MEĐUNARODNI SUSTAV SIGURNOSTI PLOVIDBE

 Međunarodna razina
- međunarodne organizacije
. službene i neslužbene
- međunarodne konvencije i preporuke
 Državna razina
- uprava i pridružene ustanove
. zakonski i podzakonski propisi
 Razina primjene
- svakodnevna praksa
. preporuke strukovnih udruženja

1. Konvencija OUN o pravu mora, 1982.

Konvencija je temeljni akt međunarodnog pomorskog prava i uređuje osnovna pitanja odnosa između
država na moru ili u vezi s morem.
Konvencijom se uređuju sljedeća pitanja: upotreba izraza teritorijalno more i vanjski pojas, tjesnaci
koji služe međunarodnoj plovidbi, arhipelaške države, isključiva ekonomska zona, epikontinentalni
pojas, otvoreno more, režim otoka, zatvorena ili poluzatvorena mora, pravo pristupa neobalnih država
moru i od mora i slobodu tranzita, Zona podmorja (izvan granica državne nadležnosti), zaštita i
očuvanje morske okoline, znanstveno istraživanje mora, prijenos morske tehnologije, rješavanje
sporova te opće i završne odredbe.
Sastavni dio Konvencije čine i 9 priloga koji se odnose na: vrste s visokim stupnjem migracije,
Komisiju za granice epikontinentalnog pojasa, temeljne uvjete ispitivanja, istraživanja i iskorištavanja
(Zone), Statut Poduzeća, mirenje, Statut za međunarodnog suda za pravo mora, arbitražu, posebni
arbitražni postupak i sudjelovanje međunarodnih organizacija.

2. Konvencija MARPOL, 1973/78

Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova ( International Convention on the

Prevention of Pollution from Ships – MARPOL) donešena je 1973. god u Londonu. Cilj konvencije je
da cjelovito i na jednom mjestu utvrdi postupke pomoraca i opremu broda potrebnu za sprečavanje i
umanjivanje onečišćenja mora s brodova. Konvencija je bitno izmjenjena protokolom iz 1978. godine.
Konvencija se sastoji od osnovnog teksta, 2 protokola i 5 priloga.
Prilog I. odnosi se na prijevoz nafte morem i njime je zabranjeno svako ispuštanje nafte u more osim
pod posebno utvrđenim uvjetima.
Prilog II. odnosi se na druge tekuće terete (osim nafte) koji se prevoze brodovima za prijevoz
kemikalija. Sve štetne tvari podijeljene su u 4 skupine prema stupnju štetnosti, a za svaku su određeni
načini ispuštanja u more ovisno o području plovidbe.
Prilog III. odnosi se na mjere sprečavanja onečišćenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u
spremnicima.
Prilog IV. odnosi se na sprečavanje onečišćenja mora s fekalijama s brodova.
Prilog V. odnosi se na onečišćenje mora smećem.
Svaki od 5 priloga na snagu stupa odvojeno. Odredbe konvencije, posebice priloga I, izravno utječu na
način provedbe putovanja. Uspostavljena su ''posebna područja'' odnosno ''posebno osjetljiva
područja'' čime je obalnim državama omogućeno da uspostave plovidbu pojedinim područjem
sukladno potrebama zaštite od onečišćenja.
U pripremi je prilog o sprečavanju onečišćenja zraka s brodova i prilog o ispuštanju balastnih voda.
Skupina A Skupina B Skupina C Skupina D
Geog. područje Najmanje 12 milja od najbližeg kopna
Dubina mora Najmanje 25 m Nije određeno
Brzina broda Najmanje 7 čv. (4 čv. za plovila bez poriva)
Uvjeti ispuštanja izvan posebnih područja
Max količina iz 0 1m3 1/3000 3 m3 1/1000 Neograničeno

1 a.b.
 svakog tanka kapaciteta tanka kapaciteta tanka
Max. 0 Manje od 1ppm u Manje od 10 ppm Manje od 10%
koncentracija brazdi u brazdi produkta
Uvjeti ispuštanja u posebnih područja
Max količina iz 0 0 1m3 1/3000 Isto kao i izvan
svakog tanka kapaciteta tanka posebnih područja
Max. 0 0 Manje od 1ppm u
koncentracija brazdi

3. Konvencija SOLAS, 1974.

Međunarodna konv. o zaštiti ljudskih života na moru ( International Convention on the Safety of Life
at Sea – SOLAS) Prilogom konvencije utvrđene su prvenstveno tehničke značajke izgradnje i opreme
pomorskih brodova te neizravno i načini obavljanja pojedinih postupaka značajnih za sigurnost broda i
ljudi na moru i u plovidbi. Prilog konvencije koji sadrži tehničke odredbe podijeljen je u 11 poglavlja,
a svako poglavlje u veći broj pravila.
I. poglavlje utvrđuje brodove na koje se konvencija primjenjuje te propisuje načine pregleda brodova i
svjedodžbe koje se izdaju temeljem konv. Konv se odnosi na sve trgovačke brodove u međ plovidbi
veće od 500 BT osim ratnih brodova, brodova koji nisu pogonjeni mehaničkim sredstvima, drvenih
brodova primitivne gradnje, jahta i ribarskih brodova.
II. poglavlje podijeljeno je u 2 djela. Prvi dio donosi odredbe o pregradnji i stabilnosti brodova te
uvjete koje moraju ispunjavati strojni i električni uređaji. Drugi dio odnosi se na protupožarnu zaštitu,
otkrivanje i gašenje požara.
III. poglavlja vezane su za sredstva za spašavanje,
IV. poglavlje – broj i obilježja telekomunikacijske opreme broda
V. poglavlje – uređaji, prvenstveno zapovjedničkog mosta, te djelatnosti vezane za sigurnost plovidbe,
VI. poglavlje – rukovanje teretima,
VII. poglavlje – prijevoz opasnih tereta,
VIII. poglavlje odnosi se na nuklearne brodove,
IX. poglavlje propisuje načine obavljanja redovnih i izvanrednih dužnosti časnika i članova posade,
X. poglavlje odnosi se na plovila koja se kreću velikim brzinama,
XI. poglavlje utvrđuje odnose između država i pojedinih organizacija čiji rad utječe na sigurnost
brodova i ljudi.

4. Konvencija COLREG, 1972

Prva međ pom konferencija o pravilima za izbjegavanje sudara na moru (Convention on International
Rules for preventing of collisions at sea)
Prilog Konv sadrži 37 pravila podijeljenih u 5 poglavlja te 3 priloga.
I poglavlje je uvodno.
II poglavlje – u 3 odjeljka navode se pravila o izb sudara na moru i to u svim uvjetima vidljivosti, u
slučaju kada se brodovi međusobno vide, te u uvjetima loše vidljivosti. Ističe se pravilo 9 i pravilo 10
kojima se propisuju način plovidbe u uskim kanalima i u sustavima odijeljene plovidbe.
III poglavlje propisuje pravila korištenja svjetla i znakova,
IV poglavlje utvrđuje način korištenja zvučnih i svjetlosnih signala.
V poglavlje navodi dopuštena izuzeća.
U dodacima pravila navode se zahtijevana tehnička obilježja zvučnih i vizualnih oznaka.

5. Konvencija LOADLINE, 1966

Međ konv o teretnim linijama (International Convention on Load Lines) Konvencija se sastoji od
općeg dijela i triju priloga.

2 a.b.
U općem dijelu navedene su obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije te uvjeti pod kojima
brodovi smiju poduzimati međ putovanja, primjerice postupak izdavanja i trajanje valjanosti
svjedodžbi temeljenih na konvenciji, obilježavanje oznaka, obavljanje periodičnih pregleda idr.
Prilog I - pravila za određivanje teretnih vodenih linija,
Prilog II – zemljovid s ucrtanim područjima u kojima se dopušta uranjanje broda do pojedine
propisane oznake na boku broda. Njime se neizravno označuju plovna područja na površini zemlje u
kojima prevladavaju približno slični, manje ili više povoljni, uvjeti plovidbe.
Prilog III sadržava uzorke svjedodžbi koje propisuje konvencija.

6. IALA

Međunarodno udruženje ustanova za svjetionike (International Association of Lighthouse Authorities

– IALA) je tehničko nevladino tijelo
Glavna svrha udruženja je podupiranje suradnje nacionalnih ustanova za održavanje svjetionika i
pomagala za navigaciju. Održava veze sa službenim organizacijama koje se bave oceanografskim,
meteorološkim i komunikacijskim problemima te problemima sigurnosti plovidbe odnosno
istraživanja i iskorištavanja mora i podmorja.

7. INMARSAT (podržane usluge)

Međunarodna pom satelitska organizacija (International Maritime Satellite Organization –

INMARSAT
pružene usluge se dijele na: sustave izravne komunikacijske veze, sustav neizravne veze i sustav za
radio-lokaciju.
S obzirom na smjer prijenosa informacija, kom usluge se mogu podijeliti na duplex i simplex usluge.
Prema namjeni i načinu naplate usluge, INMARSAT podržava sljedeće informacijske službe:
- opće komunikacije (naplaćuju se prema standardnim, javno objavljenim cijenama)
- skupne pozive –s obzirom na namjenu, dijele se:
. SafetyNet sustav (ne naplaćuju se korisnicima brodova)
. FleeNet sustav (naplaćuju se prema posebnim cijenama)

8. INMARSAT (tehnološki ustroj)

Organizacija raspolaže sustavom satelita postavljenih u geostacionarnoj orbiti na udaljenosti od 35.700

km, čime je osigurano vrijeme ophodnje satelita od 24 h tj. kutna brzina satelita jednaka je kutnoj
brzini Zemlje. Važno obilježje položaja satelita u prostoru je da se položaj satelita na nebu za
nepomičnog motritelja ne mijenja tijekom vremena. Komunikacijski kapaciteti svakog satelita su
približno 250 komunikacijskih kanala istovremeno. Pod izravnim nadzorom organizacije je operativni
kontrolni centar (OOC) koji obavlja telemetriju, nadzor ispravnosti rada te održavanje potrebnog
položaja satelita u prostoru.
U okviru sustava djeluju i koordinacijske stanice (NCS). Svakom satelitu dodijeljena je jedna stanica
koja koordinira rad tog satelita i obavlja sve druge zadatke npr predaja upozorenja brodovima u
plovidbi, prihvat poruka pogibelji i dr.
Obalne zemaljske stanice (CES) su pod nadzorom države na čijem se teritoriju nalaze. Namjena
stanica je povezivanje pom satelitskog komunikacijskog sustava s javnom telekomunikacijskom
mrežom.
Da bi se na nekom brodu instalirala INMARSAT stanica (SES), država čiju zastavu brod vije dužna je
potpisati konv i sporazum o korištenju, te podmirite potrebne financijske obveze.

3 a.b.
9. INTERNATIONAL HYDROGRAPHIC ORGANIZATION (IHO), 1921

Međ hidrografska organizacija osnovana je kao Međ hidrografski ured u Monacu, 1921. Cilj
organizacije je povezivanje nacionalnih hidrografskih ureda radi postizanja jednoobraznosti
hidrografskih dokumenata te unapređivanja hidrografije kao znanosti. Članovi organizacije su
nacionalni hidrografski uredi, a Ured organizacije sa sjedištem u Monacu zadužen je za koordinaciju
rada.
Za planiranje pom plovidbe, ova je organizacija značajna po savjetodavnoj ulozi koju ima u radu
IMO-a, posebice u pogledu sustava upozoravanja pomoraca. Organizacija ima važnu ulogu u izradi
INT karata (međ odobrena karta), suradnji i razvoju hidrografije, standardizaciji ENC i ECDIS sustava
(S57)

10. INTERNATIONAL ICE PATROL, 1914

Međunarodna služba nadzora leda (International Ice Patrol – IIP) osnovana je 1914 god, nakon
potonuća broda Titanic sa sjedištem u SAD-u. Zadaća službe je otkrivanje i praćenje ledenih bregova
u području sjevernog Atlantskog oceana odnosno izvješćivanje brodova u plovidbi tim područjem o
njihovom položaju.
Djelatnost službe posebice je izražena u razdoblju od ožujka do kolovoza, kada najveći broj ledenih
bregova pluta područjem. Godišnje prati od 10-15.000 ledenih bregova (800 velikih ledenjaka – 1 st.
Mile). Služba prikuplja podatke o položaju i obilježjima ledenih bregova vlastitim sredstvima
(zrakoplovima, brodovima, obalnim radarskim sredstvima) te prijamom izvješća s brodova u plovidbi
tim područjem.

11. INTERNATIONAL MARITIME ORGANIZATION – IMO

Međunarodna pomorska organizacija (IMO)

Zadaće organizacije su osigurati ustroj u cilju suradnje između Vlada na polju državne uprave i prakse
glede tehničkih predmeta svake vrste koje utječu na pomorstvo uposleno u međ trgovini; ohrabriti i
pružiti podršku općem usvajanju najviših primjenjivih standarda u pogledu pomorske sigurnosti,
uspješnosti plovidbe i sprečavanju i nadziranju onečišćenja mora s brodova.
Međ pom organizacija sastoji se od Skupštine, Vijeća, 5 odbora i tajništva organizacije. Odbori su: -
Odbor za pom sigurnost;
- Odbor za zaštitu morskog okoliša,
- Pravni odbor,
- Odbor za tehničku suradnju i
- Odbor za olakšice.

12. INTERNATIONAL TELECOMMUNICATION UNION – ITU

Međunarodni savez za telekomunikacije (ITU) Savez je specijalizirana ustanova OUN a zadaća mu je

održavanje, unapređenje i usklađivanje međ suradnje u cilju unapređivanja i svrhovite uporabe
telekomunikacija, poticanja tehničkog razvoja i efikasnije uporabe u međ prometu.
Organizacija je preuređena u 3 odjela:
- Odjel za razvoj telekomunikacija,
- Odjel za standardizaciju telekomunikacija i
- Odjel za radiokomunikacije
Za planiranje plovidbe posebnu važnost imaju publikacije koje izdaje organizacija. Najznačajniji
priručnik je Radio-pravilnik (Radio Regulations). Osim Radio-pravilnika, organizacija priprema i
izdaje i druge publikacije, primjerice:
- Popis obalnih radio-stanica
- Popis brodskih radio-stanica
- Popis stanica za radio-navigaciju, radio-lokaciju i posebne službe

4 a.b.
13. ODNOS PREMA NACIONALNOM ZAKONODAVSTVU

Svaka pomorska država koja je prihvatila važnije međ konvencije, preuzela je obvezu da svoje propise
uskladi s načelima utvrđenim tim konvencijama. Odnosi u pojedinoj državi mogu biti određeni jednim
temeljnim propisom ili većim brojem propisa.
U RH temeljni pravni odnosi u pomorstvu uređeni su Pomorskim zakonikom
Na temelju Pomorskog zakonika, Ministarstvo RH treba donijeti niz podzakonskih propisa, kao što su:
- Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate
- Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti
- Pravilnik o pom peljarenju
- Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru
- Pravilnik o oznakama na plovnim putovima
- Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe
- Naredba o kategorijama plovidbe pom brodova
- Naredba o ustanovljavanju zabranjenih zona u hrv unutrašnjim morskim vodama
Svojom važnošću posebno se ističe poglavlje ''Sigurnost plovidbe'' Pomorskog zakonika u kojem se
utvrđuje pojam plovnog puta u unutrašnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru kao – morski
pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta koji je, prema potrebi, i obilježen.

14. WORLD WEATHER WATCH (WWW)

Služba svjetskog meteorološkog bdijenja (World Weather Watch) od posebnog je značaja za sigurnost
plovidbe. U njoj su objedinjena meteorološka motrenja na kopnu i moru, sinoptička i klimatološka
obrada te razmjena podataka.
Služba se sastoji od:
- Globalnog sustava motrenja
. površinsko motrenje
. visinsko motrenje
. pomorsko motrenje
. zrakoplovno motrenje
. satelitsko motrenje
- Globalnog sustava obrade podataka (GDPS)
. svjetski centri – 3 (Washington, Moskva, Melbourne)
. regionalni specijalizirani centri – 25
. nacionalni centri
- Globalnog telekomunikacijskog sustava
Na temelju podataka prikupljenih u okviru sustava motrenje u svjetskim centrima GDPS sustava,
stvaraju se globalne analize stanja atmosfere te se izdaju kratkoročne i srednjeročne prognostičke karte
koje pokrivaju cijelu Zemlju.
Organizacija aktivno sudjeluje u radu IMO-a kao savjetodavna organizacija za pitanja meteorologije.

INFORMACIJSKA PODRŠKA

15. ELEKTRONSKE I PAPIRNATE KARTE I PRIRUČNICI: vrste i sadržaj

 Pomorske karte
- papirnate karte
-- navigacijske
. generalne karte (1 : 500.000 do 1 : 5.000.000)
. kursne karte (1 : 100.000 do 1 : 500.000)
. obalne karte (1 : 50.000 do 1 : 100.000)
. planovi (do 1 : 50.000)
-- informativne i
-- pomoćne
- elektronske karte

5 a.b.
 -- ENC(electronic nautical chart – standard vektorske karte – S57)
-- rasterske karte (georeferencirane)
 Katalog pomorskih karata – služe za određivanje potrebnih karata za putovanje
 Oceanske rute svijeta (Ocean Passages for the World) – sadrže podatke o planiranju oceanske
plovidbe, oceanografiji i strujama
 Peljari (Sailing Directions) – sadrže detaljne opisne informacije o plovidbi u svim područjima,
posebice u plovidbi obalnim područjem i pristupu obali
 Popis svjetionika (List of Lights and Fog Signals) – sadrže popis svih svjetionika i njihovih
karakteristika
 Tablice morskih mijena (Tide Tables) – godišnja izdanja koja sadrže podatke o vremenima
nastupa visokih i niskih voda te o njihovim visinama
 Atlasi morskih struja (Tidal Stream Atlases) – sadrži podatke o smjeru i brzini morskih struja
 Podaci o pomorskim rutama (Ship's Routeing) – sadrži podatke o svim obaveznim rutama,
sheme odvojene plovidbe, rute za brodove ograničene svojim gazom i zonama koje treba
izbjegavati
 Podaci o klimi (Climatology Atlas) – mogu se dobiti iz više izvora
 Tablice udaljenosti (Distance tables) – udaljenosti između raznih luka, terminala, kanala ili
markantnih objekata
Karte su najvažniji vizualni način prikaza plana putovanja. Prikaz na karti mora omogućiti svim
časnicima straže da preuzmu upravljanje brodom. Na karti moraju biti navedeni sljedeći podaci:
ucrtani kurs i brojčano naznačen kurs pravi, azimuti i udaljenosti od markantnih objekata, sigurni
azimuti i pokriveni smjerovi, područja u koje brod ne smije ući…
Elektronske karte imaju mogućnost praćenja kretanja broda po namjeravanoj ruti. Na el karti može se
planirati ucrtavanjem ravnih i zakrivljenih linija, dodavati i brisati i mijenjati međutočke na planiranoj
ruti..
- 2 vrste karata
- INT-karte – standardnog mjerila (1 : 100.000 i 1 : 300.000) i međ usklađene; međ odobrena karta

16. RADIJSKA SLUŽBA: podjela, vrste usluga

 Podjela po dometu:
- služba kratkog dometa (VHF)
- služba srednjeg dometa (MF)
- služba dugog dometa (HF)
 Vrste usluga:
- opće komunikacije
. izravno (uključivanje u neku od javnih mreža)
. neizravno
- posebne usluge
 Obalne postaje otvorene za javnu komunikaciju
- dvosmjerna komunikacija
. poruke sigurnosti
. druge poruke
- jednosmjerna komunikacija
 Obalne postaje namjenske službe:
- navigacijska podrška
- posebne službe

17. WORLDWIDE NAVIGATION WARNING SYSTEM (WWNWS)

Svjetski sustav izvještavanja brodova u plovidbi (WWNWS) pokriva sva morska područja svijeta
podijeljena u 16 (17) NAVAREA područja. 17. područje nalazi se oko sjevernog pola (Rusija –

6 a.b.
koordinator) Svako od područja može biti podijeljeno u veći broj potpodručja, a svako potpodručje
podijeljeno u regije. Podjela regija nije vezana za državne granice.
 Struktura koordinacijskih tijela:
- NAVAREA koordinator (16)
. informacijski sustav
. komunikacijski sustav (<700M)
- koordinator NAVAREA potpodručja
. osigurati nesmetani tijek informacija između NAVAREA koordinatora i
nacionalnih koordinatora
- nacionalni koordinatori
. prikupljati obavijesti od značaja za cijelo NAVAREA područje
. osigurati predaju obalnih i lokalnih obavijesti
 Izvori informacija
- hidrografski uredi
- centri za koordinaciju traganja i spašavanja
- pomorski hidrometeorološki uredi
- Međunarodna služba nadzora leda
 Vrste poruka po području
- NAVAREA poruke (značaj za cijelo ili veći dio NAVAREA područja)
- obalne poruke
- lokalne poruke
 Dužnosti NAVAREA koordinatora
- procjena značaja poruke
- editiranje poruke
- dostava NAVAREA poruka
. drugim koordinatorima
. nacionalnim koordinatorima
- predaja NAVAREA Warning Bulletins (tjedno)
- poništavanje NAVAREA poruka
- dostava poruka na zahtjev

KOMUNIKACIJSKA PODRŠKA

18. EGC SafetyNet, tehnološki opis i ograničenja

EGC SafetyNet sustav je osnovni sustav namijenjen upozoravanju pomoraca na otvorenim morima i
oceanima. Ovaj je sustav sastavni dio INMARSAT sustava i sastoji se od namjenskog prijamnika na
brodu i kopnenog dijela.
Poruku koja treba biti prenijeta preko EGC SafetyNet sustava sastavlja ovlaštena (nacionalna)
organizacija, u standardnom formatu prihvaćenom od IMO-a.
 Slijed upućivanja poruke
- nadležna ustanova
- CES (Coastal Earth Station)
- nadležni NCS
- satelit
 Prioritet poruke
- Routine Safety Urgency Distress
 Vrsta poruke
- Navigational warning services
- Meteorological services
- SAR services
- Piracy countermeasures messages
 Adresa primaoca (odredište poruke)
- Pravokutno područje – koordinate donjeg desnog ugla, razlika geog širine i dužine

7 a.b.
 - Kružno područje – koordinate središta i radijus
- NAVAREA područje – broj NAVAREA područja
- Obalna područja – broj NAVAREA područja i slovo obalnog područja
 Broj ponavljanja
- konačna
- beskonačna
 Prijem poruke
- prikaz nakon usporedbe:
. s vlastitim položajem
. s prethodno primljenim porukama
- prikaz ako poruka nema grešaka
Sustav omogućava izbor poruka s obzirom na sadržaj, kao i NAVTEX sustav, pri čemu nije moguće
potisnuti navigacijska i meteorološka upozorenja te upozorenja o traganju i spašavanju.
Vremenski izvještaj (tablica) – rok valjanosti je 24 h – jako važno!
Upozorenje se izdaje kad je 8B i više (gale warning)

19. MSI HF NBDP & FAXIMILE, tehnološki opis i ograničenja

 NBDP – Narrow Band Direct Printing RadioTelegraphy (prijenosi slika)

- Telex uređaj u FEC modu
- Porukama prethodi DSC poziv
 Faximile
- izvedba
. namjenski prijemniks jedinicom za ispis
. radioprijemnik, modem i računalo
- mjerilo 1 : 10.000.000 do 1:20.000.000
- vrste slika
. površinska analiza
. temperature zraka i mora
. stanje valova i vjetrova
. visinska analiza
. površinske i visinske prognoze (24, 36, 48 i 72 sata)
. satelitske slike
. upozorenja i obavijesti

20. MSI HF Telex, tehnološki opis i ograničenja

Pošto je prema SOLAS konvenciji dozvoljena mogućnost da brod koji ispunjava uvjete za plovidbu
A3 područjem (područja udaljenija od 100 M i ograničena paralelama 70N i 70S) nema satelitski
prijemnik INMARSAT sustava, neophodno je bilo osigurati pokrivenost otvorenog mora
upozorenjima i obavijestima pomorcima i pomorskom radioslužbom u frekvencijskim pojasevima HF
(između 4000 i 27500 kHz). Ova se služba zasniva na radio-telex prijamniku koji radi u FEC modu te
je za potrebe ove službe na svakom frekventnom području osigurana jedna radna frekvencija.
Porukama upozoravanja na HF području mogu prethoditi pozivi upozorenja uz pomoć DSC uređaja.
Za razliku od NAVTEX i EGC Safetynet sustava, upozoravanje brodova u plovidbi korištenjem telex
uređaja ne dozvoljava 'inteligentno' tumačenje poruka odnosno selektivnost u prijamu. Selektivnost u
prijamu može se postići odabirom obalne radijske stanice koja će uputiti poruku te odabirom
frekvencije.

21. MSI NAVTEX, tehnološki opis i ograničenja

NAVTEX sustav je osnovno sredstvo predaje obalnih upozorenja. NAVTEX sustav sastoji se od
sustava obalnih postaja i posebnog namjenskog prijamnika na brodu. Sustav radi na frekvenciji od 518
kHz.
 Vrste poruka:

8 a.b.
 - ROUTINE (predaju se pri sljedećem redovnom odašiljanju)
- IMPORTANT (predaju se neposredno nakon prihvata)
- VITAL (predaja slijedi čim je frekvencija slobodna)
 Predaja
- posebne stanice
- prema posebnom vremenskom rasporedu (domet >400 M)
Udaljenost postaja označenih istim slovom i smještenih u susjednim NAVAREA područjima je takva
da nijedan brod ne može biti u dometu obje postaje. Svaka postaja predaje poruke 6 puta dnevno
prema utvrđenom rasporedu. Domet čujnosti svake postaje trebao bi biti oko 400 M
 Uređaj
- prijemnik
. mikroprocesor
. memorijski (pamćenje min 30 poruka)
. održavanje poruka najmanje 60-72 sata
- jedinica za tiskanje
. poruke s postotkom greške manjim od 4%
 Poruka
- zaglavlje
- ZCZC
- Oznaka vrste poruke
- Oznaka broja poruke (01 do 99)
- Vrijeme i datum
- Tekst poruke
- Oznaka kraja poruke
- NNNN
Tekst poruke treba biti na engleskom jeziku, dok se poruke na drugim jezicima mogu odašiljati na
posebnim frekvencijama namijenjenim za tu svrhu.
NAVTEX uređaj mora imati mogućnost da ne tiska poruke koje je već uspješno tiskao i poruke koje
navigator ne želi primati. Izuzetak su poruke tipa A (nav upozorenja), B (meteo upozorenja), D (SAR
upozorenja) I L (dodatak za A) koje se ne mogu potisnuti.

22. NAVAREA SUSTAV : podjela, nadležnosti i vrste poruka

Sva navigacijska područja svijeta podijeljena u 16 (17) NAVAREA područja. 17. područje nalazi se
oko sjevernog pola (Rusija – koordinator) Svako od područja može biti podijeljeno u veći broj
potpodručja, a svako potpodručje podijeljeno u regije. Podjela regija nije vezana za državne granice.
 Struktura koordinacijskih tijela:
- NAVAREA koordinator
. informacijski sustav
. komunikacijski sustav (<700M)
- koordinator NAVAREA potpodručja
. osigurati nesmetani tijek informacija između NAVAREA koordinatora i
nacionalnih koordinatora
- nacionalni koordinatori
. prikupljati obavijesti od značaja za cijelo NAVAREA područje
. osigurati predaju obalnih i lokalnih obavijesti
 Vrste poruka po području
- NAVAREA poruke (značaj za cijelo ili veći dio NAVAREA područja)
- obalne poruke
- lokalne poruke
 Dužnosti NAVAREA koordinatora
- procjena značaja poruke
- editiranje poruke
- dostava NAVAREA poruka

9 a.b.
 . drugim koordinatorima
. nacionalnim koordinatorima
- predaja NAVAREA Warning Bulletins (tjedno)
- poništavanje NAVAREA poruka
- dostava poruka na zahtjev

23. METEOROLOŠKA UPOZORENJA: uvjet izdavanja, sadržaj, vremenski doseg

Meteorološka upozorenja najčešće su poruke koje se šalju za određeno područje. Područja na koja se
odnose ista su kao NAVAREA područja (pa se nazivaju METAREA područjima).
Upozorenje se izdaje kad je 8 i više – gale warning.
Sadržaj:
 I. upozorenje
- no storm warning, gale warning za vjetar snage 8-9, storm warning za vjetar snage 10 ili
više te hurrican/typhoon/tropical cyclon warning za tropske ciklone
- dan i vrijeme, vrsta i stupanj poremećaja, tlak u središtu (mb), koordinate središta, smjer i
brzina kretanja poremećaja
- smjer i brzina vjetra
- podaci o vjetrovnim valovima i valovima mrtvog mora
 II. Situacija
- dan i vrijeme
- osnovni podaci o baričkim sustavima( vrsta sustava, tlak, pozicija, brzina kretanja)
- vjetar, valovi i vidljivost
 III. prognoza
- vrijeme trajanja (12-24 h)
- naziv ili granice područja
- vjetar, valovi, vidljivost, led..
- izgledi razvoja vremena
 IV. šifrirana sinoptička analiza i prognoza
 V. šifrirana meteorološka izvješća odabranih brodskih postaja
 VI. šifrirana meteorološka izvješća odabranih kopnenih postaja

24. NAVIGACIJSKA UPOZORENJA: uvjet izdavanja, sadržaj, vremenski doseg

Navigacijska upozorenja mogu upozoravati na:

- nezgode ili neispravnosti pom svjetala, znakova za maglu i plutača uz plovne putove;
- prisutnost opasnih podrtina na ili u blizini plovnih putova te njihove oznake;
- uspostavljanje značajnih novih pomagala za navigaciju ili značajne izmjene na postojećima
- prisutnost velikih teglja koji teško i sporo manevriraju;
- pojava plutajućih mina;
- područja gdje se obavlja traganje i spašavanje ili čišćenje zagađenja;
- položaji novootkrivenih podvodnih grebena, pličina ili podvodnih podrtina koje mogu biti opasnost
po sigurnost brodova u plovidbi;
- neočekivane i neplanirane promjene plovnih putova ili zabrane plovidbe nekim područjem;
- polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata;
- uspostavljanje offshore objekata u blizini ili na plovnim putovima;
- neispravnosti radionavigacijskih službi
- prisutnost vojnih vježbi, vježbi gađanja, svemirskih operacija…
- obavijesti o ispravcima pomorskih karata
- sve druge obavijesti koje mogu utjecati na sigurnost plovidbe

10 a.b.
NAVIGACIJSKA PODRŠKA

Navigacijska podrška brodovima u plovidbi omogućuje određivanje položaja broda, kursa i brzine
broda. Ostvaruje se korištenjem pomagala postavljenih na kopnu.
Osnovnu navigacijsku podršku pri određivanju položaja broda vizualnim motrenjem osiguravaju
svjetionici, obalna svjetla, lučka svjetla i plutače.

25. NAVIGACIJSKE GREŠKE: podjela i obilježja, pojam najvjerojatnijeg položaja

 Podjela grešaka
- razlika između izmjerene i stvarne vrijednosti (error)
- sistematske greške
. jednake u veličini i predznaku za sva opažanja
. ispravljaju se korekcijama
- grube pogreške
. pogrešno čitanje
 Slučajne greške
- slijede normalni (Gausov) zakon
- srednja vrijednost greške
- standardna devijacija (Root Mean Square – RMS)
- standardna devijacija uzorka
Položaj broda se uvijek određuje kao presjecište dvaju ili više krivulja. Zbog nesavršenosti sredstava
kojima se određuju krivulje izračunati položaj uvijek odstupa za neki iznos od pravog položaja.
Razlozi zbog kojih dolazi do odstupanja su mnogobrojni i slučajne prirode pa ukupna greška pri
većem broju određivanja položaja slijedi normalnu razdiobu.
Najvjerojatniji položaj je položaj određen izračunom.
- vjerojatna kružna greška
- krug položaja
- R95 radijus kruga položaja
- Vjerojatna eliptična greška

26. METODA NAJMANJIH KVADRATA: načela, primjena

27. POJAM TOČNOSTI, POKRIVENOSTI I RASPOLOŽIVOSTI

Točnost, pokrivenost i raspoloživost su osnovna obilježje navigacijskih sustava.

 Pokrivenost – područje prijema
 Točnost – standardna devijacija (RMS)
 Raspoloživost – vrijeme u kojem se jamči korištenje uz zadatu točnost.
Razina navigacijske podrške određena je potrebama korisnika tj, njegovom djelatnošću:
- plovidba otvorenim morem,
- plovidba obalnim područjima,
- plovidbi kroz plovne prolaze, kanale, plovne rijeke,
- manevriranje tijekom pristajanja i isplovljenja iz luka,
- hidrografske i oceanografske djelatnosti, i
- geodetska istraživanja i iskorištavanja mora i podmorja
Navigacijska točnost:
- osnovne pretpostavke
. samo slučajne greške
. greške slijede normalnu razdiobu
. greške dvaju linija položaja su nezavisne
. linije položaja su pravci
- točnost opažanja
. vizualna opažanja
. radarska opažanja

11 a.b.
 . astronomska opažanja
Uobičajena raspoloživost elektronskih navigacijskih sustava u pom prometu trebala bi biti veća od
99,9 % u vremenu od 30 dana.
U oceanskoj plovidbi (>50 M od kopna) ne zahtijeva se visoka točnost niti raspoloživost.
U plovidbi obalnim područjima valja razlikovati plovidbu na većim udaljenostima i plovidbu u
neposrednoj blizini navigacijski opasnog objekta (manje od 4M).
Zahtijevana točnost i raspoloživost u obalnoj plovidbi na udaljenostima većim od 4 M uvjetovane su
udaljenošću od najbližeg navigacijski opasnog objekta i brzini brodova u plovidbi.
Usporedbom točnosti koju ostvaruje pojedini način određivanja položaja i zahtijevane točnosti može
se odrediti i najduži vremenski razmak između 2 uzastopna određivanja položaja.
28. RAZINE TOČNOSTI S OBZIROM NA DJALATNOST

Namjena Točnost Područje pokrivenosti Raspoloživost

Plovidba otvorenim morem 1.4 – 3.7 km globalno 0.95 – 0.99

Plovidba obalnim područjima 100 – 460 m Obalna područja 0.990 - 0.997

Plovidba navigacijski opasnim 20 m 0.990 – 0.997

područjima Prilazni putovi
Područja nadzora VTS sustava 10 m
0.995 – 0.999
Manevriranje tijekom pristajanja i
isplovljenja iz luka 8m Lučka područja 1.0
Hidrografske i oceanografske 0.25 – 5 m Globalno, regionalno 0.95
potrebe
Geodetska istraživanja i
iskorištavanje mora i podmorja 1–5m Lokalno, regionalno 0.95

PLANIRANJE POM. PUTOVANJA

 Upravljanje putovanjem je:

- slijed odluka
- donesenih na temelju dostupnih podataka i
- njihovih provedbi kojima se na siguran način ostvaruje cilj putovanja
 Planiranje putovanja je:
- slijed radnji
- kojima se unaprijed donosi niz odluka o načinu provedbe putovanja
- imajući u vidu nepouzdanost raspoloživih podataka
 Planiranje i upravljanje putovanjem:
- obavlja zapovjednik broda ili
- neka druga osoba na temelju ovlaštenja zapovjednika i pod njegovim nadzorom u
skladu s obvezujućim propisima i dobrom pomoračkom praksom

PLANIRANJE POM. PLOVIDBE

 Upravljanje plovidbom je: slijed odluka i njihovih provedbi kojima se omogućuje sigurna
plovidba svim brodovima u određenom području
 Planiranje plovidbe je:
- slijed radnji kojima se uređuju mjere i postupci koji će se uvesti na određenom
području s ciljem uspostavljanja i održavanja sustava pomorskog zadovoljavajućeg
stupnja sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša
 Planiranje plovidbe za određeno područje:
- obveza je obalne države
- uz pridržavanje međunarodno prihvaćenih pravila i postupaka

12 a.b.
PLAN PUTOVANJA

29. POJAM BRODA I POMORSKOG PUTOVANJA, OBILJEŽJA BRODA KAO

TEHNOLOŠKOG SUSTAVA

 Osnovna svrha broda – kretanje po morskoj površini (ili ispod nje ili neposredno iznad nje) od
ishodišta do odredišta u nekom konačnom vremenu
 Pomorsko putovanje – skup djelatnosti kojima se u konačnom vremenskom periodu brod vodi
na siguran način od ishodišta do odredišta
 Cilj putovanja broda:
- prijevozna funkcija (trgovački brodovi);
- obavljanje neke djelatnosti na moru (ratni, ribarski, istraživački brodovi)
 Elementarno stanje broda:
- položaj u prostoru i vremenu;
- stanje njegovih podsustava
 Osnovni podsustavi
- navigacijski podsustav,
- porivni podsustav,
- podsustav upravljanja kretanjem,
- podsustav napajanja energijom i osiguravanja boravka i rada na brodu,
- podsustav namijenjen provedbi temeljnog cilja broda

30. POJAM POMORSKE PLOVIDBE, OBILJEŽJA POM. PLOVIDBE KAO

TEHNOLOŠKOG SUSTAVA

 Pomorska plovidba – skup djelatnosti radi iskorištavanja mora i priobalja

 Osnovno obilježje pomorske plovidbe – iskorištavanje svojstava nekog morskog područja,
njegovog podmorja ili prostora neposredno iznad površine mora
 Cilj
- djelotvorno kretanje morskim područjem ili
- djelotvoran rad u nekom morskom području
- uz uvjet zadovoljavajuće razine sigurnosti ljudi, imovine i okoliša
Elementarno stanje – određeni prostorni raspored svih brodova u zadatom području
Obilježja pom. plovidbe bitno su određena maritimnim svojstvima broda, hidrografskim i
navigacijskim obilježjima područja u kojem se odvija plovidba i obrazovanjem, iskustvom i radnim
postupcima zapovjednika i časnika koji upravljaju brodovima.

31. ČIMBENICI OKOLINE: DUBINA MORA

Temeljno hidrografsko obilježje je dubina mora. Dubina mora određena je kao trenutna vertikalna
udaljenost između dna mora i njegove površine. Od posebne važnosti je dubina koja je navedena na
pomorskim kartama (Chart Datum) i u pravilu predstavlja dubinu mora pri njegovoj najnižoj razini.
Međutim, postoji mogućnost da stvarna dubina mora u nekom trenutku bude manja od one navedene
na pomorskoj karti. Način na koji je utvrđena razina mora za određenu pomorsku kartu naveden je na
toj karti.
Zbog utjecaja sile teže najbližih nebeskih tijela trenutna dubina mora na određenom području se
mijenja. Razina mora tijekom dana može postići 2 max i 2 min vrijednosti (poludnevna mijena), 1 max
i 1 min vrijednost (dnevna mijena) ili pak mogu biti mješovite mijene. Vremena i visine razine morske
površine proračunavaju se harmonijskom analizom, a u pojedinim slučajevima utvrđuju se na temelju
podataka navedenih u tablicama morskih mijena.
Do pojave dodatnog zagažaja (squat) dolazi kada brod određenom brzinom prođe preko područja u
kojem je dubina vode neznatno veća od gaza broda. Squat nastaje zbog razlike brzine i tlaka čestica
vode u blizini brodskog trupa i dna mora. Dubina na kojoj valja očekivati squat određena je istisninom
broda i njegovom brzinom. Brodovi punog trupa (tankeri) postižu dodatni zagažaj na pramcu, dok

13 a.b.
brodovi finog oblika trupa s manjim blok koeficijentom (putnički i kontejnerski) imaju dodatni
zagažaj na krmi. Dodatni zagažaj povećava se porastom brzine, a može se prepoznati po stvaranju
pramčanog vala, pojavi vibracije, smanjivanju brzine i smanjivanju djelovanju kormila.
Dmin = T + Net UKC + dUKCv + dUKCs
Net UKC (neto dubina ispod kobilice):
- za mekana (muljevita) dna > 0,3 – 0,5 m,
- za pjeskovita > 0,5 m,
- za tvrda (stjenovita) dna > 1,0 m
dUKCv (poniranje i uzdizanje broda na valovima);
dUKCs (dodatni zagažaj i promjena trima)

32. ČIMBENICI OKOLINE : MORSKE STRUJE

Morske struje izazvane utjecajem sile teže najbližih nebeskih tijela mijenjaju svoj smjer i brzinu
približno na isti način na koji se mijenja i razina mora, pa se razlikuju dnevne, poludnevne i mješovite
struje. U neograničenim područjima morska struja mijena, brzina i smjer se prikazuje elipsom, a
brzina se neznatno mijenja. U ograničenim područjima morska struja mijena poprima samo 2
međusobno nasuprotna smjera (flood i ebb) s kraćim periodima kada voda miruje (slack). Brzina ove
morske struje postiže znatno veće vrijednosti.
Struje morskih mijena mogu biti: reverzibilne i kružne.
Morske struje vjetra nastaju zbog trenja kojim se energija kretanja čestice zraka prenosi na čestice
vode. Oko 12 h neprekidnog puhanja pokreće površinski sloj vode te postiže oko 2% srednje brzine
vjetra za stalne vjetrove (jugo), a manje za vjetrove koji pušu na mahove (bura).Smjer morske struje
odstupa zbog djelovanja Coriolisove sile od smjera puhanja vjetra (na desno na sj hemisferi).
Stalne morske struje nastaju zbog kretanja vode koje nastaje zbog razlike gustoće morske vode.
Gustoća morske vode određena je dubinom na kojoj se voda nalazi, temperaturom i slanošću. Brzine
stalnih morskih struja su male i dostižu oko ½ čv.
F = ½ * Cc * pv * v2 * A

33. ČIMBENICI OKOLINE: VALOVI

Maritimna svojstva broda mijenjaju se kada brod plovi pod utjecajem valova. Vjetrovna slika je
osnovni meteorološki čimbenik o kojem ovise obilježje valovlja nekog područja. Pored valovlja koje
nastaje izravnim utjecajem vjetra valja voditi računa o zajedničkom djelovanju morskih struja i valova.
Posebice se ističu područja u kojima je opći smjer valovlja suprotan općem smjeru morske struje
(opasno).
Valovi koji su posljedica trenutno prevladavajućeg vjetra nazivaju se valovima živog mora. Nakon što
vjetar prestane puhati ili promjeni smjer, valovi će zadržati početni smjer i vrlo polagano poprimati
novi smjer. Takvi valovi koji ne slijede smjer vjetra koji ih je izazvao nazivaju se valovima mrtvog
mora.
Osnovna obilježja valova su njihova visina i duljina, te period. Oblik pravilnih valova ima oblik
trohoide. Visina valova određena je vertikalnim razmakom između najniže točke dola i najviše točke
brijega. Izvješćivanja o osmotrenoj visini valova dojavljena visina najčešće odgovara srednjoj visini
jedne trećine najviših valova (signifikantna visina vala)
Porastom visine vala dolazi do znatnijeg smanjivanja brzine broda pri istoj porivnoj snazi. Kada
duljina vala dostigne približno pola širine broda dolazi do znatnijeg valjanja broda. Slično tome
nastaje i posrtanje broda.
Ukupna energija valova sastoji se od njihove kinetičke i potencijalne energije.
Pored utjecaja na brzinu, valovi umanjuju i upravljivost broda, posebice u slučaju kada dolaze po
krmi. Tada nastaju česta zaošijanja, a veći broj zaošijanja izravno umanjuje srednju brzinu zbog
povećanog prevaljenog puta.

14 a.b.
  Valovi u krmu:
- surfriding – nagla ubrzavanja broda zbog utjecaja valova (mogu izravno ugroziti i
sigurnost broda zbog utjecaja na stabilnost broda); val dolazi po krmi, digne krmu u
zrak, pramac natjera u vodu – ubode i stane – sklizne. –uvjet: 135° > a > 225°
- gubitak stabilnosti
. brijeg vala (0,6 L < valna dužina < 2,3 L) na sredini broda
 Ljuljanje:
- sinkronizacija prirodnog perioda valjanja (TR) s periodom nailaska valova (TE)
 Parametarsko ljuljanje: (brodovi finijih linija, brzi brodovi; dugački mali valovi)
- uzrok: promjene stabilnosti pri položaju broda na brijegu i dolu vala
- uvjet nastanka: TR : TE = 1 : 1 ili 2 : 1
 Udarci trupa u vodu – slamming – zbog nagle promjene u razdiobi tlaka na podvodnom dijelu
broda (potrebno da brod u prvih 20% dužine ima ravnu ploču; veća brzina – veći slamming)
 Ukrcaj vode na palubu – shipping a green water – dodatne težine ukrcane iznad težišta broda
zbog čega se smanjuje nadvođe i stabilnost broda. Osnovna opasnost koja prijeti je prodor
vode kroz palubne otvore. (paluba tankera-nema pravog kuta – kad more udari u nešto, odnijet
će)
Valovi mogu biti o obliku dobro razvijenog mora (valni sustav koji kad ga snimimo, možemo dobiti
valni spektar) ili nerazvijenog tj slabo razvijenog mora (kad u neko područje dođu valovi iz 2
područja, jedan kontra drugog)

34. ČIMBENICI OKOLINE : VJETAR

Maritimna svojstva broda mijenjaju se kada brod plovi pod utjecajem vjetra. Temeljna obilježja vjetra
nekog područja su učestalost smjera i brzine. Osnovno djelovanje vjetra očituje se u potiskivanju
broda u smjeru u kojem vjetar puše. Utjecaj vjetra nije isti dok je brod u plovidbi i dok je brod na
sidrištu ili obavlja manevar pristajanja ili odlaska. Utjecaj vjetra na brod u plovidbi je mali i
primjećuje se nakon dužeg vremenskog razdoblja u obliku manjeg zanošenja. Važniji je utjecaj na
brod tijekom plovidbe smanjenom brzinom.
Fw = ½ * Cw * pz * v2 * A
Za planiranje plovidbe u određenom području posebno su važna obilježja olujnih vjetrova (trajanje i
snaga). Nepovoljniji su vjetrovi kod kojih su brzine stalne od vjetrova koji kratkoteajno postižu veće
brzine na udare.
Vjetrovna slika je osnovni meteorološki čimbenik o kojem ovise obilježje valovlja nekog područja.
Vjetar neizravno utječe na kretanje broda stvarajući valove.

35. OPĆA MARITIMNA OBILJEŽJA BRODOVA

Maritimna svojstva brodova dijele se u 2 osnovne skupine: skupinu svojstava pri plovidbi otvorenim
morem i pri putnoj brzini, te skupinu svojstava pri plovidbi u ograničenim područjima i/ili pri
smanjenoj brzini.
Opća maritimna svojstva broda su : dužina, širina, gaz, nosivost, tonaža, koeficijenti oblika.
Temeljna mjera veličine broda je njegova istisnina (težina), no kako se tijekom iskorištavanja ova
vrijednost bitno mijenja, razvijena je mjera koja se neće mijenjati tijekom putovanja – tonaža broda.
Razlikuje se bruto i neto tonaža. Izražavaju se bezdimenzionalnim koeficijentom. O tonaži broda ovisi
primjena odredbi pojedinih konvencija i dopušteno područje plovidbe (samo za potpuno nakrcani
brod).
Duljina broda u značajnoj mjeri utječe na sva maritimna svojstva broda. Širina i gaz, osim na
maritimna svojstva, ograničavaju i područje plovidbe, posebice u slučaju prolaska broda kroz važnije
svjetske kanale. Gaz broda određuje pojam slobodne visine vode ispod kobilice broda. (UKC)

36. MANEVARSKA OBILJEŽJA BRODOVA: određivanje i prikaz

 Upravljivost
- svojstvo zaustavljanja broda i
- svojstvo okretanja broda

15 a.b.
  Krug okreta
- napredovanje (Advance)
- najveće napredovanje (Max advance)
- taktički promjer (Tactical diametar)
- zanošenje ili bočni pomak (Transfer)
- najveće zanošenje (Max transfer)
- kut zanosa (Drift angle)
- polumjer ustaljenog kruga okreta (Steady turn radius)
Napredovanje je udaljenost u smjeru početnog kursa od trenutka kad je kormilo prebačeno na neki
položaj izvan uzdužnice broda do trenutka kad je brod postigao neki novi zadati kurs. Bočni pomak
(zanošenje) je udaljenost okomita na početni kurs od trenutka otklona kormila do trenutka kada je brod
postigao neki novi zadati kurs. Taktički promjer je udaljenost okomita na početni kurs između krajnjih
točaka koja se postigne kod okreta od 180°. Konačni promjer je promjer okreta broda kad brod prijeđe
puni krug od 360° (manji je od taktičkog promjera).
Za veće (teže) brodove utjecaj kormila se primjećuje tek nakon nekog vremena.
Manevarska obilježja u nuždi određena su: duljinom zaustavnog puta bez uporabe stroja (u slučaju
njihovog kvara) i duljinom zaustavnog puta uz korištenje porivnog stroja. Posebno je važan podatak
brzina broda pri kojoj upravljanje brodom uz pomoć kormila postaje otežano ili nemoguće.
Zaustavljanje broda pri najvećoj putnoj brzini uz uporabu stroja postiže se znatno kraći zaustavni put,
ali vrlo vjerojatno slijedi oštećenje stroja, pa se koristi u slučaju krajnje nužde (za suvremene brodove
– 15 duljina broda)
Brod nosi sa sobom vodu – 30-50% njegove težine (mijenja se manevarske karakt)
(slika)

37. IZBOR PLOVNOG PUTA U OBALNOJ PLOVIDBI

Obalna plovidba sadržana je u svakom putovanju broda. U obalnoj plovidbi je izbor puta između
ishodišta i odredišta znatno manja nego u oceanskoj plovidbi, ali ipak, planiranje i provedba plana
putovanja nisu manje složeni. Razlog tome je veći broj opasnosti koje prijete brodu u obalnoj plovidbi
– veća mogućnost sudara i nasukanja.. Zbog toga se priprema i provedba plana obalnog putovanja
razmatraju prvenstveno sa stajališta sigurnosti ljudi i broda, a zatim sa stajališta učinkovitosti.
Vanjski faktori (posljedica obilježja područja plovidbe):
- raspoloživi načini određivanja položaja broda i njihova pouzdanost,
- pouzdanost podataka prikazanih na pomorskoj karti,
- poznavanje obilježja lokalnih morskih struja,
- očekivana vidljivost i stanje vjetra i mora,
- postojanje pličina, podrtina i drugih navigacijskih prepreka i njihova označenost,
- poznavanje morskih mijena,
- vremena i trajanja sumraka,
- smještaj i obilježja mjera usmjerene plovidbe,
- preporučeni plovidbeni pravci za brodove dubokog gaza,
- preporučeni plovidbeni pravci u nautičkim peljarima,
- mogućnost izmjene plovidbenog puta,
- postojanje luka zakloništa,
- postojanje sustava nadzora plovidbe,
- očekivana gustoća prometa, posebice ribarskih brodova,
- mogućnost pribavljanja vremenskih prognoza i navigacijskih upozorenja,
- primijenjene mjere zaštite mora i priobalja (posebno osjetljiva područja),
- postojanje područja vojnih vježbi,
- postojanje opasnosti od oružanih napada,
- postojanje objekata za iskorištavanje podmorja.

Unutarnji faktori (posljedica obilježja svojstava broda):

- raspoloživa navigacijska pomagala, njihova točnost i učestalost određivanja pozicije,
- broj i obilježja sredstava za određivanje kursa i brzine preko dna,

16 a.b.
 - raspoloživa sredstva za komunikaciju,
- veličina i gaz broda,
- maritimna obilježja broda,
- priroda i obilježja tereta,
- pouzdanost porivnog stroja i kormilarskog uređaja,
- odnos raspoložive porivne snage i očekivane brzine morskih struja te utjecaja vjetra i
valova,
- broj i sposobnosti posade broda,
- mogućnost potrebe ispuštanja zauljenih voda i mjera zaštite mora i okoliša od
onečišćenja,
- zahtjevi unajmitelja i osiguratelja.

38. IZBOR PLOVNOG PUTA U OCEANSKOJ PLOVIDBI

Oceanskom plovidbom smatra se plovidba u područjima u kojima je udaljenost do najbližeg kopna

veća od 50 M. Čimbenici koji izravno određuju izabrani plovni put mogu se podijeliti na vanjske (nisu
posljedica obilježja broda), te unutrašnje (posljedica su obilježja broda ili načina njegova
iskorištavanja).
Vanjski faktori:
- udaljenost između ishodišta i odredišta,
- oceanske morske struje,
- vjerojatnost pojave olujnih vjetrova, tropskog ciklona, magle ili smanjene vidljivosti,
- granice leda i vjerojatnost nailaska na samostalne ledene brjegove,
- raspoloživost i pouzdanost dugoročnih vremenskih prognoza,
- preporučen plovidbeni put
- položaj i veličina područja zabranjenih za plovidbu,
- položaj područja dopuštene plovidbe prema LOADLINE-u, 1966, i
- raspoloživi navigacijski sustavi u području plovidbe.

Unutarnji faktori:
- raspoloživa navigacijska pomagala,
- stabilnost i čvrstoća broda,
- priroda i obilježja tereta,
- očekivani gubitak brzine zbog utjecaja valova i vjetra,
- maritimna svojstva broda pri djelovanju valova i vjetra,
- pouzdanost porivnih strojeva i kormilarskog uređaja,
- ograničenja područja plovidbe navedena u brodskim svjedodžbama,
- položaj posebnih područja i posebno osjetljivih područja,
- raspoloživa količina goriva odnosno
- potreba opskrbe gorivom i ostalim potrepštinama tijekom putovanja,
- uvjeti i posebni zahtjevi unajmitelja / osiguratelja.
Oceanska plovidba je dovoljno daleko od obale tako da je opasnost od nasukanja veoma mala, a i s
obzirom na koncentraciju brodova mala je i vjerojatnost sudara brodova.
Utjecaj pojedinih čimbenika na kojima se temelji izmjena početno izabranog puta razmatra se
prvenstveno sa stajališta sigurnosti, duljine i trajanja putovanja. Početni izbor plovidbenog puta u
oceanskoj plovidbi je obično ortodroma – put najmanje duljine, no ako plovidba po ortodromi dovodi
brod u nepovoljna područja, ortodroma se u potpunosti ili djelomično zamjenjuje loksodromskom
plovidbom.

39. IZBOR PLOVNOG PUTA U PLOVIDBI LUČKIM PODRUČJIMA

Plovidba lučkim područjima i njihovim pristupnim putovima iziskuje dobro poznavanje lokalnih
prilika, te se stoga najčešće odvija uz pomoć pomorskih (obalnih ili lučkih) peljara koji u ulozi
savjetodavca pomažu zapovjedniku u vođenju broda, pri privezu i odvezu broda. Planiranje plovidbe

17 a.b.
lučkim područjima temelji se najčešće na usmenom dogovoru između zapovjednika i peljara prije
započinjanja putovanja.
Osnovni uvjet sigurne plovidbe uz prisutnost peljara je razmjena podataka o maritimnim svojstvima
broda i namjeravanom načinu plovidbe, neposredno po dolasku peljara na brod. Za upoznavanje
peljara s maritimnim svojstvima broda koriste se izrađeni obrasci s osnovnim podacima o brodu i
njegovim maritimnim obilježjima. Peljari izvješćuju zapovjednika o predloženom načinu plovidbe
korištenjem plana plovidbe u obliku prikladnog crteža ili dijela pomorske karte na kojoj su ucrtani
kursevi plovidbe, vremena promjene kurseva, važni pokriveni smjerovi te drugi podaci. Zapovjednik
treba znati i podatke o širini plovnog puta i visini prepreka na tom plovnom putu, podatke o vrsti dna,
o visini valova, jačini vjetra i morske struje…

40. NADZOR PLOVIDBE I PRAĆENJE KRETANJA BRODA

Praćenje kretanja broda:

 Provjera položaja broda s obzirom na:
- vremenski razmak između uzastopnih utvrđivanja položaja (prilagođen stupnju
navigacijske opasnosti)
- osnovne i dopunske načine određivanja položaja
- identifikaciju referentnih objekata
- stupanj pouzdanosti osnovnog i dopunskog načina određivanja položaja
 Provjera kursa preko dna (temelji se na provjeri položaja broda),
 Provjera brzine broda preko dna (usrednjavanjem brzine između dvaju položaja broda u
dužem vremenskom razdoblju) i
 Provjera dubine mora (dubinomjerom; na pom kartama) ispod kobilice s obzirom na:
- utjecaj vjetra (nakon dužeg puhanja u zatvorenim područjima smanjuje dubinu mora)
, valova i tlaka zraka (1mb=1cm)
- povećanje gaza zbog valjanja i posrtanja

41. OBLIK I NAČIN PRIKAZA, UCRTAVANJE OBALNOG PLANA NA POM. KARTI

Oblik plana putovanja:

- knjiga plana putovanja,
- tablice plana putovanja,
- pomorske karte
Ucrtavanje obalnog plana na pomorskoj karti:
1. no-go areas (područja u koje brod ne smije ući)
2. margins of safety (granice sigurnosti)
3. charted tracks
4. course alterations and wheel over positions (promjena kursa i mjesto započinjanja okreta
otklonom kormila
5. parallel indexing
6. aborts (odstupanje od plana)
7. clearing bearings
Područja u koje brod ne smije ući – moraju se posebno naznačiti, tako da markantni objekti i
navigacijske oznake ostanu uočljivi. Sva područja gdje je dubina na karti manja od gaza broda
smatraju se područjima u koje se nesmije ući.
Granice sigurnosti – prije nego se ucrta ruta na pom kartu, mora se odrediti sigurna udaljenost od
područja u koja brod ne smije ući. Položaj broda ucrtan na pom kartu najčešće označava položaj
zapovjedničkog mosta u trenutku određivanja pozicije. Može se desiti kod većih brodova da dio broda
upada u područja u koje brod ne smije ući a ucrtan položaj izvan toga. Faktori koji određuju veličinu
granica sigurnosti su: dimenzije broda, preciznost nav sustava za određivanje pozicije, struje morskih
mijena, manevarske karakteristike broda.
Sigurna udaljenost od opasnosti ovisi o : gazu broda u odnosu na dubinu vode, vremenskim prilikama,
smjeru i brzini morske struje, gustoći prometa itd.

18 a.b.
Wheel-over point – točka započinjanja otklona kormila, nalazi se na određenoj udaljenosti prije
presjecišta sadašnjeg i budućeg kursa. Odluka o započinjanju promjene kursa najčešće je donešena na
osnovu osobnog iskustva zapovjednika ili peljara. Najbolji način za određivanje pozicije započinjanja
promjene kursa sastoji se od tehnike paralelnih indeksa i azimuta paralelnih s novim kursom. Od plana
se može odstupiti zbog devijacije s rute približavanja, kvara ili poremećaja u radu strojnog kompleksa
ili kormilarskog uređaja, nespremnosti peljara ili tegljača, zauzeto mjesto priveza, opasna situacija na
obali…
Pozicija iza koje nema vraćanja (Point of no return) – pozicija iza koje brod ulazi u područje koje je
toliko usko da nema dovoljno prostora da se brod okrene.
Potrebno je odrediti učestalost određivanja pozicije, a to će ovisiti o prevladavajućim okolnostima.

42. OBVEZNOST DONOŠENJA, SLIJED I RAZINE ODLUČIVANJA, SIGURNOSNI I

UGOVORNI UVJETI

Obveza planiranja putovanja izričito je utvrđena izmjenama STCW konvencije iz 1995. godine.
Odluke na kojima počiva plan putovanja mogu se podijeliti s obzirom na njihov vremenski doseg u 3
osnovne skupine:
- odluke na strateškoj razini (donosi zapovjednik i vrijede za cijelo putovanje; odluka o
izabranom putu od ishodišta do odredišta(najvažnija odluka); odluka o brzini
plovidbe, o najmanjem UKC…)
- odluke na taktičnoj razini (utvrđuje se način ostvarivanja strateških odluka i vezuju se
za uvjete plovidbe u nekom manjem području; donosi ih zapovjednik i časnik; odluke
o izbjegavanju područja lošeg vremena ili tropskih ciklona, odluke o smanjivanju
brzine zbog utjecaja vjetra, valova…) i
- trenutne odluke (moraju biti donesene i provedene u vrlo kratkom vremenu; njima se
mijenja plan putovanja zbog okolnosti koje nisu mogle biti predviđene; donosi ih
osoba koja u tom trenutku upravlja brodom; odluke o promjeni smjera i/ili brzine zbog
izbjegavanja sudara )

 sigurnosni uvjeti
- uvjeti navedeni u Upisnom listu,
- uvjeti brodskih svjedodžbi,
- uvjeti navedeni u Međ konv o teretnim vodenim linijama, 1966,
- područja vojnih vježbi,
- područja piratskih napada,
- mogućnost nadopune gorivom
 ugovorni uvjeti
- uvjeti iz ugovora o prijevozu,
- uvjeti osiguranja (u području leda osiguranje ne pokriva ništa),
- upute brodara ili unajmitelja

43. SADRŽAJ I IZMJENE PLANA

Sadržaj plana putovanja:

- kursovi preko dna te kursovi ispravljeni za zanos,
- najveće dopušteno odstupanje od planiranog kursa plovidbe,
- učestalost ucrtavanja položaja broda i preporučeni način određivanja položaja,
- mjesta i način promjene kursa broda i dr,
- dostupna navigacijska upozorenja i obavijesti, vremenska izvješća, upozorenja i
prognoze,
- gaz broda,
- najmanji dopušten iznos dubine mora ispod kobilice,
- vremena nastupa i visine voda,
- područja obvezne uporabe dubinomjera,
- najmanja dopuštena udaljenost mimoilaženja,

19 a.b.
 - obveza pozivanja dodatnih motritelja,
- najveća dopuštena brzina broda u pojedinim područjima,
- područja u kojima je nužna dodatna opskrba energijom kormilarskog uređaja,
- položaje broda s kojega su obvezna javljanja i komunikacijski kanali,
- mjesta i način prihvata peljara, sidrenja, poziva zapovjednika ili obavještavanje stroja,
- važna obilježja navigacijskih pomagala
- alternativni plovidbeni putovi,
- obvezne navigacijske radnje
- područja i vremena ispuštanja / zabrane ispuštanja zauljenih voda
Izmjena plana putovanja:
- ako plan nije primjeren tj. ako su okolnosti u kojima je plan pripravljen bitno izmijenjene ali ako je
moguća daljnja provedba, pristupa se izmjeni plana putovanja te provedbi izmijenjenog plana
putovanja.
- najčešće, do izmjene plana putovanja dolazi zbog utjecaja valova i time smanjivanja brzine broda ili
zbog izbjegavanja područja lošeg vremena i time skretanja s predviđenog plovidbenog puta.
- u oceanskoj plovidbi najvažniji razlog zbog kojeg dolazi do potpune izmjene plana putovanja je
nailazak na tropski ciklon.

44. DRŽANJE STRAŽE

- kad su na brodu 3 časnika:

- 00-04 – II časnik – pasja gvardija
- 04-08 – I časnik
- 08-12 – III časnik
- 12-16 – I časnik
- 16-20 – I časnik
- 20-24 – III časnik
-dnevni rad od 08-17h
-straža na sidru = straža u navigaciji
-kad su na brodu 2 časnika:
- 00-06 – II časnik
- 06-12 – I časnik
- 12-18 – II časnik
- 18-24 – I časnik

45. UPRAVLJNJE BRODOM U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

Prvi znak pojave tropskog ciklona je nemirnost, a zatim i pad atmosferskog tlaka za više od 5 hPa u
posljednjih 24 h. Brzina kretanja ciklona u ovom stanju je oko 10 čv. U sljedećih 48 h brzina vjetra u
blizini središta raste na 25 čv, a tlak pada ispod 1000 hPa. U sljedećem razdoblju brzina vjetra raste do
olujne snage, a tlak i dalje pada do 990 hPa. Daljnjim padom tlaka brzina vjetra u središtu raste sve do
80 čv (hurricane), a tlak pada do oko 980 hPa. U konačnom stupnju razvoja ciklona, tlak pada do oko
940 hPa, brzina vjetra raste i do 120 čv, područje olujnih vjetrova prostire se i do 50 M od središta, a
visina valova dostiže i 15 m (i 30tak m). Ukupno vrijeme trajanja tropskog ciklona je od 8 do 12 dana,
ovisno o dobu godine i području nastanka i kretanja ciklona. Važna naznaka približavanja ciklona je
pojava valova mrtvog mora (swell) koji zbog veće valne duljine lakše dostižu udaljenija područja.
Smjer prema tropskom ciklonu može se odrediti po smjeru valova mrtvog mora. Odstupanje od ovoga
smjera je veće što je veća udaljenost od ciklona zbog toga što valovi pokazuju smjer prema položaju
ciklona u trenutku njihova nastajanja, a ne prema njegovom trenutnom položaju. Na manjim
udaljenostima smjer prema središtu ciklona pokazuje zid teških cumulunimbusa. Samo središte
ciklona je u smjeru najtamnijih oblaka. Najbolji pokazatelj smjera prema središtu tropskog ciklona je
vjetar. Za promatrača okrenutog licem prema smjeru vjetra središte ciklona je desno na sjevernoj
polutki i lijevo na južnoj, te malo više prema natrag.
Osnovna mjera predostrožnosti u plovidbi područjem i u doba godine u kojem prijeti opasnost od
pojave tropskih ciklona je redovito praćenje navigacijskih upozorenja, te bilježenje položaja i kretanja

20 a.b.
najavljenih tropskih ciklona. U slučaju pojave tropskog ciklona i nakon određivanja njegove brzine i
pravca kretanja valja osigurati dovoljnu udaljenost broda od njegova središta na način da brod bude
izvan domašaja olujnih vjetrova, a to može biti i preko 500 M. Valja voditi računa da na sjevernoj
hemisferi tropski cikloni skreću u desno, a na južnoj u lijevo. Ako prijeti opasnost da brod zađe u
područje olujnih vjetrova, treba pokušati dovesti brod u područje gdje će utjecaj vjetra i valova biti
najmanji. Položaj tog područja ovisi o relativnom položaju broda u odnosu na položaj tropskog
ciklona i njegovog pravca kretanja. Najnepovoljniji položaj naziva se područjem opasne četvrtine i na
sj polutki nalazi se desno, a na južnoj lijevo od smjera kretanja ciklona. U tom području brzina vjetra
je najveća, a smjer vjetra usmjerava brod prema središtu ciklona. Znatno je povoljnija navigacijska
četvrt koja se na sj polutci nalazi lijevo od smjera kretanja ciklona, a vjetrovi udaljavaju brod od
središta ciklona.
Ako se brod našao u blizini središta, u opasnoj četvrti, treba ga postaviti pramcem na more. U
navigacijskoj četvrti brod treba usmjeriti tako da mu valovi nailaze po krmi. Ako se brod nađe u
neposrednoj blizini središta, treba zaustaviti strojeve i pustiti brod da slobodno pluta.
U slučaju nailaska na tropski ciklon ili nevrijeme razorne snage, redovito se odustaje od plana
putovanja.

PLANIRANJE PUTOVANJA U POSEBNIM UVJETIMA

46. NAMJENSKE PLOVNE JEDINICE

 Brodovi polagači kablova ili cjevovoda

 Istraživački brodovi
 Brodovi za istraživanje nafte i plina
 Brodovi za prijevoz teških tereta
 Brodovi koji prevoze terete visoko složene na palubi ili su takvih veličina i oblika da ih je
teško osigurati
 Veliki putnički brodovi na kružnim putovanjima

47. POSEBNE OKOLNOSTI

 Područje leda (u tim područjima nužno je stalno praćenje radijskih izvješća o položaju ledenih
brijegova koje odašilju nadležne službe)
 Područja visokih geografskih širina
 Neistražena područja
 Područja za koje se pomorske karte i priručnici temelje na starim podacima

OPTIMIZACIJA PUTOVANJA

 Planiranje plovidbe s obzirom na vrijeme

 Klimatološko planiranje plovidbe
 Meteorološko planiranje plovidbe

48. FUNKCIJA CILJA, UZROCI I POSLJEDICE GUBITKA BRZINE

Funkcija cilja:
 Plovidbeni put najmanje udaljenosti
 Plovidbeni put s najmanjim vremenom plovidbe
 Plovidbeni put s najmanjim potroškom goriva
 Plovidbeni put koji omogućava najmanje troškove
Funkcija cilja može biti jedna od nabrojenih ili njihova kombinacija. Funkciju cilja izabire brodar ili
osoba koja naručuje optimizaciju.
Uzroci gubitka brzine:
 Dodatni otpor vjetra
 Povećani otpor promjene položaja

21 a.b.
  Dodatni otpor odbijanja valova
 Povećani otpor zbog zanašanja i zaošijanja (rad kormila)
 Gubitak učinkovitosti poriva (promjene tlakova)
Posljedice gubitka brzine:
 Kašnjenje broda na odredište
 Umanjivanje valjanja broda zbog vremenski nepovoljnih prilika
Posljedice prevelike brzine:
 Zalijevanje palube
 Udaranje pramca
 Prevelika ubrzanja
 Bježanje s kursa
 Nemogućnost rada (polijetanje zrakoplova)

49. ALGORITMI VREMENSKE OPTIMIZACIJE

Jedan broj algoritama postavljen je na razini teoretskog prijedloga, neki su primijenjeni u probnom
radu, a manji broj se koristi u svakodnevnom radu. Svi se ovi algoritmi mogu podijeliti s obzirom na
svoje temeljne pretpostavke u skupine:
- algoritmi dinamičkog programiranja,
- metode izokrona,
- račun varijacija
Primjena dinamičkog programiranja temelji se na mreži točaka koja pokriva područje plovidbe od
početne do krajnje točke putovanja. Plovidbeni put se prikazuje kao izlomljena crta od ishodišta do
odredišta i prolazi preko pojedinih točaka osnovne mreže.
Temelj metode izokrona je izračun udaljenosti do koje se može stići u određenu vremenu počevši od
ishodišne točke za različite početne kurseve. Početni (nulti) kurs je obično ortodromski, a razlika
kursova je u koracima od 10° ili 5°.
Metode računa varijacije – osnovna poteškoća je javljanje diferencijala drugoga reda pri čemu greška
početnih podataka vrlo brzo raste.
Bez obzira koja je metoda primijenjena, postupak daje zadovoljavajuće rezultate samo ako
pretpostavljeni razvoj meteoroloških uvjeta odgovara stvarnom razvoju.
Zapovjednik broda uvijek ostaje odgovoran za sigurnost broda te ima pravo i dužnost postupiti
suprotno od primljenih preporuka kada smatra da će na taj način osigurati zadovoljavajuću razinu
sigurnosti broda, ljudi i tereta.

50. MARITIMNA SVOJSTVA BRODA

Podaci kojima se opisuju maritimna svojstva broda moraju što točnije opisati ponašanje broda pri
pojedinom stanju mora i vjetra.
Maritimna svojstva mogu biti prikazana na različite načine, od jednostavnih modela pa do složenih
determinističkih matematičkih modela.
 Jednostavni modeli
- krivulje gubitka brzine po stanju mora
- Jamesove krivulje (prikazuju brzinu broda u odnosu na signifikantnu visinu valova)
- Polarni dijagrami pomorstvenosti
 Deterministički modeli
- matematički opis podvodnog i nadvodnog dijela broda,
- podatke o snazi stroja i obilježjima djelovanja porivnog vijka,
- podatke o statičnoj i dinamičkoj stabilnosti broda, uključujući i model dinamičkog trima
broda,
- podatke o dokovanju broda i vrsti odnosno kakvoći zaštitnih premaza trupa protiv abrastanja,
- modele upravljivosti broda, i
- regresijske studije i provjere na temelju ispitivanja i brodskih bilješki
Minimalni uvjeti za optimizaciju:

22 a.b.
 - vrsta broda,
- brzina broda u mirnoj vodi,
- vrsta i količina tereta i količina balasta,
- gaz broda,
- stabilnost broda,
- namjera pranja tankova, te
- druga ograničenja (osiguranje broda i/ili tereta)
Otpori kretanja broda jesu otpor broda u mirnoj vodi, otpor zbog pritiska vjetra, otpor kormilarenja,
otpor obraštanja i otpor valova. Zbroj svih tih otpora mora biti jednak porivu koji ostvaruju brodski
strojevi preko porivnih vijaka.
Funkcionalni odnosi koji opisuju ponašanje broda pod utjecajem vjetra i valova predstavljaju najveći
izvor grešaka pri optimiziranju putovanja (u znatnijoj mjeri ako se primjenjuju opći izrazi za pojedine
vrste brodova).

51. OKRUŽENJE

Podaci o okruženju potrebni za vremensko vođenje putovanja:

 Statički podaci – sve pojave čija se važna svojstva ne mijenjaju u dužem vremenskom
razdoblju (područje leda, područja u kojima plovidba nije moguća, nije preporučena ili
dopuštena)
 Kratkoročni podaci – pojave čija se obilježja mijenjaju često (stanja vremena i mora u
određenom području i njihove prognoze)
 Dugoročni podaci – pojave čija se osnovna obilježja mijenjaju u nekom dužem vremenskom
razdoblju (klimatološki podaci o vremenu i podaci o morskim strujama)
Podaci o razvoju vjetrova i valova tijekom planiranog putovanja:
 Brzina i smjer vjetra (uobičajeni meteorološki izvori – baloni, satelitski snimci),
 Visina, period i smjer primarnog i sekundarnog valovlja (sekundarni valovni sustav sadrži
20% energije primarnog valovnog sustava),
 Brzina i smjer sezonskih morskih struja (višegodišnja mjerenja)
Procjena vremenskog razvoja:
 Sinoptička prognoza (standardna prognoza stanja mora i vjetra za sljedećih 72h)
 Klimatološka procjena (usporedba slične vremenske situacije u proteklom periodu)
 Mješovite i/ili modificirane metode
52. OPTIMIZACIJA POTROŠKA GORIVA, UDALJENOSTI I VREMENA DOLASKA
Zbog raznih vanjskih utjecaja, prvenstveno valova i vjetra, tijekom plovidbe dolazi do promjene
potrošnje goriva po jedinici snage i jedinici vremena odnosno do promjene brzine broda po jedinici
utrošenog goriva. Specifična potrošnja goriva izražava se u g/kWh. Temeljna odrednica postupka je
pretpostavka da će se najmanji ukupni utrošak goriva na putovanju ostvariti ako se za zadate vanjske
uvjete plovidbe postavi takav način rada glavnog stroja pri kojem je potrošak goriva po jedinici
prijeđenog puta najmanji.
Sustav se u pravilu izvodi ili kao posebni uređaj ili kao računalo opće namjene povezano s
namjenskim mjernim i/ili upravljačkim uređajima. Bitni dijelovi sustava su: mjerni uređaj,
optimizacijski sklop (procesorska jedinica) s memorijom, te upravljački sklop. Mjerni uređaji
namijenjeni su prikupljanju podataka o vrijednostima pojedinih parametara. Osnovni mjerni uređaji su
brzinomjer i mjerilo potroška goriva. Podatak o snazi na porivnom vijku dobiva se izravno, mjernim
uređajima, ili neizravno, mjerenjem broja okretaja i momenta porivnog vijka, i služi za proračun
specifičnog potroška goriva.
Optimizacijski sklop (procesorska jedinica) primjenom odgovarajućeg algoritma izračunava način rada
(količinu goriva) pri kojem će se ostvariti najmanji specifični potrošak goriva ili najmanji potrošak
goriva po duljini puta.
Rezultat postupka optimizacije se uvijek prikazuje na zaslonu uređaja tako da je omogućena provjera
rada uređaja i podešavanje parametara rada glavnog stroja.
 Funkcija cilja – optimizacija potroška goriva
- po jedinici snage

23 a.b.
 - po brzini
- po prijeđenom putu

53. POJAM OPTIMALNE BRZINE BRODA S OBZIROM NA POTROŠAK GORIVA

(optimizacija poslovanja)

Temeljno obilježje je primjena računskog algoritma kojim se na temelju neke numeričke metode
izračunava brzina broda pri kojoj je stupanj ekonomskog iskorištavanja najveći.
Ulazni podaci na temelju kojih se obavlja postupak optimizacije mogu se podijeliti na tehničke
parametre (duljina putovanja, specifični potrošak goriva i maziva, najveća i najmanja dopuštena snaga
glavnog stroja i odgovarajuća brzina broda, prekrcajne norme, očekivani broj dana stajanja u luci..) i
ekonomske parametre (iznos dnevnih fiksnih troškova, prihod(vozarina) na putovanju, cijena goriva i
maziva..)
Temeljni odnos za postupak optimizacije je odnos između potroška goriva (ukupnih troškova goriva i
maziva) i brzine koja se pri određenoj snazi i specifičnom potrošku goriva postiže u plovidbi.
Tg = c * 24 * e * q * D²/³ * V³
Tg – troškovi goriva
c – koef proporcionalnosti
e – jedinična cijena goriva
q – specifični potrošak goriva
D – istisnina broda
V – brzina broda
Na temelju tog izraza nekom numeričkom metodom se izračunava optimalna brzina po odabranoj
funkciji cilja i procjenjuje ekonomski učinak koji se pri toj brzini postiže.
 Troškovi putovanja
- troškovi goriva (Tg)
- troškovi u stajanju (Ts)
- fiksni troškovi (Tf)
 Kriterij optimalnosti
- najmanji ukupni dnevni troškovi
- najveća dobit
- najveći stupanj rentabilnosti

54. PORUKE: prije početka i tijekom putovanja

Optimizaciju putovanja najčešće obavljaju privatne organizacije za odgovarajuću naknadu i pritom
djeluju u svojstvu savjetodavca zapovjednika broda.
Postupak optimizacije putovanja radi umanjivanja nepovoljnih vremenskih uvjeta ima opravdanja pri
putovanjima dovoljne duljine (duljim od 1.500 M), kada su plovidbena područja neograničena, kada
postoji veći broj alternativnih plovidbenih putova ili kada vremenski uvjeti bitno utječu na postizanje
željenog cilja.
Organizacija se obvezuje:
- dostaviti početnu preporuku o plovidbenom putu do odredišta,
- dostavljati preporuke o promjeni plovidbenog puta tijekom putovanja, i
- dostavljati upozorenja zapovjedniku broda o nadolazećim nepogodama.
Početna preporuka plovidbenog puta izdaje se brodu približno 48 do 72 sata prije početka putovanja i
temelji se na iskustvu, klimatološkim obilježjima, prognozi vremena i stanja mora te stanju i obilježju
broda i tereta na brodu.
Preporuka o prilagodbi trenutka isplovljenja je preporuka kojom se odgađa trenutak isplovljenja radi
izbjegavanja nepovoljnih vremenskih prilika.
Izmjena plovidbenog puta se izdaje brodu kada se na temelju dostupnih podataka očekuje znatnije
smanjivanje brzine broda zbog utjecaja vremena i valovlja. Izmjena brzine plovidbe sadrži preporuku
o povećanju ili (češće) smanjivanju brzine radi održanja povoljnih uvjeta plovidbe.
Slobodne izmjene plovidbenog puta su upute kojima se preporučuje zapovjedniku poduzeti izmjene
brzine i smjera plovidbe prema vlastitom iskustvu i trenutnom stanju vremena i valova i dostavljaju se
kada se vremenske prilike pogoršaju toliko da osnovna briga postaje sigurnost ljudi i broda.

24 a.b.
Vremenske upute upućuju se kao izvješća o budućem očekivanom stanju vremena i mora (kad se brod
nalazi u području povoljnog vremena, ali se očekuje pogoršanje).

USMJERAVANJE POMORSKE PLOVIDBE

55. TEORIJA DOMENE

Domena je područje oko broda u plovidbi koje časnik straže želi zadržati slobodnim od drugih
brodova i stacionarnih objekata poduzimanjem odgovarajućih manevara izbjegavanja sudara na moru.
Teorija domene razvijena je u cilju objašnjavanja praktičnog ponašanja časnika plovidbene straže pri
izbjegavanju sudara na moru. Cilj svakog broda je postizanje određenog položaja u prostoru uz uvjet
dovoljne udaljenosti pri mimoilaženju s drugim brodovima i objektima. Ako je udaljenost
mimoilaženja manja od neke unaprijed utvrđene, časnik palube će u nekom trenutku izmijeniti
parametre kretanja broda na način koji je teško predvidjeti iako je to određeno u Pravilima o
izbjegavanju sudara na moru. Iznos promjene parametra kretanja (kursa i/ili brzine) ovisi o udaljenosti
do pojedinog objekta i međusobnog položaja drugih objekata, manevarskih obilježja broda, iskustva i
drugih čimbenika.
Osnovna načela teorije domene razvijena su na temelju promatranja izbjegavanja sudara brodova u
području Tokijskog zaljeva i prolaza Uraga a kasnije i u Doverskom tjesnacu.
Zbog manevra izbjegavanja broj mimoilaženja na manjim udaljenostima je manji i raste s porastom
najmanje udaljenosti sve do neke veličine pri kojoj broj mimoilaženja postiže lokalni maksimum. U
prvotnoj razradi veličina domene određena je kao površina oko broda omeđena udaljenošću na kojoj
gustoća prolazaka drugih brodova postiže lokalni maksimum dok je danas, veličina domene određena
kao površina oko broda omeđena udaljenošću pri kojoj je broj mimoilaženja jednak broju
mimoilaženja uniformnog rasporeda.
Stvarni iznos veličine domene uvijek se određuje promatranjima pri čemu je veličina domene različita
za razne vrste pomorskog područja, a iznos domene mijenja se i u ovisnosti od kuta mimoilaženja
brodova. Oblik domene je od početnog kružnog oblika izmijenjen u eliptični, ali sa brodom
smještenim izvan središta kružnice odnosno elipse. Prema danas prihvaćenom stajalištu smatra se da
površinu domene treba dijeliti u 3 kružna sektora u skladu sa Pravilima o izbjegavanju sudara na
moru.
Pokazano je da časnici palube pri izbjegavanju sudara na moru ponašaju se na način uvjetovan
obilježjima područja odnosno prometa.

56. KOEFICIJENT SUDARNE OPASNOSTI

Osnovni čimbenik uspješnog izbjegavanja sudara na moru je odluka o trenutku i načinu poduzimanja
manevra izbjegavanja sudara na moru. Manevar izbjegavanja treba poduzeti onda kada brodu
nesumnjivo prijeti opasnost od sudara.
Cilj predloženih modela je najčešće predviđanje potrebe izbjegavanja sudara na moru od strane osoblja
obalnih nadzornih postaja.
Prvi pokušaji određivanja koeficijenta opasnosti od sudara preuzeti su iz zrakoplovstva gdje se kao
kriterij sudarne opasnosti prihvaća:
 ґ = r/r'
r – udaljenost do određenog objekta
r' – promjena udaljenosti u vremenu
Tau (ґ) kriterij – izražava se u vremenskim minutama; pri njegovoj primjeni u pomorstvu početna
vrijednost koef iznosi 10 min.
Sličan predložak namijenjen primjeni u pomorstvu – RDRR:
 RDRR > (R-Rd) / R'
R – udaljenost do određenog broda,
Rd – udaljenost nekog broda do domene vlastitog broda,
R' – promjena udaljenosti u vremenu
Granična vrijednost RDRR koef predlaže se vrijednost od 6 min.
 RDRR+ = [R-(D+δ)] / R' – θ

25 a.b.
 R – udaljenost do određenog broda,
D – radijus domene vlastitog broda,
R' – promjena udaljenosti u vremenu
δ – 'popravak' radijusa domene
θ – 'popravak' vremena djelovanja
Osnovna primjena RDRR+ koef je određivanje postojanja opasnog mimoilaženja uz pomoć radarskog
promatranja sa obale u cilju upozoravanja časnika na brodovima.
Za potrebe ekspertnog sustava za izb sudara na moru razvijen je model utemeljen na pretpostavci da je
brod sa manjom udaljenošću prolaza odnosno bližim trenutkom mimoilaženja opasniji.
 Rw = a D²CPA + b t²CPA
Rw – koef opasnosti
 Turner, Judson, PAD, Z

57. MJERE USMJERAVANJA (osim sustava odijeljenog prometa)

Sigurnost pomorske plovidbe i zaštita mora i priobalja od onečišćenja temeljne su odrednice

suvremenog pomorstva. Mjere koje stoje na raspolaganju mogu se podijeliti u 2 osnovne skupine.
U prvoj skupini nalaze se mjere koje imaju za cilj smanjivanje posljedica pomorskih nezgoda (mjere
konstruktivne zaštite, utvrđene međunarodno prihvaćenim propisima te standardi kakvoće izrade a
naročita pažnja se poklanja mjerama koje se odnose na radne postupke u slučaju nezgode odnosno u
kritičnim okolnostima).
Druga skupina obuhvaća mjere koje imaju za cilj sprečavanje pomorskih nezgoda i dijele se u 2
podskupine: a) mjere glede potrebnog broja i kakvoće opreme kojom brod raspolaže radi što sigurnije
plovidbe,
b) mjere kojima se nameće takva organizacija pomorske plovidbe u pojedinim
područjima kojom se umanjuju opasnosti od pomorskih nezgoda, prvenstveno sudara i nasukanja.
Mjere kojima se djeluje na prostornu organizaciju pomorske plovidbe na nekom području dijele se na
a) osnovne mjere usmjeravanja pom plovidbe, i
b) mjere upravljanja pom plovidbom.
Cilj, opseg i način primjene usmjeravanja pom plovidbe potpuno je određen SOLAS konvencijom i
Međ pravilima o izb sudara na moru.
Osim sustava odijeljenog prometa, sustav usmjerene plovidbe obuhvaća sljedeće mjere:
- područje priobalnog područja – područje između priobalne crte sustava odijeljenog prometa i
obalnog ruba; dozvoljen je dvosmjerni promet,
- područje povećana opreza – područje utvrđenih granica unutar kojih brodovi trebaju ploviti
povećanim oprezom,
- kružni tok – točka ili kružno područje i upotrebljava se u područjima u kojima se susreće više
sustava odijeljenog prometa; središte je označeno plutačom; smjer se odvija u smjeru
suprotnom kazaljke na satu,
- dvosmjerni plovidbeni pravac – područje utvrđenih granica unutar kojih je dozvoljen
dvosmjerni promet; u područjima gdje je plovidba otežana ili opasna, a nema dovoljno
prostora za sustav odijeljenog prometa; brodovi su dužni držati se desne strane,
- preporučeni plovidbeni pravac – područje neutvrđene širine u kojemu se plovidba odvija
prema preporučenom smjeru plovidbe; središnja crta označena je plutačama,
- plovidbeni pravac za brodove duboka gaza – plovidbeni pravac utvrđenih granica unutar kojih
je dobro istraženo dno i unutar kojih nema smetnji za plovidbu (do navedene dubine),
- područja koja treba izbjegavati – područja unutar utvrđenih granica u kojima je plovidba
posebno opasna.
Jedino je IMO ovlašten uspostavljati i preporučivati mjere usmjerene plovidbe na međunarodnoj
razini.

26 a.b.
58. NAČELA USPOSTAVLJANJA SUSTAVA USMJERENE PLOVIDBE

Prva zamisao o uspostavljanju područja odijeljenog prometa javlja se nakon sudara brodova Vesta i
Arctic. Očekivanje je bilo da će u slučaju nezgode barem jedan od brodova koji plove predloženim
plovidbenim pravcem stići na mjesto nezgode u roku od 48 h. Javlja se zamisao o uspostavljanju
sustav odijeljenog prometa u Engleskom kanalu. Zamisao polazi od činjenice da navigacijska
pomagala u Engleskom kanalu ne pokrivaju plovidbu brodova udaljenih od obale te većina brodova
nastoji ploviti što bliže uz obalu. Posljedica toga je povećanje gustoće prometa odnosno veći broj
sudara i nasukanja tako da je osnovna namjera ovog prijedloga odvajanje plovidbe radi smanjenja
opasnosti od sudara. Nakon toga, sustav usmjere plovidbe uvodio se u plovidbi Velikim jezerima.
Sustav se brzo dokazuje time što u kratkom razdoblju dolazi do bitnog smanjivanja broja sudara do
broja znatno manjeg nego u drugim područjima s jednakom gustoćom prometa.
Osnovni cilj uspostavljanja sustava usmjerene plovidbe jest poboljšanje sigurnosti plovidbe u
područjima konvergencije plovidbenih pravaca, u područjima gdje je velika gustoća prometa ili u
područjima gdje je sloboda kretanja brodova smanjena ograničenim manevarskim prostorom,
postojanjem navigacijskih pomagala, ograničenom dubinom ili nepovoljnim meteorološkim uvjetima.
 Ciljevi usmjeravanja plovidbe
- odvajanje nasuprotnih prometnih tijekova
- smanjivanje opasnosti od sudara pri presijecanju osnovnog smjera
- pojednostavljenje plovidbenog tijeka u područjima konvergencije
- sigurna plovidba u područjima istraživanja ili iskorištavanja podmorja
- uspostavljanje prometnog tijeka u i oko područja gdje je plovidba opasna ili nepoželjna
- smanjivanje opasnosti od nasukavanja
- vođenje prometa izvan ribolovnih područja

59. SUSTAVI ODIJELJENOG PROMETA

Sustav odijeljenog prometa (Traffic separation scheme – TSS) je osnovna mjera usmjeravanja pom
prometa kojoj je cilj odvajanje nasuprotnih smjerova plovidbe. Odvajanje se provodi tako da se
između dvaju suprotnih ili skoro suprotnih plovidbenih smjerova (Traffic lane) u kojima se obavlja
jednosmjerni promet, uspostavlja područja ili crta odvajanja (Separation zone or line). Područjem ili
crtom se odvaja plovidbene smjerove i od okolnog morskog područja. Ako je to moguće, izbjegava se
korištenje crte i preporučuje se korištenje područja čija je širina manja od širine plovidbena smjera.
Posljedica uspostavljanja sustava odijeljene plovidbe je bitno smanjivanje relativne brzine između
brodova u plovidbi pa tako i smanjivanja broja sudara. Za označavanje smjera plovidbe upotrebljavaju
se oznake utvrđenog smjera plovidbenog tijeka koje pokazuju smjer kretanja unutar sustava
odijeljenog prometa.
Sustav treba obuhvaćati:
- što manje promjena smjera plovidbe, posebice u područjima konvergencije i područjima
presijecanja plovidbenih smjerova,
- plovidbeni smjerovi moraju biti tako položeni da omogućavaju najbolju iskorištenost obalnih
navigacijskih pomagala,
- plovidbeni smjerovi moraju na najbolji način iskorištavati raspoložive dubine mora,
- gdje je moguće, treba umjesto crta odvajanja koristiti područja odvajanja,
- mora biti omogućeno utvrđivanje položaja broda danju ili noću (vizualnim promatranjem,
radarskim utvrđivanjem, radiogoniometarskim sredstvima),
- ako postoji sumnja u sposobnost dovoljno preciznog utvrđivanja položaja broda potrebno je
postaviti oznake (plutače).
U područjima sjecišta odijeljenog prometa valja voditi računa o potrebi:
- poticanju brodova koji presijecaju plovidbene smjerove da to čine pod pravim kutom,
- da brodovi koji su dužni izbjegavati druge brodove za obavljanje manevra imaju što veće područje,
- omogućavanju brodovima koji trebaju zadržati smjer i brzinu kretanja da to čine što duže, i
- poticanja brodova koji ne slijede plovidbene smjerove da izbjegavaju presijecanje u blizini sjecišta
plovidbenih smjerova

27 a.b.
  Brod koji se koristi sustavom odijeljenog prometa mora:
- proslijediti po određenom plovidbenom putu u općem smjeru toka plovidbe za taj put,
- ako je moguće, držati se izvan crte ili područja razdvajanja,
- uključivati se u plovidbeni put ili iz njega izlaziti na krajnjim točkama plovidbenoga puta, a
pri uključivanju ili izlaženju sa strane treba to činiti pod što manjim kutom u odnosu na opći
smjer plovidbe.
 Brod mora ukoliko je moguće izbjegavati presijecanje plovidbenih smjerova, ali ako je to
prinuđen učiniti tada presijecanje mora obaviti pod pravim kutom u odnosu na opći smjer toka
plovidbe
 Brodovi koji sigurno mogu ploviti odgovarajućim plovidbenim putovima u sustavu
odijeljenog prometa ne trebaju u normalnim okolnostima ploviti priobalnim prometnim
područjem.
 Brod, osim ako ne presijeca sustav odijeljenog prometa, ne smije ulaziti u područje odvajanja
ili presijecati crtu odvajanja, osim:
- u slučajevima krajnje nužde radi izbjegavanja neposredne opasnosti,
- kada se bavi ribarenjem unutar područja odvajanja
 Brod koji plovi u blizini krajnjih točaka sustava odijeljenog prometa mora to činiti uz naročit
oprez.
 Brod mora izbjegavati sidrenje unutar sustava odijeljenog prometa ili blizu njegovih
završetaka.
 Brod koji plovi izvan sustava odijeljenog prometa mora se držati dalje od njega.
 Brod zauzet ribolovom ne smije ometati prolaz ni jednom brodu koji slijedi tijek plovidbenog
puta.
 Brod kraći od 20 m ili jedrenjak ne smije ometati siguran prolaz broda na meh pogon koji
slijedi tok plovidbenog puta.

VTS SLUŽBA

60. POJAM I POVIJESNI RAZVOJ

Služba nadzora plovidbe (Vessel Traffic Systems – VTS) jest svaki sustav (Služba) uspostavljen od
strane nadležnih vlasti sa namjerom da unaprijedi sigurnost i učinkovitost pomorskog prometa te
zaštitu okoliša.
Prve VTS službe uspostavljene su od strane privatnih organizacija koje su svoje djelatnosti obavljale u
velikim lučkim sustavima s ciljem bolje organizacije pomorskog prometa na određenom lučkom
području, i ostvarivanja veće financijske dobiti. Prva služba nadzora pom prometa u svijetu je sustav
na rijeci kojom se prilazi luci Liverpol a rad službe je temeljen na radarskom uređaju koji je proizveo
Sperry. VTS službe dokazuju svoju uspješnost sa stajališta povećanja razine sigurnosti plovidbe i
zaštite morskog okoliša, tako da se danas najveći broj VTS službi nalazi pod upravom državnih službi
zaduženih za sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša. Danas u svijetu ima više od 250 sustava
koji obavljaju funkcije nadzora i/ili upravljanja plovidbom.

61. USTROJ I DJELATNOSTI (FUNKCIJE)

Ciljevi VTS službe:

- omogućivanje strateškog planiranje općeg tijeka plovidbe u području nadzora,
- postizanje višeg stupnja pouzdanosti, točnosti i pravovremenosti pružanja navigacijskih
obavijesti i upozorenja brodovima u plovidbi,
- uspostavljanje djelotvorne identifikacije i nadzora pomorskog prometa,
- osiguranje pouzdanije i kvalitetnije komunikacijske veze između brodova i obale,
- uspostavljenje više razine zaštite od onečišćenja, djelotvornije otkrivanje te uspješnije
djelovanje u slučaju onečišćenja.

28 a.b.
Postavljeni ciljevi ostvaruju se djelatnostima službe: pomoć pri plovidbi u određenim područjima,
organizacija prometa radi uspostavljanja zadovoljavajućeg stupnja njegove učinkovitosti, razdioba
podataka o kretanju i boravku brodova u području nadzora, sudjelovanje pri pružanju pomoći i
spašavanja u slučaju nezgode te podrška drugim djelatnostima u vezi sa kretanjem i boravkom broda u
području nadzora.
Svi postupci VTS službe se dijele na:
- djelatne postupke – postupci i radnje VTS službe kojima je cilj i način provedbe unaprijed
određen i poznat, te u čijem provođenju sudjeluje osoblje VTS službe i zapovjednici brodova
u području primjene
- izvedbene postupke – postupci kojima je određen način obavljanja djelatnih postupaka i čija
je provedba propisana unutrašnjim ustrojem službe
Postupci VTS službe (s obzirom na razinu obvezatnosti):
- temeljni postupci – prijam i obrada podataka, donošenje odluke, dostavljanje izvješća i uputa
brodovima
- pružanje pomoći – svi postupci kojima VTS služba na bilo koji način pruža pomoć brodovima
u plovidbi; savjetodavni postupci
- naredbovani – strogo propisani postupci čiju je provedbu zapovjednik dužan osigurati; cilj je
uspostavljanje odgovarajućeg prometnog tijeka
Radne funkcije: promatranje, prepoznavanje, vođenje, usmjeravanje, upravljanje, uzbunjivanje,
bilježenje, nadzor.
Ustroj VTS službe se određuje veličinom područja nadležnosti, obilježjima prometa, i temeljnim
ciljevima. Najčešće se uspostavljaju VTS službe hijerarhijskog ustroja. Na čelu je rukovodstvo koje
upravlja s jednim ili više VTS centara, te jednom ili više nadzornih postaja. VTS centar je temeljna
djelatna jedinica i uspostavlja se u područjima u kojima se obavlja najveći broj zadaća VTS službe,
smještena je na mjestu s kojeg je moguć vizualni nadzor što većeg dijela područja. Nadzorna (VTS)
postaja je postaja bez osoblja opremljena odgovarajućim uređajima.

62. PODJELA I USPOSTAVLJANJE VTS SUSTAVA

Podjela po području djelovanja:

- sustavi na unutrašnjim plovnim putovima,
- lučki sustavi u lukama s razvedenim pristupnim putovima,
- lučki sustavi u lukama bez pristupnih plovnih putova i kanala,
- obalni sustavi sa slabim terminalnim prometom, i
- obalno/lučki sustavi sa značajnim tranzitnim i terminalnim prometom
VTS - po smještaju: - obalni sustavi
- prilazni sustavi
- lučki sustavi
- po tehnologiji: - pasivni
- aktivni
Područje nadležnosti može biti podijeljeno u više potpodručja, a njihov broj određuje veličina i
zemljopisna obilježja područja, gustoća prometa i broj pruženih usluga.
Uspostavljanje VTS službe je složen, skup i dugotrajan postupak koji uključuje brojne djelatnosti i
veći broj ljudi. VTS službe obično osnivaju državne službe zadužene za sigurnost plovidbe, i to u
područjima u kojima postoji velika gustoća pom prometa, značajan promet opasnih ili škodljivih tvari,
povećane opasnosti za plovidbu, nedovoljnu širinu plovidbenih putova ili velika osjetljivost okoliša na
onečišćenje mora.
Vremenski slijed postupaka pri uspostavljanju VTS službe:
- izrada Studije o stanju sigurnosti pom prometa i zaštiti od onečišćenja – utvrđuje obilježja
sadašnjeg i budućeg prometa na određenom području, a zatim procjenjuje potrebe i poželjni
razvoj;
- izrada Prethodne VTS studije – utvrđuje se područje primjene, potrebnu razinu usluge,
minimalne uvjete opremljenosti, očekivani cilj te početni tehnički opis sustava;

29 a.b.
 - izrada Analize troškova i koristi – ako su procijenjeni troškovi bitno veći od iznosa
raspoloživih financijskih sredstava tada se donosi odluka o odbacivanju projekta (nedostatak
je nepouzdanost procjene potrebnih vrijednosti);
- Izrada Konačnog tehničkog opisa sustava – posljednji stupanj pripreme;
- Sklapanje ugovora o izradi sustava i njegova izrada

63. TEHNOLOŠKI SASTAV

Sustavi nadzora kretanja – radari, AIS, VHF DF, CCTV, IR

Komunikacijski sustavi – interni, eksterni
Sustavi prikupljanja podataka o okolini – vjetar, valovi, vidljivost, tlak, oborine, temperatura
Informacijski sustavi – otvoreni, zatvoreni, interaktivni

64. OBILJEŽJA PROMETNOG TIJEKA : gustoća, brzina prometnog tijeka, prometni

kapacitet

Temeljno svojstvo prometnog tijeka na nekom plovidbenom putu je gustoća prometa. Gustoća
prometa (δ) određena je brojem prometnih jedinica (n) po jedinici mjere (A):
δ=n/A
Postoje 3 vrste gustoće prometa:
- linearna – cestovni promet
- površinska – pomorski promet
- volumenska – zračni promet
Brzina prometnog tijeka (V) je srednja brzina kretanja brodova u nekom području.
Brzina prometnog tijeka je smisleni podatak samo na plovnim putovima na kojima promet barem
približno slijedi jedan smjer.
V = ΣVi / n i=1…n
Gustoća prometa i brzina tijeka zajedno određuju količinu prometa. Količina prometa proporcionalna
je broju brodova koji u jedinici vremena prođu crtom poprečnom na osnovni smjer prometnog tijeka
širine (W). To svojstvo omogućuje jednostavnije određivanje gustoće prometa promatranjem broja
brodova koji prolaze pojedinim prolazima.
Q=δ*V*W
Dokle god je gustoća prometa dovoljno mala, brzina prometnog tijeka je neograničena, tj. svaka
jedinica kreće se slobodno odabranom brzinom. Porastom količine prometa smanjuje se razmak
između jedinica odnosno raste gustoća, sve dok ne dođe do zagušenja zbog čega brzina kretanja i
količina prometa padnu na nulu. Najveća količina prometa koji se može ostvariti na stvarnom
prometnom putu naziva se kapacitetom plovnog puta (C).
C = c * W *V * δmax c – koef manji od 1
Na otvorenom moru vrlo je teško očekivati zagušenje prometa zbog porasta količine prometa. Izuzetak
je promet kroz kanale ili na lučkim prilaznim putovima te u slučajevima slabe vidljivosti.
Omjer količine prometa i kapaciteta prometnog puta određuju trenutnu razinu sigurnosti plovidbe.
Jedinica s neuobičajenim prometnim obilježjima (velike jedinice) može bitno umanjiti kapacitet
prometnog puta.

65. PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA O OKOLINI (?)

Prikupljanje podataka predstavlja temeljnu funkciju VTS službe. Svi podaci koji se koriste u radu
mogu se podijeliti na statičke i dinamičke. U statičke podatke ubrajaju se podaci koji se tijekom
vremena ne mijenjaju a dinamički podaci obilježavaju česte promjene u vremenu.
Statički i dinamički podaci (slika stanja prometa) sastoje se od:
- podataka o plovnom putu (meteorološki i hidrografski podaci)
- podataka o stanju prometa (položaji brodova, vektori kretanja)
- podataka o objektima, opremi i sredstvima
Po izvorištu podatke dijelimo na:
- podatke čije su izvorište brodovi u području nadzora

30 a.b.
 - sve druge podatke čije je izvorište u drugim jedinicama VTS službe ili na kopnu
Najveći broj podataka prikuplja se korištenjem vlastite opreme, održavanjem stalne radijske straže na
odgovarajućim frekvencijama, prikupljanjem izvješća o položaju brodova, stanju trupa, strojnog
sustava itd.
Najveću važnost imaju podaci o položaju, identifikaciji i teretu na svakom brodu koji uplovi u
područje nadležnosti pa se često uspostavlja sustav izvješćivanja s brodova.
Prijava broda se najčešće obavlja korištenjem pomorskih komunikacijskih sredstava (najčešće VHF) a
može biti redovna (pri uplovljenju ili isplovljenju) i izvanredna (u slučaju nezgode).
Obrada podataka temelji se na računalski podržanom sustavu i trba osigurati potrebnu informacijsku
podršku osoblju VTS službe. Obrada podataka mora osigurati zadovoljavajuću informacijsku obradu i
na kraju prikaz podataka potrebnih pri donošenju odluka osoblja službe.
Sustav obrade podataka mora omogućiti najmanje:
- praćenje kretanja brodova u pogledu ispunjavanja zahtjeva međ, nacionalnih i lokalnih propisa;
- tumačenje sveukupnog stanja prometa i njezina razvoja;
- praćenje stanja na plovnim putovima;
- koordinaciju tijeka podataka;
- naknadnu statističnu obradu
Obrada podataka najčešće se obavlja na jednom mjestu korištenjem namjenske informacijske mreže
VTS službe.

66. PRIKUPLJANJE I OBRADA PODATAKA O PROMETNOM TIJEKU (?)

Prikupljanje podataka:
- korištenjem vlastite opreme o stanju na plovnim putovima
- održavanjem stalne radiostraže
- prikupljanjem izvješća od brodova o njihovom položaju, stanju trupa, strojeva i opreme ili
štetnim ili opasnim tvarima
Obrada podataka u cilju:
- praćenja kretanja brodova u pogledu ispunjavanja zahtjeva međ, nacionalnih i lokalnih propisa
- interpretacije ukupne prometne situacije i njezina razvoja
- praćenja hidrometeoroloških uvjeta i nav pomagala na plovnim putovima
- koordinacije statističke obrade

67. SREDSTVA AKTIVNOG I PASIVNOG NADZORA PROMETA

Nakon prihvaćanja početnog podatka o položaju, daljnje kretanje nadzire se :

- aktivnim praćenjem brodova u dometu obalnih radarskih uređaja – osigurano kontinuirano primanje
podataka zadovoljavajuće kvalitete o položaju, smjeru i brzini broda koji se prati, ili
- pasivnim praćenjem brodova na način da se njihov položaj dobiva proračunom, točnost osmotrenog
položaja i parametri kretanja nisu zadovoljavajuće kvalitete

Tehnička sredstva, oprema i pomagala dijele se na osnovna i pomoćna. Osnovna sredstva i oprema
namijenjena su obavljanju temeljnih zadaća i moraju biti postavljena tako da dopuštaju brzo,
jednostavno i učinkovit o rukovanje. Upravljanje je objedinjeno u sklopu ergonomski oblikovane
upravljačke postaje VTS centra. Kao osnovno sredstvo nadzora najčešće se koriste sredstva radarskog
nadzora.
Temeljno tehničko obilježje radarskog sustava je njegova pouzdanost.
Radarski sustav namijenjen VTS službi mora zadovoljiti neke uvjete kao što su: dvofrekventni rad
svake nadzorne postaje, daljinsko i lokalno uključivanje i isključivanje radarskog sklopa, pouzdan i
neprekinut rad pri brzini vjetra od 120 km/h te podnašanje udara vjetra do 180 km/h, domet radarskog
sklopa do najmanje 48 M.

31 a.b.
Podsustav za autonomno praćenje mora osigurati potrebne podatke o brodovima u području nadzora
ispunjavanjem nekih uvjeta kao što su: automatski i ručni prihvat ciljeva, mogućnost praćenja 200
ciljeva istovremeno, osigurano dodjeljivanje neke oznake duljine najmanje 9 znakova svakom brodu,
autonomni izračun kursa, brzine, DCPA i tcpa .
Podsustav prikaza mora osigurati kvalitetno praćenje bez izazivanja umora dežurnog djelatnika VZS
službe.
Osim sredstava radarskog nadzora, primjenjuje se i razna druga oprema. Uspješnom primjenom ističu
se radijski goniometar VHF frekvencija, razne vrste transpondera, te uređaji za vizualni nadzor.
Komunikacijska sredstva služe za uspostavljanje i obavljanje pouzdane i kvalitetne komunikacijske
veze između brodova i pojedinih jedinica VTS službe, te između VTS jedinica međusobno.

68. MJERE I METODE UPRAVLJANJA PROMETOM

Organizacija prometa je najsloženija zadaća VTS službe i obuhvaća planiranje, provedbu i nadzor
kretanja sa ciljem izbjegavanja opasnih okolnosti te ostvarivanja sigurnog i učinkovitog prometa u
području nadležnosti. Organizacija prometa provodi se raspodjelom prostora, vremena i udaljenosti.
Raspodjela prostora uključuje prethodno određivanje namjene pojedinih morskih površina za
obavljanje stanovitih postupaka za duže vremensko razdoblje (jednosmjerni ili dvosmjerni plovni put,
sidrišta, kružni tijek..). VTS služba može privremeno ili u pojedinom slučaju izmijeniti postojeću
raspodjelu prostora. Postojeća raspodjela prostora ucrtana je na pom kartama i temelji se u najvećem
dijelu na mjerama usmjeravanja plovidbe.
Raspodjela vremena ima cilj odrediti trenutak prolaska brodova određenim dijelom plovnog puta.
Ostvaruje se sustavom dopuštenja i izvješćivanja (potvrđivanja) provedbe pojedinih radnji. Najvažnije
mjere su:
- dopuštenje uplovljavanja u područje nadležnosti VTS službe ili dopuštenja prelaska u sljedeće
potpodručje;
- dopuštenje sidrenja ili dopuštenje plutanja;
- dopuštenje isplovljenja iz luke, napuštanja ili promjene sidrišta ili mjesta sidrenja
Pored sustava dopuštenja, koristi se i ograničenje (najveće) brzine plovidbe,
Raspodjela udaljenosti ostvaruje se utvrđivanjem najmanje udaljenosti između brodova koji plove
istim smjerom tj. udaljenosti mimoilaženja. Ovdje spada i sustav određivanja redoslijeda pristupa
odnosno uključivanja na plovni put ili isplovljenja sa sidrišta.

69. INTERNI POSTUPCI

Redovni postupci
- bilježenje
- osoblje
- održavanje opreme
- suradnja s pridruženim službama
- odnosi s javnošću
- sigurnosna zaštita
- uvježbavanje
- primopredaja straže
- primopredaja brodova
- održavanje publikacija
Postupci u nuždi
 Pad sustava
- prekid internih komunikacija
- prekid eksternih komunikacija
- prestanak rada izvora podataka
- prekid rada informacijskog sustava
 Unutrašnji poremećaji
- požar, evakuacija, zdravstvene ugroze, sigurnosne prijetnje

32 a.b.
70. EKSTERNI POSTUPCI

Redovni postupci
- PreArrival Information
- Entering VTS area
- Vessels at Anchor
- Vessels at Berth
- Vessels Departing the VTS Area
- Transition between Adjacent VTS Area
- Adverse environmental conditions

Postupci u nuždi
- Sudar, prevrtanje, potonuće, nasukanje, požar, čovjek u moru
- Pollution
- Places of Refuge
- Medical Emergency
- Vessel Not Under Command (NUC)
- Security incident
- Protest action
- Natural disaster

33 a.b.