1.

Navedite osnovne oblike grafita kod Fe-ljevova i koji je najnepovoljniji u uvjetima vlačnog
opterećenja i zašto?
Listićav- kod sivog lijeva
Kuglast- kod nodularnog
Čvorast- kod temper lijeva
Vermikularan (crvičast)
Pod djelovanjem vlačnog opterećenja na rubovima listića grafita dolazi do znatno više
koncentracije naprezanja nego oko kuglice, tako da listići djeluju ao zarezi u materijalu te na
taj način smanjuju otpornost presjeka
2. Koji su kriteriji odlučujući za odabir vrste čelika unutar skupine čelika za cementiranje?
Kako je otpornost na trošenje cementiranog sloja približno jednaka za sve čelike (maksimalna
tvrdoća), za izbor ovih čelika su odlučujuća mehanička svojstva jezgre. Svojstva jezgre
cementiranog dijela ovise o postotku uglika osnovnog materijala te potpunosti prokaljivanja
presjeka. Dakle, za izbor čelika bit će odlučujuća visina naprezanja strojnog dijela i njegove
dimenzije. Za visoka dinamička opterećenja i veće dimenzije treba primjeniti legirane čelike
za cementiranje.
3. Objasnite nastajanje interkristalne korozije i način njezinog sprječavanja.
Posebno opasan oblik korozije jer napreduje nevidljivo duž granica kristalita čime se izaziva
razaranje metalne veze među kristalima u mikrostrukturi i konačno raspad čitavog tijela.
Ako je već krenulo izlučivanje na granicama potrebno je metal zagrijati na 1050 do 1150
stupnjeva Celzija te gasiti u vodi kako bi se karbidi s granica otopili i austenitu. Ako treba
sprječiti ovaj tip biraju se stabilizirani austenitni čelici koji imaju minimalno 18% Cr i 8% Ni te
sadrži kao dodatak jače karbidotvorce od kroma kako bi se stvarali karbidi s njima ne sa
kromom.
4. Navedite primarne zahtejev na alatne čelike. Objasnite uvjete za ispunjavanje najvažnijeg
zahtjeva.
Primarni zahtjevi- otpornost na trošenje, žilavost, otpornost na popuštanje
Oko 90% alata dotrajava zbog trošenja, pretežno abrazivnim mehanizmom pa je otpornost na
trošenje najvažniji zahtjev. Traži se martenzitna mikrostruktura sa što većim udjelom
kvalitetnih karbida. Martenzitna osnova služi kao dobro vezivo za karbide te tako nema
opasnosti od čupanja karbida iz mase. Čelici legirani s jakim karbidotvorcima (Cr, V, W, Mo)
pokazuju veliku otpornost na trošenje. Termokemijskom obradom ili oksidiranjem radne
površine dobivaju se nemetalni slojevi te je tako otklonjena mogućnost navarivanja
obrađenog materijala.
5. Objasnite što je prokaljenost, a što prokaljivost čelika. Skicirajte razliku u prokaljivosti dvaju
čelika.
Što su veće dimenzije i blaži uvjeti hlađenja za jedan te isti čelik to možemo očekivati slabiju
prokaljenost. Prokaljivost ovisi o masenom udjelu ugljika i legirnih elemenata, što su viši to je
veća prokaljivost. Prokaljenost je dubina prokaljivanja te ovisi o prokaljivanju (i dimenzijama i
uvjetima gašenja). Prokaljivanje- postizanje jednolične martenzirne mikrostrukture.
6. Koje je osnovno traženo svojstvo čelika koji je izvrgnut djelovanju vrućih plinova pri 800
stepeni Celzija i kako se ono ostvaruje?
Čelik mora biti otporan na intenzivnu oksidaciju tj. Otporan ljuskanju ili vatrootporan. To
postižemo legiranjem čelika s elementima koji imaju veći afinitet prema kisiku nego željezo
(Cr, Si i Al). Time se pospješuje oksidacija tih elemenata u površinskom sloju i kočenje daljne
difuzije.

7. Skicom prikažite postupak precipitacijskog očvršćivanja.

8. Navedite strukturne konstituente nelegiranog celicnog lijeva i bijelog tvrdog lijeva. Koje
razlike u njihovim svojstvima proizlaze iz tih struktura?
Bijeli tvrdi lijev se sastoji od Perlita i Sekundarnog karbida i eutektičkog karbida. Kako
prevladavju karbidi odljevci su tvrdi i krhki, nisko istezljivi, ali otporni na trošenje. Čelični lijev
se sastoji od perlitne i feritne strukture. Također je nisko istezljiv i nije žilav.
9. Koja su osnovna tražena svojstva čelika za opruge i kako se ona postižu?
Od opruge se očekuje da pod djelovanjem radnog opterećenja ostvari traženu elastučnu
deformaciju, to se postiže visokom granicom razvlačenja, a ona se ostvaruje povišenim
masenim udjelom ugljika te legiranjem sa Silicijem, manganom, kromom i vanadijem ili
postupkom patentiranja.
Traži se sigurnost protiv krhkog loma (A veći od 6%) te dovoljna rezerva plastičnosti- povoljan
omjer Rp0.2 i Rm.
 Visoka dinamička izdržljivost- postiže se visokom kvalitetom površine i mikrostrukturom bez
uključaka
Dovoljna žilavost- prokaljenost da bude 80-90% M u jezgri
-Patentiranje-kombinacija izotermičkog poboljšavanja i hladne deformacije

10. Navedite uvjete opće antikorozivnosti. Koja skupina čelika mora biti visokolegirana
gamagenim elementima?
Čelik sadrži najmanje 12% Cr i to u čvrstoj otopini. Današnji korozijski postojani čelici
sadrže i do 30% Cr. Drugi uvjet je homogena monofazna mikrostruktura kako bi se
izbjegla opasnost nastanka lokaliteta čiji je elektropotencijal različit od potencijala
osnove odnosno opasnost od pojave galvanskih članaka. Antikorozivni metali moraju
imati 100% F, M ili A mikrostrukturu bez karbida, oksida i drugih intermetalnih faza.
Kako je nužno da austenitni čelici imaju krom u sastavu njih moramo legirati gamagenim
elementima kako bi se poništio utjecaj alfagenog kroma.
11. Koja su istaknuta svojstva brzoreznih čelika i zašto?
Oni imaju izvrsnu otpornost na trošenje i otpornost na popuštanje pri radnim
temperaturama 500-600 Celzija. Ta im svojstva omogućuju primjenu za rezne alate koji rade
velikom brzinom rezanja. Ta svojstva postižu legiranjem s jakim karbidotvorcima koji stvaraju
karbide postojane i pri višim temperaturama.
12. Koja su posebna svojstva Fe- ljevova koji sadže grafitnu bazu?
- Velika sposobnost prigušenja vibracija
- Dobra klizna svojstva
- Dobra tlačna svojstva
- Dobra obradljivost odvajanjem čestica
13. Skicirajte dijagram naprezanje- istezanje općeg konstrukcijskog čelika za nosive konstrukcije i
čelika povišene čvrstoće. Kako se postiže povišena čvrstoća?

Kod čelika povišene čvrstoće povišenje čvrstoće ponajprije ovisi o mogućnostima

modificiranja njegove mikrostrukture. Čelici s jednofaznom mikrostrukturom ferita se ne
mogu očvrsnuti kaljenjem, ali mogu precipitacijom. Svi načini povišenja čvrstoće temelje se
na otežanom kretanju dislokacija nastajanjem prepreka. Neki od tih mehanizama očvrsnuća
su kristalima mješancima, martenzitnom transformacijom, hladnom deformacijom,
usitnjenjem zrna... Također ih legiramo manganom i silicijem.
14. Kako se postiže visoka otpornost na abrazijsko trošenje kod alatnih čelika? Koje je suprotno
loše svojstvo?
Postiže se da se oni primarno zakale i popuste. Dodatno se mogu provesti i neki od
postupaka oplemenjivanja površine. Imaju viši udio ugljika, a možemo ih i legirati. Želi se
postići martenzitna mikrostruktura te što viši udio kvalitetnih karbida. Suprotno svojstvo je
erodibilnost.
15. Koje su osnovne razlike u svojstvima općih konstrukcijskih čelika za nosive konstrukcije i
čelika za strojgradnju? Imaju li iste mikrostrukturne konstituente?
Čelici za strojogradnju su slabije zavarljivi zbog višeg masenog udjela ugljika, dok su za opće
konstr. Čelike od odlučujuće važnosti mogućnost zavarljivosti. Čelici za strojogradnju su više
čvrstoće, ali niže istezljivosti od općih. Opći konstrukcijski u sebi sadrže perlit i ferit.
16. Navedite osnovne razlike u svojstvima između feritnih i martenzitnih čelika. Koja je sličnost, a
koja osnovna razlika u kemijskom sastavu?
Martenzitni čelici se jedini mogu poboljšavat. Martenzitni zbog potrebe zakaljivanja imaju viši
udio ugljika 0.15-1% C, dok feritni ima manje od 0.1% (feritni se ne mogu zakaliti).
Martenzitni u odnosu na austenitne i feritne imaju višu tvrdoću i čvrstoću te otpornost na
trošenje.
17. Navedite načine povišenja mehaničke otpornosti čelika za rad na povišenim temperaturama.
- čelici trebaju po mogućnosti sadržavati u kristalu mješancu legirne elemente koji koče
pokretljivost atoma npr. Mo i Co
- čelici se legiraju takvim elementima koji tvore teško topive stabilne spojeve- karbide, nitride
i intermetalne fazekoji u obliku sitnih raspršenih čestica otežavaju gibanje dislokacija
- krupnijim zrnom- manje granica
- Austenitna gusto složena FCC rešetka daje manju pokretljivost od BCC feritne
18. Navedite strukturu općeg konstrukcijskog čelika za nosive konstrukcije i osnovna svojstva.
To su nelegirani čelici sa feritno-perlitnom strukturom te nisu predviđeni za toplinsku obradu.
Od njih se zahtjeva dovoljna nosivost i sigurnost što se želi ostvariti dovoljnom granicom
razvlačenja, vlačnom, savojnom i tlačnom čvrstoćom te žilavošću. Najbitnije im je svojstvo
zavarljivost, a prikladni su za savijanje, duboko vučenje, kovanje, rezljivost
19. Koji je osnovni kriterij za odabir vrste čelika unutar skupine čelika za poboljšavanje? Opišite
način ispitivanja tog svojstva.
Vrsta poboljšanog čelika bira se na temelju zadanih dimenzija i visine opterećenja.
Prokaljivost se određuje čeonim gašenjem prema Jominyju- gasi se samo čelo epruvete, a
onda nam udaljenost od čela daje dimenzije na kojima postoji određena tvrdoća, a time i
stupanj prokaljenosti

20. Navedite mikrostrukturne konstituente prije i poslije kaljenja visokolegiranog alatnog čelika
za hladni rad koji ima podeutektički sastav. Koje je osnovno svojstvo rezultat takve
mikrostrukture?
A+sekundarni Fe3C+LM+sekundarni Fe3C+ eutektički Karbid+ zaostali A
Povisuje se tvrdoća
21. Što je decementacijsko žarenje? Koje podvrste ljevova se time dobivaju?
Polazna sirovina za dobivanje temper odljevaka jesu odljevci bijelog tvrdog lijeva koji su
praktički neuporabivi jer su tvrdi i krhki. Podvrgavanjem decementacijskom žarenju
snižavamo tvrdoću, a povisujemo žilavost i kovkost. Tako obrađene odljevke nazivamo
kovkastim ili temper. Ovisno o atmosferi u kojoj se provodi razlikujemo crni i bijeli temper
lijev.
- Tijekom žarenja u neutralnoj atmosferi (crni temper) ugljik se taloži u nakupine čvorića te
ovisno o brzini prijelaza područja razlikujemo feritni i perlitni crni lijev
- Tijekom žarenja u oksidacijskoj atmosferi (bijeli temper lijev) ugljik se iz površine veže s
kisikom iz okoline te mu mehanička svojstva ovise o debljini stijenke
22. Opišite utjecaj sadržaja ugljika na osnovna svojstva nelegiranih čelika.
- Čelici 0.8%C> - povisenjem ugljika raste HV, Re i Rm, smanjuje se A, Z i udarni rad loma
zato što raste udio tvrdog a krhkog eutektoidnog karbida
- Čelici >0.8%C – povišenjem ugljika raste HV, a pada Rm jer je sekundarni karbid izlučen
mrežasto po granicama perlitnog zrna
- Općenito porastom %C pada hladna deformabilnost i zavarljivost, a raste zakaljivost
23. Koje je osnovno traženo svojstvo čelika za rad pri niskim temperaturama? Koja skupina čelika
i zašto to svojstvo ima zadržano do najnižih temperatura?
Osnovni zahtjev je dovoljna žilavost, odnosno traži se neosjetljivost na krhki lom. Kod metala
s FCC rešetkom ne opada žilavost padom temperatureaustenitni čelici imaju dovoljnu
žilavost i oko apsolutne nule
24. Objasnite razlike u strukturi između sivog i nodularnog lijeva.
Nodularni ima bolja svojstva od sivog. Sposobnost prigušenja vibracija je oko dva puta niža
nego kod sivog s listićavim grafitom. Otpornost na trošenje, koroziju i oksidaciju nodularnog
je bolja nego kod sivog.
25. Opišite sastav, strukturu i svojstva sivog lijeva.
Sivi lijev iako nije legiran u sebi ima Si, Mn, P i S te su to njegove primjese. Silicij se dodaje jer
je jak grafitizator kako bi se hlađenje moglo brže odvijati. Mangan je jak cementator te će
stvarati neškodljiv MnS (a ne FeS). Fosfor je grafitizator koji će poboljšati livljivost, a sumpor
je cementator.
Mikrostruktura mu je dvojna, a sastoji se od nakupina listića grafita i željezne osnove koja je
feritna, perlitna ili feritno-perlitna. Uz to se može pojaviti i slobodni cementit.
Svojstva- dobra livljivost, nisko talište, dobra reljivost, slaba zavarljivost zbog visokog udjela
ugljika, niska vlačna i tlačna čvrstoća, slaba žilavost.
26. Za čelike E335 i HS6-5-4 odrediti udio ugljika, jesu li zakaljivi te ostala svojstva.
E335
- čelik za strojogradnju, sa minimalnom granicom razvlačenja 335N/mm2
- oko 0.4%C (E295 ima 0.3%C, a E360 0.5%C)
- skupina nije namjenjena kaljenju
-zavarljiv, visoke čvrstoće, niže istezljivsoti od ostalih konstrukcijskih čelika
HS6-5-4
- 0.9%C
- Otporni na trošenje i popuštanje, mogu se zakaliti ali im je vrlo visoka temp
austenitizacije, osjetljivi na nagle promjene temperatura
27. Za bijeli tvrdi lijev navest sastav, strukturu i kristalizacije.
Ima 2.5 do 3.5%C te je povišen maseni udio mangana koji je cementator te pospješuje
stvaranje karbida, a sprejčava grafit.
Potpuno metastabilnom kristalizacijom dobivamo P+Fe3C sekundarni + Fe3C eutektički
 Mješovitom kristalizacijom su samo površinski dijelovi metastabilno kristalizirani a središte je
stabilno ili mješovito kristalizirano.
Odljevci su tvrdi i krhki, nisko istezljivi, ali pruzaju veliku otpornost na pritiske i toršenje.
Osjetljiv je na udarna opterećenja i teško obradljiv odvajanjem čestica. Naginje stvaranju
šupljina i zaostalih naprezanja pri lijevanju.
28. Kako dijelimo nehrđajuće čelike, koje su vrste te kod kojeg smo odstupili od drugog uvjeta
antikorozivnosti?
Dijelimo ih na temelju mikrostrukture na feritne, austenitne, martenzitne i duplex.
Duplex odstupa od drugog uvjeta jer nije monofaza, ali on ima 50:50 omjer austenita i ferita
te kod takvog omjera nema razlike u potencijalu pa se ne stvaraju galvanski članci materijal
nije podložan kemijskoj koroziji.
29. C55 čelik i E335 jel se mogu zakaliti?
C55
- nelegirani čelik sa manje od 1% mangana
-ima 0.55%C, mikrostruktura F+P, može se kaliti
E335
-čelik za strojogradnju, 335N/mm2 minimalna granica razvlačenja
- oko 0.4%C (E295 ima 0.3%C, a E360 0.5%C)
- skupina nije namjenjena kaljenju
-zavarljiv, visoke čvrstoće, niže istezljivsoti od ostalih konstrukcijskih čelika

30. Ako promatramo 42CrMo4 i C45 koji ima najbolju tvrdocu, a koji otpornost na popuštanje.
C45 je nelegirani čelik feritno perlitne strukture, koji se može kaliti
42CrMo4 je čelik za poboljšavanje srednjeg kemijskog sastava- 0.42%C, 1%Cr i 0.2%Mo
C45 ima malu prokaljivost, za razliku od 42CrMo4, tvrdoća na površini im je ista, ali 42CrMo4
je prokaljiviji odnosno njegova jezgra će biti tvrđa jer su legirani (legiranim metalima je
prokaljivost bolja)
31. Nacrtati naprezanje-istezanje graf za konstrukcijski i čelik za opruge. Kako postižemo to
svojstvo kod čelika za opruge?
Od opruge se očekuje da pod djelovanjem radnog opterećenja ostvari traženu elastučnu
deformaciju, to se postiže visokom granicom razvlačenja, a ona se ostvaruje povišenim
masenim udjelom ugljika te legiranjem sa Silicijem, manganom, kromom i vanadijem ili
postupkom patentiranja.
Traži se sigurnost protiv krhkog loma (A veći od 6%) te dovoljna rezerva plastičnosti- povoljan
omjer Rp0.2 i Rm.
Visoka dinamička izdržljivost- postiže se visokom kvalitetom površine i mikrostrukturom bez
uključaka
Dovoljna žilavost- prokaljenost da bude 80-90% M u jezgri
-Patentiranje-kombinacija izotermičkog poboljšavanja i hladne deformacije
32. Koji celici imaju najvisu tvrdocu i zasto?
Vjv celici povisene cvrstoce- pogledati pitanje broj 13
33. Nodularni lijev, sastav, struktura i svojstva
Željezna osnova može biti feritna,perlitna, feritno-perlitna i austenitna.
-mehanička su svojstva bolja od sivog lijeva, a slabija od svojstava celicnog lijeva
-Dinamička izdrzljivost je visoka kao i vlačna cvrstoča, i to radi kuglastog oblika grafita
-Modul elasticnosti je visok s izrazitim područjem elasticnosti u dijagramu naprezanje
istezanje
- sposobnost prigusenja vibracija je oko dva puta niza nego kod sivog lijeva s listicavim
grafitom
- dobro se obraduje odvajanjem čestica
- moze se zavarivati
- otpornost na trošenje, koroziju i oksidaciju je bolja nego kod sivog
lijeva s listićavim grafitom