28. 08. 2018.

Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

gradnje, prostor i vezano

stručne graditeljske informacije i usluge internetom – legalizacija fond natječaj okoliš turizam energetika RH EU podaci
pomoći savjeti obrade

home kontakt Objavljeno Gradnje Prostor EU RH propisi Trendovi rss t

rss

Početna stranica › sudska praksa o građenju › Zakon o obveznim odnosima,

Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke)
search here …

Zakon o obveznim Idi

odnosima, Ugovor o
građenju (Ugovor o Nove objave
djelu za nedostatke) Objavljeno /
published
Posted on 22/09/2016 by apgrad — Komentiraj Production and
turnover trends in
Zakon o obveznim odnosima (Nn Croatia and

35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) European Union

Zakon o gradnji
(Nn 153/13) –
Sudska praksa o građenju svih sudova je obajvljena na stranici
upute, komentari
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
i naglasci
Klima (Climate)
Odsjek 12. UGOVOR O GRAĐENJU Zakon o obveznim
odnosima, Ugovor
I. OPĆE ODREDBE
o građenju
Pojam Članak 620.
(Ugovor o djelu
za nedostatke)
(1) Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom
Housing
projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na
(stanovanje) in the
određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na
European
postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a
Union 2010
naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.
Natječaji,
(2) Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
bespovratna
sredstva, programi
Građevina Članak 621.
i fondovi EU u
RH 2015.
Pod »građevinom« razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli,
Prostor –
vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale
ukupno (sumarno)
građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove.
Gradnje –
ukupno (sumarno)

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 1/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Nadzor Članak 622. Priroda / okoliš /

klima / vode –
Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad environment
radovima i kontrolu količine, kakvoće i sukladnosti ugrađenih (ecology) / okoliš
proizvoda. (ekologija) –
ukupno (sumarno)
Odstupanje od projekta Članak 623.

(1) Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova

izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja.
(2) On ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove Arhiva
što ih je izveo bez takve suglasnosti.
Listopad 2016
Hitni nepredviđeni radovi Članak 624. Rujan 2016
Kolovoz 2016
(1) Nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne
suglasnosti naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao
pribaviti tu suglasnost.
(2) Nepredviđeni radovi iz stavka 1. ovoga članka su radovi koje je
nužno izvesti:
– radi osiguranja stabilnosti građevine, sprječavanja opasnosti za
život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili
stabilnost tla na okolnom zemljištu a izazvana je izvanrednim i
neočekivanim događajima,
– radi sprječavanja nastanka štete uslijed tih događaja, te
– po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.(3) Izvođač je dužan o
tim pojavama i poduzetim mjerama bez odgađanja izvijestiti
naručitelja.
(4) Izvođač ima pravo na pravičnu naknadu za nepredviđene
radove koji su morali biti izvedeni.
(5) Naručitelj može raskinuti ugovor ako bi zbog tih radova
ugovorena cijena morala biti znatno povećana, o čemu je dužan
bez odgađanja obavijestiti izvođača.
(6) U slučaju raskida ugovora naručitelj je dužan isplatiti izvođaču
odgovarajući dio cijene za već izvedene radove, a i pravičnu
naknadu za učinjene nužne troškove.

Cijena radova Članak 625.

Cijena radova može se odrediti po jedinici mjere ugovorenih

radova (jedinična cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu građevinu
(ukupno ugovorena cijena).

Izmjena cijene Članak 626.

(1) Ako ugovorom glede izmjene cijene nije predviđeno što drugo,
izvođač koji je svoju obvezu ispunio u predviđenom roku može
zahtijevati povećanje cijene radova ako su se u vremenu između
sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja,
https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 2/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena cijena

radova, tako da bi ta cijena trebala biti veća za više od dva
postotka.
(2) U slučaju da izvođač svojom krivnjom nije izveo radove u roku
predviđenom ugovorom, on može zahtijevati povećanje cijene
radova ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i dana kad
su radovi prema ugovoru trebali biti završeni, a bez njegova
utjecaja, povećale cijene elemenata na temelju kojih je određena
cijena radova, tako da bi ona, prema novim cijenama tih
elemenata, trebala biti veća za više od pet postotaka.
(3) U oba slučaja izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni
radova koja prelazi dva, odnosno pet postotaka.
(4) Izvođač se ne može pozivati na povećanje cijena elemenata
na temelju kojih je određena cijena radova ako je do povećanja
cijene došlo nakon njegova dolaska u zakašnjenje.

Odredba o nepromjenljivosti cijena Članak 627.

(1) Ako je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju

da se nakon sklapanja ugovora povećaju cijene elemenata na
temelju kojih je ona određena, izvođač može, usprkos takvoj
odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se
cijene elemenata, a bez njegova utjecaja, povećale u tolikoj mjeri
da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka.
(2) Ali i u tom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u
cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do povećanja
cijene elemenata došlo poslije njegova dolaska u zakašnjenje.

Raskid ugovora zbog povećane cijene Članak 628.

(1) Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno povećana,

naručitelj može raskinuti ugovor.
(2) U slučaju raskida ugovora naručitelj je dužan isplatiti izvođaču
odgovarajući dio ugovorene cijene za do tada izvedene radove te
pravičnu naknadu za učinjene nužne troškove.

Pravo naručitelja na sniženje ugovorene cijene Članak 629.

(1) Ako su se u vremenu između sklapanja ugovora i ispunjenja

obveze izvođača cijene elemenata na temelju kojih je određena
cijena radova snizile za više od dva postotka, a radovi su izvedeni
u ugovorenom roku, naručitelj ima pravo tražiti odgovarajuće
sniženje ugovorene cijene radova iznad toga postotka.
(2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su
izvedeni u ugovorenom roku, naručitelj ima pravo na sniženje
ugovorene cijene u slučaju da su se cijene elemenata na temelju
kojih je određena cijena smanjile za toliko da bi cijena bila niža za
više od deset postotaka, i to za razliku u cijeni preko deset
postotaka.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 3/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

(3) U slučaju zakašnjenja izvođača radova naručitelj ima pravo na

razmjerno sniženje cijene radova za svako sniženje cijene
elemenata na temelju kojih je cijena radova određena.

II. UGOVOR O GRAĐENJU S ODREDBOM »KLJUČ U RUKE«

Članak 630.

(1) Ako ugovor o građenju sadrži odredbu »ključ u ruke« ili neku
drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve
radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka mogu biti obuhvaćeni i
poslovi projektiranja.
(3) Ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih
radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na
ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene
opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih
strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.
(4) Ako u ugovoru »ključ u ruke« sudjeluje kao ugovorna strana
više izvođača, njihova odgovornost prema naručitelju je solidarna.

III. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE

Primjena pravila ugovora o djelu Članak 631.

Ako u sljedećim odredbama nije drukčije određeno, na

odgovornost za nedostatke građevine primjenjuju se odgovarajuće
odredbe ugovora o djelu.

Odsjek 11. UGOVOR O DJELU

V. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Pregled izvršenog djela i obavijest
Članak 604.

(1) Naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po

redovitom tijeku stvari moguće i o nađenim nedostacima bez
odgađanja obavijestiti izvođača.
(2) Ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni
rad to ne učini bez opravdanog razloga, smatra se da je rad
primljen.
(3) Nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne
odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim
pregledom, osim ako je znao za njih, a nije ih pokazao naručitelju.

Skriveni nedostaci
Članak 605.

(1) Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao

otkriti uobičajenim pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na
njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvođača što prije, a
najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja.
https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 4/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

(2) Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj

se više ne može pozvati na nedostatke.

Gubitak prava
Članak 606.

(1) Naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima

izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od
učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio
spriječen da ih ostvaruje.
(2) Ali i nakon isteka toga roka naručitelj ima pravo, ako je o
nedostacima pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv
izvođačeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na
sniženje naknade i naknadu štete.

Kad izvođač gubi prava

Članak 607.

Izvođač se ne može pozvati na neku odredbu o odgovornosti za

nedostatke kad se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile
poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopćio
naručitelju.

Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka

Članak 608.

(1) Naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača da obavljeno

djelo ima neki nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak
otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok.
(2) On ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga.
(3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove,
izvođač može odbiti da ga izvrši, ali u tom slučaju naručitelju
pripada, po njegovu izboru, pravo na sniženje naknade ili raskid
ugovora te pravo na naknadu štete.

Raskid ugovora zbog većeg nedostatka

Članak 609.

Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo čini

neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izričitim uvjetima
ugovora, naručitelj može, ne tražeći prethodno otklanjanje
nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

Prava naručitelja u slučaju manjih nedostataka

Članak 610.

(1) Kad obavljeni posao ima nedostatak zbog kojega djelo nije
neuporabljivo, odnosno kad posao nije obavljen u suprotnosti s
https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 5/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

izričitim uvjetima ugovora, naručitelj je dužan dopustiti izvođaču

da nedostatak otkloni.
(2) Naručitelj može odrediti izvođaču primjeren rok za otklanjanje
nedostataka.
(3) Ako izvođač ne otkloni nedostatak do isteka toga roka,
naručitelj može, po svom izboru, otkloniti nedostatak na račun
izvođača ili sniziti naknadu, ili raskinuti ugovor.
(4) Kad je riječ o neznatnom nedostatku, naručitelj se ne može
koristiti pravom na raskid ugovora.
(5) U svakom slučaju on ima pravo i na naknadu štete.

Sniženje naknade
Članak 611.

Naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti djela bez

nedostatka u vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo
u to vrijeme djelo s nedostatkom.

Prijelaz prava iz odgovornosti za nedostatke Članak 632.

Prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostatka građevine

prelaze i na sve kasnije stjecatelje građevine ili njezina dijela, ali s
tim da kasnijim stjecateljima ne teče novi rok za obavijest i tužbu,
već im se uračunava rok prednika.

IV. ODGOVORNOST ZA BITNE ZAHTJEVE ZA GRAĐEVINU

U čemu se sastoji Članak 633.

(1) Izvođač odgovara za nedostatke građevine koji se tiču

ispunjavanja zakonom određenih bitnih zahtjeva za građevinu ako
se ti nedostaci pokažu za vrijeme od deset godina od predaje i
primitka radova.
(2) Izvođač odgovara i za nedostatke zemljišta na kojem je
podignuta građevina, koji bi se pokazali za vrijeme od deset
godina od predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o
geotehničkim istražnim radovima ili drugom odgovarajućom
ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za građenje, a
tijekom građenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju
osnovanost navedenih isprava.
(3) Isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak građevine ili
zemljišta potječe od nekog nedostatka u projektu.
(4) Isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak
građevine ili zemljišta potječe od nekog nedostatka u provedbi
nadzora.
(5) Oni su odgovorni ne samo prema naručitelju nego i svakom
drugom stjecatelju građevine.
(6) Ova njihova odgovornost ne može se ugovorom isključiti ni
ograničiti.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 6/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Dužnost obavješćivanja i gubitak prava Članak 634.

(1) Naručitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima obavijestiti

izvođača, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od šest
mjeseci otkad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na nj
pozove.
(2) Pravo naručitelja ili drugog stjecatelja prema izvođaču,
odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za
nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana kad je
naručitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno
izvođača o nedostatku.

Smanjenje i isključenje odgovornosti Članak 635.

(1) Izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju

određenih radova postupao po zahtjevima naručitelja.
(2) Ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu
naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova
odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog
slučaja može se i isključiti.

Regresi Članak 636.

(1) Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja

obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno
njihovoj krivnji.
(2) Projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvođenjem
planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima
nastale krivnjom izvođača, ako ih je mogao opaziti savjesnim
nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvođača
odgovarajuću naknadu.
(3) Osoba koja obavlja nadzor odgovara i za nedostatke u
izvedenim radovima nastale krivnjom izvođača, ako ih je mogla
opaziti savjesnim nadziranjem radova, ali ima pravo zahtijevati od
izvođača odgovarajuću naknadu.
(4) Izvođač koji je naknadio štetu nastalu zbog nedostatka u
izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od projektanta
u mjeri u kojoj nedostaci u izvedenim radovima potječu od
nedostataka u projektu.
(5) Izvođač koji je naknadio štetu nastalu zbog nedostatka u
izvedenim radovima ima pravo zahtijevati naknadu od osobe koja
je nadzirala izvođenje radova u mjeri u kojoj nedostaci u
izvedenim radovima potječu od nedostataka u provedbi nadzora.
(6) Kad je za nedostatak odgovorna osoba kojoj je izvođač bio
povjerio obavljanje jednog dijela posla, izvođač je, ako namjerava
od nje zahtijevati naknadu, mora obavijestiti o postojanju
nedostatka u roku od dva mjeseca računajući od dana kad je on
sam obaviješten od naručitelja o istom nedostatku.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 7/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Izvadci iz sudske prakse

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, 70. Pž-6471/11-4, 25.
veljače 2015.
Prema tome, ugovorni odnos između tužitelja i tuženika po
svojoj pravnoj prirodi predstavlja ugovor o građenju propisan
odredbama članka 620.-636. ZOO-a.
Odredbom članka 623. ZOO/05 propisano je da za svako
odstupanje od projekta građenja odnosno od ugovorenih
radova izvođač mora imati pismenu suglasnost naručioca
(stavak 1.) te izvođač ne može zahtijevati povećanje ugovorne
cijene radova što ih je izveo bez takve suglasnosti (stavak 2.).
Prema tome, iz navedene odredbe proizlazi da je tužitelj
kao izvođač radova za izvođenje naknadnih radova trebao imati
pisanu suglasnost tuženika kao naručitelja, odnosno da on bez
tuženikove suglasnosti nije mogao izvoditi naknadne radove.
Smisao ove odredbe je da je takva suglasnost potrebna kada
sam izvođač želi odstupiti od ugovorenog projekta, a ne i
kada je do odstupanja od glavnog projekta došlo na zahtjev
odnosno u dogovoru s naručiteljem radova.
Iako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da je nakon
dovršetka radova sastavljen Zapisnik o primopredaji i
konačnom obračunu izvedenih pripremnih radova opločenja
trga u naselju Štinjan u Puli od 21. studenoga 2008., potpisan od
strane ovlaštene osobe tuženika, pogrešno je zaključio da je
upravo time tuženik pisanim putem naknadno odobrio radove
koje je tužitelj ranije izveo prema prethodnom usmenom
dogovoru s tuženikom, budući da iz toga Zapisnika proizlazi
da je tuženik odbio platiti cijenu za radove izvedene po
Okončanoj situaciji broj 85-2008 u dijelu za iznos od 209.114,99
kn (bez poreza na dodanu vrijednost) iz razloga što tuženik kao
naručitelj taj dio radova nije odobrio osnovnim Ugovorom o
izvođenju radova, Aneksom niti drugim pisanim aktom, te
navedeno predstavlja prekoračenje ugovorenog iznosa.
Međutim, iako se ne može prihvatiti zaključak
prvostupanjskog suda da je potpisivanjem Zapisnika o
primopredaji, tuženik naknadno odobrio radove, suprotno
žalbenim navodima, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da
nedostatak pisane suglasnosti tuženika za izvođenjem naknadnih
radova ne mora utjecati na (ne)osnovanost tužbenog zahtjeva
kojim on potražuje isplatu cijene za izvođenje tih radova. Pisana
suglasnost je potrebna samo ako sam izvođač želi odstupiti
od projekta građenja, ali ne i onda kada izvođač izvede
naknadne radove na zahtjev naručitelja odnosno u dogovoru
s njim. Prema tome, pisana suglasnost naručitelja nije nužna
pretpostavka zahtjeva za povećanjem cijene radova za koje
izvođač tvrdi da ih je izveo na naručiteljev zahtjev i time
odstupio od projekta.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 8/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

U konkretnom slučaju, iz iskaza svjedoka Z. V.,

nadzornog inženjera, S. R., tužiteljevog šefa gradilišta te M. V.,
tuženikovog predstavnika koji je izradio idejno rješenje projekta i
nadgledao izvođenje radova na trgu u Štinjanu do njihovog
dovršetka, proizlazi da se nakon započinjanja radova na trgu,
zaključilo da nije bilo moguće izvesti radove na ugovoreni način
koji je predviđao da se oborinske vode skupljaju u sredini trga
sukladno prvotnom projektu, jer bi to dovelo do prevelikog
povišenja bočnih strana trga, čemu su se protivili djelatnici
konzervatorskog odjela, radi čega se pronašlo novo tehničko
rješenje u suglasnosti s konzervatorskim odjelom tuženika (budući
da se radilo o staroj gradskoj jezgri), koje je obuhvaćalo novi način
odvodnje te drukčije uređenje odvodnog kanala od onog
predviđenog prvotnim projektom, a što je imalo za posljedicu
vađenje već postavljenog kamenja tzv. saliža, promjenu nagiba
odvodnje te ponovno stavljanje saliža, ali i asfaltiranje dodatnih
površina. Iz iskaza ovih svjedoka proizlazi da je došlo do
odstupanja od glavnog projekta, a navedeno proizlazi i iz
podataka iz građevinskog dnevnika u kojem je naznačeno na listu
20 da se u razdoblju od 26. travnja do 9. lipnja 2007. nije radilo
zbog promjene projekata na trgu. Nadalje, iz iskaza svjedoka
proizlazi da do promjene projekta, nije došlo samovoljom tužitelja
kao izvođača radova, ili pak u dogovoru nadzornog inženjera i
izvođača radova, već je do promjene projekta došlo u dogovoru s
predstavnikom tuženika M. V., tadašnjim voditeljem za graditeljsko
nasljeđe Grada Pule, koji je davao usmene naloge, što po ocjeni
ovoga suda ukazuje da je do toga došlo na zahtjev naručitelja
radova. Štoviše, sam svjedok M. V. je u svom iskazu izričito
potvrdio da je odobravao dodatne radove, te da je u izvođenju tih
radova sudjelovao do njihovog završetaka, a tuženik do
zaključenja glavne rasprave nije osporavao ovlaštenje M. V. da u
njegovo ime dogovora i odobrava naknadne radove. U prilog tome
idu i navodi iz iskaza svjedokinje M. Š., tuženikove voditeljice
Pododsjeka za gradnju koja je u tuženikovo ime potpisala Zapisnik
o primopredaji, a koja je potvrdila da je projekt u tuženikovo ime
vodio M. V., te da on ima saznanja o usmenim dogovorima ili
narudžbama ako su oni postojali.
S obzirom na to da tuženik do zaključenja glavne
rasprave nije osporavao ovlaštenje M. V. da u tuženikovo ime
dogovora odnosno odobrava naknadne radove, neosnovano
žalitelj smatra da je na pravilnost odluke utjecala činjenica da
tuženik nije potpisao građevinski dnevnik odnosno zapisnik o
primopredaji radova u odnosu na naknadne radove.
Iako iz dijela iskaza svjedoka M. V., proizlazi kako je
tvrdio da se samo radilo o višku radova, navedeno je u suprotnosti
s dijelom njegovog iskaza u kojem je tvrdio da se radilo o
dodatnim radovima koje je odobravao i koji su se odnosili na novi
način odvodnje. Stoga je očito da je u konkretnom slučaju zbog
promjene projekta došlo do izvođenja nekih naknadnih radova,

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 9/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

koji su između ostalog obuhvaćali i radove ugovorene u skladu s

prvotnim projektom, ali u većoj količini.
Što se tiče količine izvedenih radova iz Zapisnika o
primopredaji i konačnom obračunu izvedenih pripremnih radova
opločenja trga u naselju Štinjan u Puli od 21. studenoga 2008.,
proizlazi da su tužitelj i nadzorni inženjer izjavili i utvrdili da su u
cijelosti izvedeni naknadni radovi u vrijednosti od oko 200.000,00
kn bez PDV-a po usmenom nalogu investitora, što je i sam
nadzorni inženjer potvrdio u svom iskazu. Tuženikov predstavnik
svjedok M. V. u iskazu je potvrdio da znao da će se zbog izmjene
projekta povećati obujam radova, ali je tvrdio da je vrijednost tih
radova manja od 260.000,00 kn.
Suprotno žalbenim navodima iz nalaza i mišljenja
sudskog vještaka koji se pisanim i usmenim putem očitovao na
tuženikove primjedbe, a koji nalaz je sačinjen na temelju
relevantne dokumentacije, ugovora, troškovnika i podataka iz
građevinskog dnevnika, ali i utemeljen na neposrednom opažanju
i pregledu izvedenih radova prilikom očevida, proizlazi da je
tužitelj kroz Okončanu situaciju 85-2008 fakturirao tuženiku
naknadne radove u ukupnom iznosu od 188.541,80 kn, uvećano
za PDV koji je tada iznosio 22%, odnosno ukupno 230.020,99 kn,
s time da je cijena naknadnih radova preuzeta iz istorodnih stavki
ugovornog troškovnika, dok je u odnosu na vrstu i količinu vještak
utvrdio da se radi upravo o vrsti i količini naknadnih radova
označenih u dijelu Okončane situacije broj 85-2008. Štoviše,
usporedbom podataka o vrsti i količini naknadnih radova
označenih u Okončanoj situaciji broj 85-2008 s podacima u
građevinskom dnevniku (stranica od 44. do 48. i od 57. do 77.
građevinskog dnevnika tj. od 219. do 221. te od 230 do 250.
spisa), a koji je ovjeren od strane nadzornog inženjera i voditelja
gradilišta i po ocjeni ovog suda proizlazi da se radi o istoj vrsti i
istoj količini radova, tako da je pravilno odbijen tuženikov prijedlog
za izvođenjem novog vještačenja. Navedeni iznos od 230.020,99
kn vještak je doduše samoinicijativno umanjio za iznos od
3.733,56 kn zbog nekvalitetno izvedenih radovima asfaltiranja
(iako tuženik niti u jednom trenutku nije tvrdio da je pravovremeno
i na zakonom propisan način prigovarao kvaliteti radova), te je tom
iznosu pribrojio i vrijednost preostalog dijela radova izvedenih po I.
i II. privremenoj situaciji u iznosu od 398.402,06 kn umanjen za
iznos od 27.888,21 kn na ime popusta od 7% (i to opet
samoinicijativo od strane vještaka jer su stranke kod konačnog
obračuna propustile umanjiti cijenu radova za navedeni iznos
popusta) te uvećano za PDV od 22% te je umanjio taj zbroj
ugovorenih i naknadnih radova s obračunatim porezom na dodanu
vrijednost u iznosu od 678.315,54 kn za iznos od 455.679,31 kn
koji je tuženik nesporno platio tužitelju, te je tako došao do iznosa
od 221.636,23 kn (iako je pravilno 222.636,23 kn, međutim tužitelj
tome nije prigovarao, već je smanjio tužbeni zahtjev i zahtijevao
isplatu toga iznosa) s time da je sud odbio kao neosnovan zahtjev

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 10/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

u iznosu od 20.000,00 kn na ime izrade geodetskog elaborata za

koji nije moglo utvrditi je li uopće izrađen.
Slijedom navedenog, budući da je usmenim ugovorom
tuženik po svom predstavniku M. V. naručio izvođenje naknadnih
radova, koji su posljedica promjene projekta, a koji su izvedeni u
količini i vrsti u skladu s ispostavljenim popisom radova u prilogu
okončane situacije te imajući u vidu da su ti radovi primljeni jer ih
je naručitelj očito postoji obveza tuženika kao naručitelja platiti
vrijednost tih radova tužitelju bez obzira što nije bilo pisane
narudžbe radova, odnosno sklapanja Aneksa ugovora niti je
prethodno postignut sporazum o cijeni radova.
Pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl.
154. st. 2., čl. 158. i čl. 155. ZPP-a, a prema vrijednosti predmeta
spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, tužitelju
pripada naknada parničnog troška sastava tužbe u iznosu od
5.000,00 kn prema Tbr.7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika („Narodne novine” broj 91/04, 37/05 i
59/07, dalje: Tarifa/04), trošak PDV-a od 22% u iznosu od
1.100,00 kn prema Tbr.42. Tarife/04, a ne od 23% u iznosu od
1.150,00 kn, što ukupno iznosi 6.100,00 kn. Pored navedenog,
tužitelj ima pravo na trošak sastava podneska od 10. lipnja 2009.
kojim je odgovorio na navode iz tuženikovog odgovora na tužbu u
iznosu od 5.000,00 kn, prema Tbr.8.t. 1. Tarife/04, trošak PDV-a
od 22% u iznosu od 1.100,00 kn prema Tbr. 42. Tarife/04, a ne od
23% u iznosu od 1.150,00 kn, što ukupno iznosi 6.100,00 kn,
trošak sastava podneska od 30. prosinca 2009. u iznosu od
1.250,00 kn uvećano za PDV od 23% u iznosu od 287,50 kn
budući da se radi o ostalom podnesku prema Tbr.8.t.3. Tarife o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne
novine“ broj 148/09, dalje: Tarifa/09), a ne o podnesku iz Tbr.8.t.1.
Tarife/09. Pored navedenog, ima pravo na trošak zastupanja na
ročištu 30. studenoga 2009. u iznosu od 2.500,00 kn uvećano za
PDV od 23% u iznosu od 575,00 kn prema Tbr.9.t.2. i 42.
Tarife/04, jer se na tom ročištu raspravljalo o procesnim pitanjima,
i to o izvođenju dokaza, trošak zastupanja na ročištima 2. ožujka
2010. i 1. srpnja 2010. na kojem su se izvodili dokazi u iznosu od
po 5.000,00 kn prema Tbr.9.t.1. Tarife/09 i trošak PDV-a od 23% u
iznosu od po 1.150,00 kn prema Tbr. 42. Tarife/09, trošak
zastupanja na očevidu 1. srpnja 2010. s PDV-om od 23% u iznosu
od 6.150,00 kn prema Tbr.9. t. 7. u vezi s Tbr.9. t. 1. i 42. Tarife/09
što ukupno iznosi 35.262,50 kn te trošak sudske pristojbe za
tužbu u iznosu od 2.960,00 kn, odnosno sveukupno 38.222,50 kn.
S obzirom na to da je do 8. rujna 2010. tužiteljev uspjeh u
sporu iznosio 77%, a tuženikov 23%, tužitelj ima pravo na 77% od
troška u iznosu od 38.222,50 kn što iznosi 29.431,32 kn, a tuženik
ima pravo na 23% od troška sudske pristojbe na odgovor na tužbu
u iznosu od 1.480,00 kn, a ne u iznosu od 1.500,00 kn, što iznosi
340,40 kn. Što se tiče putnih troškova tuženik nije ničim dokazao
njegovu visinu.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 11/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Nadalje, tužitelj ima pravo na trošak sastava podneska

od 9. rujna 2010. s PDV-om od 23% u iznosu od 3.075,00 kn
prema Tbr.8.t.1. i 42. Tarife/09, trošak zastupanja na ročištima 21.
ožujka 2011. i 18. travnja 2011. s PDV-om od 23% na kojima su se
izvodili dokazi u iznosu od po 3.075,00 kn prema Tbr.9.t.1.i 42.
Tarife/09 te trošak zastupanja na ročištu 22. veljače 2011. na
kojem se raspravljalo o procesnim pitanjima s PDV-om od 23% u
iznosu od 1.537,50 kn prema Tbr.9.t.2. i 42. Tarife/09 te trošak
sudske pristojbe za presudu u iznosu od 2.570,00 kn, što iznosi
13.332,50 kn.
Imajući u vidu da je od 9. rujna 2010. do kraja postupka,
tužiteljev uspjeh u sporu iznosio 91%, tužitelju pripada 91% od
13.332,50 kn što iznosi 12.132,57 kn te ima pravo na trošak
vještačenja u iznosu od 6.000,00 kn, što iznosi 18.132,57 kn.
Dakle, osnovan je tužiteljev zahtjev u iznosu od
47.563,89 kn, dok je osnovan tuženikov zahtjev za naknadu
troškova postupka u iznosu od 340,04 kn.
Kada se navedeni troškovi prebiju tuženik je dužan
naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 47.223,49 kn, a ne u
iznosu od 60.135,75 kn.
Slijedom navedenog, pobijana presuda je djelomično
potvrđena primjenom čl. 373.a st. 1. i 2. ZPP-a, a djelomično je
preinačena u odnosu na odluku o troškovima parničnog postupka
na temelju odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, 21. Pž-5561/08-3, 19.

veljače 2013.
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-
309/07-18 od 16. travnja 2008. i predmet vraća tom sudu na
ponovno suđenje.

Iz sadržaja predmetnog spisa može se izvesti zaključak da

je u pravnom poslu, na temelju Ugovora o građenju broj 4/05 od
23. prosinca 2004., između „P.“ d.o.o, B., kao investitora –
naručitelja građevinsko-obrtničkih radova u naselju Sv. P. kraj U. i
„O. zadruge Č.“, Č., kao (glavnog) izvoditelja radova, tuženik bio
podizvoditelj radova glavnog izvoditelja, a da je tužitelj zapravo bio
podizvoditelj radova podizvoditelja radova, a krajnji naručitelj
radova koji je s tuženikom bio u poslovnom odnosu je „O. zadruge
Č“, Čakovec, kao glavni izvoditelja radova iz navedenog ugovora
o građenju.
Prvo, u odnosu na izvedeni dokaz vještačenjem po
sudskom vještaku za graditeljstvo, a u vezi sa žalbenim
osporavanjem, ukazuje se na sljedeće: prema zakonskom
određenju (članci 250. – 263. Zakona o parničnom postupku),
vještak je osoba koja je pozvana da isključivo pred sudom,
koristeći se svojim stručnim znanjem, iznese svoja zapažanja
(nalaz i mišljenje) o činjenicama koje su značajne za utvrđivanje
istinitosti navoda koje su predmet dokazivanja. Svoj nalaz i

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 12/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

mišljenje vještak iznosi na glavnoj raspravi pred sudom, a pored

toga sud može odrediti da vještak u određenom roku prije
rasprave, podnese pisano svoj nalaz i mišljenje. Sud će, ako je
moguće, dostaviti strankama nalaz i mišljenje prije ročišta za
glavnu raspravu na kojem će se o nalazu raspravljati. Sud
rukovodi vještačenjem, označuje vještaku predmet vještačenja,
mogu mu se dati razjašnjenja, a stranke i njihovi zastupnici mogu
po odobrenju suda postavljati izravno pitanja vještaku. Iz podataka
u spisu proizlazi da je tuženik, na dostavljeni mu pisani vještakov
nalaz i mišljenje, u podnesku od 15. travnja 2008. (list 73. – 75.
spisa, pročitanom na glavnoj raspravi od 16. travnja 2008.), iznio
niz konkretnih i obrazloženih primjedbi. Sukladno odredbi članka
260. stavak 1. Zakona o parničnom postupku – „Sud će odrediti
hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na
raspravi ili će ih podnijeti i pismeno prije rasprave.“ – slijedi da sud
mora sudskog vještaka pozvati i saslušati na glavnoj raspravi
nezavisno o tome je li prethodno strankama u pisanom obliku
dostavljen nalaz i mišljenje vještaka. Svrha je usmenog iznošenja
nalaza i mišljenja vještaka da se time omogući strankama da se
postavljanjem pitanja vještaku razjasne primjedbe na vještački
nalaz i mišljenje. Vještačenje je dokazno sredstvo čiju dokaznu
vrijednost sud slobodno ocjenjuje, a na osnovi savjesne i brižljive
ocjene svih odlučnih okolnosti, u skladu s odredbom iz članka 8.
Zakona o parničnom postupku. Dakle, kako se sustav slobodne
ocjene dokaza odnosi i na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, tako
nalaz i mišljenje o relevantnom spornom pitanju mora biti izloženo
kritičkom rasuđivanju prvostupanjskog suca. Za odluku o
prihvaćanju predmetnog vještačkog nalaza i mišljenja sud,
zapravo, nije iznio svoje razloge o ocjeni tog dokaza. Navod da je
vještak detaljno opisao vrstu i količinu te cijenu izvršenih radova
ne može nadomjestiti nedostatak razloga o sudskoj ocjeni tog
dokaza. Činjenica da vještak uopće nije bio upoznat s tuženikovim
prigovorima (o kojima ni sud nije odlučio), a poglavito činjenica da
se do završetka raspravljanja vještak nije usmeno očitovao na
primjedbe tuženika na nalaz i mišljenje unatoč tome što je,
sukladno navedenim zakonskim određenjima, prvostupanjski sud
bio dužan raspraviti primjedbe tuženika i to prvenstveno usmenim
saslušanjem vještaka, rezultirale su time da strankama, poglavito
tuženiku koji prigovara, nije omogućeno postavljati pitanja
sudskom vještaku radi potpunog razjašnjenja relevantnih činjenica
koja su bila predmet vještačenja, pa slijedi da za svoje uvjerenje
proizašlo iz izvedenog dokaza, a u vezi s ostalim dokaznim
supstratom, nije sud dao razloge kojima ga je opravdao, počinjena
je apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka
354. stavak 2. točke 6. Zakona o parničnom postupku, na koju
žalbeni sud ne pazi po službenoj dužnosti, ali na koju tuženik
izrijekom ukazuje u svojoj žalbi, kao i ona iz točke 11. navedene
zakonske odredbe. Stoga je već to razlog za ukidanje pobijane
presude.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 13/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Daljnjim žalbenim navodima žalitelj osnovano ukazuje i na

nedostatke razloga sadržanih u obrazloženju pobijane presude
koji je čine nerazumljivom.
Naime, sud u obrazloženju presude navodi da je prihvatio
tužbeni zahtjev jer je nakon provedenog postupka ocijenio da
tužitelj osnovano potražuje isplatu iznosa od 54.011,39 kn, budući
da je tužitelj, kao izvoditelj ugovorenih radova svoju obvezu u
cijelosti izvršio sukladno članku 630. stavak 1. Zakona o obveznim
odnosima („Narodne novine“ broj 53/91, 73/91, 113/93, 3/94, 7/96,
91/96, 112/99 i 88/01, koji se predmetno ima primjenjivati na
temelju odredbe članka 1163. stavak 1. Zakona o obveznim
odnosima, „Narodne novine“ broj 35/05), dok tuženik svoju
ugovornu obvezu nije ispunio u cijelosti, a na temelju utvrđenja da
predmetni posao ima sve karakteristike ugovora o građenju
unatoč tome što nije sklopljen u pisanom obliku, budući da je
od tužitelja izvršen u cijelosti. Provođenjem vještačenja te na
temelju rezultata provedenih ostalih dokaza sud je, u sažetku,
utvrdio da je tužitelj po narudžbi tuženika, izveo troškovničke i
izvantroškovničke radove u ukupnoj vrijednosti iznosu od
249.669,52 kn, a da mu je tuženik od toga platio iznos od
106.878,53 kn te kompenzacijom iznos od 88.679,60 kn (dakle,
ukupno iznos od 195.558,13 kn) pa je tužbeni zahtjev koji se
odnosi na razliku neplaćenih radova u iznosu od 54.011,39 kn
(matematički je razlika netočna: plaćenih 195.558,13 + utužena
razlika 54.011,39 = 249.569,52) ocijenio osnovanim.

Ključ u ruke i ostaloVisoki trgovački sud Republike

Hrvatske (VTSRH) 2007. XXVIII Pž-2843/04-3
“prema mišljenju ovog suda, jednako kao i prema mišljenju
Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Revt-38/2003 od
18. ožujka 2003. godine, naknadno odobrenje izvršenih
radova izvođač (tuženik) ne mora dati izričito, već je dovoljno
da se iz njegova ponašanja dade zaključiti da je odobrio
naknadne radove“.
“Izvođač izvršio sve radove koje naručitelj radova nije platio, pa ga
je sud obvezao. ”
“Izvođač ima pravo na naknadu za naknadno izvedene radove
koji odstupaju od projekta unatoč ugovornoj odredbi o
fiksnoj cijeni „ključ u ruke” te unatoč tome što nije imao
prethodnu pisanu suglasnost naručitelja za radove koji
odstupaju od projekta.”
“ugovorna klauzula „ključ u ruke” obuhvaća nepredviđene radove
…, ali ne i radove koje je izvođač naknadno izveo jer je uz pisanu
suglasnost naručitelja odstupio od projekta. … ako su stranke
nakon sklapanja ugovora, a što je u konkretnom sporu slučaj,
postigle suglasnost volje oko izvođenja naknadnih radova i njihove
cijene (…), ugovorna odredba „ključ u ruke” ne može se primijeniti
na te radove i to iz razloga što su same stranke kasnije
konkludentnim radnjama odstupile od te ugovorne odredbe. Osim

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 14/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

toga, ovaj sud napominje da i prema odredbi članka 34. stavak 2.

Posebnih uzanci o građenju odredba „ključ u ruke” ne isključuje
izmjenu ugovorene cijene zbog plaćanja naknadnih radova.

“nesporno je da su radovi za koje tužitelj traži isplatu cijene

izvedeni.”
“tuženik jeste u pravu kada tvrdi da je u smislu odredbe članka
633. Zakona o obveznim odnosima za odstupanje od projekta
građenja izvođaču potrebna suglasnost naručitelja. Izvođenje
naknadnih radova podrazumijeva odstupanje od projekta.
Naknadni radovi su takvi radovi koji prvobitno nisu bili ugovoreni,
ali naručitelj iz određenog razloga u tijeku izvođenja radova
zahtijeva izvođenje i dodatnih radova koji nisu obuhvaćeni
ugovorom. Međutim, iz spisa proizlazi da je tuženik dao tu
suglasnost tužitelju, premda je istu dao nakon obavljenih radova.
Naime, između stranaka je nesporno da je izvršena primopredaja
radova i to između tužitelja kao podizvođača i tuženika kao
izvođača, kao i između tuženika i naručitelja radova – investitora
G. t. d.o.o. te da je tuženik dopisom (dakle u pisanom obliku) od 2.
srpnja 2003. godine izvijestio tužitelja da će ovjeriti situaciju broj
167. koja se odnosi na naknadno izvedene radove nakon provjere
i ovjere nadzornog organa investitora kao i to da je tuženik
dopisom od 16. srpnja 2003. godine izvijestio tužitelja da je
naknadne radove u iznosu od 54.490,08 kn spreman platiti ako
radovi budu priznati od strane glavnog investitora. Budući da je te
dopise potpisala ovlaštena osoba tuženika što tuženik tijekom
cijelog postupka nije osporio, tim dopisima tuženik je naknadno
odobrio radove koje je tužitelj ranije izveo prema prethodnom
usmenom dogovoru s tuženikom.
“obzirom na to da su stranke člankom 26. točka 3. Ugovora o
izvođenju radova broj 69/IZ/02 ugovorile da su sastavni dio tog
ugovora, između ostalog, i opći uvjeti ugovaranja i izvođenja, ovaj
sud tumačeći navedenu ugovornu odredbu sukladno odredbi
članka 99. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima smatra da su
stranke ugovorile i primjenu Posebnih uzanci o građenju
(„Službeni list” broj 18/77). Prema odredbi članka 65. Posebnih
uzanci o građenju ovjeravanje situacije od strane naručitelja nije
uvjet za plaćanje na osnovi situacije. Iz navedene uzance slijedi
da se tuženik kao tužiteljev naručitelj radova ne može osloboditi
svoje obveze isplate cijene za izvedene radove pravdajući to time
što nadzorni inženjer nije ovjerio privremenu situaciju, ako je
nesporno da su radovi izvedeni čija je vrijednost ona koja ja
navedena u toj situaciji i koju potražuje tužitelj.”
“Jednako tako, niti (ne)priznavanje radova od strane glavnog
investitora (treće osobe) nema utjecaja na ispunjenje tuženikove
obveze budući da treća osoba nije niti u kakvom ugovornom
odnosu s tužiteljem. S tužiteljem u ugovornom odnosu je bio
jedino tuženik, te on sukladno načelu pacta sunt servanda iz
članka 17. Zakona o obveznim odnosima mora ispuniti svoje

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 15/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

ugovorne obveze; on se ne može osloboditi obveze plaćanja

cijene prema tužitelju pravdajući to time što njemu treća osoba
nije platila ili nije priznala izvedene radove”.
Oglasi

Report this ad

Report this ad

    Više

Povezano

Gradnje - ukupno Zakon o gradnji "Legalizacije"

(sumarno) (Nn 153/13) - zgrada i ostale
In ""legalizacija" upute, komentari i legalizacije - 2.
zgrada" naglasci Legalizacija
In "informacije" zgrada, napomene

‹ Housing (stanovanje) in the European Union 2010

Klima (Climate) ›
Postano u sudska praksa o građenju, Ugovor o djelu, Ugovor o građenju,
Zakon o obveznim odnosima

Komentiraj
https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 16/17
28. 08. 2018. Zakon o obveznim odnosima, Ugovor o građenju (Ugovor o djelu za nedostatke) | gradnje, prostor i vezano

Ovdje napišite svoj komentar...

© 2018 gradnje, prostor i vezano ↑ Napravi besplatnu web stranicu ili blog na
WordPress.com.

https://gradnjeprostorivezano.wordpress.com/2016/09/22/zakon-o-obveznim-odnosima-ugovor-o-gradenju-ugovor-o-djelu-za-nedostatke/ 17/17