Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Povijest matematike
Tri klasična problema; Eudoks i Euklid

Franka Miriam Brückler

ak. g. 2014./15.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Tokom 5. st. pr. Kr. u radovima grčkih matematičara iskristalizirala

su se tri, za njih, tj. ravnalom i šestarom, nerješiva, problema. Ti
su problemi imali izuzetno velik utjecaj na razvoj matematike.
1 Problem udvostručenja kocke.
2 Problem kvadrature kruga.
3 Problem trisekcije kuta.
Nemogućnost rješenja (tj. konstrukcije ravnalom i šestarom) za
duplikaciju kocke i trisekciju kuta prvi je pokazao P. L. Wantzel
godine 1837., a transcendentnost broja π koja povlači
nemogućnost konstrukcije kvadrature kruga prvi je pokazao F. von
Lindemann godine 1882.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Slične, ali izvedive, konsturkcije

Bisekcija kuta, udvostručenje kvadrata te kvadratura bilo kojeg
mnogokuta provedive su ravnalom i šestarom.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Problem udvostručenja kocke

Problem udvostručenja kocke ili Delijski problem bio je najpoznatiji

od spomenuta tri problema. O njegovoj prvoj pojavi govore dva
izvora. Po Teonu iz Smirne, koji citira Eratostena, Atenjani su u
doba epidemije kuge oko 430. pr. Kr. potražili savjet proročišta na
Delosu te dobili odgovor da trebaju izraditi oltar dvostruko veći od
tadašnjeg kockastog oltara. Drugi izvor je Eutocius, koji u
komentaru Arhimedova djela O kugli i valjku govori da je kralj
Minos želio udvostručiti kockasti grob pjesnika Glaukusa.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Hipokrat s Hiosa je problem duplikacije kocke sveo na traženje

srednje geometrijske proporcionale izmedu a i 2a, dakle na
rješavanje kubne jednadžbe

x 3 = 2.

Algebarskim jezikom√rečeno, problem se svodi na pitanje

konstrukcije duljine 2 ako je zadana jedinična duljina 1.
Najzanimljiviji pokušaj u 4. st. pr. Kr. potječe od
Menehmo, oko 380. − 320. pr. Kr.
Menehmu se pripisuje otkriće konika, a upravo vezano za pokušaj
udvostručenja kocke.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Menehmovo rješenje” delijskog problema

”

Ako je a : x = x : y = y : b, znači da je

x 2 = ay , y 2 = bx, xy = ab.

Prema tome, tražene x i y možemo dobiti

kao koordinate presjeka jedne od prve dvije
parabole s hiperbolom kojoj odgovara treća
jednadžba, ili pak kao sjecište parabola.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Problem trisekcije kuta

Vjerojatno se pojavio vezano za konstrukcije pravilnih poligona.
Problem trisekcije kuta bitno je drugačiji od prethodna dva jer je u
nekim slučajevima rješiv konstrukcijom ravnalom i šestarom.

Postoji i niz drugih kuteva (npr. 27◦ ) za koje je konstrukcija

moguća. Budući se svaki tupi kut može rastaviti na zbroj pravih
kuteva i jednog šiljastog, problem se svodi na problem trisekcije
proizvoljnog šiljastog kuta ravnalom i šestarom.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Algebraizacija problema trisekcije kuta

Kut α = β/3 možemo konstruirati ako možemo konstruirati njegov

kosinus. Nadalje: iz cos β = cos 3α = 4 cos3 α − 3 cos α, slijedi da
se problem trisekcije kuta se svodi (uz supstituciju x = cos α) na
rješavanje kubne jednadžbe 4x 3 − 3x = cos β. Uzmemo li
primjerice β = 60◦ dobivamo 8x 3 − 6x = 1.
http:
//en.wikipedia.org/wiki/Exact_trigonometric_constants
Poznato je da su jedini racionalni kosinusi racionalnih kutova
m ◦
n · 360 jednaki 0, ±1 i ±1/2. Svi kosinusi racionalnih kutova su
algebarski brojevi.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Problem konstrukcije pravilnog sedmerokuta

Najkasnije u doba pitagorejaca bile su poznate konstrukcije

pravilnog trokuta, četverokuta, peterokuta i šesterokuta.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Algebraizacija problema konstrukcije pravilnog n-terokuta

Treba konstruirati α takav da je nα = 2π.

(cos α + i sin α)n = cos(nα) + i sin(nα) = 1,

uz z = cos α + i sin α imamo jednadžbu

z n = (z − 1)(z n−1 + . . . + z + 1) = 1,

z = 1 bi značilo α = 0, dakle ostaje

z n−1 + . . . + z + 1 = 0/ : z bn/2c

1 1 1
z bn/2c + + z bn/2c−1 + + ... + z + + 1 = 0.
z bn/2c z bn/2c−1 z

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Očigleno nisu zanimljivi slučajevi kad je n paran (zašto?).

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Očigleno nisu zanimljivi slučajevi kad je n paran (zašto?).

2
Korištenjem z + z1 = z 2 + z12 + 2,

3
z + z1 = z 3 + 3z + 3 z1 + z13 itd. jednadžbe poprimaju
jednostavnije oblike uz x = z + z1 = 2 cos α:

n α
3 x +1=0 60◦
5 x2 + x − 1 = 0 72◦
7 x 3 + x 2 − 2x − 1 = 0 α7

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Ako je zadana jedinična dužina 1. . .

Možemo konstruirati sve brojeve koji mogu iz prirodnih brojeva
dobiti s četiri osnovne operacije te drugim korijenom:

√ √
F1 = Q[ x] = {a + b x : a, b ∈ Q}
Lako: konstrukcija svih prirodnih brojeva i njihovih drugih korijena.
√
Drugim riječima, lako konstruiramo sve brojeve oblika a + b x s
a, b, x ∈ Q (ako x nije u Q).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

√
√
Kvadratne iracionalnosti: F2 = F2 [
x] = {a + b x : a, b ∈ F1 }
√ √ √
q
m; n m±k n m±k n

Induktivno: y se može konstruirati ravnalom i šestarom ako postoji

konačan niz proširenja polja Q = F0 ⊆ F1 ⊆ F2 ⊆ . . . ⊆ Fn , tako
√
da je Fi+1 = Fi [ xi ] s xi ∈ Fi za i = 0, 1, . . . , n − 1 i tako da je
x ∈ Fn .
Drugim riječimna: svi brojevi koji se nogu iz racionalnih brojeva
√
dobiti s konačno mnogo operacija +, −, ·, :, . mogu se
konstruirati. Ti brojevi čine polje euklidskih brojeva.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Vrijedi i obratno: nema drugih konstruktibilnih brojeva.

Kad bi ih bilo, uzmimo Kartezijev sustav u ravnini. Ravnalom i
šestarom znamo konstruirati točke s koordinatama iz Fn . Pravci
kroz po dvije takve točke imaju koeficijente smjera iz istog polja
(zašto?), a koordinate sjecišta po dva pravca biti će takoder u
njemu.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Vrijedi i obratno: nema drugih konstruktibilnih brojeva.

Kad bi ih bilo, uzmimo Kartezijev sustav u ravnini. Ravnalom i
šestarom znamo konstruirati točke s koordinatama iz Fn . Pravci
kroz po dvije takve točke imaju koeficijente smjera iz istog polja
(zašto?), a koordinate sjecišta po dva pravca biti će takoder u
njemu.
Presjek pravca i kružnice ili dviju kružnica svodi se na rješavanje
√
kvadratne jednadžbe, a ono je izvedivo u Fn ili u Fn+1 = Fn [ D].
Drugim riječima, konstrukcijama ravnalom uvijek ostajemo u
prethodnom polju, a konstrukcijama koje uključuju šestar ili
ostajemo u istom polju ili prelazimo u sljedeće u nizu. Kako se
podrazumijeva konačno mnogo koraka, znači da se mogu
konstruirati samo oni brojevi (duljine) koji su u nekom članu
navedenog niza proširenja polja.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Propozicija
Normirani kubični polinom p iz F[x] koji ima nultočku u nekom
√
proširenju F[ c] (za neki c ∈ F) ima rješenje i u F.
√ √
Element iz F[ c] ima oblik a + b c s a, b, c ∈ F. Pretpostavimo
√
da je x1 = a + b c rješenje jednadžbe p(x) = 0, tj. da je
√
p(a + b c) = 0.
√
Imamo da je x1 − a = b c, tj.

(x1 − a)2 = b 2 c

pa je x1 ujedno rješenje kvadratne jednadžbe oblika

x 2 + px + q = 0

s p = −2a ∈ F i q = a2 − b 2 c ∈ F.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Po teoremu o dijeljenju polinoma je

p(x) = (x 2 + px + q)(x + d) + ex + f

za neke d, e, f ∈ F. Uvrštavanje x = x1 daje

0 = ex1 + f .

Ako je e 6= 0, onda je x1 = −e −1 f ∈ F, a ako je e = 0, onda je i

f = 0 pa x + d dijeli p(x) i onda je x2 = −d ∈ F jedno rješenje od
p(x) = 0. 2
Korolar
Ako konstruktibilan broj zadovoljava kubnu jednadžbu s
racionalnim koeficijentima, onda ta jednadžba ima bar jedno
racionalno rješenje.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Propozicija
Racionalna rješenja normirane polinomijalne jednadžbe s
cjelobrojnim koeficijentima mogu biti samo djelitelji slobodnog
člana.
Neka je racionalno rješenje qp maksimalno skraćeno. Uvrstimo ga u
jednadžbu i pomnožimo s q n (gdje je n stupanj jednadžbe). Time
dobijemo izraz koji je zbroj cijelih brojeva. Svi osim zadnjeg su
sigurno djeljivi s p, pa to mora biti i zadnji (slobodni član puta
q n ), dakle (jer p/q maksimalno skraćen) p dijeli slobodni člna.
Slično, svi osim prvog (p n ) su sigurno djeljivi s q, pa mora biti
q|p n , dakle q = 1. 2

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Promotrimo sad ponovno jednadžbe koje odgovaraju našim

problemima:
x3 − 2 = 0
x 3 − 3x − 1 = 0
x 3 + x 2 − 2x − 1 = 0.
Prema zadnjoj propoziciji, jedina moguća racionalna rješenja su im
djelitelji slobodnih članova. Dakle, za prvu u obzir dolaze ±1 i ±2,
a za drugu i treću ±1. Uvrštavanjem se odmah vidi da se ne radi o
rješenjima, dakle te jednadžbe nemaju racionalnih rješenja. No,
sad korolar povlači da ne mogu imati rješenja ni u traženom nizu
proširenja polja Q, dakle njihova se rješenja ne mogu konstruirati
ravnalom i šestarom.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Eudoks s Knida, 408. − 355. pr. Kr.

Matematičar, astronom i liječnik, na Platonovoj akademiji studirao
je filozofiju i retoriku. Smatra se da je utemeljio:
opću teoriju omjera (lógos) i razmjera (analogı́a), sadržanu u
EEV
metodu ekshaustije (Antifont: prethodnik; Eudoks:
preciziranje)
Obje metode predstavljaju starogrčki način nošenja s limesima”.
”
Prva je važna jer omogućuje uključivanje (bar nekih) iracionalnih
veličina u geometrijske analize, bez uporabe iracionalnih brojeva:
√
a : x = x : b ⇔ x = ab
√
3
a : x = x : y = y : b ⇔ x = a2 b

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Eudoksova teorija omjera i razmjera

Def. 3–6, EE5

Omjer je odnos medu veličinama dviju istovrsnih veličina.
Za veličine kažemo da imaju omjer ako je višekratnik jedne veći od
druge.
Za veličine kažemo da su u istom omjeru, prva prema drugoj i treća
prema četvrtoj ako kojim god brojem pomnožimo prvu i treću i bilo
kojim drugu i četvrtu, prva dva višekratnika podjednako nadilaze,
jednaki su ili su manji od druga dva, u odgovarajućem redoslijedu.a
Veličine koje su u istom omjeru zovemo razmjernim
(proporcionalnim).
a
Tj. a : b = c : d znači da za sve m i n: ako ma < nb, onda mc < nd;
ma = nb, onda mc = nd; i ako ma > nb, onda mc > nd. Uočimo da se ne
zahtijeva sumjerljivost!

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Temeljem Eudoksove teorije omjera i razmjera mogu se dokazati

sve uobičajene tvrdnje iz teorije proporcija i sličnosti, no dodatno
njegova teorija omogućava uključenje iracionalnih veličina.
Prije njega: moglo se samo dokazati da neke dvije istovrsne
veličine nisu sumjerljive (pitagorejci: dijagonala i stranica kvadrata
jedinična površine, Teodor: dalje za kvadrate površina 3, 5, . . . , 17
jedinica), te se moglo (Teetet: kvadratne iracionalnosti)
usporedivati njihove kvadrate ili kubove (dakle, mogli su se
usporedivati samo brojevi koji su razlomci ili kvadratni ili kubni
korijeni razlomaka).

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

EEV: 18 definicija i 25 propozicija

1 Množenje brojem je distributivno prema zbrajanju veličina.
2 Množenje veličinom je distributivno prema zbrajanju brojeva.
3 Množenje je asocijativno.
4 Ako je w : x = y : z, onda je mw : mx = ny : nz za sve
brojeve m, n.
5 Množenje brojem je distributivno prema oduzimanju veličina.
6 Množenje veličinom je distributivno prema oduzimanju
brojeva.
7 x = y ⇒ x : z = y : z, z : x = z : y
8 w :x =y :z ⇒x :w =z :y
9 x < y ⇒ x : z < y : z, z : x > z : y
10 Obrat 7.
11 Obrat 8.
12 ...
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Eudoksova metoda ekshaustije

Radi se o generalizaciji teorije omjera i razmjera. Naziv je dobila u

17. st.
Prva propozicija u EEX je
Eudoksov princip ekshaustije
Ako su zadane dvije različite (istovrsne) veličine i od veće veličine
oduzmemo više od njene polovine, od ostatka više od njegove
polovine itd., onda će, ako se postupak ponovi dovoljan broj puta,
ostatak biti manji od manje zadane veličine.
Ova propozicija se temelji na aksiomu kojem je kasnije Arhimed
dao oblik: veća od dvije istovrsne veličine nadmašuje manju za
isnos koji dovoljno puta ponovljen nadmašuje obje.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Doba helenizma

počinje dobom Aleksandra Velikog, čija osvajanja izvan Grčke

traju 332 − 323. pr. Kr., a završava negdje oko prijelaza era
nakon smrti Aleksandra Velikog država se raspala
znanstveni centar helenizma je Aleksandrija koju je osnova
Aleksandar 331. pr. Kr. i u nju naselio Grke, Egipćane i Židove
nakon Aleksandrove smrti Aleksandrija ostaje središte
egipatskog kraljevstva pod vlašću Ptolemejevića

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Museion
Aleksandrija je više od 600 godina zadržala poziciju glavnog
znanstvenog centra.
je vjerojatno bio prva državna znanstveno-nastavna institucija.
Njegova je biblioteka sadržavala više od 400000 svitaka papirusa.
U museionu dolazi do procvata egzaktnih znanosti, osobito
matematike.
Prvi šef” matematike u museionu bio je (?) Euklid (330. - 275.),
”
o čijem se životu malo zna. Najznačajnije Euklidovo djelo su
njegovi Elementi, u originalu Στ oιχεια. Od drugih Euklidovih
matematičkih djela vrijedi spomenuti Data (odredivanje elemenata
geometrijskih likova iz zadanih), Katoptriku (matematička teorija
zrcala, neki smatraju da joj je autor Teon Aleksandrijski) ,
Phaenomena (teorijska astronomija) i Porizme (stavke; izgubljeno)
te Pseudaria (o krivim zaključcima, takoder izgubljeno).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

Euklidovi Elementi

EE predstavljaju sintezu sve dotad poznate matematike u 13 knjiga

veličine poglavlja. U kasnijem razdoblju tim su knjigama pridodane
još dvije.
EE su značajnizbog stila pisanja: teoremi su logički poredani tako
da svaki slijedi isključivo iz već dokazanih ili pak iz osnovnih tvrdnji
danih na početku, a zaključci se izvode strogo deduktivno. Ideja je
izvesti svu matematiku iz malog broja početnih pretpostavki.
Razlika aksioma i postulata je da su mu aksiomi više
općematematičke, a postulati geometrijske pretpostavke.
Do 20. st. EE su bili apsolutni uzor matematičkog djela.
Većina rezultata pripisuje se pitagorejcima i jonskom periodu (I, II,
?IV, ?VI, VII–IX, ?XI), Hipokratu (III, ?IV), Eudoksu (V, ?VI, XII)
te Teetetu (X, XIII).

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

Definicije

Imade ih 23 na početku i onda još na početku svake knjige.

Prva jest: Točka je ono što nema dijela.
Druga: Dužina je duljina bez širine.
Treća: Krajevi dužine su točke.
Najvažnija i najzanimljivija je zadnja: Paraleni pravci su pravci u
istoj ravnini koji, ako ih u oba smjera produljimo u beskonačnost,
se ni u jednom smjeru ne susreću.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

Pet Euklidovih postulata

1 Dvije točke odreduju dužinu.

2 Dužina se može produžiti u svakom smjeru.
3 Kružnica je zadana središtem i polumjerom.
4 Svi pravi kutovi su jednaki.
5 Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj unutrašnjih
kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva
pravca (ako se dovoljno produže) na toj strani sijeku.
Je li peti postulat stvarno nužan ili je teorem? Nakon 2200 godina
odgovor na to pitanje daje otkriće neeuklidskih geometrija!

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

Aksiomi

1 Dvije stvari koje su jednake trećoj su i jednake jedna drugoj.

2 Ako jednako zbrojimo s jednakim, dobit ćemo jednako.
3 Ako jednako oduzmemo od jednakog, dobit ćemo jednako.
4 Ono što se podudara je jednako.
5 Cjelina je veća od dijela.
Primijerimo da Eukldi nema aksioma/postulata uredaja.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEI

U EEI dani su rezultati (48 propozicija) elementarne planimetrije.

EEI42
Konstrukcija paralelograma zadanog kuta jednakog zadanom
trokutu.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEI44,45
EEI44 modificira EEI42 tako da bude zadan ne samo kut, nego i
jedna stranica paralelograma: prvo se trokut pretvori u
paralelogram BCDE zadanog kuta putem EEI42, tako da jedna
njegova stranica BC bude na produljenju zadane stranice AB
traženog paralelograma; kroz A povučemo paralelu s drugom
stranicom paralelograma i nademo joj sjecište F s pravcem DE ;
povučemo pravac BF i presiječemo pravac CD, čime dobijemo G .
Nadopunimo FDG do paralelograma FDGH. Paralelogram ABIH
(I = BE ∩ GH) je traženi paralelogram.
EEI45 opisuje konstrukciju paralelograma zadanog kuta jednakog
zadanom mnogokutu: mnogokut se rastavi na trokute. Prvi se
temeljem EEI42 pretvori u paralelogram, a ostali temeljem EEI44 u
paralelograme kojima je jedna stranica jednaka jednoj od onih
prvog dobivenog paralelograma.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEII
EEII sadri 2 definicije i 14 propozicija geometrijske algebre.
EEII4
(x + y )2 = x 2 + 2xy + y 2 .

EEII14
Kvadratura proizvoljnog mnogokuta: mnogokut pomoću EEI45
pretvorimo u pravokutnik, a zatim pravokutnik u kvadrat.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEIII
EEII sadrži 11 definicija i 37 propozicija iz planimetrije kružnice i kruga.
EEIII16
Kut izmedu kružnice i tangente/dijametra je manji/veći od svakog oštrog
(tj. pravocrtnog) kuta.

Ako bi postojao oštri kut manji od kuta izmedu tangente i kružnice,

postojao bi pravac p kroz A izmedu tangente i kružnice k. Neka je C
sjecište p i okomice o povučene iz središta S na p, a B = o ∩ k. Tada je
|SC | > |SB| = |SA|. Kako je u trokutu SCA kut pri C pravi, tj. |SA| jest
hipotenuza, a u pravokutnom je trokutu hipotenuza najdulja stranica,
Franka imamo kontradikciju.
Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

Iz moderne perspektive takvi kutovi problematični su za

usporedivanje s uobičajenim pravocrtnim kutevima jer su po AA
dvije veličine usporedive samo ako je višekratnik jedne veći od
druge.
EEIII17
Konstrukcija tangente na kružnicu iz točke izvan kružnice.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEIV
EEIV opisuje konstrukcije konstrukcije pravilnih mnogokuta (7 definicija i
16 propozicija) upisanih i opisanih kružnicama. U prvoj propoziciji opisuje
upisivanje tetive zadane duljine u zadanu kružnicu, a zatim u četiri
propozicije opisuje konstrukcije trokuta sa zadanim kutovima u- i
opisanog zadanoj kružnici te upisivanje i opisivanje kružnice danom
trokutu. Slijede analogne četiri propozicije o kvadratima, te nakon jedne
propozicije koja opisuje konstrukciju jednakokračnog trokuta kojemu su
kutovi uz bazu dvostruki kut uz vrt nasuprot baze prethodnima analogne
četiri propozicije o pravilnim peterokutima. Za pravilni šesterokut navodi
se samo konstrukcija upisivanja u danu kružnicu. No, najzanimljivija je
EEIV16
Konstrukcija pravilnog petnaesterokuta.

Ona je vrhunac u konstrukcijama pravilnih poligona do Gaussa, koji je

1796. otkrio konstrukciju pravilnog 17-erokuta. Središnji kut pravilnog
15-erokuta dobije se kao pola razlike središnjih kuteva pravilnog trokuta i
Franka Miriam Brückler
Povijestpeterokuta.
matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEV i EEVI
EEV smo već opisali: ona sadrži 18 definicija i 23 propozicija
Eudoksove opće teorije omjera i razmjera, koja pak u EEVI
poprima geometrijski oblik. U EEVI obraduje se sličnost i
geometrijski omjeri (4 definicije i 33 propozicije).
EEVI, def. 1
Dva uglata lika zovemo sličnima ako su im odgovarajući kutovi
jednaki i odgovarajuće stranice razmjerne.
Primjerice, EEVI25 opisuje konstrukciju danom mnogokutu sličan
zadane površine, a EEVI31 je generalizirani Pitagorin teorem: Ako
su nad stranicama pravilnog trokuta konstruirani medusobno slični
pravilni poligoni, suma (površina) onih nad katetama jednaka je
(po površini) liku nad hipotenuzom.
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEVI10–13
Radi se o četiri propozicije koje daju konstrukciju podjele dužine u
zadanom omjer, nalaženje treće geometrijske proporcionale dužina
a i b (dužine x tako da je a : b = b : x), četvrte geometrijske
proporcionale dužina a, b i c (dužine x tako da je a : b = c : x) te
srednje geometrijske proporcionale dužina a i b (dužina x tako da
je a : x = x : b).

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEVII–IX
U ove se tri knjige nalazi, vjerojatno pitagorejska, teorija brojeva i
aritmetika. U EEVII (22 + 39) su elementarniji rezultati, EEVII (0
+ 2/) se bavi produženim razmjerima u teoriji brojeva, a EEIX
(0+36) daljni rezultati i teorije brojeva.
EEVII, (def. 11)
Prost broj je broj koji se može izmjeriti samo jedinicom.

EEVII2
Euklidov algoritam za dva broja.

EEIX14
Parcijalni OTA: Najmanji zajednički višekratnik nekih prostih
brojeva nije djeljiv nikojim drugim prostim brojem.

EEIX20
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEX
Ova knjiga sadrži klasifikaciju kvadratnih iracionalnosti (16 +
115). Prva propozicija je temelj Eudoksove metode ekshaustije i ne
koristi se dalje u ovoj knjizi.
Ova knjiga započinje definicijom sumjerljivosti. Euklid uz
sumjerljivost (def. 1) definira i sumjerljivost u kvadratu”: dvije
”
duljine koje nisu sumjerljive su sumjerljive u kvadratu ako su njihovi
kvadrati sumjerljivi. Može se dokazati da postoji beskonačno
mnogo danoj duljini sumjerljivih i nesumjerljivih, obično i u
kvadratu, duljina. Euklid danoj duljini sumjerljive, bilo obično bilo
u kvadratu, duljine zove racionalnim, a ostale iracionalnim.
U EEX2 karakterizirane su nesumjerljive veličine: Ako dvije veličine
nisu sumjerljive, onda u Euklidovom algoritmu nijedan dobiveni
ostatak ne dijeli manju (tj. onu s kojom se u dotičnom koraku
dijeli).
Franka Miriam Brückler
Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

p √
Općenito je cilj ove knjige vidjeti kada se izraz oblika a + b c
√
može zapisati u obliku d + e. Uz zadanu osnovnu dužinu r
(recimo r = 1), kažemo da je neka dužina racionalna ako je
sumjerljiva kvadratu od r . Suma dvije racionalne dužine zove se
binomijal, a razlika
p√ apotom. Euklidovim iracionalnostima zovemo
√
brojeve oblika A + B.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEXI

Ova knjiga obraduje elementarnu steoremetriju (28 + 39).

Zanimljiva je definicija sfere (def. 14) kao rotacione plohe koja
nastaje rotacijom polukružnice oko promjera. U definicijama 25–28
definira pravilne poliedre (osim tetraedra, kojeg promatra kao
trokutnu piramidu).
EEXI23: Da bi tri ravninska kuta tvorila prostorni zbroj im mora
biti manji od punog kuta.
EEXI32: Volumeni paralelepipeda iste visine odnose se kao njihove
visine.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEXII

Ovdje se EEX1 primjenjuje na stereometriju (0 + 18).

EEXII2: Krugovi se odnose kao kvadrati njihovih promjera.
EEXII6: Piramide istih visina se odnose kao njihove baze.
EEXII7: Trokutastu prizmu možemo podijeliti na tri trokutaste
piramide istih volumena.
EEXII10: Stožac je trećina valjka iste baze i visine.
EEXII11: Valjci, odnosno stošci, istih visina odnose se kao njihove
baze.
EEXII18: Kugle se medusobno odnose kao trostruki omjeri njihovih
dijametara.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

EEXIII

Zadnja knjiga EE obraduje pravilne poliedre (0 + 18).

Knjiga započinje propozicijama koje se tiču dijeljenja dužine u
omjeru zlatnog reza.
EEXIII9: Stranice pravilnog šesterokuta i deseterokuta upisanih u
istu kružnicu su u omjeru zlatnog reza.
EEXIII10: Kvadrat stranice pravilnog peterokuta zbroj je kvadrata
stranica pravilnog šesterokuta i deseterokuta, ako su sva tri
upisana u istu kružnicu.
EEXIII13–17: Konstrukcije pravilnih poliedara upisanih u sferu, te
odnosi njihovih stranica s polumjerom sfere.
EEXIII18: Tih pet su jedini pravilni poliedri.

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike
Tri klasična problema Nemogućnost rješenja tri od četiri klasična problema Eudoks Euklid

Euklidovi Elementi

broj broj broj omjer stranice volumen/kub

vrhova bridova strana i promjera stranice
opisane
√ sfere √
tetraedar 4 6 4 √ 6/3 2/12
kocka 8 12 6 √3/3 1
√
oktaedar 6 12 8 √2/2 √ 2/3 √
dodekaedar 20 30 12 p 5 − 1)/6
3(
√
(15 + 7 5)/4
√
ikozaedar 12 30 20 2/ 10 + 2 5 5(3 + 5)/12

Franka Miriam Brückler

Povijest matematike