PROMET VODE I ELEKTROLITA

UNOŠENJE I IZLUČIVANJE TEKUĆINE: moraju biti u ravnoteži

:dnevno cca. 2L vode unosimo u obliku tekućine/hrane , a cca. 200mL stvara se u tijelu
oksidacijom
-vodu gubimo:neosjetno(nekontrolirano-voda se meprekidno gubi isparavanjem iz dišnih
puteva ili difuzijom kroz kožu), znojenjem, stolicom, bubrezima(izlučivanje mokraćom
pomoću bubrega)
IZVANSTANIČNA TEKUĆINA:sve tekućine koje se nalaze izvan stanica
-ima dva odjeljka:1)međustanična tekućina(čini 3/4 izvanstanične tekućine)
2)plazma(nestanični dio krvi koji neprekidno izmjenjuje tvari s međustaničnom tekućinom
kroz pore(vrlo su propusne) u kapilarnim membranama
UNUTARSTANIČNA TEKUĆINA:tekućina koja se nalazi u stanicama
:čini oko 40% ukuone tjelesne mase
:tekućine svake stanice su različitih sastojaka ali im je koncentracija(količina tvari otopljena u
određenom volumenu otapala-mol/l: Koncentracija otopine u kojoj je jedan mol neke tvari
otopljen u litri otopine) vrlo slična
-ove dvije tekućine odvojene su membranom koja je vrlo propusna za vodu ali ne i za
elektrolite
SASTAV TEKUĆINA:
izvanstanična, plazma, međustanična: velika konc. iona natrija i klora, hidrogenkarbonatnih
iona i male konc. Iona kalija, kalcija, magnezija, fosfata i org.kiselina
unutarstanična:mala količina konc.iona natrija i klora, vrlo malo iona kalcija, sadržava velike
količine kalijevih i fosfatnih iona, te umjerenu količinu magnezijevih i sulfatnih iona
OSMOZA:  difuzija kojom se izjednačuju koncentracija u otopini i otapalu, odnosno
koncentracije dviju otopina različitih koncentracija, međusobno odijeljenih polupropusnom
membranom, to jest takvom koja propušta otapalo, ali zaustavlja otopljenu tvar.
-stanične membrane su nepropusne za većinu tvari ai ne i za vodu
-kada je konc. Otopljenih stvari s jedne strane membrane veća nego s druge strane voda
prolazi kroz membranu prema onoj strani gdje je konc. otopljenih tvari veća
-ako se naprimjer doda tvar poput NaCl voda će se kroz membranu brzo difundirati iz stanica
u izvanstaničnu tekućinu sve dok se ne izjednače konc.
OSMOTSKI TLAK: jest tlak potreban da se očuva osmotska ravnoteža između otopine i
čistog otapala odvojenih membranom propusnom samo za otapalo. U idealnim razrijeđenim
otopinama
OSMOTSKA RAVNOTEŽA:uspostavlja se vrlo brzo, prijenos tekućine kroz membranu
odvija se vrlo brzo tako da se razlike u osmolarnosti vrlo brzo isprave
Fiziološka otopina ima istu osmolalnost(osmolalna konc.otopine – osmoli po kilogramu) kao i
stanična tekućina pa se kaže da je izotonična.
Hipertonična otopina ima veću osmolalnost od stanične tekućine, tj. ako ćemo s istim
primjerom, onda bi hipertonična bila otopina koja ima veću koncentraciju natrijevog-klorida
od izotonične. Npr. 2% NaCl. U takvim otopinama neto kretanje vode je iz stanice u okolinu
tekućinu (stanica gubi vodu).
Hipotonične otopine imaju manju konc. NaCl od 0.9% i u takvim otopinama neto kretanje
vode je u stanicu.
FUNKCIJE VODE U ORGANIZMU
-cirkulacija i metabolizam
- transport nutrijenata hidrolizata hrane i kisika u tjelesnim tekućinama
- stvara tjelesne tekućine
-održava tkiva vlažnim
- respiracija (disanje),
- metabolizam i biokemijske reakcije
-„podmazivanje” zglobova
- reguliranje temperature
-ekskrecija izlučivanje ostataka hrane
FUNKCIJE VODE KAO HRANE U ORGANIZMU
-pri kretanju kroz organizam voda obavlja transport: nutrijenata i intermedijarnih i konačnih
produkata metabolizma kao i transport regulatornih supstanci i topline
Slina i želučani sok-pomaže pravilnu probavu hrane hidrolizu nutrijenata (uloga vode u slini)
Krv- pomaže transport nutrijenata i kisika prema svim stanicama organizma(uloga vode u
krvi)
Ostale tjelesne tekućine -pomaže u podmazivanju održava elastičnost organa i tkiva
Urin- odnosi otpadne tvari izvan organizma
Znoj- odvodi tjelesnu toplinu nagomilanu tijekom fizičke aktivnosti
Stanična i izvanstanična tekućina
- Stanična i izvanstanična tekućina odijeljene su staničnom membranom koja je potpuno
propusna za vodu, a propusnost za otopljene tvari određuju različiti transportni mehanizmi
(Na/K pumpa, ionski kanali, olakšana difuzija)
- Zbog polupropusnosti stanične membrane voda se raspoređuje prema osmotskom tlaku tako
da budu jednaki osmotski tlakovi obiju tekućina
Promet vode i natrija
- Natrij svojim osmotskim djelovanjem zadržava vodu u izvanstaničnom prostoru
- Volumen izvanstanične tekućine poglavito ovisi o količini natrija
- Osmolalnost izvanstanične tekućine ovisi o koncentraciji natrija
- Natrij je u otopini u potpunosti ionizira
POREMEĆAJI PROMETA NATRIJA I VODE:
1)izoosmalni poremećaj-gubitak vode uz normalnu osmolalnost izvanstanične tekućine,
nastaju pri podjednakom gubitku ili nakupljanju natrija i vode
2)hiperosmolalni poremećaj-gubitak čiste vode(dehidracija),gubitak natrija i vode uz
razmjerno veći gubitak vode, zadržavanje natrija i vode s razmjerno većim zadržavanjem
natrija
3)hipoosmolalni poremećaj-višak vode, gubitak vode i natrija uz razmjerno veći gubitak
natrija, zadržavanje vode i natrija uz razmjerno veće zadržavanje vode
POREMEĆAJI PROMETA IZVANSTANIČNE TEKUĆINE:
poremećaji prometa međustanične tekućine:
Kapilarna stijenka propusna je za vodu, elektrolite i male molekule neelektrolita (npr.
glukozu)
- nepropusna je za proteine
- Koloidno-osmotski tlak proteina, uz hidrostatičke tlakove sudjeluje u raspodjeli tekućine
(vode s otopljenim elektrolitima i malim molekulama) između plazme i međustanične
tekućine
-poremećaji prometa tekućine kroz kapilarnu membranu uzrokuju edeme(nakupljanje
tekućine u međustaničnom prostoru)
4 skupine edema:
1)hemodinanički edem:posljedica povećanog kapilarnog hidrostatičkog tlaka
2)onkodinamički edem:nastaju zbog smanjenja onkotičkoga tlaka plazme zbog
hipoproteinemija
3)angiomuralni edem:posljedica su povećanja propusnosti kapilarne stijenke zbog djelovanja
različitih posrednika upale, otrova, fizičkog oštećenja kapilarne stijenke
4)limfodinamički edem:posljedica zastoja u otjecanju limfe

Transudat i eksudat:nakupljanje tekućine u tijelesnim šupljinama nazvano je

transudat/eksudat, ovisno o sastavu nakupljene tekućine
-transudat nastaje kad nije povećana propusnost kapilarne stjenke, a eksudat nastaje zbog
povećane propusnosti kapilarne stijenke

POREMEĆAJI PROMETA KALIJA:

98% kalija nalazi se u stanicama , a 2% u izvnstaničnoj tekućini
1)hipokalijemija:a)nastaje zbog povećanog ulaska kalija u stanice, to se događa pri davanju
inzulina ili glukoze što tjera kalij u stanice
b)nastaje zbog manjka kalija u organizmu, može nastati zbog smanjena unošenja
2)hiperkalijemija:a)s normalnom ukupnom količinom kalija:u organizmu nastaje pri prjelasku
kalija iz stanica u izvanstaničnu tekućinu
b)zbog viška kalija u organizmu:može nastati zbog povećana unosa kalija ili smanjenog
bubrežnog izlučivanja
POSLJEDICE HIPOKALIJEMIJE I HIPERKALIJEMIJE:
remete membranski potencijal i podražljivost skeletnih i glatkih mišića, ti se poremećaji
očituju mišićnom slabošću

POREMEĆAJI PROMETA KALCIJA: 99% nalazi se u skeletu

1)hipokalcijemija:uzrokuje nedostatak vitamina D ili PTH (hipoparatireoza)
-hipokalcijemija koja nije posljedica nedostatka PTH pobuđuje lučenje PTH koji povećava
oslobađanje kalcija iz kostiju čime se ispravlja hipokalcijemija
2)hiperkalcijemija:najčešći uzroci su primarna hiperparatireoza i zloćudne bolesti
POSLJEDICE HIPOKALCIJEMIJE I HIPERKALCIJEMIJE:
-hipokalcijemija pojačava živčanu i mišićnu podražljivost što može uzrokovaati grčeve
skeletne muskulature=tetanija
-hiperkalcijemija uzrokuje poremećaje rada brojnih organa,neki od:potiskuje aktivnost
živčanog sustava, može izazvati komu, djelovanjem na miokard uzrokuje aritmiju