Nuklearno inženjerstvo

Auditorne vježbe 0

Energijske tehnologije
Korisne definicije:
ai atomski sadržaj ili izotopska učestalost

wi maseni udjel

Ai atomska masa izotopa i

Ni
A prosječna atomska masa elementa s izotopskim sastavom ai = n
Ni broj jezgara
∑N
j =1
j

ai Ai
wi = n Ai N i
∑ a j Aj
n
A = ∑ ( ai • Ai ) wi = n
j =1
1 wi
i =1
n
∑A N j j
=∑
j =1
A i =1 Ai
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
2
Zadatak 1
Odredite ogrjevnu moć antracita u MJ/kg ako je poznato da
se izgaranjem atoma ugljika oslobađa 4,79 eV energije.
Pretpostaviti da je težinski udjel ugljika u antracitu 0,98
i da izgori kompletan ugljik.
Na isti način odredite ogrjevnu moć 1 kg prirodnog urana
(izotopske učestalosti su 99,282% za U-238, 0,712%
za U-235, 0,006% za U-234) i 1 kg 3% obogaćenog
UO2 goriva.
Obogaćenje (e) je definirano kao maseni udjel U-235 u
ukupnom uranu (e=mU-235/mU*100%).
Pretpostaviti da se fisijom jezgra U-235 oslobodi 200
MeV energije.

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
3
Zadatak 1: rješenje
• A) za potpuno izgaranje broj jezgara ugljika u 1 kg antracita
= broj oksidacija
NC=0,98 m NA/AC=0,98·1·6,022 1026/12=4,918 1025 atoma C
Proizvedena energija: 4,79 eV 1,6 10-19 J/eV NC=37,69 MJ/kg
• B) broj jezgara U-235 u 1kg prirodnog urana=broj fisija
N235=a235 m NA/(a234A234 + a235A235 + a238A238)
N235=0,00712·1 kg·6,0221026/
(0,00006·234+0,00712·235+0,9982·238)=1,792 1022 atoma
Proizvedena energija: 200 MeV 1,6 10-13 J/MeV N235=57,34 104 MJ/kg
• C) broj jezgara U-235 u 1kg 3% obogaćenog urana=broj
fisija
Atomska masa uran metala AU-1=0,03/235+0,97/238, AU =237,91
Obogaćenje e=mU235/mU *100%
Atomska masa UO2 AUO2=237,91+2·16=269,91
Težinski udjel urana u UO2 wU=237,91/269,91=0,8814
N235=e wU mUO2 NA/AU235=0,03·0,8814·1·6,022 1026/235=6,776 1022
Proizvedena energija: 200 MeV 1,6 10-13 J/MeV N235=2,17 106 MJ/kg

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
4
Snaga nuklearnog reaktora
• Ovisi o broju fisija u jedinici vremena i o energetskom prinosu fisije
• Broj fisija u jedinici volumena i jedinici vremena jednak je produktu
neutronskog toka i makroskopskog udarnog presjeka za fisiju (ΦΣ)
• Neutronski tok Φ je broj neutrona koji u jedinici vremena prođe kroz
jediničnu površinu u reaktoru (skalarna je veličina)
• Makroskopski udarni presjek je produkt gustoće jezgara fisibilnog
materijala i mikroskopskog presjeka za fisiju
• V je volumen reaktora
ν ≈ 2.5 n/fis
εf ≈ 200 MeV/fis
MeV = 1.602 x 10-13 J

Pth = Nfisija • εf = Φ • Σfis • V• εf

[W] = [#fis/s] • [MeV/fis] • [J/MeV]
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
5
Zadatak 2
• SNAP (Systems for Nuclear Auxilliary Power)
generator koristi kao toplinski izvor reakciju
94Pu 238-> U234+ He4. Inicijalno punjenje sadrži
92 2
475 g Pu238C. Gustoća PuC je 12,5 g/cm3.
Vrijeme poluraspada za 94Pu238 je 86 godina a
za 92U234 je 2,47·105 godina. Atomske mase su
za Pu238 238,0496 ajm, 92U234 234,0409 ajm,
2He 4 4,0026 ajm i C12 12,01 ajm. Odrediti

početnu volumnu gustoću toplinske snage i

ukupnu toplinsku snagu izvora.
• 1 ajm ≈ 1,660538782 (83)·10-27 kg ≈
931,494027 (23) MeV/c2 (c=299 792 458 m/s)
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
6
Zadatak 2: rješenje
• Odrediti snagu i volumnu gustoću termoionskog
generatora u kome kao izvor topline služi alfa emiter
Pu238->U234 + He4
• Odrediti energetski prinos reakcije preko defekta mase
Δm=238,0496-234,0409-4,0026=6,1·10-3 ajm
• Energetski ekvivalent defekta mase od 1 ajm je 931,49
MeV, ΔE=6,1·10-3 ajm·931,49 MeV/ajm=5,682 MeV
• Konstanta radioaktivnog raspada plutonija
λ=ln2/T=ln2/(86·365·24·3600)=2,556·10-10 s-1
• Atomska masa PuC APuC=238,0496+12,01=250,0596
• Broj jezgara Pu u jedinici volumena
• N=ρ NA/APuC=12,5·6,022·1023/250,0596=3,01·1022 cm-3

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
7
Zadatak 2: rješenje
• Aktivnost izvora

R= λ·N= 2,556·10-10·3,01·1022=7,69·1012 raspad/cm3s

• Volumna gustoća snage je

R·ΔE=7,69·1012·5,682MeV·1,6·10-13 J/MeV=
=6,994 W/cm3

• Ukupna snaga izvora je (V=m/ρ)

6,994 W/cm3·V=
= 6,994 W/cm3·475g/12,5g/cm3 = 265,8 W

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
8
 Ostatna toplina

Generirana snaga
nakon obustave reaktora:
• ostatna toplina posljedica je
radioaktivnog raspada fisijskih produkata

P0 – snaga reaktora prije obustave

t0 – vrijeme rada reaktora
t – vrijeme rada i obustave
(vremena su u danima)

[
P = P0 ⋅ 0,0061 ⋅ (t − t0 ) −0, 2 − t −0, 2 ]
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske tehnologije
9
Zadatak 3
• Jezgra nuklearnog reaktora sastavljena je od
193 gorivna elementa, svaki s 517,4 kg UO2
goriva. Prosječno težinsko obogaćenje je
2,78% U-235. Srednji neutronski tok u jezgri
reaktora je 2,327·1017 n/(m2s) na punoj snazi.
Reaktor je radio 6 mjeseci na 95% pune snage.
Izračunati koliki je porast temperature hladioca
u jezgri reaktora treći dan nakon obustave, ako
je maseni protok sustava za odvođenje ostatne
topline (RHR) 163 kg/s. Udarni presjek za fisiju
u U-235 je σf=582·10-28 m2, energija
oslobođena pri fisiji je 200 MeV, a specifični
toplinski kapacitet hladioca cp=4,2 kJ/kgK.
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 10
tehnologije
Zadatak 3: rješenje
• Ukupna masa UO2 (FA=gorivni element)
• m=193FA·517,4 kg/FA=99858,2 kg
• Toplinska snaga reaktora je
• P=200·1,6·10-13·N235·σ235·Φ
• Broj jezgara U-235 je (270 je masa UO2)
• N235=e·m·238/270·NA/235=
=0,0278·99858,2·238/270·6,022·1026/235=6,27·1027
• P=3,2·10-11 ·6,27·1027·582·10-28·2,327·1017=2717 MW
(200·1,6·10-13 =3,2·10-11 )
¾ P0=P·0,95=2581 MW

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 11

tehnologije
Zadatak 3: rješenje
• P(t)/P0=6,1·10-3 ((183-180)-0,2 – 183-0,2)=0,00274
• P(t)=0,00274·2581 MW=7,07 MW
• Porast temperature rashladnog sredstva odredimo iz
 ·cp·ΔT
P(t)= m

• ΔT=7,07·106/(4,2·103·163)=10,33 K

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 12

tehnologije
 Atomska i molekularna masa

• Atomska masa je definirana kao relativna

masa atoma u odnosu na dvanestinu mase
izotopa C12
• Atomska masa elementa je definirana kao
srednja masa mješavine izotopa koji ga
sačinjavaju:

A= Σ ai Ai/100

ai Æizotopska učestalost (Ni/ΣNi), a/o

Ai Æatomska masa izotopa i
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 13
tehnologije
 Atomska i molekularna masa - primjer

• Odrediti atomsku masu kisika ako je poznat njegov izotopski

sastav:

Isotop Učestalost (%) Atomska masa

16O 99.8 15.99492
17O 0.04 16.99913
18O 0.20 17.99916

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 14

tehnologije
• A = Σ (ai Ai)/100
• A = 0,998 x 15,99492 + 0,04 x 16,99913 + 0,20 x
17,00016 = 16,0037
• Atomska masa atoma je bezdimenzionalna
veličina

Gram-mol je količina elementa koja ima masu u

gramima jednaku odgovarajućoj atomskoj masi
Primjer: jedan gram mol kisika u opisanom primjeru ima
masu od 16,0037 grama.

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 15

tehnologije
 Atomska i molekularna masa

• Molekularna masa je definirana kao relativna masa

molekule u odnosu na dvanaestinu mase izotopa C12
• Molekularna masa je suma atomskih masa atoma koji
sačinjavaju molekulu.
• Primjer za ozon:O3, 3 x 16,0037 = 48,0112

• Broj atoma ili molekula u gram molu je neovisan o

promatranoj tvari i zove se Avogadrov broj
• NA = 6,02217 x 1023 atoma(molekula)/mol
• U masi od m grama ima N atoma prema izrazu:
N=m NA/A

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 16

tehnologije
 Gustoća atoma/molekula

• gustoća atoma (1/cm3)

N = ρ NA / A
• Atomska jedinica mase (oznaka ajm, jm, ili amu
(atomic mass unit)) je definirana kao:
1 ajm = m (12C) / 12
Primjer
Odrediti gustoću jezgara izotopa 238U za uran sljedećeg sastava i
gustoće ρ = 19 g/cm3

Izotop Učestalost (%) Atomska masa

234U 0.0055 234.0409456
235U 0.7200 235.0439231
238U 99.274 238.0507826
2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 17
tehnologije
Gustoća jezgara 238
238U.

• Gustoća jezgara
N = ρ NA / A
• A=Σai Ai=238,028
• N = (19 g/cm3) x (6,022 x 1023 1/mol) x
(0,99274) / 238,028(g/mol)
= 0,048 x 1024 atom/cm3

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 18

tehnologije
Obogaćenje U235
• Maseni udjel U-235 u uranu
• Obično se označava s e (enrichment)
¾ Odrediti broj jezgara U-235 u 1 kg 3%
obogaćenog UO2 goriva (pretpostaviti da su
približne atomske mase U-235, U-238 i O, 235,
238 i 16, respektivno.
Atomska masa 3% obogaćenog urana je
1/AU=e/AU-235+(1-e)/AU-238, AU=237,9
Atomska masa UO2 je 237,9+2·16=269,9
NU-235 =1·237,9/269,9 · 0,03·NA/AU-235=6,776 ·1022

2008. Energijske tehnologije: Energetske pretvorbe i procesi u nuklearnim elektranama Energijske 19

tehnologije
4. Koliko grama Po-210 je potrebno za proizvodnju 25 W električne energije na kraju
jednogodišnje misije svemirske sonde i koja je početna aktivnost radioaktivnog
materijala?
Električna energija se proizvodi u uređaju efikasnosti 10%.
Kao izvor energije koristi se α raspad Po-210.
Vrijeme poluraspada Po-210 je 138 dana, a energija po raspadu Q = 5,4 MeV.

m = N0 · APo-210 / NA
= 3,1 · 1022 · 210 / 6,022 · 1023 = 10,81 g

N(t) = N0 · e-λt
N0 = N(t) · eλt
t=1· 365 · 24 · 60 · 60 = 31536000 s
= 4,98 · 1021 e(5,81e-8 ·3,15e+7) = 3,1 · 1022

P = N(t) · λ · Q λ = ln2 / T1/2

P = Pe / η = 25 / 0,1 = 250 W = ln2 / (138 · 24·60·60 )
= 5,81 • 10-8 s-1
N(t) = P / (λ · Q)
A0 = N0 • λ
= 250 / (5,81 · 10-8 · 5,4 · 1,6 · 10-13)
= 4,98•1021 A0 = 1,8 • 1015 Bq
2008. Energijske tehnologije: Četvrte vježbe Energijske 20
tehnologije
5. Jezgra nuklearnog reaktora sastavljena je od 121 gorivnog elementa. Gorivni elementi su tipa
16x16 s 20 mjesta za kontrolne šipke i jednim za instrumentaciju. Aktivna dužina goriva je 3,7 m a
nazivna linearna gustoća snage je 19,2 kW/m (prosječna snaga proizvedena po metru gorivne šipke
u nominalnim uvjetima). Reaktor je radio 7 mjeseci na punoj snazi i onda je zaustavljen.
Izračunati koliki je maksimalni porast temperature hladioca u jezgri 12 sati nakon konačne
obustave ako pretpostavimo da sustav za odvođenje ostatne topline ima aktivne dvije grane i protok
hladioca u svakoj od njih je 96.25 kg/s.
Kolika se toplinska energija odvede iz reaktora tijekom četvrtog dana nakon obustave?
Specifični toplinski kapacitet hladioca cp=4.2 kJ/kgK.

Snaga

Energijske tehnologije
 5. Jezgra nuklearnog reaktora sastavljena je od 121 gorivnog elementa. Gorivni elementi su tipa
16x16 s 20 mjesta za kontrolne šipke i jednim za instrumentaciju. Aktivna dužina goriva je 3,7 m a
nazivna linearna gustoća snage je 19,2 kW/m (prosječna snaga proizvedena po metru gorivne šipke
u nominalnim uvjetima). Reaktor je radio 7 mjeseci na punoj snazi i onda je zaustavljen.
Izračunati koliki je maksimalni porast temperature hladioca u jezgri 12 sati nakon konačne
obustave ako pretpostavimo da sustav za odvođenje ostatne topline ima aktivne dvije grane i protok
hladioca u svakoj od njih je 96.25 kg/s.
Kolika se toplinska energija odvede iz reaktora tijekom četvrtog dana nakon obustave?
Specifični toplinski kapacitet hladioca cp=4.2 kJ/kgK.

Q = m ⋅ c p ⋅ ΔT [
Q = P0 ⋅ 6,1⋅10−3 ⋅ (t − t0 ) −0, 2 − t −0, 2 ]
P0 = (16⋅16 - 21) ⋅ 121 ⋅ 3,7 m • 19,2 kW/m t0 = 7·30 = 210 dana
= 2020 MW t = t0 + 12/24 = 210,5 dana
Snaga

Q
ΔT = (2 rashladne grane)
[
Q = 2020 ⋅ 6,1⋅10−3 ⋅ (0,5) −0, 2 − 210,5−0, 2 ] 2m ⋅ c p

Q = 9,93 [ MW ] 9,93 ⋅106

ΔT = = 12,3K
2 ⋅ 96,25 ⋅ 4200

t2

∫ P ⋅ 6,1⋅10 ⋅ [(t − t ) ]
214
Q = ∫ P(t ) ⋅ dt Q= 0
−3
0
−0, 2
− t −0, 2 ⋅ dt
t1 213

1
[ ]
214
Q = P0 ⋅ 6,1⋅10−3 ⋅ (t − t0 ) 0,8 − t 0,8
0,8 213

Q = 6,1⋅10-3⋅P0⋅[(214-210)0,8-(213-210)0,8-(2140,8-2130,8)] /0,8 = 5,4 MWd

2008. Energijske tehnologije: Četvrte vježbe Energijske 22
tehnologije