Professional Documents
Culture Documents
Modul 1 - Udzbenik PDF
Modul 1 - Udzbenik PDF
ECDL MODUL 1
Beograd, 2002 g.
www.icintegra.co.yu
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
1. Uvod
Danas, u ve}ini slu~ajeva nema velike razlike izme|u mainframe ra~unara i mini-ra~unara.
[ta je to superra~unar?
• Superra~unar, kao {to mu to i samo ime implicira, je ra~unar veoma velike brzine i snage. Ranije su se ovi ra~unari
koristili uglavnom za vojne primene.
Danas, mnoge nau~ne institucije koriste ove ra~unare za razli~ite namene (meteorologija, simulacija slo`enih procesa,
itd...).
-2 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
Kompanija Apple je razvila ra~unar MAC, ali to nije PC. MAC je koristio drugi operativni sistem, i zahteva druga~ije
verzije programa.
Danas razlika izme|u PC-ija i MAC-a postaje sve manja, ~ak je i Microsoft po~eo da razvija programe za MAC.
[ta je to umre`eni ra~unar?
• Ra~unarska mre`a (network) omogu}ava da se dva ili vi{e ra~unara pove`u me|usobno. To daje mogu}nost da se
podaci sa jednog ra~unara pregledaju i menjaju sa drugog ra~unara koji je konektovan na mre`u.
Tako|e, resurse sa jednog ra~unara, mogu da koriste ostali ra~unari sa mre`e. Umesto da svi ra~unari moraju da imaju
{tampa~, na primer, dovoljno je da ima samo jedan, dok se sa ostalih ra~unara {tampa preko ra~unarske mre`e.
Nekada je umre`avanje ra~unara bilo veoma komplikovano. Danas je veoma jednostavno instalirati i konfigurisati tzv.
‘Windows Based Network’. Naravno, da bi se postigao maksimum mogu}nosti i obezbedila pouzdanost i za{tita
podataka, potrebno je da to uradi kvalifikovano lice.
[ta je to notebook i palmtop ra~unar?
• ‘Notebook’ je savremeni ra~unar, malih dimenzija, koji mo`e da se napaja sa baterija ili sa elektri~ne mre`e. Druga
karakteristika ovih ra~unara je specijalan ekran, integrisan u sam ra~unar, koji tro{i malo elektri~ne energije i daleko je
manjih gabarita nego standardni monitori.
Cena ovakvih ra~unara je mnogo ve}a od cene standardnog PC-ja.
-3 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
Palmtop ra~unari (drugi naziv za ovakve ra~unare je Personal Data Assistant - PDA) su jo{ manjih dimenzija, ali i sa
slabijim karakteristikama:
-4 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
• ‘Clock speed’: Ovaj parametar ozna~ava brzinu kojom radi CPU. Vrednost se izra`ava u megahercima (MHz). Prvi IBM-ov
PC, imao je brzinu od 4.77MHz. Dana{nji ra~unari imaju CPU koji radi na brzinama i preko 1 GHz (hiljadu puta ve}a
brzina).
• RAM (Random Access Memory): Memorija ra~unara u koju se sme{taju programi koje CPU izvr{ava. Savremeni
programi sve ~e{}e zahtevaju ve}u memoriju, tako da su performanse ra~unara bolje sa {to ve}im RAM-om.
• Hard disk; Hard disk je ure|aj na kojem se ~uvaju podaci i programi. Glavni parametri hard diska su kapacitet i brzina.
Brzina diska (vreme koje je potrebno da se pristupi podacima) se meri u milisekundama. Kapacitet diska se meri u Gb
(gigabajt).
-5 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
Izvor za napajanje
• U sistemskoj jedinici je sme{ten izvor za napajanje ostalih komponenata ra~unara:
• Izvor za napajanje ima razli~ite konektore koji se priklju~uju na mati~nu plo~u, hard disk, CD drajv i ostale ure|aje koji
se nalaze u ku}i{tu. Oblik konektora je razli~it, tako da smanjuje mogu}nost pogre{nog spajanja:
-6 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
• Iako postoji mnogo proizvo|a~a mati~nih plo~a njihov izgled i funkcije su standardizovane.
• Savremene mati~ne plo~e
CPU (Central Processing Unit)
• CPU (obi~no Pentium ili neki drugi procesor) izvr{ava sve programe koje zahteva korisnik. Procesor koji se koristi na
personalnom ra~unaru se ~esto naziva ‘mikroprocesor’. Brzina procesora od 600MHz je ve}a od brzine procesora od
400 MHz.
-7 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
• Najva`niji delovi procesora su registri i aritmeti~ko-logi~ka jedinica (ALU – Aritmetic Logical Unit).
Memorija (RAM)
• U memoriju (RAM) se u~itavaju svi programi pre nego {to po~nu da se izvr{avaju. tako|e, kada kreirate nove podatke
(sliku, na primer) ona se prvo formira u RAM-u, a tek nakon toga se ‘pamti’ na hard disku. [to je ve}i RAM,
performanse ra~unara su bolje
ROM-BIOS
• ROM–BIOS (Read Only Memory-Basic Input Output System) je specijalno integrisano kolo koje je sme{teno na mati~noj
plo~i (Motherboard). U sebi sadr`i program koji omogu}ava da se proveri hardver ra~unara i u~ita operativni sistem u
radnu memoriju.
Serijski port
• Serijski port je priklju~ak koji je lociran sa zadnje strane va{eg ra~unara i koji omogu}ava da se ra~unar konektuje sa
nekim drugim ure|ajem, kao {to je modem. Ozna~ava se sa COM1 ili COM2.
Paralelni port
• Paralelni port je tako|e priklju~ak koji je lociran sa zadnje strane va{eg ra~unara koji omogu}ava da se ra~unar
konektuje sa {tampa~em ili nekim drugim ure|ajem. Ozna~ava se sa LPT1 ili LPT2.
-8 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
-9 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
• Tasteri na tastaturi su podeljeni, uglavnom, u ~etiri grupe: tektualni deo (u kojem se nalaze tasteri za kucanje
karaktera), funkcijski deo u kojem se nalaze tasteri obele`eni sa F1-F12, deo u kojem se nalaze tasteri za navigaciju (sa
strelicama, tasterima Home, End, Page up, Page Down,…) i numeri~ki deo (sa desne strane tastature) u kojem se nalaze
tasteri sa brojevima.
• Kada kliknete na taster u tekstualnom delu, standardno, na ekranu }e se pojavljivati mala slova. Ako `elite da kucate
velika slova potrebno je da pritisnete taster Shift, zadr`ite ga pritisnutim, a zatim taster sa karakterom koji `elite da
otkucate. Ukoliko je potrebno da unesete du`i tekst velikim slovima, pritisnite taster CapsLock (na numeri~kom delu
tastature). U gornjem desnom uglu }e se uklju~iti sijalica (CapsLock) koja ozna~ava da }e sva slova koja unosite biti
velika.
• Tasteri na numeri~kom delu tastature slu`e za uno{enje brojeva, ali mogu da imaju i funkciju navigacije. Ukoliko `elite
da taj deo tastature slu`i za uno{enje brojeva, pritisnite taster NumLock (na numeri~kom delu tastature). U gornjem
desnom uglu }e se uklju~iti sijalica (NumLock) koja ozna~ava da tasteri slu`e za uno{enje brojeva.
Mi{ (Mouse)
• Naro~ito koristan za rad sa Windows operativnim sistemima. Njime mo`ete da izaberete opciju iz menija, selektujete
neki objekat na ekranu, startujete odre|eni program, i sl.
• Na prednjoj strani, CD drajv ima tastere i to~ki} koji slu`e za manipulaciju sa audio CD-ima, (pode{ava ja~Ina zvuka,
pozicionira na odre|enu lokaciju) kao i taster za otvaranje drajva.
DVD
• DVD je skra}enica od “Digital Versatile Disc”. Sli~an je CD-ROM-u jedino {to ima mnogo ve}i kapacitet i mnogo ve}u
brzinu. Te dve karakteristike omogu}avaju da se na njima, pored podataka i programa, sme{taju slike i filmovi.
Kapacitet CD-ROM-a je oko 640MB, dok je kapacitet DVD diska od 4.7GB, 8.5GB do 17GB (skoro 25 puta ve}i kapacitet
od CD-ROM-a).
Flopi disk
• Veoma ~est izraz za flopi disk je i ‘disketa’. U pore|enju sa CD-ROM-om, diskete je veoma spora i ima relativno mali
kapacitet (1.44MB). Iako pouzdanost disetee nije velika, veoma su korisne za rad i privremeno sme{tanje podataka.
- 11 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
ZIP disk
• ZIP je, prakti~no, najnovija verzija diskete. Glavna razlika je kapacitet od 250MB. Tako|e, brzina je ne{to ve}a nego kod
disketa.
• Hard disk se konektuje na mati~nu plo~u ra~unara preko IDE ili SCSI porta.
Dodatne komponente - kartice
• Svaki ra~unar ima mogu}nost da se u njega dodaju nove komponente – kartice, koje pobolj{avaju karakteristike
ra~unara ili mu daju neke nove mogu}nosti. To je velika prednost savremenih ra~unara, jer vrlo lako svaki korisnik
mo`e da konfiguri{e svoj ra~unar onako kako `eli.
- 12 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
Modem
• Modem je ure|aj koji omogu}ava da se preko telefonske linije konektujete na drugi ra~unar ili Internet.
Modem mo`e da bude sme{ten u ku}i{te ra~unara (interni) ili da se konektuje preko serijskog porta (eksterni). Ukoliko
`elite da koristite Internet, modem je neophodan ure|aj.
[tampa~ (Printer)
• Ve}inu podataka koje kreirate na ra~unaru, potrebno je od{tampati. Postoji velik broj razli~Itih tipova, vrsta i
proizvo|a~a {tampa~a. Najvi{e se koriste laserski i ink-jet {tampa~i koji mogu da {tampaju u boji.
- 13 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
• [tampa~i se priklju~uju na paralelni ili USB port, iako postoje {tampa~i koji sadr`e mre`nu karticu tako da se
priklju~uju direktno na lokalnu mre`u (LAN).
Skener (Scanner)
• Skener Vam omogu}ava da {tampane materijale i fotografije prenesete u ra~unar. Kasnije, te slike mo`ete obraditi i
od{tampati. Osnovna karakteristika skenera je rezolucija koja se izra`ava u DPI (Dot Per Inch).
• Skeneri se priklju~uju na paralelni ili USB port, iako postoje skeneri koji zahtevaju posebnu karticu koja se stavlja u
ra~unar i na koju se priklju~uje skener.
CD-R
• Standardni ure|aj za CR-ROM mo`e samo da ~Ita podatke. Me|utim, sve ~e{}e korisnici upotrebljavaju ure~aje za upis
podataka na CD, tako da mo`ete da kreirate svoje CD-ove sa podacima, slikama, muzikom, itd. CD na koji mogu da se
upisuju podaci naziva se CD-R (Compact Disk – Recordable).
- 14 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Uvod
- 15 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
2. Hardver (Hardware)
• Hardver ~ine svi fizi~ki delovi ra~unara (mati~na plo~a, periferijski ure|aji, procesor, itd…). U hardver ra~unara ne
spadaju programi i operativni sistem.
• Procesor je ‘mozak’ va{eg ra~unara. Kori{}enjem osnovnih ra~unskih operacija, CPU preko operativnog sistema upravlja
radom ra~unara i izvr{ava programe.
Na mnogo na~ina, brzina CPU-a odre|uje brzinu rada ra~unara. Brzina rada procesora se meri u MHz. Prvi, IBM-ov
personalni ra~unar iz 1981 g. imao je brzinu procesora 4.77MHz. Dana{ni procesori imaju brzinu i preko 1000MHz
(1GHz)
- 16 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
- 17 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Light pen
• Princip rada je sli~an ‘touch ped-u’, razlikuju se u tome {to korisnik crta direktno na ekran ra~unara.
- 18 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Digitajzer
• Digitajzer (DIgitizer) ili tablet, slu`i za precrtavanje crte`a ili geografskih mapa sa papira u neki grafi~ki format ra~unara.
Tako|e, mo`e da se koristi umesto mi{a za upravljanje kuzorom.
Joystick
• Ve}ina igara zahtevaju da se koristi d`ojstik kako bi sama igra bila interesantnija, a utisak {to bli`i realnosti. Na primer,
simulatori letenja. Postoji veoma velik broj razli~itih oblika i varijanti, pa ~ak i prilago|enih odre|enim igrama.
- 19 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Obrada zvuka
• Mikrofon je veoma ~esto kori}ena komponenta, koji omogu}ava da se glas korisnika snimi, zapamti i eventualno kasnije
obradi. Tako|e, Internet omogu}ava da dva ili vi{e korisnika razgovaraju, a da se glas prenosi ra~unarskom mre`om.
Prakti~no, mo`ete da organizujete konferenciju preko ra~unarske mre`e.
Osim toga, postoje programi koji prepoznaju glas i pretvaraju ga u tekst koji kasnije mo`ete da obra|ujete.
Gotovo sve zvu~ne kartice imaju mogu}nost da se konektuju na neki drugi audio ure|aj (radio, kasetofon, itd...).
Verovatno, jednoga dana }emo naredbe ra~unaru davati glasom umesto tastaturom ili mi{em.
WEB kamere
• Kao {to mikrofon omogu}ava da se zvuk snimi i/ili prenese preko ra~unarske mre`e, tako nam WEB kamere
omogu}avaju iste radnje ali sa ‘`ivom’ slikom.
Danas, mo`ete da organizujete video konferenciju, a da u~esnici budu fizi~ki udaljeni hiljadama kilometara.
Digitalne kamere
• Sli~ne fotoaparatima, ove kamere omogu}avaju da kreirate slike ali bez potrebe da izra|ujete fotografije. Slike se
umesto na klasi~ni film sme{taju u memoriju digitalne kamere.
- 20 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
- 21 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
o Rezolucija ekrana – predstavlja broj ta~aka koje monitor mo`e da prika`e. Standardne rezoluvije su 640x480,
800x600, …
o Frekvencija osve`avanja slike na ekranu – meri se u hercima (Hz). ~to je ve}a frekvencija, kvalitet slike je bolji.
• Savremeni monitori imaju na ekranu ugra|en filter za smanjenje radijacije (LowRadiation). Takvi monitori na sebi imaju
oznaku LR.
• Kvalitetniji monitori, tzv. On-Screen Display (OSD). TO je meni koji se pojavljuje na ekranu i koji slu`i za pode{avanje
~irine i visine slike, osvetljenja, kontrasta, itd..
‘Flat screen’ monitor
• Ova vrsta monitora je znatno manjih dimenzija i te`ine, za razliku od klasi~nih monitora koji koriste istu tehnologiju kao
televizori.
TFT monitor
• Ova vrsta monitora se koristi za nootebook ra~unare i za ‘Flat screen’ monitore. TFT je skaracenica od ‘Thin Film
Transistor’. Ekran ovakvog monitora sadr`i velik broj tranzistora, na primer da bi prikazali sliku u boji rezolucje 640x480 ta~aka,
potrebno je 921,600 tranzistora.
- 22 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
LCD monitor
• Ova vrsta monitora se koristi za nootebook ra~unare. LCD je skaracenica od ‘Liquid Crystal Display’. TFT je jedna od vrsta
LCD monitora.
Dimenzije ekrana
• Dimenzije ekrana se mere u in~ima (na primer: 14“, 15”, 17”, 20”), a odnosi se na du`inu dijagonale ekrana, a ne na
{irinu ili visinu.
- 23 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Projektori za prezentacije
• Za prikazivanje slike sa monitora ve}oj grupi ljudi koriste se projektori koji mogu da prika`u sliku na prokciono platno,
tablu, zid..., naravno ve}ih dimenzija.
Najvi{e se koriste za edukaciju i marketing. Iako je cena ovih ure|aja relativno visoka, poslednjih godina je uo~ljiva
tendencija opadanja cene. Glavne karakteristike ovih ure|aja su rezolucija slike i ja~ina svetla. Uzgred, sijalice koje se
koriste u projektorima su veoma osetljive i skupe.
- 24 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Ink-jet {tampa~i
• Ova tehnologija za kreiranje otiska koristi sitne kapljice mastila razli~itih boja. Cena ovih {tampa~a je manja od cene
laserskih {tampa~a.
Nedostatak im je mala brzina i ve}a cena potro{nog materijala (mastila). Za kvalitetan otisak koristi se specijalni papir.
Ink-jet {tampa~i su idealni tamo gde se zahteva mali broj kopija, na primer za ku}nu upotrebu.
Matri~ni {tampa~i (Dot-matrix printers)
• Starija tehnologija {tampa~a, koja za pravljenje otiska koristi udar iglica na platnenu traku natopljenom mastilom (ribon)
(sli~na tehnologija kao kod klasi~nih pisa}ih ma{ina).
Savremeni matri~ni {tampa~i imaju 24 iglice, dok su stariji modeli imali 9 iglica (pin-ova).
Ovakvi {tampa~i su veoma bu~ni i nemaju dobar kvalitet otiska, naro~ito ako su u pitanju slike. Rezultat tih ~injenica je
da se ovakvi {tampa~i sve ~e{}e zamenjuju ink-jet {tampa~ima.
Me|utim, ovi {tampa~i se i dalje koriste tamo gde je potrebno {tampanje velikih koli~ina jeftinih obrazaca u vi{e
primeraka istovremeno, na primer ra~uni elektrodistribucije, telefona, itd...
- 25 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Memorija {tampa~a
• Memorija koju ima {tampa~ je va`na komponenta ukoliko `elite da {tampate kvalitetne slike. [to vi{e memorije {tampa~
poseduje u sebi, bolji su rezultati {tampe.
Potro{ni materijal za {tampa~e
• Prilikom kupovine {tampa~a jedno od va`nijih pitanja koje treba postaviti je cena potro{nog materijala. Laserski
{tampa~i koriste specijalni prah (toner) koji se pakuje u kasete koje se lako menjaju kada se utro{i toner.
Cena te kasete zavisi od modela {tampa~a i u nekim slu~ajevima mo`e da bude veoma visoka.
Ploteri
• Ploter je ure|aj sli~an {tampa~u (po funkciji) ali mo`e da {tampa daleko ve}e formate. Ranije su ploteri koristili ‘pera’
(pen), danas se najvi{e koriste ink-jet ploteri.
- 26 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
Zvu~nici
• Zvu~nici koji se koriste zajedno sa zvu~nom karticom mogu da budu integrisani sa ku}i{tem ili monitorom, ali naj~e{}e
su eksterni. Njihova glavna karakteristika je snaga. Danas se zvu~nici smatraju standardnom komponentom ra~unara.
- 27 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Hardver (Hardware)
• Jedan od primera gde se koriste ovakvi monitori je informacioni displej. Istovremeno pokazuje podatke i omogu}ava
izbor vrste informacija koje prikazuje.
Modem
Modem se koristi i za slanje podataka i za prijem (na primer, prilikom rada sa Internetom).
Serijski, paralelni i USB port
Navedeni portovi mogu da se koriste za povezivanje ra~unara sa izlaznim ure|ajima (kao {to je {tampa~) i ulaznim (kao
{to je skener). Samim tim moraju da imaju mogu}nost i prijema i slanja podataka.
- 28 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
3. Memorisanje podataka
- 29 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
• Drugi ~esto kori{}eni kod je Unicode. Ovaj kod je razvijen da bie podr`ao rad na ra~unaru kori{}enjem raznih
nacionalnih alfabeta (latini~ni, }irili~ni, hebrejska, arapski, gr~ki…).
- 30 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
• Cena: Kada razmatrate cenu morate da uzmete u obzir cenu ure|aja i cenu diska (medija). Proizvo|a~i, obi~no, uz
ure|aj nude i 5 diskova (uz istu cenu).
Jaz drajv
• Sli~an ZIP-u, samo sa mnogo ve}im kapacitetom .
• Brzina: Mnogo manja od hard diska, ali idealna za pravljenje rezervne kopije podataka.
• Kapacitet: oko 2Gb (2048 Mb).
• Cena: Kada razmatrate cenu morate da uzmete u obzir cenu ure|aja i cenu diska (medija). Proizvo|a~i, obi~no, uz
ure|aj nude i 5 diskova (uz istu cenu).
Disketa (Floppy)
• Brzina: Veoma mala.
• Kapacitet: 1.44Mb.
• Cena: Veoma mala.
CD-ROM
• Brzina: Brzina se meri u odnosu na brzinu prvih modela koja je ozna~ena kao 1x. Noviji tipovi CD-ROM ure|aja, imaju
brzinu 50x ve}u u odnosu na prvi model.
• Kapacitet: Oko 650Mb.
• Cena: Zavisi od brzine i proizvo|a~a.
DVD
• Brzina: Mnogo br`i od CD-ROM drajva, ali sporiji od hard diska.
• Kapacitet: Do 17Gb.
• Cena: Ne{to ve}a od cene CD-ROM-a.
- 31 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
- 32 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
[ta je to ROM-BIOS?
• ‘Read Only Memory Basic Input Output System’ integrisano kolo (~ip) je sme{teno na mati~nu plo~u, a sadr`i osnovni
softver koji, nakon uklju~enja ra~unara, proverava ispravnost ra~unara i nakon toga u~itava operativni sistem sa diska u
RAM ra~unara.
[ta je to Flash-BIOS?
• Po nameni je sli~an ROM-BIOS-u. Razlika je u tome {to ‘Flash’ ima mogu}nost da se softver koji sadr`i mo`e menjati.
Modifikacije su potrebne u slu~ajevima kada se otkrije neka gre{ka (bug) u osnovnom programu, do|e do izmene
hardvera ili dodavanja novih funkcija i procedura.
- 33 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Memorisanje podataka
Kilobajt (Kilobyte)
• Kilobajt (Kb) sadr`i 1024 bajta.
Megabajt (Megabyte)
• Megabajt (Mb) sadr`i 1024 kilobajta (Kb).
Gigabajt (Gigabyte)
• Gigabajt (Gb) sadr`i 1024 megabajta (Mb).
Datoteke (File)
• Podaci se na disku ~uvaju organizovani u celine koje nazivaju datoteke. Postoji vi{e vrsta datoteka, u nekima se ~uvaju
podaci, u nekima programi, u nekima operativni sistem.
Direktoriji (Folder)
• Da bi se olak{ao rad sa datotekama, one se obi~no grupi{u po ‘temama’ na koje se odnose i ~ine jedan direktorij. Na
primer, direktorij “PISMA’ sadr`i sve datoteke u kojima su sme{teni tekstovi pisama, a u direktoriju ‘IGRE’ svi programi
za igranje, itd...
Direktoriji se dalje mogu deliti u sub-direktorije, tako da na kraju dobijete stablo, {to znatno olak{ava pronala`enje
datoteka na disku.
Direktorij na najvi{em nivou se naziva ‘root’.
Root
- 35 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Softver
4. Softver
- 36 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Softver
- 37 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unarske mre`e
5. Ra~unarske mre`e
- 38 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unarske mre`e
5.4. Internet
[ta je ‘Internet’ i kako ga iskoristiti
• Najkra}e re~eno: “Internet je globalna mre`a ra~unara.”
Osnovna ideja Interneta je razmena informacija.
Ukoliko `elite da na|ete podatke o poslovnom partneru ili konkurenciji, omiljenom glumcu ili peva~u, enciklopedije, red
letenja ili bilo {ta drugo: pristupite Internetu i prona|ite ra~unar na kojem se ti podaci nalaze.
- 40 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unarske mre`e
A ako `elite da publikujete podatke (o Va{im proizvodima ili uslugama, o Vama samima i sl.) objavite ih na Inernetu.
Potrebno je da komunicirate sa nekom drugom osobom na bilo kom mestu na planeti: pristupite Internetu i koristite
elektronsku po{tu.
Za kori{}enje Interneta se koristi posebni program, tzv. Internet browser. naj~e{}e kori{}eni su Microsoft Internet
Explorer i Netscape Navigator/Comunicator.
Internet pretra`iva~i
• Danas je na Internetu, zbog velike koli~ine raspolo`ivih podataka, najte`e selektovati podatke koji Vas interesuju iz mora
informacija koje su na raspolaganju.
Za to se koriste tzv. ‘pretra`iva~i’ (internet search engines) koji Vam, na osnovu klju~nih re~i ili fraza, daju spisak
lokacija (sajtova) na kojima se potencijalno nalaze podaci koji Vas interesuju.
Najpoznatiji, mada ne i jedini, su Altavista, Yahoo, Lycos, Hotbot ...
Prednosti elektronske po{te u odnosu na konvencionalnu
• Brzina kojom se poruke prenose je najva`nija prednost elektronske po{te. Vi{e vremena Vam je potrebno da napi{ete
poruku, nego da ona stigne do primaoca. O ceni i da ne govorimo, zamislite da istu poruku treba da po{aljete na par
stotina adresa. Konvencionalna po{ta bi tra`ila da platite posebno za svaku poruku (pismo), dok kori{}enjem
elektronske po{te ’pla}ate’ samo vreme koje ste proveli povezani na Internet mre`u.
Kori{}enjem elektronske po{te, ne morate da razmi{ljate da li je onaj koga tra`ite trenutno na pravom mestu, on Va{u
poruku mo`e da primi sa bilo kog mesta (ku}a, posao, slu`beni put...) i u bilo koje vreme (Njujork, London, Beograd,...),
poruka ga uvek ~eka.
- 41 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
- 42 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
Ve}ina banaka i prodavnica, danas, omogu}avaju da se sva pla}anja obave, a da ipak ne morate da napustite svoj dom
i gubite svoje vreme.
Konekcija na Internet
• Ve}ina savremenih ra~unara u sebi imaju i interni modem, tako da je konekcija na Internet mre`u veoma jednostavna.
Telefonsku liniju priklju~Ite na modem, obezbedite pravo pristupa Internetu kod nekog Internet provajdera (koji }e vam
dati sva uputstva kako da podesite svoj ra~unar za kori{}enje njegovih servisa), zatim imate odgovaraju}e programe za
kori{}enje Interneta, i mo`ete da po~nete da koristite sve prednosti ra~unara kod ku}e (pa ~ak i da naru~ujete robu ili
pla}ate preko bankovnog ra~una).
- 43 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
Tabelane kalkulacije
• Programi za tabelarne kalkulacije (kao {to je Microsoft Excel, Quattro Pro ili Lotus 1-2-3) Vam omogu}avaju da pravite
tabele i brzo, lako i ta~no dobijate rezultate kori{}enjem matemati~kih operacija.
Na osnovu tih podataka automatski mo`ete da dobijete dijagrame ~ime rezultati izra~unavanja postaju jasniji i
upe~atljiviji.
Baze podataka
• Programi za rad sa bazama podataka (kao {to je Oracle, Microsoft SQL Server, Microsoft Access, dBase, FoxPro, …)
Vam omogu}avaju da podatke o zaposlenima, kupcima, dobavlja~ima, robi i sl., imate sistematizovane i na jednom
mestu dostupne svim zaposlenima.
Ovi programi Vam tako|e omogu}avaju da postavite odgovaraju}a pitanja (upite), na primer: “Koja je roba skuplja od
100dinara?”, a zatim na osnovu odgovora kreirate izve{taj.
Prezentacije
• Programi za izradu prezentacija (kao {to je Microsoft PowerPoint, Corel Presentation,…) Vam omogu}avaju da
predstavite svoj proizvod ili izve{taj na slikovit i upe~atljiv na~in. Dijagrami, fotografije, animacije itd..., pomo}i }e Vam
da lak{e i lep{e ka`ete slu{aocima ono {to `elite.
Programi za izradu prezentacija na Internetu
• Ovi programi omogu}avaju izradu prezentacija na Internetu. Najpoznatiji su FrontPage, DreamWeaver i sl.
Grafika
• Programi za rad sa slikama (kao {to je Corel Graphics) Vam omogu}avaju da kreirate reklame, plakate i drugi
promocionalne materijale na brz i efikasan na~in.
Pomo}ni programi
• Programi koji slu`e da pojednostave i ubrzaju rad sa ra~unarom. Na primer za pretra`ivanje i kopiranje fajlova i foldera
koriste se Microsoft Explorer iil Windows Commander.
- 45 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
Automatski prevodioci
• Programi za prevo|enje teksta sa jednog na drugi jezik drasti~no ubrzavaju taj proces. Na`alost, veeoma su retki
programi koji to rade za srpski jezik.
Gde je ra~unar u prednosti u odnosu na ~oveka
• Procesi koji se ponavljaju. Ve}ina poslova koji su se obavljali manuelno i sa jeftinom radnom snagom, sada su
automatizovani i bez u~e{}a ljudi.
• Procesi koji mogu da se automatizuju. Zamislite posao operatera u telefonskoj centrali, sada je to zamenjeno
ra~unarima. Kojih procesa Vi mo`ete da se setite?
• Matemati~ke kalkulacije. Sigurno je da ra~unari mogu daleko br`e, ta~nije i pouzdanije da obave velike koli~ine
matemati~kih operacija za veoma kratko vreme. Godi{nji finansijski izve[taj firme, na primer, daleko br`e mo`e da se
uradi primenom ra~unara. da i ne govorimo o situaciji kada je potrebno napraviti re-kalkulaciju. ^oveku bi za to trebali
dani, dok ra~unar to mo`e da uradi za par sekundi.
• Rizi~ni poslovi. Rad u prostoru koji je zaga|en ili opasan po zdravlje i `ivot ~oveka, sada obavljaju ra~unari. O
pozitivnim aspektima kori{}enja ra~unara u ovakvim situacijama ne treba ni govoriti.
ra~unara koji je kori{}en na Apolu za upravljanje sletanjem na Mesec. Da li bi ste Vi leteli u Svemir sa ra~unarom koji
imate kod ku}e?
Ku}ne finansije
• Mnogo ljudi koristi ra~unar za vo|enje tro{kova i prihoda u svojoj porodici. Za ovo je mogu}e koristiti ii program za
tabelarne kalkulacije ili za baze podataka.
Igre
• Ra~unari se naj~e{}e koriste za zabavu i igranje. Proizvo|a~i igara se utrkuju ko }e da izbaci na tr`i{te interesantniju i
zabavniju igru.
U~enje
• Mno{tvo programa, za sve uzraste, koij su namenjeni za edukaciju postoji na tr`i{tu. Enciklopedije, re~nici, u~enje
stranih jezika, u~enje ra~unara i dr., daju ku}nom ra~unaru jednu ozbiljnu i korisnu dimenziju (za razliku od igara).
Rad od ku}e (‘Tele working’)
• Sve vi{e pojedinaca koristi ra~unar da bi obavljao posao kod ku}e za svoju firmu. Firmama se taj na~in isplati, a
zaposleni se ose}aju prijatnije i mogu da usklade svoje privatne obaveze sa poslovnim.
Internet
• Skoro svaka porodica koja ima ra~unar kod ku}e koristi internet za pristup raznim informacijama, kupovinu, pla}anje,
proveru stanja na ra~unu, slanje elektronske po{te i dr.
Bankarske usluge
• Sve vi{e banaka obezbe|uju 24 ~asa uslugu podizanja gotovine, kori{}enjem ra~unara ugra|enim u specijalne aparate
(bakomate). Ra~unari provere ispravnost ra~una, izbroje novac i predaju ga korisniku.
• Sem toga, vlasnici ra~una mogu preko interneta da pristupe podacima u banci i da provere stanje na svom ra~unu i/ili
daju nalog za pla}anje.
- 47 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
Smart kartice
• Identifikacione kartice koje u sebi sadr`e ~ip, sve ~e{}e se koriste u raznim oblastima. Bankarstvo, kontrola pristupa
objektima, studentski indeksi, zdravstvena knji`ica i mnoge druge primene doveli su do toga da u budu}nosti `ivot ne}e
mo}i da se zamisli bez ovakvih ili sli~nih ID kartica.
- 48 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Ra~unari u svakodnevnom `ivotu
Supermarketi
• Veliki supermarketi uop{te ne bi mogli da funkcioni{u bez primene ra~unara. nabavka, prodaja inventarisanje, sve se
obavlja kori{}enjem ra~unara, bar-koda i ‘ru~nih’ ra~unara. Tako|e, korisnici imaju svoje ID kartice koje im omogu}avaju
kupovinu na kredit, pla}anje preko ra~una ili bankovne kartice, odgovaraju}e popuste i sl.
‘On-line’ kupovina
• Sve vi{e supermarketa omogu}avaju kupovinu preko Interneta i dostavu kod ku}e. Kupac, jednostavno izabere sa
ekrana artikle koji su mu potrebni, potvrdi narud`bu i dobiju svoju robu kod ku}e.
Biblioteke
• Savremene bibblioteke koriste bar-kod za identifikaciju knjiga, ID kartice za identifikaciju ~lanova, Internet za ‘on-line’
~itanje knjiga i pretra`ivanje sadr`aja, skenere i CD medije za ~uvanje va`nih publikacija. Skoro da nema ograni~enja u
kori{}enju ra~unara u ovoj oblasti.
- 49 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Informacione tehnologije (IT) i dru{tvo
- 50 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Informacione tehnologije (IT) i dru{tvo
Va{ mi{, tako|e treba da bude {to bolji. Obezbedite dovoljno mesta na stolu da mo`ete slobodno da manipuli{ete sa
njim. Ukoliko osetite bolove u ruci ili na telu, napravite pauzu i radite ne{to drugo.
Pauze pravite {to ~e{}e.
Prostorija treba da bude dobro osvetljena i da ima ventilaciju, naro~ito ako koristite laserski {tampa~ koji prilikom rada
proizvodi ozon.
- 51 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Informacione tehnologije (IT) i dru{tvo
Blje{tanje ekrana
• Redovane pauze su, i u ovom slu~aju, najbolji na~In za predupre|enje {tetnih uticaja. Tako|e, prilikom nabavke,
nabavite najbolji monitor (~itajte: skuplji) koji sebi mo`ete da priu{tite. Poku{ajte da to ne budu standardni monitori sa
ekranom od 14” ili 15”, nego ve}i. U nekim zemljama poslodavci imaju zakonsku obavezu da omogu}e da o njihovom
tro{ku obavite pregled o~iju kad god Vi to zatra`ite.
- 52 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
8.1. Bezbednost
Za{to morate da pravite rezervne kopije (‘back-up’) Va{ih podataka
• Jedna od najva`nijih stvari prilikom rada sa ra~unarima je da povremeno morate da pravite rezervnu kopiju podataka.
Ukoliko Va{ hard disk jednoga dana prestane da radi, izgubi}ete sve podatke i rezultate Va{eg rada. U velikim
organizacijama, rezervne kopije podataka obi~no pravi IT tim koji odr`ava sistem, dok u manjim organizacijama, svaki
korisnik ima obavezu da periodi~no pravi rezervne kopije svojih podataka.
• Jo{ jedno pravilo treba da se po{tuje, rezervne kopije podataka treba da se ~uvaju na drugoj lokaciji od one gde se
nalaze ra~unari. Razlog za to je da, na primer, u slu~aju po`ara, ne budu uni{teni i ra~unar i rezervne kopije podataka.
• Kada se pravi rezervna kopija podataka, obratite pa`nju da se neki od podataka (fajlova) ne koriste u tom trenutku.
Takvi fajlovi ne}e biti kopirani i ne}ete imati njihovu kopiju.
Organizujte podatke na ra~unaru
• Da bi {to lak{e i br`e napravili rezervnu kopiju podataka, korisno je da podatke na disku organizujete tako da uvek
znate koji deo podataka treba da se ~uva na drugoj mediji, a koji ne treba.
Kompletan ili inkrementalan ‘back-up’
• Prednost kompletnog ‘back-up’-a je {to su svi podaci sa ra~unara sa~uvani, me|utim, nedostatak je {to taj proces
zahteva puno vremena. Inkrementalni ‘back-up’ podrazumeva da se samo podaci koji su kreirani u vremenu od
predhodnog ‘back-up’-a kopiraju, a jednom nedeljno se kopiraju kompletni podaci. Kori{}enjem pravog programa, taj
proces se odra|uje automatski, Vi treba samo da izaberete opciju ‘full, ili ‘incremental’.
Lozinka (‘Password’)
• Ukoliko koristite lozinku da bi spre~ili da neautorizovana lica pristupaju Va{im podacima, nemojte davati tu lozinku
nikome.
- 53 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
• Ukoliko zaboravite lozinku, gotovo je sigurno da ste te podatke izgubili. Zbog toga, zapi{ite lozinku, ali je ~uvajte na
mestu koje nije u blizini ra~unara.
Zbog ~ega ra~unar mora da se pravilno isklju~i
• Veoma je va`no da zapamtite da ukoliko samo isklju~ite ra~unar, mo`ete da uni{tite podatke. Zbog toga je bitno da
prilikom isklju~enja ra~unara pokrenete tzv. ‘shut-down’ proceduru Va{eg operativnog sistema, koja }e se postarati da
svi podaci budu sa~uvani.
[ta je to UPS
• UPS (Un-interruptible Power Supply) – izvor za neprekidno napajanje, je ure|aj koji u sebi sadr`i baterije i omogu}ava
da, u slu~aju nestanka elektri~ne energije, ra~unar radi jo{ neko vreme kako bi se izvr{ila ‘shut-down’ procedura i
sa~uvali podaci. Naro~ito je va`no da ra~unari koji su povezani u mre`u imaju ovakvu za{titu.
- 54 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
Ra~unaru odgovara
• ^ista prostorija.
• Ventilacija.
• Stabilna podloga, bez vibracija.
Treba izbegavati
• Rad u ne~istom prostoru.
• Jelo i pi}e nad tastaturom.
• Previ{e toplo i previ{e hladno.
• Vla`ne prostorije.
• Pomeranje ra~unara u toku rada.
• Isklju~ivanje ra~unara bez obavljene ‘shut-down’ procedure.
• Stavljanje papira i drugih stvari na monitor, jer se time zatvaraju otvori za hla|enje.
- 55 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
• Sme{tanje disketa blizu monitora. Monitor zra~i jakim elektromagnetnim poljem, {to mo`e da izazove o{te}enje diskete.
[ta raditi kada se ra~unar ‘pokvari’
• Ako radite u ve}oj fimi, verovatno postoji slu`ba koja se bavi odr`avanjem ra~unara. Obavezno ih pozovite, nemojte
poku{avati sami da ‘otklonite’ kvar. Sigurno je da postoji propisana procedura za takve slu~ajeve.
• U manjim organizacijama, stvari obi~no nisu toliko formalizovane. Pozovite servis koji }e dijagnosticirati neispravnost i
otkloniti je.
• Nemojte sami da poku{ate da otklonite kvar. Ovo naro~ito va`i za monitore, koji imaju puno modula koji rade na
VEOMA VISOKOM NAPONU. Nestru~an rad mo`e da izazove veoma te{ke posledice po Va{e zdravlje.
• Pre nego {to pozovete nekoga da Vam ‘popravi’ ra~unar, proverite da li su sve komponente priklju~ene na ra~unar
(mi{, tastatura, monitor, i sl.) i da li je monitor mo`da slu~ajno isklju~en.
• Veoma ~est razlog za ‘nepravilan’ rad je i da neko slu~ajno isklju~i kabl koji povezuje va{ ra~unar sa mre`om. Proverite
da li su svi kablovi na svom mestu.
- 56 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
• Internet Vam omogu}ava da pristupite mnogim ra~unarima {to pove}ava mogu}nost da se Va{ ra~unar zarazi virusima.
Zbog toga je veoma va`no da bez antivirus programa ne koristite internet. Jedan od takvih antivirus programa je
‘Norton Anti Virus’. Obratite pa`nju da imate uvek najnoviju verziju takvog programa jer se novi virusi pojavljuju
svakodnevno.
Kako da spre~ite da virusi ‘zaraze’ ra~unar
• Obavezno koristite antivirus program. Neki od tih programa se mogu slobodno kopirati (‘freeware’), dok neki proizvo|a~i
tra`e da se program kupi. Najva`nije je da Vam proizvo|a~ redovno obezbe|uje najnovije verzije kako bi bili za{ti}eni
od svih virusa.
• Diskete za koje niste sigurni da su ‘~iste’, proverite pre kori{}enja sa antivirus programom.
• Za{titite Va{ ra~unar sa lozinkom. To }e spre~iti druge ljude da slu~ajno ili namerno, igraju}i se, zaraze Va{ ra~unar sa
virusima.
- 57 -
ECDL MODUL 1 - OSNOVE INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
Bezbednost, autorska prava i zakon
[ta je to ‘shareware’
• Autori ovih programa dozvoljavaju da se njihov proizvod koristi i kopira bez ikakve nadoknade ali samo odre|eno
vreme. Nakon isteka tog vremena, obavezni ste da ili platite proizvo|a~u ili izbri{ete taj program sa ra~unara.
[ta je to demo program
• Ovi programi su ‘skara}ene’ verzije komercijalnih programa koje mogu slobodno da se kopiraju. Slu`e da se potencijalni
korisnici upoznaju sa mogu}nostima programa, a u isto vreme, da ne mogu da ih koriste u komercijalne svrhe.
Softver koji na|ete na Internetu
• Postoji mnogo ‘sumnjivih’ organizacija na Intenetu koje nude razne komercijalne programe kao freeware. budite oprezni
prilikom kopiranja tih programa i proverite licencna prava.
[ta je to ‘site licenses’
• Velike firme, umesto da kupuju mnogo pojedina~nih kopija programa, kupe PRAVO da na odre|enom broju svojih
ra~unara koriste te programe. To je, naj~e{}e, jeftinija i prakti~nija varijanta.
- 58 -