Osnove proračuna zidanih konstrukcija

ARMIRANO ZIĐE

mr.sc. Davor Grandić, dipl.ing.građ.

GF u Rijeci, prosinac 2005.

http//:www.gradri.hr 1
davor.grandic@gradri.hr
Armirano ziđe

Opća načela i pojedinosti armiranja

› opća pravila za zidane konstrukcije vrijede
podjednako za nearmirano i armirano ziđe
› sve što je rečeno o mehaničkim svojstvima gradiva
i nearmiranog ziđa te o nosivosti nearmiranog ziđa
na vertikalno opterećenje vrijedi i za armirano ziđe
› armaturom u ziđu povećava se duktilnost
(žilavost), što omogućuje bolje ponašanje
konstrukcije pri raznim opterećenjima
› u slučaju djelovanja velikih horizontalnih sila od
potresa nearmirano ziđe često nije dovoljno
otporno na velika posmična i vlačna naprezanja
koja tada nastaju u zidovima
› armirano ziđe ima puno bolju otpornost na
2
posmična i vlačna naprezanja od horizontalnih sila
Armirano ziđe

Opća načela i pojedinosti armiranja

› zid se može armirati i horizontalnom i vertikalnom
armaturom, no u nekim slučajevima bit će dovoljna
i horizontalna armatura
› armatura u zidovima mora biti dobro usidrena
› obično se armatura postavlja u mort u
horizontalnim sljubnicama
› najčešće se izvodi od tanjih profila čelika (žice):
pojedinačnih ili spojenih u obliku horizontalne
rešetke ili “ljestvi”, te u raznim oblicima mreža
› kod zidnih elemenata koji imaju veće vertikalne
šupljine ili su takvi da oblikuju horizontalni žljeb u
zidu, moguće je postaviti armaturu u takve
šupljine, tj. žljebove
3
Armirano ziđe

Opća načela i pojedinosti armiranja

› kod duljih zidova treba voditi računa o povezanosti

armatura u uzdužnom smjeru prijeklopom ili
zavarivanjem
› vertikalne šupljine pogodne su za postavljanje
vertikalne armature, ali je potrebno voditi računa i o
fizikalnim zahtjevima (prolaz topline)
› američki zidni elementi obično imaju dvije velike
šupljine u koje se može postaviti vertikalna
armatura

4
Armirano ziđe

Opća načela i pojedinosti armiranja

› armirano ziđe kod kojeg je armatura smještena u šupljinama
zidnih elemenata (američki način gradnje armiranog ziđa):

5
Armirano ziđe

Opća načela i pojedinosti armiranja

› primjeri primjene armature u zidanim konstrukcijama:

6
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Zaštita armature

› armatura mora biti ili otporna na koroziju ili

zaštićena od korozivnih utjecaja okoline
› zaštita armature uključuje uporabu galvaniziranog
(pocinčanog) čelika, zaštitnog sloja morta ili betona
› ako se primjenjuje galvanska zaštita, tada
armaturni čelik treba biti galvaniziran nakon
oblikovanja savijanjem
› nova vrsta armature od vlaknima ojačanog polimera
tzv FRP armatura (engl. Fiber Reinforced Polymer)
otporna je na koroziju

7
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Zaštita armature

UVJETI OKOLIŠA – RAZREDI IZLOŽENOSTI

razred izloženosti 1
– suhi okoliš unutar zgrade za stanovanje ili ustanove
razred izloženosti 2
– vlažan unutarnji okoliš, kao što su praonice rublja, ili
vanjski zidovi koji nisu izloženi smrzavici, uključujući i
elemente u neagresivnom tlu ili vodi
razred izloženosti 3
– vlažan okoliš s elementima ziđa izloženim smrzavici
razred izloženosti 4
– morski okoliš
razred izloženosti 5
– kemijski agresivan okoliš 8
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Zaštita armature

› ako se primjenjuje čelična armatura bez neke dodatne zaštite,

tada se odabire minimalni zaštitni sloj betonske ispune prema
tablici (1):

9
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Zaštita armature
› tamo gdje se armatura postavlja u mort ili betonsku ispunu sa
zaštitnim slojem manjim od onog zahtijevanog u tablici (1)
razinu zaštite treba odabrati s pomoću sljedeće tablice (2), u
skladu s razredom izloženosti:

10
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Zaštita armature

› napomene iz prethodne tablice (2):

1) Za unutarnji sloj vanjskih šupljih zidova koji mogu navući vlagu
treba rabiti čelik jako galvaniziran ili s primjerenom zaštitom kao
kod napomene 2.
2) Čelik treba biti galvaniziran s cinkom ili premazan epoksidnom
prevlakom
3) Zaštitni sloj morta s fasadne trebao bi iznositi najmanje 30 mm, a
mort u sljubnicama na fasadi mora biti obrađen do dubine od 15
mm
4) Alternativa nehrđajućem čeliku može se postići kada se čelik
presvuče slojem nehrđajućeg čelika debljine najmanje 1 mm, ali i
uporabom žica ili šipki od FRP-a (vlaknima ojačanog polimera)

11
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Minimalna armatura

› minimalna ploština armature za povećanje

nosivosti presjeka mora biti najmanje 0,10%
ploštine poprečnog presjeka zida

12
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Najmanji promjer armature

› najmanji promjer šipki armature je 6 mm, dok se

promjer predgotovljenje armature u obliku rešetke
koja se postavlja u horizontalne sljubnice može
biti odabran i manji

13
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Sidrenje i prijeklop armature

› armatura u zidnom elementu mora biti dobro usidrena

› sidrenje se može postići ravnim šipkama, kukama i petljama
› glatka armatura, promjera većeg od 8 mm, ne smije se sidriti
ravnim dijelom ili pravokutnom kukom, nego treba primijeniti
kuke ili petlje

14
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Sidrenje i prijeklop armature

› duljina sidrenja proračunava se prema izrazu:

γ M ⋅ φ ⋅ f yk
lb =
γ s ⋅ 4 ⋅ f bok
› gdje je:
φ - proračunski promjer jedne šipke armature
fyk - karakteristična granica popuštanja čelične armature
fbok - karakteristična čvrstoća prianjanja armature dana u
tablicama 3 i 4
γM – parcijalni koeficijent sigurnosti za ziđe ili betonsku
ispunu
γS - parcijalni koeficijent sigurnosti za čelik za armiranje
› kad su na krajevima šiki izrađene kuke ili petlje duljina
vlačno naprezanih šipki može se smanjiti na 0,7lb 15
Armirano ziđe
Opća načela i pojedinosti armiranja
Sidrenje i prijeklop armature

› prijeklop mora osigurati prijenos sila s jedne na

drugu šipku armature
› duljina prijeklopa ls odabire se, ovisno o položaju
armature i postotku šipki koje se preklapaju u
jednom presjeku od 1,0lb do 2lb (jedna do dvije
duljine sidrenja)

ls

16
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

› proračun nosivosti armiranih zidova i greda izloženih

savijanju ili savijanju s uzdužnom silom vrlo je sličan
proračunu za armiranobetonske elemente
› granična deformacija za ziđe kao i za beton uzima se
3,5 ‰, proračunski dijagram tlačnog naprezanja ziđa
uzima se kao i kod betona parabola za deformaciju od
nule do 2,0% i horizontalni pravac do 3,5%, a
deformacija čelika za armiranje ograničava se na 10,0%

proračunski dijagram
naprezanje – deformacija betona

17
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

dijagram naprezanja i deformacija

čelika za armiranje

18
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

› dijagrami deformacija presjeka za granično stanje

nosivosti:

19
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

proračunski rasponi slobodno

oslonjenih greda i kontinuiranih
nosača

proračunski raspon konzolnog

nosača

20
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

› proračunski moment nosivosti, prema pojednostavnjenom

postupku postupku (pravokutni dijagram naprezanja na 80%
visine tlačnog područja), za čisto savijanje iznosi:
As f yk z
M Rd =
γs
› gdje se krak unutarnjih sila z za pravokutni presjek može uzeti
kao:
⎡ As f yk γ M ⎤
z = d ⎢1 − 0,5 ⎥ ≤ 0,95d
⎢⎣ bdf yk γ s ⎥⎦

21
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo savijanju ili savijanju s uzdužnom silom

› ako je riječ o nosivom zidu komu poprečni zid tvori pojasnicu

poprečnog presjeka, tada se nosivost presjeka na savijanje
proračunava prema izrazu:

beff t f (d − 0,5t f )
fk
M Rd =
γM
› gdje je tf debljina pojasnice, a bf je proračunska širina pojasnice
› u proračunu presjeka izloženog maloj uzdužnoj sili, element
može biti proračunan samo na savjanje ako proračunska
uzdužna sila nije veća od vrijednosti:

N Sd ≤ 0,1 f k Am
› gdje je Am ploština presjeka zida

22
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo horizontalnom opterećenju

› kod graničnog stanja nosivosti, proračunska poprečna sila

armiranog zida, treba biti manja ili jednaka njegovoj
proračunskoj posmičnoj nosivosti:

VSd ≤ VRd
› slom zida kosom pukotinom:

23
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo horizontalnom opterećenju

› nosivost armiranog zida, neposredno prije pojave kose

pukotine proračunava se prema izrazu:
φ 2πf yk
VRd = VRhd + CR nh mh
› gdje je 4γ s
VRHd - nosivost na horizontalnu silu nearmiranog zida
CR ≈ 0,3 , a nakon stvaranja kose pukotine CR,puk ≈ 1,0
fyk - karakteristična granica popuštanja čelika za armiranje
φ promjer šipke (žice) armature
nh broj redova horizontalnih šipki koje prelaze preko buduće pukotine
mh broj horizontalnih šipki u sljubnici morta

› ploština poprečnih presjeka horizontalne armature koja je

učinkovito sidrena u ziđe, prije pojave pukotine iznosi:

φ π
2
VSd − VRHd
Ash = nh m h ≥
h
γs
4 C R f yk 24
Armirano ziđe
Osnove proračuna
Armirano ziđe izloženo horizontalnom opterećenju

› nakon nastanka vlačne pukotine vlačna čvrstoća jednaka je

nuli, a horizontalna sila trenutno se predaje armaturi
› izraz za horizontalnu armaturu nakon pojave pukotine:

φ π2
V Sd V Sd γ s
Ash , puk = n h , puk m h ≥
h
γs =
4 C R f yk f yk
› potrebno je ugraditi minimalnu ploštinu presjeka armature:

φh2π VRH
ASh ,min = nh , puk mh ≥
4 ⎛ CR ⎞
f yk ⎜1 − ⎟
⎜ C ⎟
⎝ ef ⎠
25
Armirano ziđe
Primjer 1

› zidana armirana konstrukcija ima jednostruko armirani

pravokutni poprečni presjek, izložen samo momentu
savijanja, treba odrediti nosivost
› zadana su dva slučaja
a) As 4φ12 = 4,52 cm2
beff (sudjelujuća širina pojasnice) 100 cm
d 44 cm
tf 19 cm
fk (karaktristična tlačna čvrstoća u smjeru
opterećenja) 1,5 N/mm2 = 0,15 kN/cm2
fyk 400 N/mm2 = 40 kN/cm2
γM 3,0
γs 1,15
b) sve isto kao pod a), osim: d = 60 cm i tf =24 cm
26
Armirano ziđe
Primjer 1

› Proračun
a)
› debljina pojasnice tf manja je od polovice statičke visine d/2
= 44/2 = 22 cm, se može računati s tf = 19 cm
› prvo treba izračunati krak unutarnjih sila:
z = d[1 - 0,5(4,52 ⋅ 40 ⋅ 3,0) / (100 ⋅ 44 ⋅ 0,15 ⋅ 1,15)] =
= 0,643d
› kontrolira se je li zadovoljen uvjet (d-z)≤tf/2:
44(1 – 0,643) = 15,71 cm > tf/2 = 19/2 = 9,5 cm
› za vrijednost kraka unutarnjih sila može se uzeti
z = d – 0,5tf = 44 – 05 ⋅ 19 = 34,5 cm
› za tlačno područje usvaja se ploština (beff⋅ tf)
› nosivost, tj. moment savijanja preko armature:
MRd =(4,52⋅ 40 ⋅ 34,5)/1,15 = 5424 kNcm = 54,24 kNm 27
Armirano ziđe
Primjer 1

› moment savijanja preko tlačnog naprezanja zida:

MRd = (0,15/3,0) ⋅ 100 ⋅ 19 ⋅ (44-0,5 ⋅ 19) = 3277,5 =
32,77 KNm
› mjerodavna je nosivost preko tlačnog naprezanja zida

b)
z = d[1-0,5(4,52 ⋅ 40 ⋅ 3,0)/(100 ⋅ 60 ⋅ 0,15 ⋅ 1,15)=0,738d
60(1 – 0,738) = 157,72 cm > tf/2 =24/2 = 12 cm
z = d – 0,5tf = 60 – 0,5 ⋅ 24 = 48 cm
› preko armature
MRd = (4,52 ⋅ 40 ⋅ 48) / 1,15 = 7546 kNcm = 75,46 kNm
› preko ziđa:
MRd = (0,15/3,0)100 ⋅ 24 ⋅ 48 = 57,6 kNm mjerodavno
28
Armirano ziđe
Primjer 2

› zid treba armirati armaturom S-400 (fy = 400N/mm2) u horizontalnim

sljubnicama morta
› poprečna sila na zid od djelovanja jetra je VSd,w=85kN, a od potresa
VSd,s=105 kN
› pretpostavlja se da do otkazivanja takvog nearmiranog zida dolazi pri pojavi
kose (dijagonalne) pukotine
› vertikalni razmak horizontalne armature u sljubnicama morta (debljina morta
= 10 mm), iznosu sh = 25 cm
› najveći promjer čelične armature u mortu iznosi φ = 5mm (= 0,1963 cm2)
› visina zida je je h = 3,0 m, a duljina L = 2,00 m, a debljina t = 30 cm
› parcijalni koeficijent sigurnosti za ziđe iznosi γM = 3,0, a u slučaju potresa
γM=1,5
› koeficijent redukcije nosivoti horizontalne armature prije pojave kose
pukotine CR = 0,3, koeficijent učinkovitosti sidrenja armature nakon pojave
kose pukotine Ceff = 0,7
› u zadatko uzeti da proračunska nosivost zida na vlačni slom zbog djelovanja
vjetra iznosi VRHd,w = 54,82 kN, a proračunska nosivost nearmiranog zida na
vlačni slom u slučaju djelovanja potresa iznosi VRHd,s = 67,5 kN 29
Armirano ziđe
Primjer 2

› PRORAČUN
› potrebna horizontalna armatura pri opterećenju vjetrom VSd,w = 85,0 kN:
› Ash,w = 1,15(85,0-54,82)/(0,3 ⋅ 40) = 2,89 cm2
› potrebna horizontalna armatura pri opterećenju silom od potresa
VSd,s=105kN:
› Ash,s = 1,10(105,0-67,50)/(0,3 ⋅ 40) = 3,13 cm2
› broj sljubnica, nh, s aramaturom prije pojave koce pukotine:
› nh = h/sh = 300/25 = 12
› ako se u svaku horizontalnu sljubnicu morta postavi 2φ5, reznost mh = 2,
tada se u svakoj sljubnici nalazi ploština armature:
› Ash,1 = 2 ⋅ 0,1963 = 0,3926 cm2
› u 12 sljubnica će biti: ASh = nh ⋅ Ash,1 = 13,0 ⋅ 0,393 = 4,71 cm2
› broj sljubnica u kojima je ostvareno učinkovito sidrenje armature
nakon pojave kose pukotine:
› nh,puk = Ceff ⋅ nh = 0,7 ⋅ 12 = 8,4 , zaokružujemo na prvi manji cijeli broj tj.
na 8
30
Armirano ziđe
Primjer 2

› u osam sljubnica tada će biti:

› Ash,puk = nh,puk = 8 ⋅ 0,393 = 3,14 cm2 > Ash,s 3,13 cm2
› nakon pojave pukotine Ash,puk Vsd ⋅ γs / fyk:
› za vjetar 2,44 cm2, za potres 2,63 cm2 < 3,14 cm2
› određivanje sile VRH, radi proračuna minimalne armature:
› za ft = 0,09 N/mm2 τR = [0,09/(1,5)](1+0,526/0,09)0,5 = 0,157 N/mm2 =
0,0157 kN/cm2 ; VRH = 0,9 ⋅ 0,0157 ⋅ 6000 = 84,78 kN
› minimalna količina horizontalne armature u zidu, Ash,min, koja prelazi preko
pukotine i koja je učinkovito usidrena u ziđe iza pukotine, odredi se iz izraza:
› Ash,min = VRH/[fy (1-CR/Ceff)] = 84,78/[40(1-0,3/0,7)] = 3,71 cm2 > 3,14 cm2
› mjerodavna je minimalna armatura Ash,min = 3,71 cm2
› zid armirati u svakoj sljubnici s po 3 žice φ5mm, tada u 8 sljubnica ima:
› 8⋅(3φ5)=24φ5=24 ⋅ 0,1963 = 4,71 cm2
› debljina zida je t = 30 cm, svijetli horizontalni razmak između šipki φ5 mm u
svakoj sljubnici morta iznosi 9,5 cm, što je dovoljno
› koeficijent armiranja za ovaj slučaj iznosi:
› ρsh = 24φ25/(nh,puk ⋅ sh ⋅ t) = 4,71/(8⋅30⋅25)=0,000785 tj. ρsh =0,0785%
31
Armirano ziđe
Primjer 2

› dobiveni koeficijent armiranja manji je od zahtjeva prema Eurokodu 6,

ρsh,min=0,10%, ali veće od zahtjeva prema američkim propisima
ρsh,min=0,070% i zahtjeva prema britanskim propisima ρsh,min=0,050%
› ako bi se htjelo udovoljiti europskim normama (Eurokodu 6), tada bi u svaku
horizontalnu sljubnicu morta trebalo staviti po 4φ5 pa bi koeficijent armiranja
za taj slučaj iznosio:
› ρsh = 4φ5/(t ⋅ sh)= 0,785/(30 ⋅ 25) = 0,00105 tj. ρsh = 0,105%

32