dovodi do izlaska vode iz kapilara u tkivni međustanični
prostor i pojave edema bubrega,gladi i jetre (opći edem)
2. Edem zbog povećanog hidrostatskog tlaka – zbog otežanog protoka krvi – bolesti srca, ili
prometa drugih tekućina – likvora – nastaje edem srca, pluća , mozga (opći edem)
3. Edem zbog povećane propustljivosti krvnih žila – endotel kapilara zbog infekcije, alergije,
intoksikacije, postaje propustanza vodu i nastaje lokalni edem
4. Edem zbog oštećenja limfotoka – kod pritiska na limfotok kod tumora, upala,
nemogućnosti oticanja limfe, javlja se lokalni edem najčešće na donjem ekstremitetu

PODJELA EDEMA- ovisno o uzroku, mehanizmu i mjestu nastanka, edemi se dijele na :

1. EDEM BUBREGA- nefrotski edem – nastaje zbog hipoproteinemije- guntka proteina
urinom- proteinurija. Edem počinje otokom oko očiju
2. EDEM GLADI- nutritivni edem- zboge neunošenja minimalne količine proteina
hranom nasr+taje edem ASCITES- nakupljanje vode u trbušnoj šupljini
3. EDEM JETRE- kod ciroze jetre, oštećenja jetrenih stanica, jetra ne može proizvoditi
proteine, nastaje hipopreteinemija i pojava ascitesa
4. EDEM SRCA- nastaje kod bolesti srca, oštećenja srčanih zalistaka, upala srčane
stijenke, povećanog tlaka. Povećava se hidrostatski tlak u venama, krv sporije otiče,
te nastaje edem u početku izražen na donjim ekstremitetima, a kasnije nastaje opći
edem.