Professional Documents
Culture Documents
PRIRUČNIK ZA TEHNIČKE CRTAČE ARMATURE. in Cooperation With
PRIRUČNIK ZA TEHNIČKE CRTAČE ARMATURE. in Cooperation With
In cooperation with:
Impressum
Publikacija se izdaje u okviru projekta „Podrška obrazovanju odraslih“ koji predstavlja zajedničku inicijativu
Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).
GIZ podržava njemačku Saveznu vladu pri ostvarenju ciljeva u meñunarodnoj saradnji za održivi razvoj.
SDC djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i koordinira meñunarodnu razvojnu saradnju i aktivnosti
Švicarske Konfederacije.
Stavovi i mišljenja autora izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja GIZ-a i SDC-a.
Izdavač
Deutsche Gesellschaft für
Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
Bonn i Eschborn
www.giz.de
Sjedište projekta:
„Podrška obrazovanju odraslih“
Splitska 7
71000 Sarajevo
T +387 33 223 785, 216 162
F +387 33 223 785, 216 162
Naslov publikacije
Priručnik za tehničke crtače armature
Partneri
REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH
Regional Development Agency for Central B&H Region
Autori tekstova
Fadil Biberkić, d.i.g.
Haris Turkić, d.i.g.
Zlatko Džanić, d.i.g.
Urednik
Fadil Biberkić, d.i.g.
Štampa
Amos Graf d.o.o.
Fotografije
Zlatko Džanić
2
Sadržaj
3
1.1 Općenito
Pravilan način rasporeda armature, količinu i tip armature određuje diplomirani inženjer
građevinarstva (master) – statičar. Na osnovu uputa od strane inženjera statičara tehnički crtač
armature izrađuje kompletne nacrte armature sa specifičnim detaljima koji su potrebni za
izvođenje.
Nacrti armature čine jedan od glavnih dijelova projekta nosive konstrukcije objekta i po
njima se na gradilištu izvodi armiranje betonske konstrukcije.
4
1.2 Pravila armiranja
Pri izradi nacrta armature primjenjuju se određeni propisi i norme. BiH propisi iz ove
oblasti zasnivaju se na starim YU propisima uz postepeno uvođenje europskih normi i
standarda, koji još nisu važeći ali se dosta primjenjuju u praksi.
Kako se BiH nalazi u području koje je podložno seizmičkim uticajima, za sve AB konstrukcije
u BiH moraju se primjenjivati posebna pravila armiranja za seizmički ugrožene konstrukcije
(Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim
područjima i EN 1998).
Građevinski propisi u BiH nakon rata nisu do kraja definirani niti usklađeni sa modernim
EU normama, te se oslanjaju na stare YU propise. Stari propisi koji se primjenjuju u praksi ne
prate moderna istraživanja i saznanja iz date oblasti i nisu u stanju da odgovore svim zahtjevima
iz privrede i građenja modernih AB objekata. Polako dolazi do sve veće primjene modernih EU
normi.
U ovom poglavlju dat je pregled osnovnih oznaka građevinskih materijala prema BiH i EU
propisima. Materijali koji se primjenjuju su: beton i armaturni čelik – armatura (koja se u praksi,
na terenu, nepravilno naziva i kao: „željezo“).
• BiH propisi: MB 20, MB 30, MB 40... ili MB 200, MB 300, MB 400... (gdje oznaka
MB znači marka betona, a broj iza označava vrijednost karakteristične čvrstoće
betona na pritisak). Najviše rasprostranjen konstruktivni beton u BiH je MB 30.
• EU propisi: C20, C25, C30... (gdje oznaka C znači – eng. concrete, tj. beton, a broj
iza predstavlja vrijednost karakteristične čvrstoće betona na pritisak). Obzirom
da je logika označavanja slična ali je određivanje čvrstoće betona nešto drugačije,
najrasprostranjeniji beton u BiH prema EU normama označava se kao C25.
6
• EU propisi: S500 (rebrasta armatura), BSt 500 S/M (rebrasta armatura i
mrežasta armatura sa rebrastim šipkama).
Broj u oznakama armature, slično kao kod betona, predstavlja karakterističnu čvrstoću, gdje veći
broj znači jača armatura. U poslijednje vrijeme u BiH građevinskoj praksi koristi se gotovo
isključivo samo armatura BSt 500 S/M.
7
1.4 Građevinska praksa u BiH i EU
Zbog velikog broja BiH radnika i inžinjera koji su radili i rade u EU, kao i širom svijeta,
poznavanje armiranog betona kao građevinskog materijala je na visokom nivou. Podizanje svega
na viši nivo, uz bolju kontrolu izvođenja i kontrolu kvalitete ugrađenog materijala, nije dovoljno
pokriveno zakonskom regulativom i provođenjem zakona kao takvog. Kao što je već prethodno
rečeno, EU norme polako zaživljavaju u BiH praksi.
8
2 Priprema nacrta za crtanje armature
Osnovni nacrti koji služe kao podloga za sve ostale nacrte konstrukcije su arhitektonski
nacrti. Na arhitektonskim nacrtima specificirani su položaji zidova, prozora, vrata, debljina i tip
fasadne obloge itd. sa odgovarajućim opisima i kotiranim dimenzijama elemenata.
9
prema gore (prema datoj AB ploči, poz 300, koja se nalazi na koti +8.00, vidi sliku ispod –
horizontalni presjek K-K).
Plan oplate koristi se za formiranje „kalupa“ – oplate, u koji će se ugraditi svježi beton
(koji je prethodno armiran armaturnim šipkama i mrežama), te se nakon stvrdnjavanja betona
oplata skida sa betona i dobijamo finalni proizvod – AB konstrukciju.
10
Dobijeni nacrti, planovi oplate, dodatno se očiste od kota, oborenih presjeka i šrafure,
zadržavaju se samo konture elemenata, te se preko takvih nacrta crta armatura (vidi sliku
ispod).
12
3 Prezentacija programa za crtanje armature
14
5 Odabir potrebne armature prema statičkom proračunu
Momenti savijanja čine dio statičkih rezultata za površinske elemente, ploče i zidove, i
predstavljaju glavne rezultate kada je u pitanju odabir i raspored potrebne količine armature. U
nastavku analiziraju se dijelovi statičkog proračuna koji su neophodni kod crtanja armature.
Kompletan statički proračun za konstrukciju koja je analiziriana dat je na kraju priručnika.
15
Polje: šrafirano Oslonac2:
područje ispod šrafirano područje
ploče - potrebna je iznad ploče -
armatura u donjoj potrebna je
zoni ploče. armatura u donjoj
zoni ploče.
Oslonac1: šrafirano
područje iznad
ploče - potrebna je
armatura u gornjoj
zoni ploče.
z-osa
y-osa
x-osa
Slika 14, dijagram momenata savijanja za ploču Poz 100 i zid - 3D, tumačenje rezultata
16
5.1.2 Potrebna armatura
Polje: potrebno je
3.21 cm2/m'
armature u donjoj
zoni ploče za smjer y.
Odabir armature:
potrebno je 3.21
cm2/m' - usvojena
mreža Q335.
Slika 15a, dijagram potrebne armature (donja zona) za ploču Poz 100 - smjer y (smjer 2),
tumačenje rezultata
17
Polje: potrebno je
3.17 cm2/m'
armature u donjoj
zoni ploče za smjer x.
Odabir armature:
potrebno je 3.17
cm2/m' - usvojena
mreža Q335.
Slika 15b, dijagram potrebne armature (donja zona) za ploču Poz 100 - smjer x (smjer 1),
tumačenje rezultata
18
Oslonac: potrebno je
5.04 cm2/m'
armature u gornjoj
zoni ploče za smjer x
u zoni iznad stuba.
Odabir armature:
potrebno je 5.04
cm2/m' - usvojena
mreža R525.
Slika 16a, dijagram potrebne armature (gornja zona) za ploču Poz 100 - smjer x (smjer 1),
tumačenje rezultata
19
Gornja zona: dio Oslonac: potrebno je
ploče u kojem nije 5.17 cm2/m'
potrebna armatura. armature u gornjoj
zoni ploče za smjer y.
Oslonac: potrebno je
4.18 cm2/m' Odabir armature:
armature u gornjoj potrebno je 5.17
zoni ploče za smjer y. cm2/m' - usvojena
Minimalna arm. po mreža R525.
rubovima gdje je
„zglobna“ veza.
Odabir armature:
potrebno je 4.18
cm2/m' - armiranje
šipkama L oblika
ϕ10/15cm
(0.785/0.15=5.25cm
2/m'). Ploča je kruto
povezana sa zidom,
vidi detalj A.
Slika 16b, dijagram potrebne armature (gornja zona) za ploču Poz 100 - smjer y (smjer 2),
tumačenje rezultata
20
5.2 Grede i stubovi
5.2.1 Momenti savijanja i poprečne sile
Momenti savijanja, isto kao i kod ploča i zidova, predstavljaju glavne rezultate kada je u
pitanju odabir i raspored potrebne količine podužne armature u gredi/stubu. Dijagram
poprečnih sila nam daje sliku rasporeda poprečne armature (vilice tj. uzengije) po dužini
grede/stuba.
Oslonac (iznad
stuba): šrafirano
područje iznad
grede - potrebna je
armatura u gornjoj
zoni grede.
Polje: šrafirano
područje ispod
grede - potrebna je
armatura u donjoj
zoni grede.
Slika 17, dijagram momenata savijanja za grede na Poz 100, tumačenje rezultata
21
Šrafirano područje
označava
raspodjelu
poprečne sile duž
grede - gustinu
poprečne armature
duž grede.
Slika 18, dijagram poprečnih sila za grede na Poz 100, tumačenje rezultata
22
5.2.2 Potrebna armatura
Oslonac: potrebno je
3.60 cm2 armature u
gornjoj zoni grede.
Usvojeno je 2Φ12 kao
montažna po dužini
grede, te se dodaje
razlika 2Φ12
(4*1.13=4.52cm2)
Polje: potrebno je
3.79 cm2 armature u
donjoj zoni grede.
Usvojeno je 2Φ16
(2*2.01=4.02cm2)
Polje: potrebno je
1.26 cm2 armature u
donjoj zoni grede.
Usvojeno je 2Φ12-
minimalna arm.
(2*1.13=2.26cm2).
Ista, montažna
arm.se usvaja i u
gornjoj zoni.
Slika 19, dijagram potrebne podužne armature (donja i gornja zona) za grede na Poz 100 ,
tumačenje rezultata
Odabir potrebne armature radi se prema gore datom objašnjenju, svi potrebni podaci
koji se odnose na šipke (površina poprečnog presjeka, težina itd.) mogu se pronaći u
odgovarajućim tabelama. Pored dijagrama sa potrebnom armaturom, mora se voditi računa i o
opštim pravilima armiranja (minimalna armatura za AB grede, vođenje armature i sl.). Na str.6
„Priručnik za armiranje prema DIN 1045-1“ u tabeli A.1 za pojedine profile šipki date su
površine poprečnih presjeka, konkretno za gore korištene profile imamo: ϕ12(1.13cm2) i
ϕ16(2.01cm2). Minimalna podužna armatura za gredu dimenzija b*h računa se prema formuli:
23
As,min = 0.00135*b*0.95*h[cm2]. Za gredu dimenzija 25/40 imamo: As,min
=0.00135*25*0.95*40 = 1.283cm2 za beton C25/30.
Potrebno je: 5.03 cm2
/m' poprečne armature
na mjestu oslonca.
Usvojeno je Φ8/15cm
=2x0.503/0.15=
6.66cm2/m'.
Slika 20, dijagram potrebne poprečne armature za grede na Poz 100 , tumačenje rezultata
Sve što je gore navedeno za podužnu armaturu važi i za poprečnu armaturu pri odabiru i
rasporedu armature. Na isti način se tumače rezultati i usvaja armatura za stubove.
Poprečna armatura grede (vilice) izvodi se kao zatvorena šipka u koju se polaže podužna
armatura grede i ako pogledamo presjek kroz gredu vidimo da imamo 2 šipke ϕ8, (2*ϕ8), u
vertikalnom pravcu. Dalje, vidimo da su vilice na razmaku od 15cm(0.15m). Znači poprečna
armatura u datom presjeku je: 2*(ϕ8/15cm) = 2*(0.503/0.15) = 6.66cm2/m'. Broj 2 znači: 2
šipke u vertikalnom pravcu – „dvosječna“ vilica, ϕ8 – profil šipke od koje je napravljena vilica,
0.15 – vilice su na razmaku od 15cm, tj. 0.15m. Na str.6 „Priručnik za armiranje prema DIN 1045-
1“ u tabeli A.1 za pojedine profile šipki date su površine poprečnih presjeka, konkretno za gore
korišteni profil imamo: ϕ8(0.503cm2). Minimalna poprečna armatura za gredu dimenzija b*h
računa se prema formuli: Asw,min = 0.0011*b*100 [cm2*/m'] za beton C25/30. Za gredu
dimenzija 25/40 imamo: Asw,min =0.0011*25*100 = 2.75cm2. Kod odabira poprečne armature
mora se voditi računa i o max. razmaku vilica (vidi priručnik za armiranje).
Na kraju priručnika dat je kompletan statički proračun za objekat čije elemente smo
razmatrali na slikama iznad.
24
6 Statički proračun
Setovi ploča
No d[m] e[m] Materijal Tip proračuna Ortotropija E2[kN/m2] G[kN/m2] α
<1> 0.400 0.200 1 Tanka ploča Izotropna
<2> 0.200 0.100 1 Tanka ploča Izotropna
Setovi greda
3
40
25
[c m ]
T 3
25
[c m ]
T 3
[c m ]
T
20
25
[c m ]
25
2.40
2.40
2.40
0.80
3
b/d=25/80
b/d=25/80
2.40
m
40
0.
6.40
=
2.40
d
>
<1
1
2.40
0.80
0
3
Izometrija Nivo: p000 [0.00 m]
2.40
2.40
2.40
2.40
2.40
2.40
3 H_2
3
b/d=25/40
2.40
b/d=25/40
2.40
2
m
2
20
0.
V_1
V_2
=
2.40
d
>
<2
2.40
1
2.40
2.40
0 H_1
0
0
0
26
1
2.40
2.40
2.40
1
2.40
2.40
2.40
b/d=25/40
m m
20 0
0. 0. 2
D=25
d
= d =
> 2.80 <2 > 2.80
<2
0
0
b/d=25/80 0
3
Ram: V_2 Ram: V_1
1 1
2.40
2.40
2.40
2.40
2.40
2.40
b/d=25/40
m
b/d=25/25
0
0. 2
D=25
d =
2.80 <2 > 2.80
0 0
0
3
0
b/d=25/80
27
Ulazni podaci - Opterećenje
Opt. 1: g (g) Opt. 2: q1
q = -1.00
q = -3.00
q = -4.00
q = 0.00 q = 0.00
q = -40.00 q = -40.00
28
Opt. 1: g (g) Opt. 2: q1
Izometrija Izometrija
Opt. 3: q2 Opt. 4: zemlja
Izometrija Izometrija
29
Statički proračun
Opt. 20: I+II+III+IV Opt. 5: 1.35xI+1.5xII+1.5xIII+1.5xIV
Izometrija Izometrija
Deformisani model Vektorski preseci: Ms
Opt. 5: 1.35xI+1.5xII+1.5xIII+1.5xIV Opt. 5: 1.35xI+1.5xII+1.5xIII+1.5xIV
2.40
2.40
2.40
3 -19.01
2.40
1
2.40
2.40
2.40
-42.51
2.80
23.19
13.72
2.40
0
0
2.40
0 -43.05
0
30
Opt. 5: 1.35xI+1.5xII+1.5xIII+1.5xIV Opt. 5: 1.35xI+1.5xII+1.5xIII+1.5xIV
-52.14
28.61
25.98
-4.41 -11.71
14.10
53.74
-70.89
14.19
-10.65
28.61
25.98
-19.82 -3.32
53.74
-70.89
-11.31 -2.49
-54.24
21.80
13.47
-0.03
2.32
2.46
11.86 3.66
-0.38
-0.24
-26.27
87.70
31
Opt. 20: I+II+III+IV Opt. 20: I+II+III+IV
59.01 58.94
57 .95
56 .8 2.17 4.50
8 56.88
55 .8
2 56 .8
8
54.7 -3.72
5
55 .8
53 .6 2 -0.85
8
52 .62 54 .7 5
51 .5 5
53 .6 8
50 .4 8 39.84
52.62
49 .4 1
51.55
48.3 5
50.48
47 .2 8 49.41
46 .2 1 48.35
45 .1 4 47.28
46.21
44 .0 8
45.14
43 .0 1 -0.58
44.08
41 .9 4 43.01
40 .8 7 41.94
40.87
39.81 8.38 6.11
37.68 38.08
38.74
32
Dimenzionisanje (beton)
Merodavno opterećenje: Kompletna šema Merodavno opterećenje: Kompletna šema
EC 2 (EN 1992-1-1:2004), C 25, S500H, a=2.00 cm EC 2 (EN 1992-1-1:2004), C 25, S500H, a=2.00 cm
1.16 0. 00
0
0. 0
0.
00
0.00
1.88
1.88
0.00
2. 57 2.57
0.00
3.17 3.21
3.08 3.14
0.00
0.00
0.00
-0 .0 0
-3.65
00
-1 .88
-0 .
-5.04 -5.17
-0.37
-0.0 0
-1.78
5
-3.35 -1.88
.3
-3
-0.0 0
-0.00
-0
.0
0
-0.00
-0.00 -1.88
-2 .5 7
-3.35
-4.18
-4.15
33
Merodavno opterećenje: Kompletna šema Merodavno opterećenje: Kompletna šema
EC 2 (EN 1992-1-1:2004), C 25, S500H EC 2 (EN 1992-1-1:2004), C 25, S500H
5.03
3.60
0.54
3.79
1.26
0.09
3.50
0.72 0.00 0.73 3.35 3.49
0.48 2. 57
1.88
0. 00
0.67 0.66
0.00
0.66
0. 0.56
0.00
0.67
00
00
34