UNIVERZITET U TUZLI OBAVEZE

RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET Nastavne metode: PREDAVANJA I VJEŽBE

Predavanja: 3 časa sedmično (ukupno 45 časova)
Vježbe: 2 časa sedmično (ukupno 30 časova)

OPSKRBA VODOM I Obaveze tokom pohađanja nastave:

ODVODNJA -DVA KOLOKVIJA (pismeni - zadaci)
-SEMINARSKI RAD (PROJEKAT OPSKRBE I ODVODNJE U OBJEKTU)
(uspješno urađen i odbranjen projekat – uslov izlaska na pismeni dio ispita)
-OBAVEZNO PRISUSTVO PREDAVANJIMA I VJEŽBAMA
-AKTIVNOST NA PREDAVANJIMA I VJEŽBAMA

Obavezno prisustvo na predavanjima i vježbama.

Uslovi za dobijanje potpisa:
Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. 1 1. Prisustvo predavanjima i vježbama (3 i više izostanka – BEZ POTPISA) 2

ZAVRŠNI ISPIT: VJEŽBE

Pismeni ispit (2 do 3 zadatka) -Bodovi sa kolokvija (dva kolokvija):

Svaki kolokvij nosi 15 bodova i sastoji se od 2-3 zadatka.
Zabranjeno korištenje literature i prepisivanje na ispitu !!! ---------------------------------------------------------------------------
Maksimalno osvojenih bodova sa dva kolokvija: 30 bodova
Položen pismeni ispit usmeni ispit
-Prisustvo na vježbama:
Konačna ocjena Svako prisustvo na vježbi nosi 0,333 bodova
(utiče rad i aktivnost studenta na nastavi) (15x0,333=5,0 bodova)
---------------------------------------------------------------------------
Maksimalno osvojenih bodova: 5 bodova
Uslov za izlazak na završni ispit iz predmeta -Seminarski rad (projekat):
OPSKRBA VODOM I ODVODNJA Seminarski rad je obavezan i nosi maksimalno 10 bodova.
----------------------------------------------------------------------------

-Aktivnost na vježbama:
položen ispit iz predmeta HIDROMEHANIKA I HIDROLOGIJA Maksimalno tokom semestra: 5 bodova

3 4

1
 VJEŽBE PREDAVANJA

Ukupno dobijenih bodova tokom semestra:

maksimalno 50 bodova
-Prisustvo na predavanju:
Završni pismeni ispit u strukturi ocjenjivanja: Obavezno prisustvo na predavanjima.
Više od tri neopravdana izostanka NEMA POTPISA U INDEKS !
maksimalno 50 bodova

NAPOMENA:
-Aktivnost na predavanju:
Svaki neopravdani nedolazak na vježbe nosi 0,333 negativnih bodova.
Utiču na ukupan dojam i rad studenta tokom održavanja nastave.
Više od tri neopravdana izostanka na vježbama NEMA POTPISA U INDEKS !

5 6

LITERATURA:
1. M. Radonić: Vodovod i kanalizacija u zgradama, Croatiaknjiga Zagreb,
SISTEM OCJENJIVANJA – pismeni dio ispita:
obnovljeno izdanje.
2. M. Milojević: Snabdevanje vodom i odvodnja naselja, Građevinski fakultet Beograd
OCJENA BROJ OSVOJENIH BODOVA OPISNA KONAČNA OCJENA
3. S. Milenković: Vodovod i kanalizacija zgrada; AGM knjiga, Beograd, 2007
10 95 – 100 Odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama)
4. B. Tušar: Kućna kanalizacija, Građevinski fakučtet Zagreb, 2001.
9 85 – 94 Vrlo dobar (iznad prosjeka, ali sa ponekom greškom) 5. Zabilješke sa predavanja – najbitnije.

8 75 – 84 Dobar (općenito dobar rad, ali sa dosta grešaka)

7 65 – 74 Zadovoljavajući (solidan, ali sa značajnim

nedostacima)

6 54 – 64 Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterije za prolaznu

ocjenu)

5 Ispod 54 Nedovoljan (potreban dodatni rad za uspješno

polaganje ili znatno više rada za okončanje obaveza)

7 8

2
 NASTAVNI PROGRAM:
Sve informacije o predmetu, kolokvijima, ispitima
i rezultatima kolokvija i ispita možete naći na
OPSKRBA VODOM
slijedećoj web stranici:
Potreba za vodom, vrste i količine voda
-atmosferske, površinske i podzemne vode
-kvalitet i količina vode
-dobijanje podzemne i izvorske vode
-dobijanje površinske (rijeke, jezera, mora) vode
-atmosferska voda

Kondicioniranje (popravljanje) vode

-taloženje, filtriranje, provjetravanje, hemijski i specijalni postupci
-primjena postupaka
www.suljicnedim.hpage.com Podizanje vode
-uređaji sa vjedricama
-elevatori
-pumpe

9 10

Prikupljanje vode u zgradama Vodovodni sistemi i šeme

-rezervoari u zgradama (materijal, postavljanje, osobine, dimenzioniranje) -vodovodni sistemi
-hidrofori (osobine, postavljanje, dimenzioniranje) -komunalni vodovodi
-membranske posude pod pritiskom (postavljanje, osobine, šeme -mjesni vodovodi
hidrocelskog postrojenja, -pojedinačni vodovodi
dimenzioniranje hidrocelskog -kućni priključak
postrojenja) -kućni vodovod (šeme kućnih vodovoda)
-raspored vodova u zgradi
Vodovodne cijevi i armature -razdjelnik
-vodovodne mreže prema materijalu izvedbe -vodovodne vertikale
-lijevano-željezne cijevi -vodovodne grane i ogranci
-čelične cijevi
-armirano betonske cijevi Izvođenje vodovoda i zaštita vodovodne instalacije
-bakrene cijevi -vodovi u zemlji
-plastične cijevi -vodovi u zgradama
-fazonski (oblikovni) komadi -žljebovi i okna u zgradama
-vodovodne armature -okna i kanali u zemlji
-prodor cijevi kroz zidove i stropove
-ispitivanje vodovoda
-zaštita vodovodne instalacije (tehnička i higijenska zaštita)

11 12

3
Proračun kućnog vodovoda ODVODNJA VODE
-količine vode na izljevnom mjestu
-pritisci u cijevnoj mreži Opći dio - kanalizacija
-brzina vode u cijevima -osnovni tipovi i šeme kanalizacije
-hidraulički gubici -osnovni elementi kanalizacijskog tehnološkog sistema
-dimenzioniranje vodovodne mreže u zgradi -promjena kvaliteta vode
-sastav i karakteristike urbanih oborinskih i otpadnih voda
Fontane i bazeni -urbani sistem i kanalizacija
-vrste i opis fontana -sastav i količine otpadne vode
-uređajni dijelovi fontana
-bazeni za kupanje (vrste i opis bazena) Uređajni predmeti i kanalizacione cijevi
-tipične instalacije bazena -slivnici (karakteristike i vrste)
-kondicioniranje vode -zatvarači (karakteristike i vrste)
-uređajni dijelovi bazena za kupanje -odvajači (osobine i dimenzioniranje)
-proračun instalacija bazena za kupanje -kanalizacione cijevi i fazonski komadi
* lijevano-željezne cijevi
* čelične cijevi
* plastične cijevi
* betonske cijevi
* drenažne cijevi

13 14

Sistemi i šeme kanalizacije Izvođenje kanalizacije

-komunalna kanalizacija i vrste sistema (skupna i razdjelna kanalizacija) -postavljanje dvorišnih kanala
-šeme komunalne kanalizacije -dvorišna okna
-cijevna mreža komunalne kanalizacije -postavljanje odvoda u zgradi
-kućna kanalizacija i vrste sistema -pričvršćivanje vodova u zgradi
-kućna cijevna mreža -ispitivanje kanalizacije
-priključni kanali
-dvorišna cijevna mreža Zaštita kanalizacije
-drenaža zgrade -mehaničke pojave
-korozija
Proračun kućne kanalizacije -toplinske pojave
-dimenzioniranje kanalizacije prema Njemačkim propisima (DIN) -zvučne pojave
-dimenzije sanitarno-fekalne kanalizacije -higijenska zaštita kanalizacije
-dimenzije ventilacijskih vodova -zaštita od kanalizacije
-dimenzije kišnih vodova
-dimenzije skupnih vodova Podizanje otpadne vode
-dimenzioniranje drenažnih vodova -pumpe za otpadnu vodu
-otvoreni uređaji za podizanje otpadne vode
-zatvoreni uređaji za podizanje otpadne vode

15 16

4
 •Bez vode nema života na Zemlji
•Voda potrebna svim živim bićima
•Voda i zrak najvažnije ljudske potrebe
•Voda osnovne fiziološke potrebe ljudi ; higijena tijela i naselja ; privreda
•Voda se koristi za:
- piće
POTREBE ZA VODOM, - priprema hrane
- pranje (tijela, rublja, prostorija, predmeta . . .)
VRSTE I KOLIČINE VODA - zalijevanje
- gašenje požara
- privredne svrhe (industrija ; hlađenje mašina ; tehnološki procesi . . .)
- sportske svrhe i rekreacija

17 18

•Voda nezamjenjiva za sve navedene potrebe VRSTE I OSOBINE VODE

•Stalno kruženje vode u prirodi uticaj Sunčeve energije i sile teže

opskrba vodom od posebnog značaja
•Padavine isparavanje (E i T) kondenzacija i sublimacija otjecaj

•Planiranje naselja i pojedinih zgrada

- bitno da u blizini bude dovoljna količina vode za piće i ostale potrebe
- od vode zavisi veličina naselja, mjesto i način njegove izgradnje

19 20

5
•Razlikujemo vrste voda: •Voda ključa na 100oC naglo se pretvara u vodenu paru
- atmosferska voda •Voda isparava i pri manjim T
- površinska voda - ako je p niži od normalnog voda ključa pri nižoj T (<100oC)
- podzemna voda - ako je p viši od normalnog voda ključa na T (>100oC)

•Agregatna stanja: •Zagrijavanjem povećanje V vode

- čvrsto stanje (led, snijeg, inje) - na grijačima vode postavljamo sigurnosne ventile
- tekuće stanje (kišnica, rijeke, potoci, jezera, mora, PV)
- gasovito stanje (vodena para, magla) bez sigurnosnih ventila razaranje cijevi i ostalih dijelova instalacije

•Gustina vode f-ja T •Pretvaranje vode u led njena V se povećava za oko 10%
•Voda pri zagrijavanju se širi i ima manju specifičnu težinu - nastaju velike snage koje mogu razoriti dijelove instalacija i objekata
•Voda pri hlađenju se skuplja i postaje teža
•Voda daljim hlađenjem ponovo se širi i postaje lakša fizička anomalija vode

21 22
zbog toga led pliva na vodi

•Voda otapa gasove veće otapanje što je voda hladnija i što je p veći •Atmosferska voda (kišnica)
•Voda se zagrije ili se p smanji gas izlazi iz vode u vidu mjehurića - sadrži sastojke iz zraka prašina, mikroorganizmi i gasovi
- sa površina na koje padne prima prašinu i mikroorganizme (krovovi, platoi)
•Kohezija vode manja nego njena adhezija
- toplija voda manja kohezija moguće značajno povećanje tih sastojaka nakon pada na tlo
- bljutav ukus
zbog toga topla voda lakše teče od hladne vode uticaj viskoznosti - primjena za piće samo ako nema drugih vidova zahvatanja vode

•Voda praktično nestišljiva ne mijenja V pod p

•Hemijski čista voda dva dijela vodika (H) i jedan dio kisika (O) H 2O
- u prirodi voda nije hemijski čista ima idruge sastojke
- vrsta sastojaka f-ja sredine kroz koju voda prolazi

23 24
Sakupljanje kišnice u podzemne rezervoare za vodu

6
•Površinska voda
- potoci, rijeke, jezera
- gornji tok slična izvorskoj
- dalji tokovi kontakt sa mineralima i rastvara ih tvrđa od kišnice
- znatno zagađenje otpacima ljudi gušće naselje = veće zagađenje
- upuštanje zagađenje vode naselja i industrije u vodotoke
- zagađenje hemijsko, biološko i bakteriološko
- sadrži veliki broj mikroorganizama
- sadrži i patogene (zarazne) bakterije epidemije raznih bolesti
- pogodna za industrijske potrebe
- obično je ima u znatnim količinama

Rijeka Jala u Tuzli – 17.05.2014. godine

25 26

•Podzemna voda •Tvrdoća vode po njemačkim stepenima:

- prolazi kroz filtere propusnih slojeva tla vrlo mekana voda 0 ... 4o d
mekana voda 4 ... 8
obično “izgubi” sve mikroorganizme i druge neotopljene sastojke srednje tvrda 8 ... 12
oplemeni se primanje raznih mineralnih soli (najviše Ca, manje Mg) prilično tvrda 12 ... 18
oplemeni se i drugim sastojcima Fe, Mn kao i gasovima (ugljen dioksid) tvrda 18 ... 30
vrlo tvrda 30o d
- količina rastvorenih soli f-ja tvrdoće vode
- mjerenje tvrdoće na razne načine
- mjerenje tvrdoće njemačkim stepenima

1 njemački stepen (od) = 10 mg CaO u 1 lit vode

27 28

7
•Tvrda voda neprikladna za pranje (npr. velika potrošnja sapuna) KVALITET VODE

•Tvrda voda talog na posuđu i čašama •Kvalitet vode f-ja namjene njenog korištenja

•Tvrda voda neprikladna u industriji kamenac u cijevima i kotlovima •Voda za piće higijenski ispravna i tehnički prikladna

•Mekana voda nije ukusna za piće •Higijenski isprvna voda za piće sačuvati zdravlje ljudi i životinja

•Mekana voda prikladnija za pripremu tople vode (5 ... 6o d) •Higijenski neisprvna voda zarazne bakterije (izazivanje epidemija)

manje stvaranje kamenca zagađenje otpadna sanitarna voda iz wc dospije u vodu (npr. PV)
zagađenje procjedne vode neuređenih deponija otpada

•Mekana voda prikladna za praonice rublja manja potrošnja sapuna zagađenje otrov u vodi (Pb) npr. od olovnih cijevi

•Voda prijatna za piće bezbojna ; bistra ; bez mirisa ; svježeg ukusa

Kamenac na Kamenac na T 7 do 12oC i tvrdoće 8o d
grijaču bojlera odvodu iz SU

29 30

•Toplija voda bljutava ; ne osvježava •Voda za privredu

•Tehnički prikladna voda ne izaziva inkrustacije na cijevima i kotlovima - f-ja tehnoloških procesa proizvodnje različiti zahtjevi
- često potrebno da voda nije tvrda
•Voda za napajanje stoke - tvrda voda tekstilna industrija snižen kvalitet proizvoda
- ne mora u svemu odgovarati uslovima vode za piće ljudi - tvrda voda prerada kože veliko trošenje sredstava za štavljenje
- može biti nekih sastojaka u većim količinima nego u vodi za piće ljudi
- mekana voda potrebna u industriji ljepila ; šećera ; papira . . .

- tvrda voda kamenac smanjuje φ cijevi ; povećava otpore

kamenac porozan i u kotlu djeluje kao toplotni izolat.

smanjuje prolaz toplote kroz zidove

veća potrošnja goriva

brža korozija metala
31 32

8
•Kvalitet vode f-ja izvorišta i HG i uređaja kroz koje teče (cijevi, armature . . .) •Utvrđivanje kvaliteta vode NE može jedna analiza više puta analiza vode
•Voda stalna zaštita od zagađenja dotrajalost HG i instalacija

više analiza u manjim ili većim ∆t f-ja namjene korištenja vode

•Ispitivanje vode prije gradnje objekata za vodoopskrbu

jako bitno kod plitkih i nezaštićenih PV

ispitivanje terensko i laboratorijsko

terensko ispitivanje ustanoviti mogućnost zagađenja vode

laboratorijsko ispitivanje fizičke, hemijske, bakteriol. i biološke osobine

33 34

KOLIČINA VODE
•Bitna i dovoljna količna vode osim njenog kvaliteta
•Nedovoljna količina manji higijenski i kulturni standardi (pranje, polivanje . . .)
•Količine vode f-ja veličine i vrste naselja ; načinu vodosnabdjevanja ; odvodnje . . .

Potrošnja vode u naseljima

35 36
Max. dozvoljeni sastojci u vodi za piće

9
Domaća potrošnja vode Prosječna potrošnja vode u gradu u l/dan po osobi

Potrošnja vode u javnim zgradama u l/dan

37 38

Najmanja moguća potrošnja vode

Potrošnja vode u privredi u l/dan

39 40

10
 DOBIJANJE VODE PODZEMNA VODA
•Nastanak oborine prolaze kroz propusne slojeve tla do nepropusnog sloja
•PV ; izvorska voda ; površinske vode ; atmosferska voda (kišnica) •Ulazak površinskih voda u PV (influentno strujanje) i obratno (efluentno strujanje)

različite građevine i uređaji za dobijanje voda •Oblik i položaj vodonepropusnog sloja po kome se kreće PV imamo:

podzemne rijeke, potoke i jezera

•PV može stajati ili može teći (nagnutost nepropusnih slojeva)

•Utvrđivanje pravca toka PV hidroizohipse

Izvođenje bušenog bunara

41 42

•Gornji sloj tla slabo propustan infiltracija mora preći dug put

voda se očisti i zarazne bakterije uglavnom uginu

ovi vodonosni slojevi su zaštićeni voda obično dobra za piće

Slojevi podzemne vode

obično bolja ona PV koja je dublja
•Vodonosni propusni i nepropusni slojevi postoje u više nivoa

tada kažemo da imamo prvu, drugu itd PV

•Iznad prvog vodonosnog sloja postoji propustan sloj manje debljine

Oscilacije NPV
voda sa površine brzo dolazi u vodonosni sloj

43 44
ta voda obično nije dobra za piće

11
 KOPANI BUNARI
•PV na manjim dubinama obično do 10 m ponekad i preko 100 m
•Voda se u njima i akumulira prikladni za slabe vodonosne slojeve

•Obično kružnog poprečnog presjeka D=0,8 do 1,2 m

Vrste bunara u f-ji položaja, NPV i slojeva tla •Izdašnost ne raste srazmjerno prečniku
•Sadržaj rezervoara vode u njima raste sa kvadratom poluprečnika
•PV zahvat bunarima
•Arteški i subarteški bunari pod pritiskom

•Glavne vrste bunara za vodosnabdjevanje zgrada KOPANI I CIJEVNI

45 46

•Mogućnost lakog zagađenja vode pri gradnji voditi posebnu pažnju •Bunari dublje u vodonosni sloj i pri najnižem nivou PV bolji kvalitet i količina PV

glava bunara mora biti potpuno i vodonepropusno pokrivena gradnja u ranu jesen obično najniži nivo PV
AB ploča i zatvorena u kućicu
•Zbog spriječavanje zagađenja PV sa površine terena i zbog oscilacija nivoa PV
•Spriječavanje prolaska površinske i prolivene vode
zidovi bunara obzidani nepropusno za vodu
okolni teren mora biti popločan i nagiba 3 do 5 %
voda u bunar dolazi samo kroz otvoreno dno
•Min. do dubine od 3m oko zidova bunara nabiti sloj gline (d=20 - 50 cm)
ako je zagađenje nemoguće donji dijelovi zida bunara su propusni
(prorezi ili otvori u zidu) povećana izdašnost bunara

47 48

12
•Zidovi bunara od opeke ili kamena zidati ih nepropusno za vodu u c.m. •Gradnja kopanog bunara (I način) prethodno kopanje do potrebne dubine
naknadno oziđivanje
unutarnje strane malterisati c.m.
veoma bitno razupiranje iskopa bunara

•Debljina zida bunara: d = 0 ,1 p + 0 ,1

•Gradnja kopanog bunara (II način) izrada prstenova od opeke ili betona
p – unutarnji prečnik (m)

vlastitom težinom ili opterećivanjem spuštaju na potrebnu dubinu

•Pravilo d=25cm zid od opeke
d=40 do 50 cm zid od kamena

49 50

•Lokacija kopanog bunara mogućnost zagađenja sa površine tla CIJEVNI BUNARI

zagađenje f-ja i toka PV 1) Zabijeni bunari
2) Bušeni bunari
mogućnost zagađenja i sa velikih udaljenosti (>100m)
f-ja smjera PV i izvora zagađenja

lokacija bunara uzvodno od izvora zagađenja

•Završetak građenja dezinfekcija kopanog bunara obično hlor u prahu

Bušeni bunar
51 52

13
1) Zabijeni bunari
* Samo u plitke vodonosne slojeve dubine 6 do 7m
* Tamo gdje trebaju relativno male količine vode

* Sastav sito ; usisne cijevi ; pumpa

Sito perforirana cijev d=40 – 50mm ; L cijevi 1m
šiljati vrh cijevi
vodonosni sloj u S cijev obaviti žičanom mrežom (Cu)

Zabijeni bunar
* Zabijanje pomoću tronošca

53 54

2) Bušeni bunari
* PV iz dubljih slojeva H=10 i više stotina metara
* D cijevi 75 – 600mm
* Sastav jedna ili više kolona zaštitnih (obložnih) cijevi , usisna cijev

* Bušenje kroz slojeve do nailaska na vodonosni sloj Ok izdašnost

posljednja kolona do podine vodonosnog sloja

spuštamo u kolonu filtarsku cijev duža od debljine vodon. sloja
izvlačimo obložnu kolonu do gornjeg dijela vodonosnog sloja

* Bušenje “nasuho” dlijeto ; svrdlo ; bušilice ; ispiranjem

* Bušenje “nasuho” pouzdani podaci o sastavu i izdašn. vodon. slojeva
Bušeni bunar Tronožac za bušenje bunara

ispiranje kroz mekane slojeve brže napredovanje bušenja

55 56
tronožac spuštanje alata i izvlačenja kolona

14
•Filteri perforirana cijev omotana sitom od žičanog pletiva •Završetak bunarske cijevi u šahtu (oknu) dobro zaptivanje spojeva
perforirana cijev od čelika ; Cu ; keramike ; porculana ; plastike
filtri sa granuliranim G i S nema žičane mreže površinska voda da NE dođe u šaht (okno) zagađenje

okno vodonepropusno ; osigurano od zagađenja

usisna i potisna cijev i armature osigurane od mržnjenja

Bunarski filtri

57 58

•Izdašnost bušenih bunara mala i voda ima sitne čestice S koje prođu kroz filter IZVORSKA VODA
•Vodonosni sloj sa PV izlazi na površinu tla
kombinovati bušeni bunar sa kopanim bunarom - zbog konfiguracije terena
kopani bunar služi kao rezervoar i kao taložnik - zbog međusobnog položaja propusnih i nepropusnih slojeva tla

nastaju IZVORI

•Izvori česti u brdovitim krajevima

•Izvori vrlo rijetki u ravnicama
•Izvorska voda dobra svojstva PV uglavnom dobra za piće

59 60
Bušenje bunara

15
•Korištenje izvorske vode ispitati kvalitet i izdašnost Kaptaže izvorske vode

•Kaptaže: objekti za zahvatanje izvorske vode

utvrditi eventualno zamućivanje vode nakon kiša i topljenja snijega
•Kaptaže različite u odnosu na mehanizam isticanja vode
•Silazni izvor (slika dole): najčešči u praksi
zamućenost voda je bez dovoljnog filtriranja

Šematski prikaz silaznog izvora

Kaptaža silaznog izvora

61 62

•Izrada kaptaže: izbjeći formiranje prepreke prirodnom oticanju vode •Omogućavanje taloženja

•Kaptažni objekat mora imati: - v vode u komori < 0,1m/s

- dovoljno otkriven i zahvaćen izvor po dubini i površini

- zaštitu od površinskog zagađenja •Zahvatni objekat kao česma

- mjere za spriječavanje rasipanja vode - ispusnica na samoj građevini

- ventilaciju. - odvod viška vode prelivom

- pražnjenje pomoću ispusta

•Gradnja HG za zahvat IzV

•Iz vodne komore, preko usisne korpe, voda otječe cjevovodom preko zatvaračnice - ne poremetiti vodonosni sloj gubitak vode drugi put nađe voda
•Pored odvodnog cjevovoda imamo i: - PovV ne smije dospijeti u vodonosni sloj sloj nabijene C
- preliv, ispust, vodomjer, penjalice - prirodni filtar ispred kaptaže
•Često se gradi i taložnica za pijesak
•Kaptaža prelivnih izvora: slična kaptaži silaznog izvora •Kaptažu (zahvatnu HG) ograditi i zaštititi zaštitni pojas
•Kaptaža prelivnog izvora: sabirna građevina odvojena od kaptaže
63 64

16
POVRŠINSKA VODA
•Vodozahvate površinskih izvorišta možemo podijeliti na:
•Potoci, rijeke i jezera gdje nema dovoljno PV niti izvora
(1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili regulisanom stanju),
•Mogućnost korištenja PovV
(2) vodozahvate na jezerima i akumulacijama (vještačko jezero), na kanalima
- propuštanje kroz određeni broj taložnika (3) vodozahvate na morima.
- propuštanje kroz prirodne filtere od S i G
- upuštanje u R za čistu vodu
- hlorisanje vode (obično) zbog mogućih bakterija i zbog Fe • Postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja
vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao:

•PovV za manje potrebe preskupa
•PovV vodozahvati za naselja
znatan tretman oko pripreme vode a) vodozahvati na planinskim potocima, koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju
idealna rješenja za opskrbu vodom.
Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača.
b) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

•Površinske vode izložene raznim zagađenjima bitan izbor lokacije vodozahvata

•Izbor lokacije f-ja zagađenja, hidroloških, geoloških, geomehaničkih faktora

65 66

1) Vodozahvati na rijekama
Kod projektovanja riječnih vodozahvata potrebno je slijedeće:
a) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno opticanje vode oko objekta,
•Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na
rijekama.
•Razlog u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektovanih i izvedenih riječnih
vodozahvata.

b) suženje korita rijeke uslovljeno prisustvom vodozahvata bude minimalno, kako •Generalno se mogu navesti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata:
ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita,
(1) (fiksni) priobalni vodozahvati,
c) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u
(2) vodozahvati u riječnom koritu,
vodotok,
(3) plovni vodozahvati,
d) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne
primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale
(4) pokretni priobalni vodozahvati.
(rezultat odronjavanja ili klizanja),

e) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led,

f) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta. •U praksi najčešća prva dva riječna vodozahvata

67 68

17
 (1) Priobalni vodozahvati:

- lociraju se na obalnom pokosu i zahvataju vodu neposredno iz riječnog korita,

- pumpe, pomoću kojih se voda transportuje do uređaja za kondicioniranje vode,
mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice ili u samom vodozahvatu,
(slika dole).

Šematski prikaz položaja riječnog vodozahvata

Šeme priobalnih vodozahvata

a) sa pumpama u posebnoj zgradi b) c) d) sa pumpama u vodozahvatu
69 1-zahvatna komora; 2-ulazni otvor sa rešetkama; 3-mreža; 4-pregrada; 5-usisna cijev; 6-rezervoar
70
7-pumpa; 8-zgrada CS; 9-potisni cjevovod

(2) Vodozahvati u riječnom koritu:

-Zahvatna građevina u riječnom koritu

-Primjena: blago nagnute obale (potr. dubina za zahvatanje vode veća
udaljenost od obale)

Priobalni vodozahvat u obliku bunara sa CS

Šema vodozahvata u riječnom koritu

(a) Vodozahvat (b) Detalj vodozahvatne betonske glave
1-vodozahvatna glava; 2-gravitacijski tlačni cjevovod; 3-sabirna komora; 4-usisna cijev;
5-rezervoar pumpe; 6-CS; 7-potisni cjevovod; 8-rešetka; 9-ulazni difuzor

Obalni zahvat (niska i ravna obala)

71 Difuzor = završni, prorupčani ili rešetkom opremljen dio cjevovoda 72

18
•Korito rijeke odabrano mjesto zahvatanja vodozahvatna glava
gravitacijski tlačni cjevovod (do sabirne komore)

•Konstrukcija i oprema ovih vodozahvata ista priobalnom vodozahvatu

razlika jedina: voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom

•Neprekidnost vodosnabdjevanja bar dva gravitacijska cjevovoda sa dvije pumpe

Šema kombinovanog vodozahvata u riječnom koritu
(a) Vodozahvat (b) Detalj ab vodozahvatne glave
1-vodozahvatna glava; 2-gravitacijski tlačni cjevovod; 3-sabirna komora; 4-usisna cijev;
•Određeni uslovi (obalni profil, amplitude vodnih nivoa) veliki vodostaji 5-rezervoar pumpe; 6-CS; 7-rešetka; 8-ulazni difuzor

zahvatanje vode i kroz otvore u prednjem zidu sabirne komore

(kao priobalni vodozahvat)

slijedeća slika 73 74

(3) Plovni vodozahvati: (4) Pokretni priobalni vodozahvati:

-Sistem pumpi postavljenih na ponton -Rješenja tipa uspinjače

-Visinski položaj pumpi mijenja se sa oscilacijama vodostaja -Pumpe u kolicima ili vagonu (kolosijek okomito na riječni tok)
usisna H ostaje stalna potisna H mijenja se promjenom vodostaja -Kretanje kolica ili vagona u granicama promjene vodostaja
(niži vodostaj veća potisna H i obratno) -Zahvat vode pumpama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima

-Smještaj vodozahvata riječni zalivi (nema udara leda ili balvana koje voda nosi) -Duž kolosijeka postavlja se fiksni potisni cjevovod sa vertikalnim odvojcima

na odvojke priključujemo elastični potisni cjevovod

Primjena sidra: Potiskivanje vode u jedan odvojak ostali su zatvoreni

održavanje plovne CS na
jednom mjestu

Šema plovnog vodozahvata

75 76
1-usisna cijev; 2-CS; 3-ponton; 4-potisni cjevovod (elastičan)

19
 2) Vodozahvati na jezerima, vještačkim akumulacijama i kanalima

•Vode stajaćice
•Načelo koristiti vodozahvate ranije opisane
•Posebnosti lociranje vodozahvata izbjegavati na mjestima:
a) naglih promjena obalnih pokosa
b) nepovoljnih geomehaničkih uslova
c) intenzivnog taloženja nanosa
d) pojave leda
e) skupljanja naplavina
f) izraženih oscilacija T vode
Šema pokretnog priobalnog vodozahvata
g) zagađenja otpadnim vodama analizirati strujanje vodnih masa
1-pokretna CS; 2-vitlo; 3-usisna cijev; 4-fiksni potisni cjevovod;
5-vertikalni odvojci; 6-elastični potisni cjevovod; 7-kolosijek
•Položaj vodozahvata dobiti najčistiju vodu

•Zadržavanje kolica ili vagona na jednom mjestu f-ja trajanja vodostaja •Stajaće vode u odnosu na rijeke manja mutnoća često izražena boja i
miris
77 78

Vodozahvati na jezerima:

1-gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod

1-gravitacijski tlačni ili usisni
2-ulazna okna sa rešetkama
cjevovod
3-rešetka
4-ulazni difuzor

Šema vodozahvatnih građevina

Šema vodozahvata na jezerima
na jezeru ili akumulaciji

-Razlika sa riječnim vodozahvatima

-Zahvatanje većih količina vode vodozahvatni toranj (slika gore)

rješenje zahvatne građevine

-Slika manji cjevovodi ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko H

vodozahvatna glava od čeličnih ili plastičnih cijevi u svako doba godine zahvat najkvalitetnije vode
79 80
zaštićene rešetkom i izdignuti od dna 5 do 6m -Primjena vodozahvata jezera i akumulacije

20
 Vodozahvati na akumulacijama: Vodozahvati na kanalima:

1-gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod

2-ulazna okna sa rešetkama
1-gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod
3-rešetka
2-ulazna okna sa rešetkama
4-ulazni difuzor

Šema vodozahvatnih građevina na kanalu

Šema vodozahvatnih građevina na akumulaciji

-Slični riječnim vodozahvatima

-VZG najčešće obalnog tipa (slika d1)

-Nekoliko načela zahvatanja vode slika gore
-Primjer (c) VZG u sklopu betonske pregrade ili brane
-VZG u koritu kanala (slika d2)

81 82

3) Vodozahvati na morima ATMOSFERSKA VODA

•Područja gdje nema drugih voda npr. primorje, oblast krša . . .
-Sagledati specifičnosti morske obale i priobalja:
•Moguće zahvatanje kišnice samo za određene potrebe npr. pranje rublja
a) uticaj morskih valova, morskih struja i promjene nivoa mora
•Zahvatni objekti cisterne (čatrnje)
b) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa
c) prisustvo flore i faune u morskoj vodi
sabirna površina ; rezervoar ; filter
d) korozivno dejstvo morske vode

-Zahvat morske vode može biti na:

a) otvorenoj obali
b) prirodno zaštićenom zalivu
c) unutar akvatorija zaštićenog nasipom tipa lukobranom ili valobranom

-Najveća sigurnost: vodozahvat u akvatoriju sigurnost konstrukcije (na valove)

-Lučki akvatorij veliko zagađenje nepovoljna lokacija vodozahvata
-Bitno znati tehnologiju izvođenja pomorskih radova
-Ponašanje objekata u fazi eksploatacije veoma bitno poznavati 83 Plastični uređaji za akumuliranje i korištenje kišnice 84

21
•Primjena ovih vodozahvata najčešća na kraškim terenima i primjerena za manja Sabirna površina:
naselja.
-što manje izložene zagađenju
•Osnovu vodozahvata = građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri -krovovi kuća ili čiste popločane površine
pale P prema jednoj tački.
-krovovi manje prikladni (zagađenje od ptica)
-krovovi bolji kosi od ravnih bolje ispiranje
-krovovi pokrivač ne smije biti od Cu, Pb, Zn

-popločane površine se manje zagađuju

-popločane površine ograđene
-popločane površine prekrivene teracom ; betonirane ; popločane gotovih elem.
-prirodne kamene površine betoniranjem otvora postaju nepropusne

Vodozahvat atmosferskih izvorišta

a) zahvatna građevina b) cisterna
1-sabirna površina; 2-odvod sakupljene vode; 3-muljni ispust; 4-ograda; 5-obodni kanal
85 86
6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pješćani filtar

Rezervoar: Filter za prečišćavanje kišnice:

-služe i kao taložnice -sitni i čist S
-potpuno nepropustan materijal gubitak vode i spriječavanje zagađenja PovV -povremeno mijenjati S oprati S i ponovo ga postaviti
-od betona ; kamena ; prepečene opeke u c.m. iznutra malterisana c.m. -poklopac filtera na prigodnom i pristupačnom mjestu
-imaju preliv i ventilaciju po mogućnosti i ispust za pražnjenje čišćenje -krupniji nevezani materijal postaviti samo kod otvora za ulaz vode

da S ne ulazi u R otvori zakošeni

6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pješćani filtar

6-sabirna komora; 7-dovod sakupljene vode; 8-zahvatna komora; 9-pješćani filtar
87 88

22
Američka cisterna (rezervoar): Rad uređaja za prihvatanje kišnice:
-filter se cijeli vadi S se mijenja ili pere -padanje kiše prvo sapiranje sabirne površine od prašine, lišća i sl.
-filtriranje pri samom pumpanju vode -prvu vodu odvesti van R (cisterne) ili je prije ulaska u R prečistiti
-filter korpa sa S i keramičke filterske cijevi -odvodnja van R automatska pomoću prevrnutog korita ili limenih odjeljivača

Prethodni filter rezervoara (cisterne)

-prazno korito u takvom položaju da prihvata kišnicu

-prevrne se kada se napuni vodom zbog pomicanja težišta
-tokom padanja kiše mlaz vode spriječava da se korito vrati u položaj za punjenje
-V korita f-ja količine vode potrebne za ispiranje sabirne površine
89 90
-V korita f-ja vrste površine od 0,1 do 0,2 l/m2

Dimenzioniranje rezervoara (cisterne): Dimenzioniranje filtera:

-prema potrebnoj Q ; visini P ; trajanju suše -50cm sitnog S i 30cm G ili tucanika ukupna H filtera 80cm
-zbog karaktera štednje vode dnevna potrošnja po osobi Qd=10 do 40 lit
-sabirna površina preko izraza: filtriranje 2000 litara vode po 1m2 na dan

za 1000 litara vode treba najmanje 0,5m2 filtera

Qd – prosječna dnevna potrošnja vode u l/dan
Ps – sabirna površina
hsr – srednja godišnja visina padavina (mm)
hmin – minimalna godišnja visina padavina (mm) hmin=0,7*hsr (mm)

Zapremina rezervoara (cisterne):

V – korisna zapremina rezervoara
Ds – broj sušnih dana (Ds=90 do 120 dana)

91 92

23