ODNOS DRŽAVE

I DRŽAVNE
POLITIKE
NASPRAM
CRKVE U
KREIRANJU
GLOBALNIH
GOSPODARSKI
H TEMA
Seminarski rad

Ekonomski Fakultet u Rijeci

Kolegij: Projektiranje organizacije
Studenti: Filip Baljak
Zoran Kolar

15/12/2009
SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................2
2. POVEZANOST CRKVE I
DRŽAVE.............................................................................3
3. ODNOS CRKVE I DRŽAVE U DOKUMENTIMA DRUGOG VATIKANSKOG
KONCILA .....................................................................................................................4
3.1. Ugovori sklopljeni između Svete Stolice i Republike Hrvatske .......................5
3.1.1. Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture ........................................5
3.1.2. Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i
redarstvenih službi Republike Hrvatske ......................................................5
3.1.3. Ugovor o pravnim pitanjima .....................................................................6
3.1.4. Ugovor o gospodarskim pitanjima ..............................................................6
3.2. Kritike u svezi sklapanja ugovora između Svete Stolice i Republike
Hrvatske....................................................................................................................7
4. AKTUALNOSTI U HRVATSKOJ NA PODRUČJU ODNOSA DRŽAVE I
DRŽAVNE POLITIKE NASPRAM CRKVE................................................................8
4.1. Uplitanje Crkve u državnu politiku ....................................................................8
4.1.1. Crkva ne treba ocjenjivati rad Vlade ............................................................8
4.1.2. Crkva 'blagoslovila' prosvjede protiv Vlade ................................................8
4.1.3. Bozanić se odbio ograditi od Štambukovih izjava .......................................9
4.1.4. Bozanić prozvao banke zbog visokih kamata ..............................................9
4.1.5. Tko vlada Hrvatskom - Vlada ili strani lanci? ...........................................10
4.2. Investicije RH u Crkvu .....................................................................................11
4.2.1. Na Crkvi i strankama Vlada ne štedi, zdravstvu rezovi .............................11
4.2.2. Vlada srezala donacije Crkvi za 18,5 milijuna kuna ..................................11
4.2.3. Kriza nije usporila crkvene investicije .......................................................12
4.2.4. Katoličko sveučilište od 100 milijuna kuna zjapi prazno ..........................12
4.2.5. Biskupi skrivaju svoj vozni park ................................................................14
4.2.6. Kosor gradi kraljevstvo zemaljsko Crkvi u BiH ........................................14
4.3. Uplitanje Crkve u nadolazeće predsjedničke izbore ........................................15
4.3.1. Crkva je spremna i na mučeništvo, ali o izborima će govoriti ...................15
4.3.2. Crkva i predsjednički kandidati .................................................................15
5. ZAKLJUČAK ..............................................................................................................17
~1~
1. UVOD

Isus Krist, promatrajući zapise u Bibliji, posebno u Novom zavjetu, nije se bavio održavanjem
političkih govora ili bilo kakvih političkih aktivnosti. Nije prihvaćao pravila političkih
djelovanja iza kojih su se, kao i danas, uvijek nalazila ostvarivanja vlastitih interesa i
osvajanje ili očuvanje vlasti.

Odnosi crkve i države, religije i vjere te politike i političkog aktualni su početkom

21. stoljeća, kao što su bili i tijekom povijesti ljudskih civilizacija, unatoč sve jačim
tendencijama sekularizacije ukupnog društva. Pitanja koja se u tim korelacijama
postavljaju odnose se na međusobno nametanje i prevladavanje. U povijesti
bila su razdoblja kada je jedna strana dominirala nad drugom, bilo da se radi o
dominaciji crkve nad politikom ili politike nad crkvom. U oba slučaja, kao posljedica
takvih negativnih razdoblja, bilo je odvajanje.

Bilo je u hrvatskoj povijesti slučajeva da je Crkva igrala značajnu ulogu u ostvarenju nekih
vjerskonacionalnih ciljeva, nije teško bilo Crkvu angažirati na nacionalnom programu,
osobito kad se radilo o čišćenju prostora od nevjernika (balija ili muslimana i šizmatika), što
je ona stoljećima činila, a to je dovelo do toga da je Crkva u gotovo svim oblastima života u
Hrvatskoj dobila veoma veliku i važnu ulogu.

Od moderne građanske države i demokracije nije više moglo biti ništa i do kolike je
penetracije katolicizma u sve strukture hrvatskog društva došlo najbolje se vidi po tome što
Hrvatska ima posebnu crkvenu organizaciju u vojsci, da nijedan građanin Hrvatske koji nije
katolik i sljedstveno tome Hrvat, ne može u toj vojsci, ali ni u drugim bitnim institucijama i
organizacijama hrvatskog društva, igrati iole značajniju ulogu, te da se sve što se javno i
značajno događa u ime države, popraća učešćem katoličkog svećenstva, uz ritualne
ceremonije katolicizma. Može se reći da u Hrvatskoj vlada stanje u kojem nije moguće biti
Hrvat, nije moguće biti lojalan građanin i igrati ulogu u životu društva ako čovjek nije katolik
i slijedom te činjenice Hrvat ili potencijalni Hrvat. Time je jasno izražena opća društvena,
civilizacijsko-kulturna i politička diskriminacija svih drugih stanovnika Hrvatske i to
prvenstveno pravoslavnih, kao najbrojnijeg nekatoličkog i nehrvatskog dijela stanovništva
Hrvatske.
~2~
2. POVEZANOST CRKVE I DRŽAVE

"Jedna od temeljnih odrednica Crkve jest njezina odvojenost od države. Država ne smije
nametati vjeru, vjera mora počivati na slobodnom uvjerenju" (J. Ratzinger).  Ideja odvajanja
Crkve i države se pojavljuje tek s kršćanstvom. U svim kulturama do   tada religija je bila
sastavni dio države, a država je bila čuvar religijskog poretka (tako je i danas u mnogim
islamskim zemljama). Upravo su se zbog toga u početku kršćanstva pojavljivali progoni
kršćana koji nisu bili spremni svoju vjeru podrediti državnom ustrojstvu. Kršćanstvo je prva
religija koja se "usudila" otrgnuti od vlasti države i postati vjerom pojedinaca (barem u
početku). Iako se kasniji razvoj odvijao u drugom pravcu, tako da je Crkva nastojala postati
"gospodar" države, a mnoge su države pokušale podrediti Crkvu svom uređenju, do "stapanja"
Crkve i države, u smislu pretkršćanskih religija, nikada nije došlo. Ipak je "kršćanstvo uvijek
težilo za time da ne bude samo subjektivni osjećaj - nego da bude istina koja će se prenositi
javnosti, koja će postavljati mjerila te u određenoj mjeri obuzdavati državu i moćnike ovoga
svijeta" (J. Ratzinger). Ovim se želi reći da unatoč odijeljenosti Crkve i države, Crkva nikako
ne smatra da su kršćani dužni biti neutralni u bilo kojem pitanju koje se tiče politike. Zato je
Crkva sama razvila mjerila prema kojima bi katolici trebali ocjenjivati programe pojedinih
stranaka te zaključivati jesu li moralno ispravni i zaslužuju li povjerenje i podršku.1

Na kraju se postavlja pitanje kako bi se Crkva trebala danas držati u politici. Crkva se treba
ograničiti na to da pokuša zaštititi osnovne moralne i nacionalne vrijednosti a izbor političke
stranke treba prepustiti svakom pojedincu. Najidealnije bi bilo da katolici aktivnije sudjeluju u
političkom životu i promiču kršćanske vrijednosti, a ostali sami ispravno procjenjuju stranke
po njihovom programu i vrijednostima za koje se zalažu (socijalna pravda, poštivanje ljudske
osobe, zaštita života nerođenih). Tada nikakve biskupske "upute" ne bi bile potrebne, ali do
toga trebati još dosta dugo čekati.

1
http://pubwww.carnet.hr/zksh/index.php?id=185&option=com_content&task=view; Mate Logar, 30.11.2009.
~3~
3. ODNOS CRKVE I DRŽAVE U DOKUMENTIMA DRUGOG VATIKANSKOG
KONCILA

Drugi vatikanski koncil predstavljao je velik iskorak u modernizaciji odnosa crkve i države,
ali i crkve same. Crkva je tada sama priznala postojanje svjetovnog pluralizma i pravo svakog
pojedinca na prakticiranje vlastite religije. Od početka društvenih integracija pa sve do drugog
vatikanskog koncila, odnos crkvenog i svjetovnog predstavljao je velik problem koji je
opterećivao većinu političkih zajednica. Odnos crkve i države je jedan složeni mozaik odnosa
na koji je praktički nemoguće dati odgovor.

Za poimanje odnosa Crkve i države potrebno je vidjeti kako crkva definira ljudsku osobu te
kako je poima u svjetlu vjerske slobode.

Po pitanju samog odnosa crkve i političke zajednice, važno je uvijek imati ispravnu
predodžbu i jasno razlikovanje između onoga što građani rade kao vjernici i što rade u ime
crkve. Crkva se nikako ne podudara s političkom zajednicom zbog svoje službe i nadležnosti,
a niti se veže uz bilo koji politički sistem.

Crkva na Drugog vatikanskog koncila više ne pretendira (barem nebi smijela pretendirati) na
izjednačavanje vjerskog i svjetovnog jer je ovim dokumentom počela jasno razlikovati
građansku i vjersku sferu kao dvije autonomne oblasti.

Europske zemlje obilježene su vrlo različitom poviješću pa je sistem reguliranja odnosa

između politike i religije u suvremeno doba vrlo različit od države do države.2

Primjeri :

NJEMAČKA – Crkva u Njemačkoj pripada najbogatijim u svijetu i gotovo 70% njenih

prihoda dolazi od vjerskog poreza. Sami prihodi Ktoličke crkve kreću se u rasponu od
nekoliko milijardi eura. Na što Crkva troši svoje prihode? Dobar primjer daje bavarska
pokrajinska crkva koja uzdržava 2500 svećenika, 19000 suradnika-laika, 965 dječjih vrtića
itd.

FRANCUSKA – potpuna odvojenost Crkve i države. U Francuskoj je vjera isključiva stvar

pojedinca i nazamislivo je bilo kakvo uplitanje Crkve u javni prostor. Francuzi su uvijek bili
naoprezu u pitanju odnosa Crkve i države jer su na temeljima Francuske revolucije shvatili da

2
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68364 ; 02.05.2008.
~4~
za potpunu ravnopravnost ljudi, sve vjerske zajednice moraju biti apsolutno jednake i
apsolutno odvojene od države.

3.1. Ugovori sklopljeni između Svete Stolice i Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je sa Svetom Stolicom 1997. i 1998. sklopila četri ugovora kojima je
regulirala razna pitanja u međusobnim odnosima. Ti Ugovori su izazvali oštro protivljenje
stručne javnosti jer se Ugovorima po njihovom mišljenju evidentno kršio hrvatski Ustav.

3.1.1. Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture

Ugovor je sklopljen 1996. Godine a državni sabor ga je potvrdio 1997.

Iako u preambuli Ugovora sporazumne strane utvrđuju da većina građana pripada Katoličkoj
Crkvi, sekularnoj državi kakva je Republika Hrvatska to nebi smjelo davati za pravo da uvode
katolički vjeronauk u javne osnovne i srednje škole jer se time krši članak 41. Ustava koji
kaže: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene pred državom“.

Sa stajališta ustava , time ostaje samo neustavna odredba koja uvodi katolički vjeronauk u
osnovne i srednje škole jer se time, kao što je i pokazano, krši članak 41. Ustava. Vjerska
nastava posve je osobna stvar i kao takva mora biti odvojena od javnih škola, a Katolička
Crkva može organizirati vjersku nastavu izvan državnog školskog sustava.

3.1.2. Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i

redarstvenih službi Republike Hrvatske

Ovaj Ugovor je sklopljen i potvrđen zakonom isto kao i prethodni i njime se na prikladan i
trajan način uređuje dušobrižnička skrb za katolike vjernike, pripadnike oružanih snaga i
redarstvenih službi Republike Hrvatske. Dok prethodni Ugovor krši samo članak 41. Ustava,
ovaj ugovor krši i članak 3. jer direktno diskriminira pripadnike oružanih snaga i redarstvenih
službi Republike Hrvatske koji nisu katolički vjernici, tj. one koji pripadaju nekoj drugoj
vjerskoj zajednici. Onog trenutka kada Republika Hrvatska preuzima materijalne obveze
uzdržavanja osoblja bilo koje vjerske zajednice, to je očigledan primjer kršenja članka 41.
Ustava te uz kršenje članka 3., ovaj Ugovor je evidentno neustavan.

3.1.3. Ugovor o pravnim pitanjima

Ugovor je sklopljen u vrijeme kada i prethodna dva. Ovim Ugovorom Republika Hrvatska je
priznala javnopravnu osobnost Ktoličke Crkve i svih crkvenih ustanova koje imaju takvu
~5~
pravnu osobnost, ali prema odredbama kanonskog prava, jamči slobodu komuniciranja sa
Svetom Stolicom , slobodu vršenja apostolskog poslanja Katoličke Crkve itd. Ovaj Ugovor
stavlja u povlašten položaj Katoličku Crkvu i opet krši članak 41. Ustava.

3.1.4. Ugovor o gospodarskim pitanjima

Ovaj posljednji Ugovor sklopljen je 1998. godine. Ovaj Ugovor je izazvao najveće
protivljenje stručne javnosti zbog toga što izravno financijski favorizira Katoličku Crkvu u
hrvatskom državnom proračunu.

Republika Hrvatska se člankom 2. obvezala da će Katoličkoj Crkvi vratiti imovinu koja joj je
oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te isplaćivati pravnim osobama
Katoličke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena. Postoji i mnogo
imovine drugih vjerskih zajednica koje je isto tako bilo nacionalizirano, no Republika
Hrvatska nije iskazala želju da i s njima sklopi sličan ugovor. Članak 6. je posebno
interesantan jer se RH obvezala da će Katoličkoj Crkvi radi njenog doličnog nastavljanja
djelovanja na promicanju općeg dobra davati mjesečni iznos koji odgovara dvjema bruto
prosječnim plaćama pomnoženim sa brojem župa koje postoje u RH . Isto tako, u novčani
iznos o kojem se ovdje govori uključeni su i troškovi izgradnje i uzdržavanja crkava i
pastoralnih središta koje nisu u popisu spomenika kulture i doprinos za karitativnu djelatnost
Katoličke Crkve. Ovaj Ugovor vjerojatno najviše od svih favorizira Katličku Crkvu u RH i
direktno je stavlja u povlašteni položaj čime je Republika Hrvatska opet prekršila članak 41.
Ustava. Nakon promjene vlasti 2000. godine tadašnji novi premijer Ivica Račan razgovarao je
s predsjednikom HBK zbog mogućnosti zamjene proračunskih sredstava crkvenim porezom ,
ali Crkva o tome nije htjela ni razmisliti. Zbog čega se Katolička Crkva uplašila uvođenja
crkvenog poreza? Problem je naravno bio u materijalnoj sferi. Crkva je htjela izbjeći situaciju
u kojoj se pri popisu stanovništva određeni broj građana ne bi izjasnio kao katolici radi
plaćanja poreza. Budući da taj način organizacije prihoda ne predstavlja pouzdan financijski
oslonac Katoličkoj Crkvi, raumljivo je što su sami crkveni stručnjaci prilikom sklapanja
Ugovora zahtijevali (sigurnu) državnu pomoć iz proračuna.3

3.2. Kritike u svezi sklapanja ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske
3
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68364 ; 02.05.2008.
~6~
Nakon nekoliko godina od sklapanja ti Ugovora nekoliko privatnih osoba podnijela je
Ustavnom sudu prijedlog za pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti sva četiri Ugovora, no
Ustavni sud donio je Rješenje kojim je odbacio nadležnost za odlučivanje.

Katoličkoj Crkvi ne može se oduzeti pravo da u svakom trenutku govori o nekim moralnim
načelima ili izriče svoj moralni sud, ali ona to pravo ne smije zloupotrebljavati u smislu da se
time na mala vrata miješa ravno u politiku gdje nikako ne pripada. Činjenica jest da jedino
Katolička Crkva ima opće institucionalizirano sjedište u Vatikanu sa međunarodnim
subjektivitetom, ali ta činjenica ne može i na smije anullirati članak 41. hrvatskog Ustava.
Crkva sav svoja prava može ostvariti putem Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica
gdje će i dalje biti najveća vjerska zajednica u državi, ali bez diskriminacije drugih vjerskih
zajednica.

4. AKTUALNOSTI U HRVATSKOJ NA PODRUČJU ODNOSA DRŽAVE I

DRŽAVNE POLITIKE NASPRAM CRKVE

4.1. Uplitanje Crkve u državnu politiku

4.1.1. Crkva ne treba ocjenjivati rad Vlade

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je odgovarajući na novinarski upit nakon

susreta predstavnika Vijeća europskih biskupskih konferencija u Zagrebu, rekao da nije

~7~
pozvan davati sud o radu Vlade te da Crkva samo s moralnoga stajališta može načelno
govoriti o pojedinim potezima vlasti.4

4.1.2. Crkva 'blagoslovila' prosvjede protiv Vlade

Katolička crkva daje zeleno svjetlo najavljenim prosvjedima i protiv je Vladina 'harača'.
'Javni, mirni i civilizirani prosvjedi su ne samo legitiman izraz upozorenja, nego i jasan znak
vremena, koji bi valjalo ispravno iščitati na svim razinama suvremenog hrvatskog društva',
piše u najnovijem Glasu Koncila glavni urednik vlč. Ivan Miklenić.

'Hrvatski građani ne smiju se miriti s pojavom da su odgovorni na vlasti spremni zakonima i

osobito podzakonskim aktima - da bi dobili određenu svotu u državni proračun (je li i u koji
drugi proračun - ne mora se ovdje ulaziti) i da bi išli na ruku određenim interesnim skupinama
i pojedincima - stimulirati uvoz, koji doslovce znači uništenje dijela hrvatske poljoprivredne
proizvodnje, odnosno dijela ionako umirućih hrvatskih sela', piše vlč. Miklenić, dodajući da
se građani ne mogu 'miriti i s pojavom da nema odgovornosti za katastrofalne propuste, kao
što je izostavljanje dodatnog, tzv. kriznog poreza, na primanja upravo onih kojima, ipak, ide
najbolje u hrvatskom društvu'.5

4.1.3. Bozanić se odbio ograditi od Štambukovih izjava

Nakon što je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk pred šest tisuća vjernika izjavio
da bi bilo 'normalno i poželjno' da predsjednik države bude katolik, predsjednik Stjepan Mesić
je od kardinala Josipa Bozanića zatražio da se javno ogradi od skandaloznih tvrdnji svog
biskupa. Međutim, Bozaniću takvo što nije ni na kraj pameti.

Bozanićev odgovor na Pantovčaku su doživjeli kao pravu pravcatu bezobraštinu.

4
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/24713/Crkva-ne-treba-ocjenjivati-rad-Vlade.html ; 09.06.2009

5
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/34132/Crkva-blagoslovila-prosvjede-protiv-Vlade.html ; 02.09.2009.
~8~
Mesić se u svom ambicioznom pismu od 14. rujna potrudio iznijeti kardinalu Bozaniću, u
osnovnim crtama, razloge zbog kojih ovoga puta ni Crkva ne bi trebala preći šutke preko
nedopustivih izjava biskupa Štambuka.
'Smatram da ne postoji eklatantniji i grublji primjer miješanja Crkve – kroz riječi jednoga od
njezinih biskupa – u politički život Hrvatske', napisao je Mesić Bozaniću, tvrdeći da je
'apsolutno nemoguće naći i najmanje opravdanje za tezu da bi bilo normalno i poželjno da
budući predsjednik bude katolik'.
'Očekujem da se Crkva izrijekom ogradi od riječi biskupa Štambuka', zatražio je Mesić,
inzistirajući i da Bozanić poruči biračima da je opredjeljivanje na predsjedničkim izborima
isključivo stvar njihove savjesti i znanja, stručnosti i čestitosti kandidata, a ne njihove vjerske
pripadnosti kandidata.

Bozanić se, međutim, oglušio na Mesićev zahtjev, tek ga primajući na znanje. Takav
kardinalov stav sigurno će dodatno produbiti već ionako duboku provaliju između Kaptola i
Pantovčaka.6

4.1.4. Bozanić prozvao banke zbog visokih kamata

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je poruku u kojoj upozorava kako se u
sadašnjem društvenom trenutku veoma duboko usađuje osjećaj straha, glasno predviđaju
poteškoće i nesigurnost, sve do zatvaranja u ozračje nepodnošljive budućnosti, pa se gotovo
može govoriti 'o ideologiji krize'.

"Sadašnja financijska kriza govori o dubljoj krizi sustava gospodarske, političke i kulturne
moći. Pogađa pojedince, obitelji i čitava društva te sve poziva na preispitivanje načina rada i
života. Dok tvrtke ostvaruju profite, nema nikakvog razloga stvarati tehnološke viškove i
otpuštati zaposlenike", dodajući kako su i banke u Hrvatskoj dužne dati veći doprinos
hrvatskom gospodarstvu, osobito obiteljskom i malom poduzetništvu, ali, kako napominje,
visoke kamatne stope to ne obećavaju.

Bozanić smatra da su državne i lokalne vlasti pozvane tako voditi društveni život da se
potrebnim zakonima i drugim mjerama zaštite najslabiji i najugroženiji. Poziva poslodavce da
prigodom zapošljavanja paze na dostojanstvo majkâ, jer, kako kaže, nerijetko se događa da se
6
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/37644/Bozanic-se-odbio-ograditi-od-stambukovih-izjava.html ;
30.09.2009.
~9~
žene, majke i buduće majke zapošljava na takav način da ih se bez posebnih poteškoća brzo
može i otpustiti.7

4.1.5. Tko vlada Hrvatskom - Vlada ili strani lanci?

Odluka Ustavnog suda o ukidanju zabrane rada nedjeljom izazvala je veliko nezadovoljstvo u
Katoličkoj crkvi, jednoj od najjačih zagovornika neradne nedjelje.
U izjavi za javnost glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić uz
ostalo je istaknuo: 'Nažalost, valja se zapitati tko upravlja Hrvatskom − oni kojima su to
povjerili građani ili različiti inozemni lanci? Crkva će se i dalje zalagati za slobodnu nedjelju
te za dostojanstvo radnika i njihovih obitelji, koje su teško pogođene ovom odlukom. U
svojim nastojanjima i dalje ćemo isticati snažne razloge za uspostavu slobodne nedjelje, koji
su humanistički, društveni, vjerski, pa i gospodarski i zdravstveni', istaknuo je Ancić.8

4.2. INVESTICIJE RH U CRKVU

4.2.1. Na Crkvi i strankama Vlada ne štedi, zdravstvu rezovi

Samo pet mjeseci Crkva je solidarno s građanima nosila teret krize i odrekla se 50 mil. kn. U
2010. iz proračuna će dobiti 14% više novca, a za opremanje bolnica izdvojit će se čak 41%
manje nego 2008.

Kako je proračun za ovu godinu u srpnju opasno "visio" u trećem rebalansu, Katolička crkva
se u srpnju odrekla 50 milijuna kuna. Prema sporazumu sa Svetom stolicom trebala je dobiti
300 milijuna kuna, a isplaćeno joj je 250 milijuna kuna. Međutim, već u proračunu za ovu
godinu, koji vodeći ljudi Vlade ocjenjuju štedljivim jer se država odriče svega što nije nužno,
7
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/16491/Bozanic-prozvao-banke-zbog-visokih-kamata.html ; 08.04.2009

8
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/25993/Tko-vlada-Hrvatskom-Vlada-ili-strani-lanci.html ; 19.06.2009.
~ 10 ~
sredstva za Katoličku crkvu povećana su za gotovo 14 posto i Crkva će iz proračuna dobiti
285 milijuna kuna. Poticaji drugim vjerskim zajednicama će u 2010., pak, za 10 posto ili dva
milijuna kuna biti manji.
Tako je za investicije bilo u izgradnju i kupnju opreme u kliničkim bolničkim centrima,
klinikama te općim bolnicama predviđeno ulaganje od 318 milijuna kuna, što je za 22 posto,
odnosno 90 milijuna kuna, manje nego u ovoj godini, kad su ulaganja već smanjena za 25
posto u odnosu na 2008. godinu.9

4.2.2. Vlada srezala donacije Crkvi za 18,5 milijuna kuna

Vlada RH je nakon rasprave usvojila tri amandmana zastupnika IDS-a i HDSSB-a. Njihova
ukupna vrijednost je 18 milijuna i 500 tisuća kuna, priopćio je vladin Ured za odnose s
javnošću.

Preraspodjela sredstava za tu namjenu u proračunu za 2010. godinu izvršila bi se, prema

prijedlogu Vlade, a uz suglasnost Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj, s pozicije
ostvarenja izvršenja obveza iz bilateralnog ugovora sa Svetom Stolicom. Tim prijedlogom,
sredstva namijenjena Crkvi u proračunu za 2010. godinu smanjit će se za 18 milijuna i 500
tisuća kuna.10

4.2.3. Kriza nije usporila crkvene investicije

Ekonomska kriza zaustavila je ili usporila mnoge velike projekte u hrvatskoj metropoli, ali na
gradilištu Hrvatske biskupske konferencije na Ksaveru sve ide po planu.
HBK se financira od pomoći Republike Hrvatske, prema ugovoru sa Svetom Stolicom, od
priloga dobrotvora te izdavanjem liturgijskih knjiga. Razlog što HBK gradi svoju novu
zagradu na Ksaveru leži prvenstveno u tome da svoj novi prostor nisu mogli smjestiti u
‘prvotni’ prostor - na Kaptol.11

4.2.4. Katoličko sveučilište od 100 milijuna kuna zjapi prazno

9
http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/11/24/0101006.html ; 24.11.2009.

10
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/45765/Vlada-srezala-donacije-Crkvi-za-18-5-milijuna-kuna.html ;
01.12.2009.

11
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/32305/Kriza-nije-usporila-crkvene-investicije.html ; 18.08.2009.
~ 11 ~
Jedan od najambicioznijih crkvenih projekata, Hrvatsko katoličko sveučilište, postalo je, čini
se, jedan od najvećih crkvenih financijskih promašaja u posljednje vrijeme. Golemo zdanje
toga 'crkvenog Obrovca' već gotovo godinu dana zjapi prazno, jer vodstvo Sveučilišta nije
uspjelo organizirati nastavu u 2009/10.
A radi se o jednome od najopremljenijih i najfunkcionalnijih prostora za studente u Zagrebu
za čije je uređenje utrošeno gotovo stotinu milijuna kuna. Građevinski radovi stajali su,
naime, oko 70 milijuna kuna, a 30-ak milijuna potrošeno je za opremu učionica, na
kompjutore, optičke kabele, namještaj, mreže, projektore... Hrvatsko katoličko sveučilište
nalazi se u bivšoj vojarni u zagrebačkoj Ilici 242. Prostire se na oko 15.000 četvornih metara
prostora, u tri zgrade, koje su u trenutku preuzimanja od države zahtijevale temeljitu
adaptaciju.

U obnovu zgrade krenulo se odmah nakon njezina preuzimanja, a izvođačima su se rokovi

intenzivirali u ljeto 2008, jer je u rujnu te godine državni tajnik Svete Stolice kardinal
Tarcisio Bertone trebao blagosloviti zgradu.

Kako se ne bi osramotili pred tako visokim gostom, investitori su izvođaču Profektusu

dopustili da radi i nedjeljom (?!), pa su radovi bili gotovi u dogovorenom roku od šest
mjeseci. Javnost je bila šokirana da se na crkvenoj građevini smije raditi i nedjeljom, jer se
Crkva istodobno zalagala za zabranu rada nedjeljom, ali se sve tumačilo željom za što bržim
otvaranjem i početkom rada novoga sveučilišta u Hrvatskoj. Međutim, usprkos svemu tome,
danas učionice zjape – prazne.

Glavni razlog za to bila je očita nesposobnost povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta,

na čelu s pomoćnim biskupom zagrebačkim mons. Ivanom Šaškom, da organizira
najavljeni početak nastave. Štoviše, povjerenstvo je u lipnju ove godine poništilo natječaj za
upis studenata iz ožujka tvrdeći da 'kvaliteta pojedinih ustrojbenih i kadrovskih elemenata
našega Sveučilišta još nije na takvome stupnju da bismo mogli započeti s nastavnim radom u
onoj izvrsnosti kojom bismo bili zadovoljni'.

U javnosti se moglo čuti kako je došlo do narušavanja odnosa između povjerenstva

Katoličkog sveučilišta i Instituta Ivo Pilar, čiji su čelni ljudi od početka bili angažirani na
uspostavi novoga sveučilišta.

~ 12 ~
S Kaptola su optuživali 'pilarovce' da su htjeli preuzeti dominaciju i voditi glavnu riječ, a ovi,
pak, crkveno povjerenstvo da su htjeli nametnuti kanonsku, a ne prosvjetnu regulativu. Rez je
napravio osobno zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odlučivši da Sveučilište
odgađa početak rada i da se poništava već objavljeni natječaj. Novouređena zgrada bila je
posuđena tek studentima tijekom štrajka, nakon čega vrhunski prostor u koji je uloženo više
od 100 milijuna kuna i dalje stoji prazan.12

4.2.5. Biskupi skrivaju svoj vozni park

Kontroverzni svećenik don Anđelko Kaćunko svojedobno je pažnju plijenio jer je bio jedini
hrvatski svećenik koji na automobilskoj registarskoj oznaci nije imao brojeve, nego se vozio
pod oznakama 'ZG – ANGELO'. Osobne registarske oznake Kaćunko je platio 8.000 kuna, a
sam je ustvrdio da mu je novac za njih dao 'sponzor'.

Neslužbeno se doznaje da je Bozanić Peuoget 607 kojim se koristio do prije par godina
zamijenio Citroënom C5 koji se može nabaviti za oko 40 tisuća eura. Isto vozilo koristi i
pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić.13

4.2.6. Kosor gradi kraljevstvo zemaljsko Crkvi u BiH

Ne samo da je Vlada donijela neodrživ proračun u kojem nije štedjela na najvećim gutačima
novca, nego je besramno nastavila kupovati glasove u susjednoj nam BiH.
Za Akademski plivački klub "Zrinski", Mostar – 67 tisuća kuna; za Hercegovačku
radioteleviziju Mostar – 90 tisuća kuna; za Hrvatski radio Bobovac Vareš 67.500 kuna, za
Skijaški klub "Blidinje-Čvrsnica" Mostar i Sportski savez grada – 90 tisuća kuna; za nabavu
studijske opreme za radiopostaju Vrhbosna iz Sarajeva – 72 tisuća kuna; za izgradnju crkve u
Župi Gospe od Zdravlja u Neumu – 90 tisuća kuna; za obnovu katedrale u Župi Marije Majke
Crkve u Mostaru – 180 tisuća kuna; za sanaciju temelja crkvenih zvonika na crkvi u Kraljevoj

12
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/46485/Katolicko-sveuciliste-od-100-milijuna-kuna-zjapi-prazno.html ;
07.12.2009.

13
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/43372/Biskupi-skrivaju-sto-voze.html ; 14.11.2009.
~ 13 ~
Sutjesci – 180 tisuća kuna, a za obnovu pastoralnog centra u Župi Uznesenja Blažene Djevice
Marije iz Trebinja – nevjerojatnih 225 tisuća kuna!

Ovo su samo neki od neodgodivih troškova od kojih hrvatska Vlada Jadranke Kosor ne može
odustati pa sve da joj dnevno otkaze dobiva tisuću umjesto petsto ljudi u firmama diljem
Hrvatske.14

4.3. Uplitanje Crkve u nadolazeće predsjedničke izbore

4.3.1. Crkva je spremna i na mučeništvo, ali o izborima će govoriti!

'Crkva se neće nikada ušutkati! Štoviše, govorit će svugdje, u zgodno i nezgodno vrijeme, a za
to je spremna podnijeti i mučeništvo', poručio je Jezerinac, koji je kroz propovijed kritički
progovarao o Mesiću.

Tijekom propovijedi na misi u crkvi Sv. Franje Ksaverskog u Karlovcu vojni ordinarij, mons.
Juraj Jezerinac otvoreno je poručio kako Katolička crkva želi pomoći vjernicima pri odabiru
za koga će glasati na predstojećim predsjedničkim izborima. Biskup je rekao da Crkva
smjernice može davati na temelju evanđeoskih načela.

Kroz cijelu propovijed osjećao se kritički ton usmjeren prema aktualnom hrvatskom
predsjedniku.

Također, kako je biskup savjetovao s oltara, budući hrvatski predsjednik treba štititi kršćanska
načela naravnog zakona obrane i zaštite ljudskog života od začeća pa sve do smrti, štititi
dostojanstvo braka obitelji, zalagati se za slobodni izbor vjerskog odgoja, isticati važnost
neradne nedjelje.

Vojni ordinarij poručio je da predsjednik treba cijeniti žrtvu hrvatskih branitelja koji su
krenuli zajedno s prvim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom u
obranu domovine.
Mons. Jezerinac je za napade na Crkvu optužio ostatke komunističke diktature.15

14
http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/11/26/0378006.html ; 26.11.2009.

15
http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/03/0421006.html ; 03.12.2009.
~ 14 ~
4.3.2. Crkva i predsjednički kandidati

Kakva će biti politika Ureda predsjednika prema vjerskim simbolima kada Mesić uskoro
napusti tu dužnost, ovisit će – očekivano – o tome kojeg će kandidata birači izabrati za
Mesićeva nasljednika.

Za kandidata HDZ-a Andriju Hebranga pitanje bi li kao predsjednik inzistirao na micanju

križeva ima samo jedan odgovor: 'Ni slučajno.Hrvatska je sekularna država, ali to ne znači da
ljudi ne smiju isticati vjerske simbole u svojim uredima. Križ je pomogao stvaranje hrvatske
države, pomoći će i njezinom očuvanju'.
Sasvim suprotno razmišljaju predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović, kandidatkinja HNS-
a Vesna Pusić i IDS-ov kandidat Damir Kajin.
Ivo Josipović podsjeća da je Ustavom vjera odvojena od države, a da su vjerska pitanja
privatna stvar i stoga: 'Nema mjesta bilo kojem vjerskom obilježju u službenim prostorijama.
U Hrvatskoj žive građani različitih vjerskih uvjerenja, treba poštivati uvjerenja svakoga
čovjeka, ali ne na način da se pritom narušava načela sekularne države'.
Damiru Kajinu, pak, nisu sporni križevi u bolničkim sobama, iako zna da nisu svi koji se
liječe katolici, ali zato tamo gdje se vode javne politike – u školi, policiji, vojsci, uredima, na
sudovima – križevima nije mjesto. 'Ne treba ratovati oko toga, ali mislim da ne treba niti kroz
to isticanje slati poruku da je, primjerice, u vojsci ili na sudu poželjan jedino onaj tko je
rimokatolik.'16

16
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/31936/Hebrang-Kriz-pomaze-ocuvanju-Hrvatske.html ; 14.08.2009.
~ 15 ~
5. ZAKLJUČAK

Sve izraženija želja Katoličke crkve da diktira političko mišljenje i uspostavlja kriterije
političkih ocjena u sferi političkog života, dovelo je do toga da je predsjednik Hrvatske
Stjepan Mesić bio prisiljen da upozori na činjenicu da u jednoj multireligioznoj i sekularnoj
državi nije adekvatno da su sve državne ustanove, sve škole, bolnice i druge institucije koje
trebaju služiti svim građanima prožete simbolima katolicizma, da su sve državne prigode i
slavlja, popraćena dominirajućom ulogom katoličkih svećenika i rituala, a osobito da u vojsci
postoji specijalni odjel Katoličke crkve koji djeluje u toj izrazito državnoj instituciji i to da taj
odjel vodi politiku.

Kad je Mesić izvršio svoju dužnost kao predsjednik svih građana Hrvatske države i čuvar
njenog Ustava, tada se na njega obrušio vodopad osuda, uvreda koje su nas vratile nekoliko
desetljeća unatrag i samo dokazale koliko je čovjek imao pravo i koliko je bilo nužno,
zapravo, krajnje vrijeme da se kaže ono što je on rekao.

Upravo je ova uloga, koju je na krilima dominacije nacionalizma, a koji više nije imao ništa s
klasičnim hrvatskim nacionalnim pokretom kao političkom snagom objedinjavanja
cjelokupnog građanstva Hrvatske kao zemlje svih njenih stanovnika, nego je usko povezao
katolicizam i hrvatski nacionalizam, doveo do toga da je Hrvatska postala ultranacionalistička
i da se tamo ne može biti ništa drugo nego Hrvat. Samo kao Hrvat svaki građanin može
obnašati određenu političku ulogu, osim u okvirima zakonom odobrenog i ograničenog,
zapravo ornamentalnog i dekorativnog, a nikako stvarnog, djelovanja manjinskih grupa, koje
su upravo time što su sada uvučene u Vladu, ali ne i u vlast, praktički isključene iz stvarnog
političkog života.

Nažalost, pod vodstvom HDZ-a, stanje kakvo je nekada bilo, može se samo ponoviti, jer
jedna vladavina koja počiva samo na ideji nacije i vjere ne može dovesti do drugog ishoda
nego do duboke i tragične podjele u društvu, a time i u državi. A ljudi više neće trpjeti

~ 16 ~
poniženja i podređenost bilo koje vrste, ili ideja demokracije živi svoje zadnje dane. Izlaz za
Hrvatsku je što skoriji pad ove toliko kompromitirane vlade, ali i formule vlasti i vladavine na
kojoj ona počiva. Nadajmo se skoroj dubokoj promjeni u Hrvatskoj.

LITERATURA:

1. http://pubwww.carnet.hr/zksh/index.php?id=185&option=com_content&task=view;
Mate Logar, 30.11.2009.

2. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68364 ; 02.05.2008.

3. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/24713/Crkva-ne-treba-ocjenjivati-rad-
Vlade.html ; 09.06.2009

4. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/34132/Crkva-blagoslovila-prosvjede-protiv-
Vlade.html ; 02.09.2009.

5. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/37644/Bozanic-se-odbio-ograditi-od-
stambukovih-izjava.html ; 30.09.2009.

6. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/16491/Bozanic-prozvao-banke-zbog-visokih-
kamata.html ; 08.04.2009

7. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/25993/Tko-vlada-Hrvatskom-Vlada-ili-strani-
lanci.html ; 19.06.2009.

8. http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/11/24/0101006.html ; 24.11.2009.

9. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/45765/Vlada-srezala-donacije-Crkvi-za-18-5-
milijuna-kuna.html ; 01.12.2009.

10. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/32305/Kriza-nije-usporila-crkvene-
investicije.html ; 18.08.2009.

11. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/46485/Katolicko-sveuciliste-od-100-milijuna-
kuna-zjapi-prazno.html ;07.12.2009.

12. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/43372/Biskupi-skrivaju-sto-voze.html ;
14.11.2009.

13. http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/11/26/0378006.html ; 26.11.2009.

~ 17 ~
14. http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/03/0421006.html ; 03.12.2009.

15. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/31936/Hebrang-Kriz-pomaze-ocuvanju-
Hrvatske.html ; 14.08.2009.

16. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/31936/Hebrang-Kriz-pomaze-ocuvanju-
Hrvatske.html ; 14.08.2009.

~ 18 ~