Upute za laboratorijske vježbe

Vježba 3

EUTEKTIČKI DIJAGRAM SLIJEVANJA

Za mnogo slitina koje su važne u praksi (Cu-Ag, Sn-Be, Sn-Pb itd.) uvjeti potpune
rastvorivosti nisu ispunjeni te može nastati djelomična rastvorivost u krutnini. Ovo se dešava
kada komponente imaju različite rešetke ali i kada komponente imaju rešetku istog tipa ali im
se parametri znatno razlikuju. U ovim slučajima komponente su u krutnini međusobno
rastvorive do onih koncentracija na kojima je maksimalna moguća distorzija kristalne rešetke.
Iznad te koncentracije ne može se razvijati kristal mješanac samo jednog tipa. Tako će nastati
dvije vrste mješanca. U području gdje prevladava jedna od komponenti, nastati će njen kristal
mješanac kao osnova. Koncentracija na kojoj komponente imaju podjednak utjecaj naziva se
eutektička koncentracija te će na istoj nastati mješanci obiju komponenata kao što je
prikazano na slici 3.1. koncentracijom a.

Slika 3.1. Eutektički dijagram slijevanja [1]

Na slici 3.1. prikazan je dijagram slijevanja bakra i srebra. Obje komponente kristaliziraju u
površinski centriranu kubnu rešetku ali im se parametri bitno razlikuju. Ako se promatra samo
gornji dio dijagrama (iznad horizontale DE), može se primijetiti da se ove krivulje mogu
konstruirati crtanjem dvaju dijagrama potpune rastvorivosti u talini i krutnini. Ako bi se na
njihovom sjecištu povukla horizontalna linija DE koja sječe te dijagrame i ide od solidus linije
jednog do solidus linije drugog dijagrama. Linija ABC predstavlja likvidus liniju a linija
ADBEC solidus liniju. Tako su u području ADBA talina i mješanci komponente koja je tu
utjecajnija tj. mješanci s rešetkom Ag i uključenim atomima Cu. U području BCEB, u talini,
nalaze se mješanci sa rešetkom Cu i uključenim atomima Ag. Prvi mješanac označit će se s α'
Vježba br. 3 – Eutektički dijagram slijevanja 1
 Materijali 2
a drugi mješanac s β'. Na eutektičkoj koncentraciji direktno iz taline nastaju oba mješanca ali
se sada označavaju sa αe i βe. Različiti eksponenti (α' i αe, odnosno β' i βe) ne označavaju
razliku između strukture mješanca nego samo razliku u veličini i porijeklu. Eutektički
mješanci izlučeni su u manjem zrnu jer se izlučuju na konstantnoj i nižoj temperaturi.
Različitog porijekla su jer nastaju na različitoj temperaturi od primarnih mješanaca.
Hlađenjem ispod eutektičke temperature dolazi do smanjivanja parametara rešetki te oni
mješanci koji su na toj temperaturi bili na granici rastvorivosti postaju još više izvitopereni
snižavanjem temperature. Kako bi distorzija ostala u dozvoljenim granicama na nižim
temperaturama iz mješanca se iseljava suvišan dio rastvorene komponente. Od viška izlučenih
atoma nastaju novi sitni mješanci tzv. sekundarni mješanci. Zbog malih dimenzija ovi
mješanci mogu znatno povećati čvrstoću i tvrdoću, ali se u ovom dijagramu posebno ne
označavaju zbog njihove male količine. Ako se spoje granice rastvorivosti u krutnini za sve
koncentracije, dobije se krivulja granice rastvorivosti. Za α' mješanac krivulja granice
rastvorivosti je DF a za β' mješanac EH. Hlađenjem slitina koncentracija od D do E na
eutektičkoj temperaturi u prvom trenutku postoji kristal mješanac jedne komponente i talina
eutektičke koncentracije. Daljnjim hlađenjem na eutektičkoj temperaturi iz taline nastaje αe
koncentracije D i βe koncentracije E. Iz slitine eutektičke koncentracije B nastaje smjesa sitnih
eutektičkih mješanaca αe i βe.

ZADATAK 1
Potrebno je konstruirati dijagram potpune rastvorivosti u talini i djelomične rastvorivosti u
krutnini koristeći zadane krivulje hlađenja.

Vježba br. 3 – Eutektički dijagram slijevanja 2

 Upute za laboratorijske vježbe

ZADATAK 2
Skicirati eutektički dijagram slijevanja na način da komponenta ___ ima veće talište a da je
koncentracija eutektička ___%. Za koncentraciju ___% nacrtajte krivulju hlađenja. Na
karakterističnim točkama krivulje odredite faze, njihove koncentracije, količinske omjere i
količinske udjele. Na eutektičkoj temperaturi u drugom trenutku odrediti količinski omjer faza
u eutektikumu.

REFERENCE
[1] Romeo Deželić, Materijali 1, Sveučilište u Splitu, FESB, 2005.
[2] Boris Anzulović, Igor Duplančić, Ljubomir Jurić, Nikša Krnić, Vojko Majce, Nedjeljko
Mišina, Dražen Živković, Praktikum za vježbe iz predmeta Materijali 1, Sveučilište u Splitu,
FESB, 1992.

Vježba br. 3 – Eutektički dijagram slijevanja 3