1.

OPĆENITO O BETONU

1.1. UVOD

Betonske se konstrukcije pojavljuju u drugoj polovici 19.

stoljeća. Beton ima relativno veliku tlačnu čvrstoću (oko 30
MPa, mada se može postići i puno veća čvrstoća), dok mu
je vlačna čvrstoća otprilike 10 puta manja. Zbog toga se
betonu dodaje čelik (armatura) koja prima vlačna
naprezanja, dok beton prima tlačna naprezanja.

Slika 1.1. Armiranobetonska greda

Takav materijal se zove armirani beton, koji je prema toma

kombinacija betona i čelika. Beton je kvazi-krti materijal,
dok je čelik elasto-plastičan matrijal.

Beton ima malu vlačnu čvrstoću, dok mu je tlačna čvrstoća

otprilike 10 puta veća. Nakon dostizanja tlačne čvrstoće
betona dolazi do omekšanja materijala i na kraju dolazi do
sloma.

Za razliku od betona, čelik je materijal koji se ponaša

gotovo isto i u tlaku i u vlaku. Nakon što naprezanje u
čeliku dođe do granice popuštanja dolazi do povećanja
deformacije bez prirasta naprezanja. Nakon toga ulazimo i
u područje ojačanja, sve do loma.

Efikasno sudjelovanje betona i čelika omogućeno je zbog:

- beton pri stvrdnjavanju dobro prijanja uz čelik
- beton i čelik imaju približno jednake temperturne
koeficijente širenja
- beton štiti čelik od korozije

Betonske konstrukcije od prednapetog betona su sljedeći

korak u poboljšavanju svojstava betona, kod kojeg se
umjetnim putem (prednapetim kablovima) u beton uvode
naprezanja suprotnog predznaka od onih u eksploataciji.
Uspiješno korištenje prenapetog betona počinje početkom
20. stoljeća.

Prednosti armiranog betona su:

- nezapaljivost
- trajnost
- neznatni troškovi održavanja
- mogućnost izrade najraznovrsnijh oblika
- otpornost prema potresu

Nedostaci armiranog betona su:

- znatna vlastita težina
- relativno velika provodljivost zvuka i topline
- otežani radovi zimi
- pukotine
Slika 1.2. Dvije mogućnosti razaranja kocke

Slika 1.3. Dijagram odnosa σc/fck i deformacija ovisno o

trajanju viskog tlaka