PCELARSTVO apisans JOSIP BELCIC, JOSIP KATALINIC, DRAGUTIN LOC, STEVO LONCAREVIC, LOVRO PERADIN, BURO SULIMANOVIC, FILIP SIMIC I 1VO TOMASEC JOSIP KATALINIC 8810, DOTIERANO sEDANIE | | { | | | | | NAKLADNI ZAVOD ZNANJE ZAGREB, 1985,PREDGOVOR SESTOM IZDANIU Dok je peto izdanje, u odnosu na Setvrto, ostalo u eijelosti ne promijenjeno, Sesto je, ipak, malo dotjersno, i to uglavnom u oglaviju Bolestt 1 stethici péela. S obzirom ma pojava nove plo Finge bolesti, varooze, a 1 zadi nekin dvupih razioga, ‘ukazale se potreba da se to pogtavije male dopunt 1 usavrsl. Bududl da je autor, prof. dr. Tyo Tomasec uniro, to je fa} Posao obavio njegov ‘asljednik, dr. Duro Sulimanovie, predstojnik Zavoda za biologiju Hpatologiju pela na Velerinarskom fakultetu u Zagrebu. On je weno zaznijenio dosadasnje cmornyjeleiustrecie daleko bola Tato Je tak0 i ostalim poglavijims knjige zamifenjena 21 erno- bijela ilustracija boljim { suvremenifim, a dodane su i strane kolora. Sve je drugo i u ovom izdanjti ostalo nepromijenjeno. IZ PREDGOVORA CETVRTOM IZDANJU Na imenatenje izdavata, autora j ljele péelarske jemnosti,trece indanje.Péelorstoa pesian cljele nase zexnije prihwatll su toitko otro da je bilo rasprogano ts neobiéna kratkom rok, | time se ukavata potreha za celvetins izdan er Buducl da je vremenski razmak izmedy treéog 4 setvrtog iz anja erie kraiaky nije ai bilo potrebe 2a, nekim velizion dame at, Eni e Bosteia sto) standard, tw Yale abl op. Sogu ig faleviin sadreajom { njegovim rasporodom,izglede, pogo Gif selje | potrebe svojin eitalace pale, neke su male Smmjene bile potrebne, da bi se uktonilo one s0"kod nas jo8 nije postalo sktuelno 1 80 job nema osnove wna Sol praks. a bi se izbjoglo dojmu da jo kniiga sborniic radova poledinin autora, © ont nibs potpisent, ai, da bisme uaovelpit redoanalost Sitelaea, a? reda Padi, niet camo ovaje to Je tho napisae Filip simis Weod es st Be Josip Katalinié Postanak { razvoj pele medarice, Gradinja. péelinjog stana str, 2 58 IvoTomagec _Anatomnija i fiziologiia pécle, Bivot f rezvoj peelinje zajednice . str. 54-101 Pillp Simié ‘Medonosno i peludno bilje six, 102-188,Josip Katalinié —Izbor kosnice, Konstruliciia "kosnice str, 161~212 Dragutin Loo Konstruxeija kosnioe az str 212-216 Josip Katalinié Konstrukeija kognice inustavaic do kroja), Satne onove, Uredenje péclinjaka . . str 216-270 Lovro Peradin —Péelarski radovi = str, 271855 Stevo Loncurevié Omatiyenje matics» str 355—356 Lovro Peradin —Peelarkikt radovi (nastoval) str. 356-373 Dragutin Loc P&clarski radovi KoSnicama AZ . sir, 374409 Josip Beltié ——_-Beleiéev nacin dvomatienog peclarenja i spretavanja rojenja str. 409—a18, Pui Simic Solidbs péola . str. 418430 Josip Beléié _—Peelarenje pleterama . . . . str, 428489, Stevo Lontarevié Proiavodnja vrcanog sheds, Proivodnja meda u sedi... str. 454408 Josip Helse Jednostavan natin prozvodnje meda u'sscu : ‘tr, A86—491, Dragutin Loc Proizvodnja voska. |. | str. 491~505 Stovo Lonéarovié Sokupljanje peluda . str. 505-512 Filip Simié——Proizvodnja matione mlijedi. - str. 513-620 Stevo Lontarevié Sakupljanje prapotisa . str. 620-52, Josip Kstalinié Med 1) str. 522-547 Filip Simié—Vosak -. : str. 547840, Stevo Lontarevis Feud... | str. 5<0—349 Filip Simic Matiena mije® str. 850—55t Stevo Lonterevié Propolis... - str, S31~—862 vo Tomates —Bolesti { Stetnicl péela | |. | str. 855590 Zagrobu, nn poset godine 1972 * ® ® Josip Ketalinié IZ PREDGOVORS TRECEM IZDANIU Of prvog wdanja Péelarstoa (1968) do drugog (1973) proslo, pet sedina, a drugo ‘edanyje rasprogano Je znatno rte, za nesto ‘Vige od dvije godine, Interes 2a Péelarstvo, Kako viditno, nije Gru Bim ludanjem oslabio, nego, naprotiv, porastao. Proma tome, iz davaé jo 6 punim pravom odlugio da pusti u prodaju | trede izda je, ak Je erebalg da Inigo vee Drie Bodin Gane, 0 vise fo Po. tradnja linjige ne Jenjava. Kako Je od prvog izlunja do ovog tredeg prosio ves gotovo de- vet goding, ukazala se potreba da se tekst injige temelita revi- dira i prasnine u tekst popune, Tako su neke partije knyize ix mijenjene, neke nadopisane, a neke su t potpuno'iznova napisane. 6vod nie preraden Je 3 prosiren, porlavlia © rasprostranie nosti péele, peelinjim rastma'l o seiekelli nanovo napisana. Opis maodijixe { nolih medonosnih bili (eadulja, vrijesak) prosizen Je, a neze nove biljke Uvrstene. ‘Time smo dobilt nasa najbolyu poe farsku botaniku, 2a koja je njevin osen{ivas, prof, ar Josip Ko. vagevié, u svojoj ocjeni napiseo da je mne'samio na zavidno} struc. no} visini nego dg udovoijava i guanstveniin Kritersfimiae, Partije 0 zastiti Kosnice 0 paketno} Kobnicl nove su, a nexe su dosadas- je izbasene, ‘Preradom | prosirenjem teksts ukazala se potrebs da se poveta é broj autora Imnjige. Na’ pocnati pbelarskt strudniak Josip Beléis opieao Je svo) nadin péelarstva tek, supereajednicame, evo) pain proizvodnje meda u satu, a napisao Je I eijelo pogiovije o poelare. hjy xoSnicama s nepokrétnim saéem. To co poglavie dobro dot hasitn precavadima zs praviino upucivanle prostokoSnitara kako Ge uspjetno peviart! pletarama, Jer bolje Je péelarit I pleterama nhogo nikkalo. 1% PREDGOVORA DRUGOM IZDANJU Prvo izdanje knjige Péelarsivo na8i su ptclari Ujepo prihvatil, i ono. Je potpuno rasprodano, a i dalje se neprestano trazi, Zato se Izdavaé ocludio da objevi drugo izdanje, iarodavajudt Zeiju da. Se tekst Sto manje diva, kako bl kn)iga ostala orprilie na istora opsegu koje je imalo prvo izdanje. Na prvo izdanje nije bilo mnogo osvrta, ali ono sto je bilo ured- nik Je nastojao korisno upotrijebiti i sve opravdane napomene luvaditi oliko se god mogld, Drugovima koji su dali primjedbe, Blo usmeno bilo pismeno, urednile najijepse zabvaljule, Udovoljayajuéi tim, napomenama, urednik je popunio noke manjkavosti prvog izdanja, npr. 0 Farrarovoj Konic, 0 LR, koS- hint prilagodeno} 2a selidtu, omuadivanju matics, 0 wredaju po- trebnom za vreanje meds, o dobivanju: meda tt sacu, 0 dobivanju mijeti, 0 dobivan}u propolisa, 0 ptelarenju Az kosnlearna itd, ‘Tako su napisone nexe potpuno nove partile kajige, pa Je s pu: nim pravom na naslovu navedeno da je ovo drugo, prosireno i dotjerano izdanje. il, bilo Je napomena koje urednik, wz najbolju volju, nije mo seo Uvadit!, jer bi time Knjjeu samo Ositomasio i osakatio. Da se ovaj predgovor ne bi nepotreino oduzio, ne mislim te prigovore fovdje navoditi, ali je na svalu neopravdanu napomeny indirekino odgovoreno u' samom teksty, u objektivnom obraclogenju, na fonom mjestu na kofem se o predmeta podvrgnutom prigovoru { govort Zelja nam je da i ovo izdanje posluti naSim péelarima i Sitacck: ma W njihovam radu, a nasem péelarstva uw njegovom napretica i Farrow U Zagrebu, na potetie godine 1913. Josip Katatinié 7IZ PREDGOVORA PRVOM 12DANJU ‘Vos duze vremene os{etall smo potrebu za péelarskom knjigom koja bl nasim plelarina dala informacije 9 suvremenom naeinu pclarenja. Sve starije plelarske knjige raznih autora (Antonioll, Peradin, Beleic, Hené d dr.) vee su odavno rasprodane, pa je bilo krajnje’vrijeme da se pojavi nova peelarska knjiga. Péclarse Saver Hrvatske, widajudl spomenutu potrebu, poveo je inicijativu u tom korisnom pothvgtu. U njogovo) organizaci)s ‘Gkupilo se nekobiko nasih péelarskih ‘autora, napratilo progra Kknjige 1 podijeliio gradivo. Poslo se od pretpostavke da Ga vise see po uracil snmerijal nego jedan, jes ce eva UobiLh ona) dio Koji bolje poznaje i za koji ima vile sklonostl, Sadréa} talfve péelarske knjige vrio Je Taznovrstan i u sadainjem vreme: bu na takvom stupnju razvoja da bi se teSko nagao autor Koji biw svim granama blo dovolino upucen. Koliko so te pretpostav- ke obistinila 1 kallke Je gradivo sretno podljljeno, ostaje citaccy da ocijent, ‘AUION su se, istina, shui iteraturom all Je tebiste vesine knsige bageno na praksu autora, Koil su prakticni pbelari, odnosno sya koduernl radnich wu svojo} struci Tako je kenjigu pisalo Sest autora, nastojalo se da ona bude jed- nna ongensica celina i da se radovi svih autora usilade, tako da & talae ime dojem de je Enjigu napisao jedan éovjek, Keliko je nige potpisanom, uredniiu injige, uspjelo gornje nastojanje, i opet ce beijeniti citalae. Ako se negdje neka materija pono, neée bith Stove Jer Je, kako stari davno rekoSe, ponavijanje majka ueenja. U posijednjem poglavlju knjige, Prilozima, cttalac ée naci Kor stan pomoént maiertial. Papis Iiteratire ne dale samo informaciiy fo knjigame kojlma su Se autor! sluzill pri leradi ove knige nego upuéyje Citaoca na najbolja suvzemena péelarsku literatuny ko Jom se moze Koristiti. Popis ilustracija pomaze da. se Ino nade Svake Zeljona slike W kn{isi, Tree dlo Priloga, jecnik strani rije6l, newobicajena je novost u ovo} ‘njial. Rjesnike je sastav jen 1 dan za upotrebu onimn nasim éltaoeima koji nisn toliko up deni u strane rijeti, @ nemaju pri ruct potreban rjecnik. Tako su autor! izbjegavali upotrebt stranth rijedi, ipaic th se nalupilo, pa Ge Rjetnik mnnogom Citaocu dobro doei, Posijednji do Priva, Indeks, pomodi ¢e da se Zelieni pojam lakSe nade w kisi U Zagrebu, mjeseca kolovoza 1968 Josip KatatiniésapRzar Dood, Biaterstvo w prosiost, Otiride o plelama, Pestarsiro we SERN) 2IVOT PORLA POSTANAK T BAZVOS PORLSE MEDARICE Polozai poele w Bivotiniskom svifetu (Sistematika) . . Postanck péele (Preci porodice pela. Pojava, plelinie tajed: nice, Pojava radilice, Pojave partenogeneze) Raeproctranionostplcie 1 nfocino porijekio (Ranprostianje. ‘host peele, Odakle jo. péala) Rase péela (Poole } okolina. Mase pele medarice. vropsie rase) Osnovne o'selekciji poste’ miedarive’ (Nastiedivanje opéenito: Genetixa péele medarice. Uzeoj péela. Nase mogucnosti GRAMNIA PERLEIEG STANA Smita] petinjog oniieda (Péelinie snijerdo, ZaBtien pro- Sor, Users Sana, Credenje ene Granja (lates 2a rach. Kako pésle prolzvode Vora ‘Kalko péele grade sade. Konstrukelja stanioa, Ronstruesja satine, Nepravilnost u gradnji) Postanaie {recvo)péetise oratinje (Posténak fra! Rav) emdnje) ANATONEIA T PIZIOLOGIIA PORTE ‘Sketst i aparat 2a kretanje (otal skelet. Noge. Krila) . . Provoont sustay (Usia, 2ijezde koje su u ver! s probaynoni cijevl. Probavna cijev. Hrana) Dib sustan (Dusniel, DisanJa péela. Zak's cofniet} ‘Sree { kront optok (Sree. Krval optol) - Zivéani sustav { osietni orpant (Zivéan! sustar. Oko. Osiali osjetiy Odtale 2ujésde (Vosiorna aiijeeda, sinisna Fisjonia’ zee f ‘otrovna ziljezda) ‘Spoln! organi (Spolni organ matice, Spoini organ truta. Pare ‘jg matice, Sevaranje aja u jail. Oplodn)a jajeta 3 0 redivanie spola, Neseije jaja). . LBIVOR 1 RAZVOS PORLINIE ZATEDNICE, Opéenito 0 péelinjo} aajednict (Domada pela) . Peelinge feglo (Ravro} % jejeta, Dal razv0} lepla, loaitte cognice) ~ 31 Fo 0 a gs 5 & 8 6 66 {Poremetnje 1 néelinjo# anfedniet u vezt s maticom (atica Trutommjats, Tha umjena matice. Beamaticnost 1 lagne matice) es Stee Razmnoeavanje péclinfih sajednioa (Opéenite 0 rojenju. Pri: preme ra rojenje. Tok TOlega) ee ee Peele radilice (Podyéla rads, Kuéne peels. Snalarenje'péetd wi ‘okolin\. Rud peela sabiragiea. Medasobno sporanumievange radilica. Oprasivanje bilja) ss. - Bimovanje véela (Pripreme pécla 2a ‘cimovanje. Peelinje flupko, Hrane w zimi. Pocetak legla) oy es ees MEDONOSNO 1 PELUDNO BILE Hrana (Biljke 3 poele. Nektar, Medljika, Pelud. Uvjeti meds. hye. Koliko daleko péele leie na pasu. Koliko kosnica da siavljamno na jedno mjesto. Pretyaranje nektara u med Kontinentaine bijke (Lileska, Drijen. Jazortevina, Visibaba. Divlji zumbul. Joba. Vrbe. Kajsiia, Breskva, Crni tn. Vis ja, Troinja, éljiva. Jabuka. Keruéica, Lovorvisnja. Ribia, Osrotd, Vijane roplee, Masiaeak, Jorgovan, Divi ‘osten. rah. Dudovi. Brezs. ‘Topole. Zabnjake Wjutié. Tnkarnatia, Grvent glog. Bagrem. Amorfa. Borovnica, Brusnica. Zuti bagrem. Karagana, Vinova lora, Gleditija. Glicinija. Javort Obiéna ickaving. Bijela loza. Obital grab. Hrastovi. Bri. Jest, gaver. Malina, Kupina, Vrbolika, Ketalpa, Kelrajterlja. Sofora. Biseral. Gorusica bijela, Poljska gorntice. Facelija Grahorice, Esparsota. Razti¢ak. Vodopiia. Crvens djotelina. Tucema. 2uta lueerna. Bijela djetelima, Hibridna djeteling, Kokotas, Dunjiea, Livadna 2altija. Smiljea, Pores, Pitomi Resien. Lips, Suncolret, Bundava. Kuluruz, Mak. Korijan- daz. Anis. Bijell bosiljaic, Sréanica, Konopliusa, Mrtve Ko. Brive, Ctansho perle, Pastmak. ionontje. ian losica Hinzort, Bijelt sijen, Dejendk, Motion, Plolinja metvica, Vutilea. Voliki dvornik, Neven, Pamuk. Duhan. Heljds. Zlat" ‘nica. Bréljan. Craica. Vrijesal, writ) ses ene Biljice primorskog pojasa 1 krsa (Bader, Rukinarin. tyiovine, ‘Kadulja. Drata. Lavanda, Dubatac. Tva trava. Bijela trava, Bilus. Razgrajen! dvoredac, divija\riga. Sikaviea, Primor- ski vrijesak. Rogad. Vries Planika) ss... a ss UZGOS PCELA 2B0R KoesICR Kosnice § nepokretnim saéem (Najstasija koBnica, Nase kos nice. Gospodarsia veijednost pletara) we Kosnice s pokreinim sacem (Prvi poseci. aim’ satonoke. zum okvira, Prvi potouno pokretan okvir. Propokovicey okvir. Langsirothova konica. KoSnice u nasoj zemiji) .. Tabor kognice (Vasnost kosnioe. U cemu se péelan slams. Ne! Slaganja. Prednostt Langstrothove kosnice. Standard) ONSTAVECCTA KOBNICR Konstrukelja LR okvira (Valnost okvira. Unutarnja 1 van ‘ska mera, Sastayni dijelovi okvira. Jednostayni okvir. Upute za wradu) se ee 10 89 102 107 18 161 188 110 a8Konstrukelja LE vosnice (Unutarnje t vanjske dimenalje, Se siavni dijelovi LE koSnice. Dapunski sastavnl dijelovl LR nastayljave. Izmjene na DH kosnici. Upute za izradu. Zasti- Ex'koiniea od atmosferskin Btetnin utlecaja) . 306 Konstruieija DB kosnice (Sastamni dijelovi DB koSnice) | | 207 Nastantjata od samih potunastovata (Potumetise, Parvarova krosnica) 208 Kosnica poloska . | | an Rogstruictia Rotniee 42 (Postanaic koinice, Opis bobnloe Dimenzije. Modifikacife) . . . 212 Pomoéne kofnice i nutleusi | | 2 26 Konsiruielja koknice od novih materijaio | 11) 2 Lt aa Badiude x gradnji kosnica. ss 218 ekTNE OBOE Postanak satnin osnova (3zun satne osnove. Prete. Valjei) . 220 Tereda sainih osnova (Israda na preti, Izrada na valjeima) 225 Stavlianje satzih osnova u kosnicu (Pojaéano sate. Kako s¢ uuviadl Sica. Ueyeséiwanje satne osnove 1 utapanjo fico) .". 299 SmJeviaj péetinioka (Kakvih ima péelinjaka, Idealan smje Sta). Peelinjak uz péelareva kudu, Pojta, Pélinjle udaien 0d péelara, Seledt peolinjak) aut Otvoreni peeiinjak (Potreben prostor, Raspored koSnica, Po: stolja za kognico. Polois} leta, Odréavanje reda) 5 Zatvoreni péolinjak (Tri vrste zatvorenth ptelinjaka. Staion linja. Jednostavan péolinjak. Montaant peelinjak. Peo injak na Kotacima) Prostorije 20 rod (Adaptasia iaénin jprostoria. Baviljon = ‘red na péelinjaku, Montazni paviljon z2 selece péelarenje) . 268 Osnioanye peetinjaka (Sto treba fabave 1 prlje osnivanja. osnica 1 rojeva, Jo8 nekoliko savjeta) am Postapat se peeluma (Preped peel. Natt pitbor’ 2b pre: ged). om Prol pohiod péetinjaine (Pripreme uw reaoin ‘prolieéu. Pive ‘aktivnosti péela, Prvi najpotsebniji zahvati. Oi8éenje kosni- Ge. Spasavanje gladnih. Opasnost od tudiea) . ze Profjetni radov (Prvi proljetni radovi, Dopunjavanje zaliha Inrane. Utjecs) pelude na mnotenje. Spajanje sajednica, Te mjena saéa, Cuvanje topline. Rezanje keila maticama. Cu- Vanje saa od moljaca. Zajednica za sve. Prosirenje. Forsi- ranje razvoja. Suzivanje prostora tw proljese. Izgled pro- duktivue zajednice). Ueroct rojenja 4 njihove uklanjanje (Stjesniavanje legla. StjeSniavanje Dosis w gnijezdu. Nedovolino idludivanie vo: ska, Nedovoljne ventilicija, Potreba zasjeniivanja) .. 296 Prvedno rojenje (Spremanie rojeva, Sprecevanje druzaia. ‘Kako se spretava rojenje) 201Umjetno rojenje (Umnotovanje bee snizen|e pringsa. Nukiew Te Nubeleust u polostama, Pelletov natin Yerojavanfa. SO. merfordoy nagin. Oblea avin) Gtaonn pata, "elton medio Drostora. Ostantenie aise hig. Zeline potrebne peelama) Pétlarenje se dvije matiae (Pomoén zajednice iza prograde. ‘Poinodhe zajednaee a medistu. Za bole iskori#tenje tjetno- Jecennidhglavnin’ pala Stvaranje v7io juin exjtiia, ‘Traino poeiarenje So dvije malice) Uzgoprmatiea (Srmma usgoja. Nalin azgo}a prema priltkama. ‘Rkoristenje prirodnin matidnjaka, Usgo)t ber presadivanye Metoda dra Miera) Infenzioma Komeretjaina proievodns mation (Bros poteebith ‘eajednica, Potrouan pribor. Zasto, kad i kako tebe para. njlvat Presad|ivanje, Uagalatke zajednice. James‘Bainova Gvoina usgejacka zajednies, Dvostrako presadivanje. Zrelt fnjack iebor oplodnjaka. Ravohfusoet oplodnjact, Sa- ‘mostalnt oplodnjac Uvjets an Uspjesao haseljavanje oblog. jake. Neseljavanje oplodnjeksa uz ospowme zajednicu. Na. Seljavanje mladim ptelanaa oplodnjake Koll staje posedino. Naseljavanje miadiia 1 sterim peclamna, Iskoristente opl0d: ple, Odearanie opledniake. Sparivanje. OnasivanJe ma. ‘oa, Otpremanje matiea) Iemjena matica Cugied i viadanjo matice, Samotzmjene ma. Tice" am prin matice. Nats dodavanjs. Dodava- njo u aver, Skracene injenn matica) + Proving weimljenjc (Tri nejvainija wjeta, Koiiéina Trane, ‘Praviing ventilacija) : Nepritike na péelinjaku (Tudies, Probisnt inet oa tuide) | | Peolarsit redowi Kosnicama £2 @Bosoban pribor. Obvaranje ‘kosnica, Proljetnt radovi. Obvaranje mecista | nastavijanye Redaine lela mediate (prevjsavane. Sprsaranje 7 Jenja. Vienje. Spremenie Fojeva. Bravijenje umjetnih ro. ova Jesenne radovi. Usinijenje, Zins prihranjivante. fsolecija t-navrine upute) Beltigen neéin dvomaticnog péelaren}a ? sprecavanya rojenta ‘Dabivanje vesih prinose { spretavenye Tolenja a hastavliee faint, Brom, plane polar, Sasiaianfe 5 pormajednica w polotkama, Sostavljonje supereaieuniea & Pastavijacama, Supersajednice wdvojuim Usajacama) Selidba péela (Selidba u proslosti, Zasto selimo peele, Tesi @ suldbe, Urjot sldbe, bettie, Pribor 2 uevidivane astavaka Priprema za” selidou. Prsprema polodis. 1 AZ kkoSalea, Zatvaranje Teta. Prijevozna sredstea, Utovar Kose a, JOS jedan moguénost, Mehenizacija selidbe. Pomaganie plbiama u putu, Istovar 1 stnjeftal. Tskoristavanje pase). Péstarenje pletarama (Vaznost pletara u poelarsko} proizvod. [dle Se moze usplesno péslanitt pletarama, Ostivante pial ep 's Dletaramna. Pripromanie novi pletare, Kosh Dognic | hranlice, Padme, Fodroniranie Stes u proljace, Podsaino beinvenlivanie: Rojee pict, Spajanje rojeva, Vracanje nepodeljuin rojeva, Bobivanye 2 06 st as 302 oe 418role acai, Ngo soja, Prod totprema ro sts, Proglon broth plane Iekorstatanie nerojet Petre Jesenst pesaal | Saeieaned) Proizvodnia vicanog meda (Priprema 22 vreanje, Odustmanie Sioa” madom Branton se weegaje med. Peto Disapanie sara s reser, Vacajka, Osapunye sace \ vxci flo ineda. ‘Postupee © medam pore vreamie. Cavanie Fleda, Najeesel ustoci vrenja? kéarepfe mda. Postupak 8 Jenstatinisamima medor) protevodaie merte'w sace (TViiite a wie usa! tras ole Bier ili Seketia, Satne oanove 7a med a saci, Péelinie 2x jednice an izgradnjw cokelje. Spramanje Satelja 2a tale, Jetinostevan nacin proverounge meda Wane prolstodnja Gorka (av jeena saser, Nedovolgne. proizrcange ‘Vostina te pletara ! dubova, Vosiine od starog saca, Vos he od medhih poklopsce, Vostina ie gradevajata. VoSting Od sfpadate Ronienfe vestine, Santas tnlonk epiente Srucom vodom. Toptjente medath pellopeea. Topljene w Eovulelma Toyijonie tne rhe, Pera topo Ta Genje vostine kor stamnu. Zaveino kabanje. Viaje. Elok Saitm ‘topionicd) Sakuplyanje peltiaa (Sakaplianié vehids such’ s ‘Die, Sa. ikupljanje peluda hvatagen, Cuvanje-sacupllenog_ peluda. Vatenie petude i stariieg saza) Prolevortaje matigne mbiets (Prlbor 2a protavodnja mijeai- Projavadaja miljedé u obsematigono} tajgdnict, Protevodnja ‘pljee uzajegiel koje ima mates, Telkoce prolvodne. Vadenje milee Sokuplianje propotisa . <>: Med (Deiivicija media, Vrgte meda. Ievori meds, O Sederu opéenito, Saskev mods, Svojstvo. meda, Fasiicirant med Med za ijudsise rami). Yosaie (Kemijski sastav i svojstvo vostea) | Pelud (Kemijski sastav peluda. Ljekovite osobine pekuda) | Matiéna miijes Propolis (Sastav 1 svojstvo. Propolis u.narodnoj medicint) BOLESTI I STETNICT PCELA OPCENITO © BOLESTIMA POELA BOLEST! POEENUEG LEGLA Ameriéka gnjiloca yoelinjeg tepla (Bzrogntk, Znakovi bolesth Prenosenje bolesti. Suzbifanje bolestl, Raskuzba) Mjesinasto itt ‘vrecasto legia (Uzronik) Eoropska gnjiloca péetinjeg tegla (Vzz0cs woiesti. Zaakovi i tok bolest{’ Postupak s botesnom péelinjom zajednicom) 439 44 480 aon Bat 550 851 587 560 362 8Kiselo legio Taina gnijileca’ péetinjeg’ tegta Bolests Teva uarotovane plizesnima ‘vaprierasto toto, Xn menito Tazo) Prehladeno ieglo Nozemoza (Wzrotnik. Ragvo} | makovi oles. Sirenje Dole. sil, Utvrdivanje Dolesti. Sanaciia nozemoze, “Sprecavanje hozemoze bioloskouzgojnim mjerama, Rasieuzbe soca 1 Ronice) Akaroea (Unrotnik Znakow! bolésti, Lijedénje. ‘Sunbijenje { spresavanje Varoosa (Uzroenik. Znskovi bolesti. Prenosenje botesis, Uste: ovijivanje. Suzbijenje yarooze Poelinje paratize (Znaei kronitne pielinfe paralizé. Znaci akuine péelinje paralize, Suzbitenje bolesti) Neke munje vuine t nedovoljno proutene bolesti peeia (ame: hhoza, Septikemija ptela. Zacep crijeva peludom, Bolesti matice. Ugibanje pécla za vrljeme zimovanja) Kukei ~ namotntci na pésloma (Poelinja us. Livinke kokice Litinke ‘noicih’ muha) Otrovanje peela (Orrovanie médl}ikom. Otrovanje nsktarém. Otrovanje peludom. Otrovanje kubinjskom soll. Otrovanje fimor neki twornlon Olravenje insekiesdiema) STEENIGH U KOSNICI 1 NEPRIZATELIE POELA Stetnici (Veliki voskoy moljec. Slaninor. Péelomorac) Nepriately poeta (Leptir mrivodke gave. Mov Mitoui Ose. Price) Literatura PRILOZI Popis_ iiustractja jeene siranih jet pcurisbtjenin'x ‘voy wap Indeks : 4 565 555, 386 358 smo sm an 580 582 585 sev 590 501 393 599 on orUvod v \ PRelarstvo u proslosti. Covjek poznaje peels jo¥ od najsta- rijih vremena, Loveti 2ivotinje i skupljajuéi razne plodove 2 svoju hranu, mogao je u Supljem drvetu 3 petinama otkriti ptele i med. Do meda’se niitad nije Iako dolazilo. Peele su uv jek branile svoj stan, Kad je Covjok otlrio vairu, olakéao je i SLI. Splgsht ortee se kame- og oda. Bicor, Spanjolske Plata meds iy euplja w sth Joni (a Overmelora) pljagkanje pela, Divijak nije jeo samo med nego i sage s le- glom. Kroz vijekove med je bio najveéa poslastica jek, a ‘mitologija nam priga da je bio hrana bogovima. U slobodnoj prirodi ptele su se nastanjivale ondje gdje su nalazite siguonu zastitu, U fumsiim podrugjiews to Je bile Supe %arvete, a gdje nije bilo Suma, nastanjivele sx se u pesi- noma, pulotinama zemlje | drugéje. U nekedainjim prods mama plele su nalazile bogatu paSu, au krupnom drvetu na fzbor Supljina za svoja prebivalista, To je sve bilo vazno za njihov opstanak. U prostranim dupljima one sit imele gdje da Jagrade dosta sata na kojem su se mogle nesmetano razv jnke zajednice i spremiti dosta meda z= najodtriju aimu. stankom starih krupnih fuma ti su uvjeti prestali, U sitnim Sumama ne mote biti Suplieg drveta, a ono Sto se { nade ne prufa uvjete 2a razvitak péele, pa nastupom prve jate zime one propadau. Jos u starijim vremenima ovjek je nautio kako moze pro- nalaziti péele u Sumi. On ih je praiio kad se vraéaju s pa fj onda Kad su dolazile na fzvore i potoke na vodu. Siijedio ih je u povratieu i tako dolaaio do njihovih prebivaliite, Po- slije Je pazio kad se roje pa spremao rojeve ill sh upuéivao u Suplja stabla il Klade gdje mu je bolje odgovaralo. Da bi mu pile bile Sto bilge na oktupu, sam je u lroinjama Bivih stabala dubio prostrane udubine, na ajihov otvor pritvrstio vrata $ otvorom 2a let, omatio stablo svojim makom da ga drugi ne prisvoje, i tim je sian za péele bio pripremljen. Tako se razvijalo Sumsko pielarenje, Ono je bilo najradirenije u Rusij, gdje su vjerojatno i uvjeti bili najbolji. One udubine u drvecu ne ruskom jeziku zvale su se shorts, # péelari »bort- nikie. Supljine iskopane u drveéu pred samo rojenje prema~ ane sit zapaljenim saéem da minis primami péele, pa sti se rojevi rado u njih naseljavali. Kad su isloréene stare dume i kad su se osnovala staina Hud ska naselja, péele su prenesene iz Sume 1 drzane u izdubljenim panjevima. Dakle, u fumsiim predjelima prve su koiniee bile udubine i panjevi. Kamije su ploiene od pruéa i omazivane blatom ii balegom, U kamenitim krajevima plele su najprije Zivjele uw peti- nama, Nemajuéi drugog pogodnog materijele, Ijudi su prve koinice pravili od kamena. Tako se i na nasim otocima Hvaru 4 Bratu mogu jo8 i danas vidjeti izdubljene »kamenices, & Kojima su sve do nedavno dréane péele U Sudanu, Bgiptu, Palestini, a i jo8 nokim zemljama Mele Azije, gdje nema Suma ni pogodnih petina, péele su Hivjele w izdubljenoj zemlji. Ondje su prve koSnice izradivane od petene ovate. Lontarske posude 23 ptcle iaradivane so Gesto 0 sta- rom Egiptu i nekim drugim susjednim zembjama 5000 godina 16prlje nade ere, u obliku dugatkih eljevi polofenth vodoravno jedna na drugu. To ou bili zageci prvih primitivnih péclinjake. Otkriéa o péelama. Nikad neéemo znati kalco su dug i tezak put imali neSi preci dol su dofli do ovog znanja | iskustva sa péclama Koje mi danas imamo, Péclinja gnijezda u dreeéu, Kladama i pecinama, a kasnije u primitivnim koinicama, bra jena istovremeno tisuéama uboda, ostajala su duge vijekove prekrivena velom tajna. Nite se nije znalo Sta se unutra 2bi- va, Gok gnijezda na neki nafin nisu razorena, Onda se moglo vidjeti Sta su péele napravile, ali kako Je do tog do¥lo, nije se znalo, St. 2, Dublna (Mtajnazié) U vjekovno) borbi 20 ave) opstanak govjele na niskom stup~ ju znanja nije mogao shvatiti i razumjeti priredne pojave i njthove zakone, nego je avako zlo i nevolju pripistvaa »viSirm silamae koje nad njim viadaju, Zivesi u neprestanom strahu, Zovjek se klanjao sveru Sega se bojso. Tako se razvilo pri- npkenje 2rtve, vratanje } gatanje. Buduéi da fovjek nije mogao vidjeti ni razumjeti So se u koinie! zbiva, i Zivot péela blo smu je zagonetsn, Nastalo je vjerovanie da pécle stoje na 2 Presets 0vradkama, Pa jof j danas mogu se tuti turdnje w zaostalim rajevima da »péele id za Tukom samo onoma tko oko njsh znade gatatic. O nekadainjim tarolijama oko plela jo8 i danas ham svjedode konjske lubanje na starim zapustenim péelinja- cima u nekim solima, Zivot plelinje zajednice, sakriven ofima judi u nepristupas- rnim kosnicama, ostao je dugo nepozat i nerezjainjen, Zoog toga nije Sudo Sto su mnogi narodi mislili da u péelinjo} zajed- nici vlada vkralje, Slavenski narodi, premda nepismeni, ved od davnina su praviluo shvaéali organizaciju péclinje zajed- nice. To dokazuje njihov prastari naziv 2a glavneg Slana 2a- Jednice. Nisu ga nazivali »kralje nego matica, majka, Zenka koja je jectina mati svim élanovima zajednice Anton Janis, Slevenac, objavio je u Becu godine 1771 sRaspravu 0 rojenjue, u Kojo} je prvi utvrdio da se maticn sparuje s trutom u ataku, samo jednom u Bivotu, te da jo] ao znak oplodinje vire bijeli konci iz zatka, On je prvi uéio da 4 radilice mogu nijett jaja, samo da ta jeja nisu oplodena, Dakle, A. Janda je proi utio 0 partenogeneai, Zemu je kasnije I.Dzierzon dao svo} daprinas. Godine 1770. A. Janéa je imeno- Van prvim péclarsicim ueiteljem na plelarsieo} skeali u Bet Umro je 18.rujna 1778, u 39.godini tivota, kako izgleda, od upale plué Slijepi Svicarski péelar Francois Huber, roden godine 1760. u Zenevi, svojim djelom »Nova opstanja na péclamer, &iji je prvi svezak Stampan godine 1789. a drugi dvadeset’godina Kasnije, udario je temelje moderne} znanosti o péslama. On je izgradio koinicu sastavijacu koja se sastajala od izvjesnog broja spojenih okvira, u kojima sa péele izgradile saée. Ta se kosniea mogla listati kao knjiga, pe je bila pogodna za pro- matvanje) sli nepogodna za praktigan zad. U vrijeme feudalizma peelarstvo je bilo primitivno, ali se brojéano razvijalo, Vlastelinu eu péelarill kmetovi. Na koneu 16. stoljeéa Evropa je bila dostigla vzlo razvijenu manufak- turnu proizvodnju i zamah industrije, Trgovatki promet uklju- vao je ave vedi bro} artikala, Prije iauma Seéera med je bio na visokoj cijeni i vrlo trazena reba. Zoog tog su ondanii viadajuéi krugovi od naroda trazili da se Bto vile bavi uzgojem péola, U tom je najdalje otidla austrijska carica Marija Tere- zija. Ona je donijela poznati »Patent o ptelarstvus, Prema tom patentu svatko je smio driat! neograniten bro} koiniea. Pecla~ renje je bilo oprosteno svaltog poreze, namota $ costarine. Sva- ki je plelar smio doseliti i postaviti ‘pbele na pau gdje hote, ryjedino je bio duéen viasnilen zemijtite naplatits utinjemu Stetu. Postoje izvori prema kojima je A. JanSa autor »Patenta o pte- Tarenjus, So je i razumljivo, jer nitko nije bio pozvanifi nt sposobniji od njega da to utini, samo je patent potpisan i donesen positie njegave smnrti Sl sTerokee Okosnive od dasake s nepoitret- nim sagem), Moslavina, Hrvatska U 19. stoljeéu dodo je do izuma i usavrSavanja okvirnih kod nica na emu su najzesluiniji Petar Prokopovi i Lorenzo Lorraine Langstroth. P. Prokopovié, koji je Zivio od 1775. do 1850, vet je 1908, pfclario u Rusiji sa preko 10.000 koinica, On je u ono vrijeme imao u medistima okvire tije su satonoSe bile sastavljene jedna uz drugu, boéne Ietvice okvira dodi- rivale su stijene koinice, pa su ih péele lijepile, Sto je pravilo veliku neugodnost. Langstroth je prvi pronafao da péele svaki prostor od 9mm otprilike unutar kolnice ostavijaju sebi 2a prolaz i u njemu nifia ne grade. Ako je prostor veti od 9 mm, grade u njemu sage, a ako je manji, ispunjaju ga propolisom, Tvan Dzierzon, Poljak, ivio je od godine 1811. do 1906. Pro- uutavao je divot péela i do kraja objasnio partenogeneza. On e 19je objasnio kako se péele radilice, jednako kao i matic, legu Jz jednaketh oplodenth jajaseca, semo im se itinke razli8ito brane, Trut da Je muljak koji ne radi nista, jedina mu je svtha da oplodi maticu, a leke se iz neoplodenog jajaica koje snese Ista ona matica Koja a Koiniel nese { oplodena jaja iz ojih se legu piele i matice Radio je na usavréavanju ob¢ir- nih konica, Konstruizao je dvostruku i Setverostruku koSniga, koje su dulje vrljeme bile w upotrebi ¥ Godine 1857. u Njematko} je I.Mebring izumio kalup a pravlfenje osnova saée, a godine 1005, Ceh, major F. Hruska, realjka za vreanje meda, Godine 1885, u Francuskoj je abe Collin iaradio mati¢nn refetku; nju je kasnije usavrsio Hane- man po kojem je dobila ime, ‘Tim irumima bill su udareni temelj za raavitak naprednog péelarstva, Péelarstvo u SFRJ. Zalaganjem { radom jednog dijela ne- pretinije inteligencije moderno je pEelarenje } u nai) zemlii Go drugog svjetskog rata postiglo dosta velik napredak. Uoti rata imali smo oko €00.000 konica péela, od cega je bilo pri- blizne 500.000 modernih, a ostalo koSnice 8 nepokretnim sagem U raiu je taj bro} gotovo popolovijen. Poslije oslobodenja trebalo fe dopuniti nestale koSnice { zamijenili velil broj do- trajalih, U obnovi zemlje narodne vlasti pruffle su velit pomoé unapredenju peelarstva time Sto su kosnice { péelarski pribor prodavant po niZim eljenama. Kasnlje je regresom | povoliaim kreditima svakom bilo omoguéeno da osnuje fli pro- Sint postojet! ptelinjak. Na slitan su natin velike povlastice pri selidbi pela Zeljemnicom na pai utjecale na sve masov~ nije selidbe. Tako je preko 100.000 konica ptela prevodeno na sezonske pate, a od toga velik broj na zimovanje u Dalmacija ina otoke, Rezultat pomoli narodnih viasti i valaganja plclar- sich organizacije 1 strunjake ogledao se u tome io sino 2a nekoliko godina.dostiglt predratn! broj Konica. Osim toga, iamijento se omjer primitivath koSniea u korist moderaih, a poboljfala se i kvaliteta rade. Brojnim selidbama ptela na bake povetaa se prinos meda, stjecana su dragocjena iskustva u selidbama na velike daljine, tega ranije nije bilo, a pored svega, upozate su mnoge hogate péelinje pate i natini n{iho- ‘og iskoriBeivanja ‘Na zadruénim i poljoprivrednim dobrima ntkli su bili mnog! veliki piclinjaci. No Sto se kasnije dogodilo? Kad su poljo- privredna dobra potela poslovat! na bazi rentabilnosts, morala je svaka grana privredivanja biti redovito aktivna, P&clinjact ha druitvenom sektoru to nist bili, pa su w nekoliko godina 20likvidirani, Privatoi péelinjaci su ostali. Dodute, ukidanjem regresa I smanjenjem povlastica pri selidbi na pase, i privatai péelinjaci su, pogotovo u lofijim godinama, profivijavali stano- vite krize, ali se odnos prema ptelarenju nije bitno izmijenio. Cesto se pitemo zasto nage plelarstvo brée ne napredule. Imamo !i devolino uvjeta 2a tu granu privrede? Je If péelar- ‘SLA. Péolinjak Ivana Venera in Kupinova (Maynarie) stvo rentabilan posao ili nije? Po svojem geogratskom smje- Staju, Kimi 1 velikom broju medonosnih biljid nafa zemlja ima bolje uvjete za ptelarenje od mnogih u Svroyi, Istina, svi naSi krajevi nisu u tom jednaki, sve godine ne mogu biti Gobre, ali po dobro vodenim péclinjacima mofemo zaicljutiti Ga se ptelarenje bolje isplati nego druge grane poljoprivrede. Pa u demu su tebkoée péalarenja? Dobrim dijelom one leie u naravi samog posla, To je specifiéna grana privredivania u Kojo} uspjeh zavisi o mnogo faktora, Plele su insekti koji se u povoljnim priliktama brzo mnoie, a u lofima jo brée pro- padaju. Za pun uspjeh u péelarenju treba posebnog znenja, a ‘esim tog volje da se svaki pasao na vrijeme obavi, Rentabil- 2nost zavisi 0 samoj produiktivnosti i povoljnoj prodaji robe na trdistu. Sadainji na8i péelinjaci slabo su produktivni, Mi p: hhvaéamo dobre tipove Kodnica, ali njime ne radimo na suvze- men natin. Na péelinjacima trpimo provelik broj slabita na glavnoj padi, dugo drimo stare matice, pele uzimljujemo s premalim zalihama hrene, Péelinjaci nisu kompletirant dovolj- nim brojem nastavaka na glavno} pai, pa su tako péele pre- putene samo sluéajnom uspjehu. Nama nedostaje dosljedno stalno dréanje samo jakih zajednica i primjena svih mjera da se od péela postignu najveti prinosi mda. I proizvodinii vasica treba posvetiti vesu painju. Da nam bude jasnija slike niske produktivnosti, dat éemo ovaj primjer. U srednje dobro} godini proievedeme tek oko 250, a samo u najboljima oko 500 vagona meda u cijeloj 7 riji, to anadi da je u slabijo} il srednje dobro} godin: prosjele 5kg, a samo u najboljim godinama jedva 10 kg meda po 2a- jednici. Uz malo vie naprednijeg rada uspjeh bi mogao biti avostruko veti. Poznato nam je da najvete prinose po koinici postidu neki seleéi péelari u Vojvodini i Dalmeciji. Tako ima nekoliko vojvodanskih ptslara Koji sele na rani, zatim na ka sni bagrem i suuncokret; ti postizu do 100 kg meda po koSnici Dolmatinski péelari sele na kadulju, lavandu i vrijesak. Oni su u nekim izvanredino dobrim godinama mali do 150 kg meda 0d pojedine zajedinice, O takvim se uspjesima nekad ranije nije ni sanjalo. Pored koristi koju od péela imemo u medu, vosku, matitno} mlijedi, peludu i propolisu, jo je nousporedivo veéa ona koju dobivamo tim sto pécle opradivanjem voéake i drugih kultura poveéavaju prinos { kvslitetu plodova, U SSSR-u postoje ve- lik péelinjaci koji prvenstveno sluze za oprafivanje raznih kultura, U Ameriei i Zapadnoj Njematko} poljoprivrednici plaéaju péelariina dau vrijeme cvatnje dosele péele na nije hove plantade radi opretivanja i oplodnje voteka, a tako i dru- gih kultura, Na3i poljoprivredno-industrijski kombinati proti- rivanjem zemljiinog fonda i stvaranjem velikih pareela pod raznim kulturame morat é 2a oprafivanjo stanovitih biljli driati vlastite péclinjake, jer Ge privatni péclinjaci biti sve udaljeniji od parcela, pa neée moéi kao dosad na_velikim imanjima izvriiti oprasivanje i oplodnju raznih kultura. Na velikim posjedima plele Ce trebati planirati kao jednu agrikulturnu mjeru, bez obzira na dobit u medu i vosicu. Tako. fe one veéom proizvodnjom voéa i sjemenske robe postati produktivne. Plelar na velikom imanju mora biti sposoban 22da radi najmanje sa 200 koSnica, Ukeliko radi rnanjim brojem, treba preostali dio vremena da pravede na dragim posiovima, Péelarenje na mjestu, bez selidbe, vrlo je 2godan posao i za one osobe koje zbog zdravlja ili drugih smeinji nisu za tedi rad. Ono Je bilo 1 ostat Ge jedno od najljep%h zanimanja i vazonode. Prema statistitkim podacima Saveznog zavoda za statistiltu, godine 1969. bilo je u nao} zemlji ukupno 853.000 kofnics, a 0d tog broja bilo je 780.000 s pokretnim sagem 1 78.000 8 ne~ pokretnim. Te je godine proiavedeno 4.286 tone meda. 81.5, Plelinjak Filipa Simiés, doseljen na pau Kod nag se Sesto govor! 1 pile Kako nafe plelerstvo 4 pored vil dobsh paStih 1 limatskih uvjeta ne napreduje, nego hezeduje. Zalo se navade Taill&itt uztoci, te predladts ove th one mjere, sta bi valjalo tint da se bro} Hesnice poveéa | dobiju vets prosjetni prinosi meda po kotnie. Za ilustraciju keto sapravo u_pogledu povecaniawleapnog broja. kofnica Sivari sloje, neka nam posivéi ovaj podatak, Godine 1905, Keirin Broz je u svojoj knjiziel »PEelarstvos napisso ovako: 23sHlrvatska i Slevonija ima 96.000 koiniea; #40, 87.000 5 ne pokretnim 1 900s pokretnim saéem« ‘To su bili pobeci Sirenja koinics ¢ pokretnim sagem, Ovdje isu oduhvadene Koinice Dalmacije | Istre, Dalmacija je a Austra-Ugarsko} monarhifi spadala direktno pod carevinsko vijece u Btu, © namnjesnistvom a Zadre, a imala je oko 22.000, a [stra 5.000 do 10.600 koSnice, Dakle, aa ciielom teritorija danainje SR Hrvatske bilo je prije tri Betvrtine stoljeéa oko 383.000 do 140.000 Koines. U petogodifnjem razdoblju, od go- dine 1908, do 1972, SR Hrvatska imala Je 170,000 koSciea tli 40.000 koSniea vike nego prije 75 godine, Sin se stvarno pro- mijenilo a tom razdoblju’ Promijenio se otinos Kotnica = po- ikrelnim sagem prema onom broju koinica s nepokretnim, Broj ko&nica s nepokretnim saéem znatno je smanjen, a po- veéan bro} s poltretnim, all je ajihov ukupni bro} osteo pri- bllino ist, U odnosu na ono viljeme, steéeno je upravo ogrom= no péelarsko znanje i islustvo, ali je unato® tome prosietni pprinos meda po Koiniet ostao vri0 nizalt, ispod 10 ig po kosnic:, ‘Na unapredenju plelarsiva kod nas rade plelarski savezi, ‘koji postoje u svim republikama. Oni osnivaja nova ptelarska aruitva i vode sad vet omovanih péclarsicih druitava ne te- rent, Svi republihi péelarski savezi uBlanjeni su u Saver ple larskih organizacija Jugoslavije u Beogradu (SPOJ). Osim pée- Jorskih druitaya na unapredenju péelarstva rade i plelarske zadruge u Osijeku, Zagrebu, Splitu, Vinkovcima, Zrenjaninu, ‘Niu, Sapcu itd. Nadalje, u na8oj zemiji posluju i péelarska poduzeta, a to su Plelarska centrala, veletrgovatko poduzete u Zagreb, Medex import-export u Ljubliani, Medoprodukt w Suboticl | Reogradskt péclarsit komabinat u Beogradu. Udru- deni ou u Poslovno udrtenje Boogred, Na suzbijanju péelinjih bolesti radi Veterinarski fakultet, Zavod za biologija | patologija riba i ptela u Zagrebu, te Ve- terinarski fakulteti u Beogradu, Ljubljani § Sarajevu Pored péelarskih knjiga, Koje povremeno izlaze iz Stampe, na Sirenja peelarskog znanja veé dugi niz godina djelufu tetir péelarska mjesetna éasopisa, a to 60 »Péela koja izlazi vee 60. godinu, organ Plclarskog saveza SR Hrvatske u Zagrebu, »Péelars, omgan Drustva ptelara SR Srbije, »Slovensid tobe Jare, organ Ziveze debolarskih drustey za SR Siovenija w Ljub- Hani i Méhészetink, na madarskom jerilaa u Subotic. onZivot péelaPostanak i razvoj péele medarice POLOZAS PUREE U ZIVOTINISKOM SYLIETO Sistematika. Po nauci 0 razvoju Zivih biéa sav Zivot na svi- jetu razvio se od najjednostavnijih oblika preko sve slozenijih do najsavrienijih. Zato svi zivotni oblic! (biljke i Zivotinje) stoje u neko odnosu ili srodstvu. Za proutavanje i opisivanje pojedinih biljaka i Zivotinja potrebno je da se sve svrstaju po nekom redu ili sistemu, Broj je Zivih biéa golem, pa je potreb- no da se grupiraju u veée ili manje skupine. To stedivanje 1 grupiranje u neki sistem zove se sistematika, Sistematike Je svrstala sve Yivotinje u sedam skupina koje se zovu koljena. Koljena se dijele u nize grupe, redone, redovs u razrede, razredi u porodice, porodice w rodove, rodovi u erste, ~vrste (species) u odlike ili varijetete. PYela medarica (Apis meliifica L.) svrstana je u Sesto koljeno, Alankonotee (Arthropoda). Njezin je polozaj tt sistematici ovaj: Koljeno ElankonSei (Arthropoda) red kukeei (Insecta) razred opnokrilei (Hymenoptera) orodiea péele (Apidae) rod péele (Apis L.) Razred opnokrilei (Hymenoptera) dijeli se u mnogobrojne porodice: raze porodice osa, mrave, plele (Apidae) i tropske peele bez Zalea (Meliponidae). Porodica ptele (Apidae) dijeli se na dyije uze porodice, bumbare (Bombinae) i pfele (Apinae) Ua porodica péele (Apinae) ima mnogo rodova. Nes zanima samo jedan rod: plete (Apis) kofe ive u zajednicama, a dijele se na pojedine vrste (species), sunrste (subspecies) i odlike ii vorijetete (varietates|. Rod (Genus) Apis L. dijeli se na Getiri urste (species) koje se medu sobom razlikuju: 1. Apis dorsata, Givovska indijsica plela, 2. Apis florea, sitna indijska péela; 3. Apis indica Di Apis cerana, indijska péela, velo slitna pelimedarici i 4. Apis melifica ii pela medarica. Svaka od te Getiri vzste dijeli se na suvrste, pa tako i péela medarica, na dvije suvrste: ermu afritku péelu i evropsku peel medaricu, Svaka od tih suvrsta dijeli se na vide odtika Ii vanijeteta, Nek te odlike ili vanijetete nazivaju i resama pila Najnovije sustematike pored porodice (Apidae) uvode i sina perodieu (Apoidea) u koju ulaze i srodni opnolzilei, a porodiew (Apidae) vaS8ienjuju ne veéi bro} wih. porodica (Buglossins, Bombini, Apini, Metiponini). Rod dijele na tri ula roda (Mega- pis, Micrapie i Apis). POSTANAK PCELE Preci porodice péela, Nauka o razvoiu zivih biéa uéi nas da sva Ziva bia imaju zajedni’ko porijekio i aa su se u toku nebrojenil vijekova razvijala ili propadala, veé prema tome kako su bila sposobna da se prilagode uvjetima ivota, Porodica péela vute zajednitko porijello s osama, Prvotne su ose bile paraziti j Uisti meso#derl. Kako je do takve hrane tele doét { manje je ima nego biljne, preile su neke vrste asa Kopatica (Sphegidae) na hranu biljnog porijekla. Potele su pohadati evijege i hraniti se nektarom 1 peludom. To se do- godilo, tako se nagaéa, mozda prije nekih osamdeset milijuna godina. U podetku su se samo odrasle ose hranile nektarom, dok su leglo | dalje hranile Zivotinjskom hranom, Take i danas rade obitne ose (Vespidae). Sve veéa oskudiea i utakmica u prirodi prisilila je neke od tih osa da potnu i svoje leglo hra~ iti istem hranom kojom su se i one hranile. One vrste poro- dice osa kopatica koje su podele svoje leglo hraniti medom { peludom osnivai su i preci nove poredice u razredu opno- kilaca, porodice osa evjetarica ili péela. Polaganim razvojem izgradivala se péela stvarajuéi, mije- njajuéi i usavrSavajuéi one dijelove tijela Koji su sluzilt za dobivanje nove hrane, nektara i peluda, Ose kopatice natjerala je nuda da promijane hranu { da se spase od propasti. Ali ta ih nudda nije samo spasila od pro- pasti nego im je u isto vrijeme otvorila vrata u nov svijet. ‘One su zauzele novo mjesto u prirodi i dobile novo i netak- nuto vrelo hrane. Obilje nove hrane pogodovalo je u povoljniea 28prilikama razvoju pielinjeg tijela ole se prilagodilo sekup- Ajanju nove hrane (dlatice po tijelu } koBarice na nogama, due silee, medni mjehur, vobtane Zlijezde), pa potom 1 brojnom razimotavanju peela koje se xespadofe u yonoge vodove i vrste, Porijeklo pela nije jedinsiveno, Razni rodovi ptela po- stali su od ramnih rodigya osa kopatic. Pojava péelinje zajednice. Daljnji razvo) pele medarice mo- 4e s0 lijepo pratiti profgatrajuéi danalnji stupanj razvitka ne~ dh usamjenih picla (pr. Hatictus vrste), bumbara (Bombi- fae), poela ber alee (Meliponidae) i samog roda Apis ze porodice Apinae. U tom svom razvoju pécle su prestale Alvjeti usamijenim Zivotom kakvim jo} i sad 2ive tav. usamljene (solitarne) ptele koje su ostale na nizem stupnju rezvoja, Usamljene ptele nemaju radilics, nego samo muzjake 3 Jenke. Svaka jedinka ivi sama 2a se svojim Hivotom. Poslije sparivanja tradi Zenka mijesto gdje ée izgraditi gnijezio. To Je obiéno cjevtica izdu- ‘dena u 2emiji, kamenu, érvu Veb se kod tih usamijenth péela javijaju poteet socijalnog instinkta, Na pogodnom mjestu za busenje nade se 2ajedn0 vile enki koje grade gnijezdo i legu jaja, svaka 2a se. Ali, u ‘opasnost! navaljuju sve i zajednitki se brane. Jako su ti poteci zajedniékog Zivota (okupljanje vide Zenki pa jednom mjestu, sajednitka obrana, zajednitieo zimovanje, grotinja eajednitkog gnijezda) vaini, jer je njihovim uévriée- jem ptela osposobljena za stvaranjé organizirane zajednice, pak to nije put kojim je pela dotla do stvaranja zajednice Zenke usamijenih péela, na najnizem stupnju svog razvojs, vee dovekuju porod koji treba eijela sezonu da se razvije, jer se majke prije toga isorpu hraneéi taj porod i propedna. ‘Mlade péela izlede se i izleti, ne videéi svoju majku, ne vided! svoje Sestre. Nema dakie ni traga nekoj porodici. Ali ranvo} ide da je. Zenke ne prave vibe pojedinatne cjevéice 2a svoje leglo, nego njih vide bu8i zajednitki cjevtice, jednu do druge. Raz- vo} nije donio samo grupiranje stanioa na jednom mjestu. I Zenka je postala plodnijom, razvoj legla se ubrzao. Tako ‘smo dos do vaznog dogadaja u Zivotu péela: do prvog susreta Yonke i njena porods, do prvog potetka styaranja »porodiees, 4 porodica je move na Kojo} se grade sve oxbiljne hipoteze ‘© postanku péelinje zajednice. Fojava radilica, Pojayom ranog i brojaljey poroda w peli~ njem gnijezdu dogada se najvaanija promjena u eljelo} raz 29‘vojno} povijesti péclinje zajetinice. Po prvi put se javijaju tev. radilice, tj, treéi oblik, pored matice i truta, Kofi je karakteri- stitan za zajednice opnokrilaca. Pojava vadilica uvjet je za ostansk zajednice. Bez radilica nema ni zajednice. Ali to joi nist prave radilice, nego zapravo polumatice, zale2ijale ten- ke, zbog oskudice hrane i prostora, jer je gradnja gnijezda | uuzgo} Jegla zavisio samo o jednoj jedinici, Zenki, Nedovoljna prehrena legla favréila je sucbonosni utjecej na leglo t utrla ut postanku redilica, ali ona nikeko nije mogla biti jedini uzrok njezinom postanku. Posijedica same nedovoljne prehra- ne bila bi degeneracija i moida propast, a ne gusenje nagons sparivanja i razmnozavanje. Pojava partenogeneze. Partenogeneza znatl djevivansko ra- danje, tj, razvoj jedinki iz neoplodenih jaja (vidi: Anatomija i fiziologija ptele, Oplodnja jajeta}. Partenogeneza mote biti ili potpuna iif nepotpuna. Ako je partenogeneza potpuna, iz ne- oplodenih jaja legu se i Zenke i mugjaci, a ako je nepotpuna, onda se iz neoplodenih jaja legu samo Zenke ill amo mubjaci, Pojavom partenogeneze u porodlici pela omoguéeno je stva- ranje zajednice. Evo kako. Svaka éenka usamljenih péela ima Jak nagon, kad se izleze da ostavi svoj dom, da nade muzjake i's njim se spari i osnuje nov dom. Pojavom Zenki koje su bile sposobne da partenogenetstd, tJ. bez sparivanja | bez muzjaka, proizvode potomstvo, otpala je potreba da se ostavija staro gnijezdo, radi potrage muzjaka i sparivanja, nego se mlada matica mogla pridrugiti svojoj majei da joj pomaze u noSenju jaja { u ostalim radovima. Ali ne samo to. Ona generacija koja je sposobna da partenogenetski proizvedi potomstvo ionako hema muzjaka, pa bi ih uludo Zenke { trofile, One su upuéene u stari dom. Ali raavoj ide dalje, Izgleda da je u potetku partenogeneza ‘bila potpune, a dalje u razvoju ona je ostala nepotpuna. U po- rodici péela partenogenetski se dalje mogao ra2vijati samo mui spol, muzjaci, trutovi, keko je i sad u péele medarice. Dok je Zenka generacije s potpunom partenogenezom zapravo jo$ prava Zenka, spotobna da samostaino odrvava peelinja vistu, Zenka s nepotpunom partenogenezom to viSe ne moze, Jer zajednica ostaje na samim trutovima i propada, Tako su te enike bile prisiljene da se vezu ux svoju majlas, da jo} pomaka samo u radu a ne u razmnotavanjd, One su tako postale prave radilice | osnovale novi fenomen u svojoj vrsti, péelinju za- jednicu. 30RASPHOSTRANJENOST PCELE I NJEZINO FORIJEKLO Rasprostranjenost pele. Prema rasprostranjenosti_ roda Apis L. u historljskom vremenu, prije posvemeinjeg rasijava- nja péela u novije vrijeme, mogla bi,se zemlja podijeliti uw tri podtugja. U prvom podrutju bila jeSidomatena | rafivena jed- na vista roda Apis, } to Apis mellifica. U dregom podruéju bile su udomaéene ostale tri vrste roda: Apis indica, Apis dorsata 4 Apis florea. U trecem podrudju nije Bilo uopée toda Apis. Prvo podruéje obuhvaéa eijelu Evropy, Afsiku i Aziju bez juinog { istoénog dijela i Sibira, Na ditavom tom podrugju bila Je, i sad je, udomaéena plela mederica, Apis mellifica. To se podrudje dijeli na krajeve s razligitim varijetetima ilt rasama. Drugo podrugje obuhvaée juinu i istofnu Aziju, tj, obadvije Indije, otodje, Kinu i Japan, Na tom podruéju nalaze se tri vrste Toda Apis: Apis indica, Apis dorsata $ Apis florea sa svojim varijetetima. Apie indiea biolofki se ne razlikuje mno- go od obiéne piele medarice, pa su je zato mnog! smatrali samo suvrstom péele medarica. Za polovinu je manja od evropske péele, Rafirena Je uglavnom na kopnu Indije, a njezini vari- Jeteti nalaze se i dalje po kopnu i otocima. Apis dorsata, divov- ‘ska indijska péela, najveéa je péela (duzina matice 23 mm); ra- Brena je po cijeloj Indiji { ofocima, a nema gospodarske vr jednosti, Apis florea, patuljasta péela, najmanja je péela, ra8i- rena je po istim krajevima i na velikom podruéju. Ni ona se, kao ni divovska péela ne moze dréati u koinicama jer gradi gnijezdo (samo jednu setinu) vani, na drvetu, pa nije preno- Sena nikad izvan ovog podrugja, I u ovo podrutje dosla je piécla medarica; sad je rafirena po eijeloj Aziji, pa i po indiji 5 otocima. Tree podrudje obuhvaca itav ameritki kontinent, Austra- ifju i Sibir. Tu nije bilo nijedne vrste roda Apis. Od porodice pela (Apidae) bila je u Ameriei rasprostranjena uéa porodica (Borbince) i posebha porodica pela ber Zaica (Meliponidae). U Australiji nije bilo ni bumbara, a od porodice Meliponidae samo neka vrsta Trigona, U to treée podruéje péelu medaricu unijeli su iz Evrope evropski doseljenic! potevii of 17 stoljeta (2638) pa dalje u osamnaestom i deveinaestom stoljeéu, Odakle je péela? Iz gore izlozenog vidimo da porijeklo pele neéemo trafiti u treéem podradju jer ondje nlje bilo prela Toda Apis. Ostaje samo prvo i druge podrudje. Jedi drée da je domovina predaka naie ptele medarice jugoistotna Azija, sBuduéi da se sve Getiri veste nalaze wu jus aLSI.6. Cetisi vrste poole: 1, matica, 2.radilica i 3.trut péelo modarioe (Apis meliffioa 19; 4, matica, 5.radiiee $ 6,trut Incijsea poco (Apis ndica Po); T.matica,w,redilca 1'8. srut patuljaste pele (Apis florea F.) PiO.mdllice divovske pesle (Apis dorsata F.) 32no} Aziji, a Apis indica, Apis florea 1 Apis dorsata ne nalaze migdje vike, vjerojatno je da je porigeklo roda Apis u tom kra- jus (Lowell). Dragi tyrde ga je plela medarica (Apis maltifiea) ofa isiom u najnovije vrijeme u Indiju, unijelu su Je Englezi, a de Jo} Je pradomovine Srednja Evropa. Nekad je u Srednjo} Evropi viedale tropske Klima. Tu ou se iegradili razni rodovi piela jer su se samo tu na8li najstariji njezini obliet i jer su ‘1 bili najpogediniji uvjeti prilagodivanja f razvoja 2a njih Najnoviji autori tvnde da je centar stvaranje péelinjih rasa kraj oko istotnog Sredozemnog more. Sadainje evropstce rase pastale su u podrugju Sredozemnog mora u ledenam doba stom kad su se klimatske prilike popravile, mogle su se péele nastaniti {a Srednju Evropu. RASE PCELA Péela j okolina. Péela je dijete prirode, proizvod svoje oko- Une. Ona se ne moze rasuntjeti izolirana, same, bez svojih polja i fume, ber svojih gora i voda, Njezini varijeteti i tipovi nastali su kao protzvod mnogobroj~ nih generacija u takvim ZariStima koja su bila jzolirana od Grugih utjecaja ili gorama i vodema ili pustinjama. Tako su Alpe sprijetile Sirenje talijanske pSele dalje na sjever i mije- Sanje s obitnom evropskor, Alpe su stvorile i kranjska péelu, a Kavkaz kavitaskt, Sshara je sprijetila mijelanje sjeverno- afvitkih plela s juinoafrighim. Voda je stvorila ciparskw 4 madagaskarsku péelu; obadvife te rase nastale su na otocima, {xobiranim morem od kopna. U posljednje vrijeme, istom, tov- jek je poteo utjecati na sudbinu péele { njihovn geografsiu rasprostranjenost, Suvremenim uzgojem i selekeijom nastoji unaprijediti daljnji razvoj plelinjih rasa. Rase pele medarice. Rase péele medarice (Apis meltifiea) cijelog svifeta dijele se na evropske, orijentalne i afritke rase, Za nag st vane samo evropske rase radi njihove vrijednosti ua suvremenom péelarstvu. Evropske rase. Cetiri evropske rase: tamna evropska picle (Mellifien), kranjska (Carnicd), talijanska (Liguatica), i kev- 3 Pieters 33kaska (Caucasica} jedino su ekonomski vrijedne i jedino pri~ hvaéene u péelarstvu cijelog svijeta Tamna evropska péela. (Apis meliifice melifica L.) Postojbina joj je eijela Evropa sjeverno i zapedno od Ala i seedidnja Rusija Razvija zajednice arednje snage, proljetni je razvoj polagan, ue Kjetu ostaje dugo na yrhuneu razvosa i zimije w jakim zajed= nicama, Umjereno se roji, Na saéu je nemima, dosta bode, umjereno Iijepi propolis, Kranjsza péela (Apis mellifiee carnica Pollm). Do~ movina su joj jugoistotne Alpe i Jugoslavija. Sire podruéje obuhvaéa cijeli Belkan i Podunavije. Na tom podrugju opisi~ vant su neki posebn oblici te plele medarice: hrvatska péela Qfuskardin 1882) banaiska pela (Grozdanié), makedonska ppéela (Georgandas) i karpatska pécle. Prema manstvenim ispi- fivanjima sve su to razni oblici kranjske péele, Svjetlija je od evropake plete. U proljeée se reavija neglo do velike stage, ali u mnogia sojeva snaga rano u jesen brzo fapada. Zimuje vilo dobro iu nepovoljnim Klimatsleim uvje- tima. Ima jsk nagon 2a rojenjem chog velo brzog razvoja & proljeée i velike vitalnosti. Na seéu je mira, blage je ¢udi, po nekima najmimija i najblaaa rasa, Propolis jedva da iijepi. Talijsaska peela (Apis mellifiee ligustiea Spin). Do- movina joj je cijela Italia, bez Sicilije. Ie Italije prenesena je u Njemadku (1858) w Amerikuw (1859) Proljetni joj je razvo} srednji, efjelog ljeta zajednice su joj velo Jake, leglo odrava duboko u kaasnu jesen, ponekad gotovo cijele aime. Zimuje u jakim zajednicama, mnogo trol hrane preko zime, loge podnosi duye { hladne zime. Slabo se roji, na saéu je mimma, blage je éudl, propolis ne lijepi odvite. Mnogo se zalijeée u tude kosnice | sklona je grabeZu. Juznjatka ptela, prilagodena za dugotrajne pate i blage zime. Kavkaska ptela (Apis mellifica oaucasica Gorb). Do- movina joj je u Gruzinskom gorju u sreditnjem Kavkazu. Po vanjitini je velo sila kranjskoj péeli, Proljetni joj je razvoj lumjereno br2. U ljeto su zajednice vrlo jake, prezimljuju v jakim zajednicams, Slabo se roji, na saéu je mima i blaga. Mnogo lijepi propolis, Sklona je tudiet i zalijetanju u tude koknice, a