You are on page 1of 9

10.12.2013.

UTJECAJ ČOVJEKA NA EKOSUSTAVE

Prof.dr. Ana Alebić-Juretić

Tvari i konstantno kruže između tri elementa IZVORI, RASPRŠENJE,


AKUMULACIJA I RAZGRADNJA
okoliša:
Atmosfere
Hidrosfere Točkasti izvori zagađenja
Litosfere Difuzni izvori zagađenja
Voda i atmosfera glavni mediji za odlaganje
Promjene koncentracije polutanata polutanata (npr. Pb)
Za predviđanje utjecaja na okoliš treba dobro
poznavati fizička i kemijska svojstva
polutanata (primjer: R-Cl)

Shematski prikaz efekta staklenika


GLOBALNI PROBLEMI ATMOSFERE

1. Efekt staklenika:
Porast temperature Zemlje zbog akumulacije u
atmosferi plinova koji apsorbiraju toplinsko
zračenje: CO2, CH4, O3, haloni, CFC, ali i N2O

1
10.12.2013.

Prosječna temp Zemlje porasla za 0,76oC


Efekti globalnog zatopljenja:

Toplinski valovi, suša, širenje pustinja


Veće isparavanje vode, češća pojava olujnog
nevremena,pojačanje učestalosti i jačine
tornada
Porast razine mora
Širenje nekih zaraznih bolesti: malarije ili
žute groznice

Kako to izgleda kod nas? Uključivajem povijesnih vrijednosti:

16 18

15
annual temperature (oC)

annual temperature (oC)

16
14

13 14
y = 0,052x - 89,647
R2 = 0,5378
12
12
11

10 10
1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 1870 1890 1910 1930 1950 1970 1990 2010

year

Promjena klime ili varijacije klime?

Kako to izgleda u stvarnosti? 03.07.2008. Rezultati analize leda iz Antarktičke stanice Vostok, 420000 godina
unatrag: Insolacija pri 65oN prema Milankovićevim ciklusima

2
10.12.2013.

2. Razgradnja stratosferskog ozona


“Ozonska rupa”

Mehanizam razgradnje ozona pri vrlo niskim T


NE ODVIJA SE LJETI!
Zbog smanjenja koncentracije ozona povećava se
količina UV zračenja što dospijeva na Zemlju
Uočena 1985, ali predviđena mogućnost 10 godina
ranije
Razlog: Reakcija klora oslobođenog iz CFC s
ozonom u odsutnosti NOx koji su pri niskim
temperaturama vezani u oblacima
Pojava: rujan-listopad na južnoj hemisferi (Antarktik)
veljača-ožujak na sjevernoj hemisferi (Arktik)
Montrealskim protokolom CFC izbačeni iz uporabe

Utjecaj na zdravlje čovjeka


Učinci pojačane razgradnje ozona:

Povećanje intenziteta UV zračenja Pogođeno 3% svjetskog stanovništva:


Antarktičko i Arktičko područje: fito- i zooplankton Dovodi se u vezu s pojačanom incidencijom raka kože
najosjetljiviji Oštećuje retinu oka – postoje sumnje
Južna Europa: manje osjetljiva, -1% TotO3 +1,2%UV Djeluje na imunološki sistem čovjeka
Omjer intenziteta UV zračenja: ljeto:zima= 4-5:1
Povoljan utjecaj
Promjena klime- zbog promjene raspodjele temp. Neophodan za sintezu D vitamina
Pogoduje nekim bolesnim stanjima (psorijaza, reuma)

3
10.12.2013.

Sunčati se ili ne?

TRANSPORT I AKUMULACIJA
TRANSPORT POLUTANATA U OKOLIŠU NEUTRALNIH ORGANSKH SPOJEVA
-spojevi male hlapivosti i velike Mt
Raspršenja “u vodi netopivih” organskih tvari
Pritisak para organskih krutina
Lako hlapivi ugljikovodici-lokalno zagađenje
(promet)
Klorirani i bromirani ugljikovodici
Transport atmosferom na velike udaljenosti
DILLUTION IS THE SOLUTION TO
POLLUTION

Biokoncentracija
Organski su spojevi uglavnom slabo topivi u vodi
Topivost ovisna o strukturi
Kako topivost u vodi opada, tako raste u organskim
otapalima
Što je topivost spoja u vodi manja, veća je njegova
mogućnost akumulacije u masnom tkivu i veći su
njegovi potencijalni toksični efekti

Biokoncentracijski faktor = konc. spoja u organizmu


konc. u okolnoj vodi

4
10.12.2013.

Koeficijent raspodjele u ovisnosti o topivosti u vodi Biokoncentracijski faktor u ovisnosti o topivosti u vodi
nekih organskih polutanata nekih organskih polutanata

Policiklički aromatski ugljikovodici u Riječkom


zaljevu
Akumulacija u sedimentima
Slika 3: Centralni uređaj

Slaba topivost org. spojeva velike Mt i


hidrofobnosti
2135

Org. materijal veže se na dostupnu čvrstu tvar 1000

Ovisnost o površini čestica 800


600
1052

400
Estuariji 200
XI/1998.0

X/1999. IP
BaP
XI/2001. BbF+BkF
Organizmi koji se hrane filtracijom sedimenta XI/2002. Py
BaA+Chr

Flo
X/2003.
Anth
V/2004. Phe
Ace

Sadržaj metala u morskom sedimentu


B. Međugorac, D. Ćuzela, M. Kraš: 8th Int Symp on Metal Ions in
Biology and Medicine, Budapest, 18-22-05-2004.
Slika 4: Uvala Svežanj

Pb in marine sediments

1000 200

800 150
mg/kg DW

600
100
400

200 IP
50
0 BbF+BkF

VII/1998
Py 0
Anth
petrol cargo port repear reference
VII/2000.
rafinery shipyard station
II/2003. Ace

XI/2004.

5
10.12.2013.

Ukoncentriranje (biomagnifikacija)
Cd in marine sediments

Hranidbeni lanac jedne vrste često ovisi o


1
konzumaciji prethodne vrste
0,8
Povećanje koncentracije polutanata u svakoj
mg/kg DW

0,6
narednoj vrsti
0,4

0,2

0 Objašnjava zašto se najveće količine polutanata


petrol cargo repear reference
rafinery port shipyard station
nalaze na kraju hranidbenog lanca

Primjer hranidbenog lanca Razgradnja


Koncentracija pesticida
DDT (mg kg-1)
Voda u jezeru 0.02
Onemogućava preveliku akumulaciju
Plankton 5.0 Spoj će se cijepati dok ne nastanu molekule dobro
topive u vodi
Riba (nije predator) 40-100 (masno tkivo)
Ovisi o strukturi molekule

Riba (predator) 80-250 (masno tkivo)

Ptice koje se
hrane ribama 1600 (masno tkivo)

Tipovi metaboličkih promjena Metabolizam p,p’-DDT


Biotransformacija stranih dva tipa reakcija: reakcije I
i II faze
Reakcije I faze: oksidacija, redukcija ili hidrolitički
procesi
Reakcije II faze:svode se na konjugaciju

6
10.12.2013.

Metabolizam o,p’-DDT
TRANSPORT I AKUMULACIJA
METALA

Teški metali: Pb, Cd, Hg:


- visok biokoncentracijski faktor
- vrlo toksični
- nemaju biološku funkciju

Otapanje Taloženje u sediment

Može se javiti s povećanjem pH


U okoliš dospijevaju u netopivoj formi
Koprecipitacija
Iz atmosfere je često u formi netopivih soli
Reakcija sa sedimentima na više načina:
Topivost metala povećava se smanjenjem pH
Adsorpcijom
Otapanje toksičnih metala iz tla Zamjenom iona (glina)
Stvaranje kompleksa s organskim materijalom Stvaranjem kompleksa
Promjena u redox svojstvima dovodi do otapanja/
taloženja metala u sediment
Različita oksidacijska stanja (Fe, sulfidi)

Preuzimanje metala od organizama Koncentracije metala u tragovima u


pojedinim organima školjke

U harnidbeni lanac preko organizama koji filtriraju Koncentracija


(mg/kg)
vodu Uzorak % životinje Pb Cd
Školjka Sv. Jakova
U obliku iona ili tvore organometalne spojeve te se Škrge 10 52 <20
akumuliraju u masnom tkivu Mišići 24 <5 <20
Masno tkivo 17 8 2000
Distribucija metala ovisi o svojstvima samog Utroba 1 28 <20
Bubrezi 1 137 <20
matala i njegovoj kemiji Gonade 20 78 <20
Sediment - <5 <20
Morska voda(mg/l) - 3 0.11

7
10.12.2013.

Lišajevi: oštećenje stanične membrane na području


Biomonitoring Rijeke-zima 1985/86
Alebić-Juretić A. and Arko-Pijavac.Water, Air and Soil Pollut., 1989, 47 ,
25-33.

Parmelia tiliacea(Hoffm.)Ach
Praćenje štetnih učinaka zagađenja na žive organizme: 35
30
25
Biljke (lišajevi, mahovine, drveća), zbog praćenja

uS/g ml
20
oštećenja ili bioakumulacije štetnih tvari 15
10
Morske organizme (školjke, ribe)
5
Čovjeka (urin, krv, majčino mlijeko) 0

5.Mlaka
2.Zamet

10.Trsat
6.Skurinje
4.Turnic
1.Kanrtida

3.Krnjevo

7.Brascine

8.Belveder

9.Vojak
Lišajevi: oštećenje stanične membrane na području
Rijeke-zima 1995/96
Koncentracija PAU u lišću lipe
Alebić-Juretić A. and Arko-Pijevac M, Fresen Environ Bull, 2005, 14, 40-43

900
Parmelia caperata (L.) Ach.
800
35
700
30
600
PAU (ug/kg)

25
500
uS/g ml

20
400
15
300
10
200
5
100
0
0
5.Mlaka
1.Marcelj.

2.Zamet

10. Trsat
16.Drenova

12.Delta

13.Pecine
3.Krnjevo

15.Kozala

14.D.Vežica
11.Belveder
Draga

29.9.2004

28.11.2004
03.05.2003.

24,08.2003.

18.11.2003.

27.04.2004.

Sadržaj metala u morskim organizmima


B. Međugorac, D. Ćuzela, M. Kraš: 8th Int Symp on Metal Ions in
Biology and Medicine, Budapest, 18-22-05-2004.
Cd in marine organisms
Pb in marine organisms

1.sardina 1 1.sardina
2. skuša 2. skuša
0,12 3. tuna 0,8 3. tuna
4.oslić
m g /kg W W

0,1 4.oslić
0,6 5. pišmolj
5. pišmolj
m g /kg W W

0,08
6. cipal 6. cipal
0,4
0,06 7. raža 7. raža
0,04 8. dagnja 0,2 8. dagnja
9. jakovska kapica 9. jakovska kapica
0,02 0
1 2 3 4 5 6 7 8 9
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9

8
10.12.2013.

Sadržaj pesticida u majčinom mlijeku na području Razina kloriranih ugljikovodika i PCB u majčinom
Sjevernog Jadrana:1995/96 mlijeku
Frković A., Živković A. and Alebić-Juretić A. Fresenius Environ Bull., 1996, Table 3: Levels (C±SD) of organochlorine pesticide residues and PCBs (µg/kg milk
5, 474-481 fat)

Table 2: Organochlorine pesticide residues in human milk (µg/kg milk fat) N ΣOCC DDE p,p’-DDD HCB ΣPCB
Age
All samples Positive samples ≤ 25 y 11 56±32 20±16 7±7 5±3 885±651
Compound N range C±±SD M N range C±±SD M % > 25 y 20 51±36 26±24 10±12 4±4 905±580
Parity
HCB 31 0.0-13.8 4.2±3.8 4.0 27 0.3-13.8 4.8±3.7 3.8 87.1 Primiparous 14 55±37 27±18 10±10 5±4 871±666
α-HCH 31 0.0- 4.0 0.4±1.1 0.0 3 3.0- 4.0 3.7±0.6 4.0 9.7 Multiparous 17 51±33 27±24 8±10 4±3 921±550
Lindane 31 0.0- 6.7 1.1±2.1 0.0 9 0.3- 6.7 3.8±0.2 4.0 29.0 Residence
Aldrin 31 0.0-16.8 1.3±3.6 0.0 6 1.2-16.8 6.6±5.9 5.5 19.3 Rijeka 13 57±39 27±22 9±8 5±5 1069±772
Region 18 50±31 28±21 9±12 3±3 775±408
Dieldrin 31 0.0-13.0 1.0±2.8 0.0 6 0.4-13.0 5.0±4.9 3.5 19.3 Smoking habits
Endrin 31 0.0-17.7 2.0±3.5 0.7 17 0.7-17.7 3.7±4.0 3.0 54.8 Smokers 8 51±22 28±21 4±3 3±3 1011±550
HClEPOX 31 0.0- 5.2 0.7±1.3 0.0 10 0.4- 5.2 2.2±1.6 1.7 32.2 Nonsmokers 23 54±38 27±22 10±11 4±4 921±617
DDE 31 0.4-82.1 27.1±21.1 21.8 31 0.4-82.1 27.1±21.1 21.8 100 Milk fat
≤ 3% 21 56±37 29±23 9±11 4±4 971±578
p,p'-DDD 31 0.0-43.3 8.8±10.1 4.7 27 1.5-43.3 10.1±10.2 5.6 87.1
> 3% 10 46±28 23±18 9±9 4±4 745±633
p,p'-DDT 31 0.0-36.9 7.1±10.7 2.1 19 0.5-36.9 11.6±11.6 7.8 61.3 Weight gain
≤10 kg 5 42±30 14±7 6±8 3±4 1029±932
>10 kg 23 56±35 31±21 10±11 5±4 869±528
p > 0.05, significant at p<0.05

Sadržaj olova i kadmija u majčinom mlijeku


na području Sjevernog Jadrana, 1995/96
Frković A., Kraš M. and Alebić-Juretić A.:Bull Environ. Contam. Toxicol, Literatura:
1997, 58, 16-21
Table 2. Lead and cadmium levels in human milk (µg/L)

Lead Cadmium R.N. Reeve: Environmantal Analysis, John Wiley


N range C range C
Age & sons, Chichister, 1994
≤ 25 y 10 0.5 - 44.0 10.4± 13.1 0.5 - 9.10 2.95 ± 2.72
> 25 y 19 0.3 - 12.0 5.7± 3.5 0.5 - 5.5 2.32 ± 1.67

Parity
Primiparous 14 0.5 - 12.4 5.8 ± 4.2 0.5 - 12.4 2.54 ± 2.52
Multiparous 15 0.3 - 44.0 8.7 ± 10.8 0.5 - 5.5 2.54 ± 1.62

Residence
Rijeka 13 2.9 - 44.0 10.6 ± 10.5 * 0.5 - 5.5 2.58 ± 1.75
Region 16 0.3 - 19.0 4.7± 4.8 0.5 - 9.1 2.50 ± 2.34

Smoking habits
Smokers 7 0.5 - 19.0 5.7 ± 6.7 0.7 -9.1 3.27 ± 2.80
Nonsmokers 22 0.3 - 44.0 7.9 ± 8.8 0.5 -5.5 2.31 ± 1.79

* significant at p<0.01

You might also like