You are on page 1of 2
Teoria prt jehtovanjaecksignh insta ~ Drug, protireno ede Prilog 8. Topljivi osiguraéi Toplivi_ osigura&i se dele na niskoutinske, ili osigurage tipa D, i visokoudinske, ili osigurate tipa N. I kod jednih i kod drugih struju prekidaju topljivi umetei, koji su zamenljivi, a postavljaju se u odgovarajuca kucista, codnosno ledista [5], 8.1. Osigurati tipa D Kuéista ovih osiguraga se razlikuju po veliéini, Izraduju se za topljive umetke do 25A, kada nose oznaku Il, za topljive umetke do 63A, kada nose oznaku ML, za topljive umetke do 100A, kada nose oznaku IV, i za topljive umetke do 200A, kada nose oznaku V. Nominalna struja topljiveg umetka, koja je oznaéena na jednom od njegovih krajeva, moze se odrediti i na osnovu boje njegove signalne plotice, koja je identiéna sa bojom kontakt zavrinja iste nominalne struje, ‘Tabela PS.1, Kucitta, nominalne struje umetaks i bojesignalih ploticaosigurata ipa D [ Kuéitie Aya) J Bga 2 ruditasta 4 | braon DIL 6 | zelena 10 exvena 16 siva 20 plava 25 na | 35 coma | DUT 30 bela { 63 bakama | [80 seekena Div | 100 crvena, 125 faa bv 200 |__plava Nas, P8.1 date su (It) krive (krive strujnog optereéenja) “brzih” i “tromin” topljivih umetaka osiguraéa tipa D. MiomirB, Kostie Minti Sekunde S88 88 Sen gin ust on unt 08 Vreme detovanja SU a Sno BO RO weD ano Sw ed we BLD ewe @ ‘Struja (u amperima) Vreme delov SEE 86 Seren vee not of SOS Ww ab so) Be wy DAD Sew Stu wampertg) oy a (w ampermna) Sika P8.1. Krive strjnog opteregenja“brzih” umetaka (a) “tromi” umetaka (6) 34s Teorja peaks projoktovnnj csktriénih insalaija ~ Drugo,proseeno ldanjo P8.2. Osiguradi tipa N Ovi osigurati jedino sadr¥e podnozje sa éeljustima u koje se stavijaju “nozevi” topliivog umetka. Posto se pretpostavija da ée njima rukovati profesionalno obuéena lica, visokouéinski osiguraéi nisu za8tiéeni od dodira delova pod naponom (éeljusti podnozja, odnosno nozeva umetka), a ne poseduju ni deo koji bi spredio postavljanje umetka éija je nominalna struja veéa od 2eljene (definisane projectom). Osigurati tipa N izraduju se sa podnozjima sledeéih nominalnih struja: 160A, 250A, 400A, 630A i 1250. Norninalne struje umetaka iznose: 2, 4, 6, 10, 16, 20, 25, 35, 50, 63, 80, 100, 125, 160, 200, 225, 250, 300, 315, 255, 400, 425, 500, 630, 800,1000,1250A. Na sl, P8.2 date su (I «)krive topljivib umetaka osiguraga tipa N. Vreme delovania BS AD Gat Bed te dE IO Struja (uamperima ) ‘Slika P8.2.Krive strunog optereéenja topljvih umetakaosiguratatipa N ‘Topliivi umetak visokoutinskog osiguraéa treba da prekine velike struje kkratkog spoja u toku prvih Sms od trenutka njihovog uspostavljanja. Na taj nagin se spregava dostizanje maksimalne trenutne vrednosti struje kratkog, spoja. Stvarna maksimalna vrediost uspostavljene struje kratkog spoja obiéno ne prelazi dvadesetak procenata vrednosti koja bi se uspostavila da nema osiguraéa. Na ovaj nagin, visokoutinski osiguraéi Stite prijemnike i ostale elektrigne komponente od prevelikih dinami¢kih naprezanja, 36 MionirB. Kosié Prilog 9. Bimetalna zaititna relea Bimetalno zaStitno rele se Koristi ili kao element nekog zastitnog prekidata, ili kao samostalna elektrigna komponerta (tada se na kraju pokretne poluge nalazi mikroprekidaé, sa preklopnim kontaktom, Koji se koristi za prekidanje pobudnog kola kontaktora) Za manje struje (obiéno do 16A) struja “teée” kroz sam bimetal (kao Sto je prikazano na slici P9.la). Za veée struje (obiéno do 63A) struja “tebe” kroz primar strajnog transformatora, Koji je ugraden u samoj Komponenti, dok se bimetal nalazi w njegovorn sekundamem Kolu (kao na stici P9.1b). Za jos veée struje Koristi se klasigan strujai transformator, u éije se sekundarno kolo venyje bimetalno rele, koje tada mora da bude za struje od SA (slike P9.1C)(5}. ams ar) rq Crt 888 © © © Sika P9.1, Razne varijanteprildjuivanja bimetalnihzatinihrelea ‘Bimetalno zaititno rele mora da se Stiti od struja kratkog spoja, jer bi ga one mogle trajno oStetiti. To se obiéno éini pomosu topljivog osigurata, Bimetalna zastitna relea se izraduju z2 opsege struja unutar kojih se mode podesii bilo koja vrednost koja je prilagodena prijemniku koji se Siti. Ovde su dati neki od tih opsega: ~ (0.125-0.250; 0.250-0.500; 0,500-1.0; 1-6; 6-10; 10-16)A, = (1-2; 2-45 4-8; 8-16; 16-32; 24-45; 40-63)A, = (16-25; 20-30; 28-45; 40-63; 50-80; 63-100; 80-120)A, i = (A5-10; 63-100; 90-140; 125-200; 180-280; 250-400; 335-5

You might also like